VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Šeranić: Memorandum o transplantaciji značiće život velikom broju pacijenata iz Srpske

    Šeranić: Memorandum o transplantaciji značiće život velikom broju pacijenata iz Srpske

    Memorandum o transplantaciji organa, koji je potpisan u Bjelorusiji, značiće život velikom broju pacijenata iz Republike Srpske, izjavio je ministar zdravlja Alen Šeranić.

    Šeranić je istakao da je posjeta delegacije Republike Srpske na čelu sa predsjednikom Miloradom Dodikom Bjelorusiji donijela brojne pogodnosti, te napomenuo da su, pored transplantacije bubrega, razmatrane i opcije transplantacije drugih organa.

    On je podsjetio da pacijenti iz Republike Srpske već obavljaju transplantacije bubrega u Bjelorusiji i da je u posljednje tri godine u Centru za transplataciju u Minsku urađeno više od 20 transplantacija bubrega za odrasle i djecu.

    • Nastavljamo sa saradnjom. Naši građani su već imali mogućnost da se u Belorusiji izvrši transplantacije, 21 odrasli pacijent i troje dece je operisano, još 28 pacijenata je na čekanju – rekao je Šeranić za Raša tudej.

    On je naveo da je najvažnije bilo dogovoriti edukaciju ljekara u vezi sa transplantacijama, kao i za praćenje pacijenata u predtransplantacionom i posttransplantacionom periodu u Republici Srpskoj.

    Šeranić je naveo da su on i predsjednik Srpske željeli da obiđu Centar za transplataciju i da su se na licu mjesta uvjerili u stručnost i visokotehnološke karakteristike, kao i znanje i vještine bjeloruskih hirurga.

    On je dodao da je sa premijerom Bjelorusije Romanom Golovčenkom i sa tamošnjim ministrom zdravlja razgovarano i o uvozu bjeloruskih lijekova, te da slijedi razmatranje načina njihovog uvoza.

    On je najvio da će do kraja ove sedmice biti upućen poziv bjeloruskim kolegama da dođu u Srpsku kako bi sa ovdašnjim kolegama razmjenili iskustva i znanje.

    • Republika Srpska pokazala je odlične rezultate u oblasti intenzivne medicine, a bjeloruski centar se bavi i time – ukazao je Šeranić i pojasnio da je u pitanju rad na uređajima koji mijenjaju srce i pluća, što su ljekari u Srpskoj perfektno činili, posebno u vrijeme pandemije virusom korona.
  • Dodik: Srpska se nada statusu posmatrača u BRIKS-u

    Dodik: Srpska se nada statusu posmatrača u BRIKS-u

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je BRIKS interesantan za Srbe i da se nada da će Srpska u budućnosti imati mogućnost da dobije status posmatrača u ovoj organizaciji.

    Dodik je pojasnio da BRIKS predlaže novi format saradnje među državama i narodima, otkriva novo tržište, ideje, pristup naprednim tehnologijama iz drugih dijelova svijeta zbog čega je interesantan Srbima.

    On je za Rusku gazetu rekao da na Zapadu postoji stereotip prema BRIKS-u, koji podržavaju Bošnjaci, zapadni saveznici u Sarajevu, koji stavljaju veto na inicijative koje su važne za Srpsku.

    Dodik je istakao da je Republika Srpska opredijeljena za razvijanje odnosa sa Ruskom Federacijom u oblasti ekonomije, trgovine, obrazovanja i nauke, te za razmjenu tehnologije, a da se Bošnjaci plaše da razočaraju svoje mentore i pokrovitelje – Amerikance i Britance.

    On je naveo da se u Kazanju sreo sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, predsjednikom Tatarstana Rustamom Minihanovim i drugim ruskim političarima.

    • Težimo da sačuvamo i jačamo dobre bilateralne odnose – dodao je Dodik.

    Na pitanje na šta su sve spremni Anglosaksonci da ga kao predsjednika Srpske sklone sa političke scene BiH, Dodik je rekao da su spremni na sve, što i pokazuju i da Zapad, posredstvom kolonijalnog inkvizitorskog suda koji nema ustavnog osnova u BiH, pokušava da presudi legalno izabranom predstavniku srpskog naroda.

    • Na taj način hoće da me disciplinuju i natjeraju da ispunjavam njihove zahtjeve. Naravno, to neće uspjeti. To se ne dešava prvi put – istakao je Dodik.

    On je ukazao da se već mnogo godina bori protiv pokušaja Zapada da ukine Republiku Srpsku i centralizuju BiH, koja ne odgovara srpskim nacionalnim interesima.

    • To ne bi bilo dobro ni za druge narode. To je samo interes kolonizatora koji žele da samostalno upravljaju BiH, da iskoriste legalno izabrane predstavnike naroda u vidu marioneta i dekoracije – dodao je Dodik.

    Predsjednik Srpske se u intervjuu osvrnuo i na migrante, navodeći da će se vidjeti kako će se EU snaći sa tim izazovom.

    On je rekao da Srpska želi da sačuva bezbjednost na svom prostoru, da ga sačuva od radikalnih pokreta i njihovih terorističkih aktivnosti, navodeći da među migrantima ima i radikalnih elemenata i da Srpska nastoji da ih identifikuje i spriječi njihove eventualne aktivnosti.

    Kada je riječ o Igrama budućnosti, koje su počele u Kazanju, predsjednik Srpske je reao je da je to ogroman uspjeh Rusije koja je na potpuno nova takmičenja uspjela da privuče više od 2.000 sportista iz više od 100 zemalja.

    On je naglasio da u sportu ne bi trebalo da bude političke diskvalifikacije, kao i da je i bez političke podrške teško organizovati krupne događaje.

    • Fidžital-sport je novi format koji definitivno predstavlja igre budućnosti. To je mogućnost za Rusiju da pokaže da je spremna i sposobna da predstavi inovacioni pristup i u sportu – dodao je Dodik.

    Na pitanje kako će srpski narod prihvatiti simboličan gest Moskve da postavi spomenik Aleksandru Prvom Karađorđeviću, Dodik je ocijenio da će Srbi podržati tu ideju, napomenuvši da je srpska nacionalna istorija dugo godina bila opterećena prećutkivanjem uloge nacionalnih vođa, uključujući vrijeme okupacije komunističke vlasti.

  • Načelnik Lopara donio peticiju u Banjaluku: Građani strahuju od rudnika litijuma

    Načelnik Lopara donio peticiju u Banjaluku: Građani strahuju od rudnika litijuma

    Rado Savić, načelnik opštine Lopare, predao je danas na protokol Narodne skupštine Republike Srpske peticiju sa potpisom 3.711 građana, kojom izražavaju protivljenje namjeri da se na Majevici otvori rudnik litijuma, kao i Deklaraciju o protivljenju otvaranja rudnika litijuma, bora, natrijuma, stoncijuma, kalijuma i prateće asocijacije elemenata na području opštine Lopare.

    Savić je rekao da je cilj da se ova inicijativa izdejstvuje do kraja, i suprotstave se namjeri otvaranja rudnika.

    “Tražimo i molimo poslanike da usvoje Deklaraciju jer je najveći dio našeg stanovništva protiv otvaranja rudnika, jer se dovodi u opasnost stanovništvo, okolina, rijeke. Problem je što nemamo poznatu analogiju o otvaranju rudnika litijuma, a imamo investitore u voćarstvu i poljoprivredi kojima se ovim dovodi u pitanje njihov rad”, kazao je Savić.

    Dodao je da je strah kod građana veliki, jer ovakvih rudnika nema u Evropi.

    “Tražimo da NSRS zaduži Vladu Republike Srpske da se odustane od ovoga pitanja. Sad je pritisak na našoj lokalnoj zajednici, ali ljudi su ovdje najbitniji”, rekao je on.

    Na pitanje koji su to pritisci na Lopare, Savić je rekao da oni dolaze od medija, a na pitanje zašto se odjednom predomislio oko Arcora i iskopavanja, odgovorio je:

    “Ja nisam nikad rekao da sam bezuslovno za otvaranje rudnika, niti sam gdje išta slično potpisao. Na teritoriji naše opštine ovo je treće iskopavanje, ali nismo pridavali pažnju toliko. Nadležno odjeljenje dalo je ekološku dozvolu, ali tek kada smo vidjeli šta se dešava u Srbiji, te negodovanje građana, morali smo reagovati. Ovo nije opravdano”, naveo je Savić.

    On je rekao da su ga tokom prikupljanja inicijative zvali čak i pojedini predstavnici vlasti uz poruke da ne treba da se dozvoli iskopavanje.

    Milenko Ristić, predsjednik Skupštine opštine Lopare naglasio je da je on još u novembru prošle godine odbio sve zahtjeve za iskopavanje.

    “Nemojte ponižavati narod nikada. Narod neće otići sa svog ognjišta, bili su ratovi i sve, a ako se ovo bude kopalo, povratka tamo više nema. Neka se vlast samo jedan dan postavi na mjesto građana”, poručio je Ristić.

    Potpisivanje peticije, podsjećamo, počelo je 15. februara, kada je u Loparama održan i protestni skup građana koji se protive otvaranju rudnika, a koje bi prema planu, trebalo da radi švajcarska kompanija “Arcore AG”, koja je u prethodnih nekoliko godina vršila istraživanja na tom lokalitetu, sve uz odobrenje Vlade RS.

    Tokom protestnog skupa građani su poručili da su protiv rudarenja, a naročito protiv Nacrta Zakona o geološkim istraživanjima RS, kojim se lokalnim zajednicama u Srpskoj oduzima pravo da odlučuju o tome da li će se na njihovoj teritoriji kopati ruda, kao i protiv prijedloga da se ukine procjena uticaja na životnu sredinu.

    Taj zakon je, podsjetimo, usvojen prošle godine u Narodnoj skupštini RS.

    Milan Miličević, predsjednik SDS-a, poručio je tokom prikupljanja potpisa da će izvesti desetine hiljada ljudi na ulicu, ako se Vlada Republike Srpske i Komisija za koncesije “drznu da daju dozvole za eksploataciju litijuma”.

    “Peticija je samo jedan od načina institucionalne borbe protiv iskopavanja, istraživanja i svih drugih štetnih sastojaka u bilo kom dijelu Srpske. Drugi dio borbe je NS RS gdje očekujemo i tražimo da se kroz ovu peticiju donese odluka o prestanku istraživanja, eksploatacije ili prerade litijuma”, poručio je tada Miličević.

    Oglasio se i predsjednik Srpske
    O ovom pitanju oglasio se i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    On je kazao da još ništa nije dogovoreno oko eksploatacije litijuma na području Lopara, te da će odluku o tome donijeti institucije Srpske.

    “Nismo odlučili ništa, ali ćemo sjesti i pozvati najveće autoritete iz te oblasti i tražićemo razgovore sa ljudima na tom prostoru. Mi ćemo donijeti odluku šta god oni mislili. Ako se odlučimo i vidimo da to nije ta priča koja može da da garanciju za očuvanje ekologije, i da nije ekonomski isplativo, nećemo ni raditi. Ako bude ekologija zaštićena i bude ekonomski isplativo, mi ćemo raditi, a oni nek izlaze na ulice, šta ima veze. Ali to nije odgovorno prema društvu”, rekao je Dodik.

    Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske, je nadležno za izdavanje dozvola za istraživanja i koncesije, a resorni ministar Petar Đokić nedavno je kazao kako švajcarska kompanije “Arcore AG” nije podnijela zahtjev za dodjelu koncesije u cilju eksploatacije, i da u ovom trenutku “ne postoje ni formalni uslovi da se vodi koncesioni postupak”.

    Litijum vrijedan 10 milijardi dolara
    Podsjećamo, u oktobru 2023. godine, iz kompanije “Arcore AG” saopštili su da su na teritoriji opštine Lopare pronašli litijum vrijedan oko 10 milijardi dolara, te da su to pokazali rezultati istraživanja terena.

    “Sve je sprovedeno uz striktno poštovanje zakonske regulative i u skladu sa najvišim geološkim i ekološkim standardima koji važe za ovu vrstu istraživanja, kako na lokalnom, tako i na međunarodnom nivou. Licencu za istraživanje nalazišta mineralnih sirovina dobili smo 2018. godine, a u periodu od 2020. do 2022. godine uslijedile su tri intenzivne faze istraživanja. Mineraloški sadržaj ležišta, koji se istražuje u posljednje četiri i po godine, sadrži značajne količine litijum-karbonata, magnezijuma, kalijuma i bora”, navedeno je tada u saopštenju iz ove kompanije.

  • Roditelji i stručnjaci podržavaju zabranu rada kladionica u blizini škola

    Roditelji i stručnjaci podržavaju zabranu rada kladionica u blizini škola

    Republika Srpska, jedina u regionu, nema apsolutno nikakvo zakonsko ograničenje, kada je u pitanju otvaranje kladionica i kockarnica u blizini škola: ovi “objekti za zabavu” mogu legalno raditi takoreći pred kapijom školskih dvorišta.

    Javna je tajna da mnogi đaci trče na odmoru u kladionice preko puta škola, a čak i osnovci ostaju bez užine, jer novac koji im roditelji daju za hranu potroše na tiket.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nedavno je objavio da će pokrenuti inicijativu da se, prvo u Banjaluci, a potom i u drugim gradovima i mjestima Republike Srpske zabrani otvaranje kladionica i kockarnica u krugu od 500 metara od škola.

    Ako bi ova inicijativa zaživjela, Srpska bi prema kladioničarima bila stroža nego Srbija i Federacija BiH, gdje je, zavisno od vrste objekta, priređivačima igara na sreću zabranjeno da se školama približe na manje od 100, odnosno 200 metara.

    Kocka je bačena

    – Kocka je bačena da kocka bude odbačena. Za nas je odluka da mlade ljude spasimo ovog poroka imperativ – poručio je Stanivuković u video poruci snimljenoj ispred Gimnazije u Banjaluci, koju je i sam pohađao, a u čijoj neposrednoj blizini punom parom radi jedna kockarnica i jedna kladionica.

    Roditelji osnovaca i tinejdžera, sa kojima smo razgovarali, zdušno podržavaju Stanivukovićevu inicijativu. Podržavaju je i stručnjaci, ali sa mnogo više opreza.

    – Naravno da je problem što kladionice blješte takoreći na ulazu u školu. Djeca ko djeca, povodljiva su, mora im to privući pažnju i mnogi će pokušati. A kad jednom pokušaju, svašta može da se desi – kaže jedna zabrinuta majka iz banjalučkog naselja Lauš.

    Dodaje da se “naježi” i od same pomisli da bi i njeno dijete, umjesto na čas matematike ili fizike, moglo pobjeći u kladionicu preko puta škole i novac za užinu spiskati na tiket.

    -Zamislite da dijete šaljete u školu, da postane čovjek, a ono postane kockar – kaže ova majka.

    Naravno, njene su brige opravdane i razumljive, ali nije problem samo to što je kladionica đacima bliža od pekare.

    Problem je i što zaposleni u kladionicama, bez sumnje po instrukciji gazda, zažmure na oba oka, kada u lokal uđe dijete koje je očigledno maloljetno. Po zakonu dijete ne bi smjelo ni da bude na takvom mjestu, a kamoli da se kladi.

    Stručnjaci su saglasni da blizina kladionica jeste veliki, ali ne i jedini, pa ni ključni problem.

    Novac bez truda u zemlji siromašnih

    Ivana Zečević, profesorica pedagoške i školske psihologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, podržava inicijativu za zakonsku zabranu otvaranja kladionica u blizini škola.

    -Suština je da kladionice i kockarnice djeci ne budu na dohvat ruke, to je neophodna mjera. Živimo u društvu u kojem su mnogi ljudi uskraćeni, čak i siromašni, a iz takvih objekata, koji su djeci pred očima, šalje im se poruka da je moguće lako, brzo i bez napora doći do novca – kaže Ivana Zečević.

    Ona, međutim, ističe da su i kladionice, ali i loši primjeri i uzori, djeci pred očima svakog dana, čak i onda kada ne idu u školu.

    -U naselju u kojem ja živim, kladionica se nalazi pored igrališta gdje se igraju djeca i okupljaju tinejdžeri. Kladionice su uz ulaze u zgrade, pored prodavnica, parkova, autobuskih stajalištva, svuda gdje ima ljudi, pa i mladih ljudi i djece – podsjeća Ivana Zečević.

    Dodaje da su još veći problem poruke koje, kroz vaspitanje i svakodnevni život, šaljemo djeci.

    – Ako djecu odgajamo za život bez ikakvog napora, bez padova, bez izazova, ako im u svemu ugađamo, ako se ne cijeni rad, učenje, bilo kakav trud, ako odrastaju uz roditelje koji se i sami klade… sve su to koraci koji djecu vode ka kladionici – kaže Ivana Zečević.

    U istraživanju Ombudsmana za djecu Republike Srpske iz 2021. godine, istaknuto je da čak 16 odsto srednjoškolaca u Srpskoj igra igre na sreću, a neki od njih kladionice posjećuju zajedno sa roditeljima.

    Iz ove institucije poručuju da podržavaju inicijativu zda se zakonom propiše najmanja udaljenostkladionica od škola, ali dodaju da to to ne smije biti jedina mjera.

    “Mi smo društvo kockara”
    -Prvo, mi ne znamo kakvi će biti efekti takvog zakona. Nemamo podatke o tome da li se i u kojoj mjeri, nakon uvođenja zabrane rada u blizini škola, u Srbiji ili Hrvatskoj smanjio broj djece koja igraju igre na sreću. I drugo, same zabrane nisu dovoljne – kaže za Srpskainfo ombudsman za djecu Gordana Rajić.

    Dodaje da se u Hrvatskoj vodila kampanja da se kladionice i kockarnice udalje čak na kilometar, ne samo od škola nego i od vjerskih objekata, i to zbog toga što se oko takvih objekata okupljaju ljudi skloni nasilju, alkoholu, drogi i neodgovornom ponašanju u saobraćaju.

    -Kad je u pitanju opasnost da će djeca i mladi postati ovisnici od kocke i igara na sreću, moramo imati na umu da smo mi društvo u kojem se, generalno, mnogo kocka. Ako dijete odrasta u porodici gdje se kocka svaki dan, neće mu pomoći što će je kladionica udaljena 500 metara od škole: naći će on nju i na drugom kraju grada – kaže Rajićeva.

    Podsjeća da djeca najviše uče po modelu i poziva Ministarstvo prosvjete RS da se više posveti edukaciji djece i mladih o opasnostima od bolesti zavisnosti, pa i od kocke.

    U preporukama iz 2021. godine institucija Ombudsmana za djecu RS je pozvala i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS da, u skladu sa UN Konvencijom o pravima djeteta i u cilju zaštita zdravlja djece, izradi multisektorski program prevencije od ovisnosti od kocke, uz učešće stručnjaka i uvažavanje stavova djece i mladih.

  • Moglo bi doći do poskupljenja struje u Srpskoj

    Moglo bi doći do poskupljenja struje u Srpskoj

    U Republici Srpskoj novi problem u najavi. Ovaj put s proizvodnjom električne energije.
    Analitičari upozoravaju na realnu mogućnost poskupljenja struje za domaće potrošače nakon nedavne presude u korist slovenske elektroprivrede.

    Preduzeće Rudnik i termoelektrana Ugljevik je po osnovu međunarodne arbutraže u obavezi da do kraja radnog vijeka slovenskoj elektroprivredi isporučuje trećinu proizvedene struje, a zbog slovenskog ulaganja u RiTE Ugljevik prije rata. To je potencijalno ogroman problem po Elektroprivredu RS, koja ostaje bez dijela električne energije za izvoz, piše Federalna.

    Suština je da je to dobro za RiTE Ugljevik jer će dobiti veću cijenu za električnu energiju nego od Elektroprivredu RS, ali je izrazito loše za Elektroprivredu RS jer se u Ugljeviku proizvede trećina ukupne struje u RS. Sada kada Ugljevik daje trećinu struje Slovencima, to znači da Elektroprivreda RS neće više imati struje za izvoz na inostrana tržista – ističe novinar Siniša Vukelić.

    I cijena po kojoj će Slovenci dobijati struju neće biti baš najpovoljnija po RiTE Ugljevik. Tako bar pokazuje ugovor između dvije strane po kojem je jasno da RiTE Ugljevik neće zarađivati na izvozu struje Slovencima. To je rezultat duga prema slovenskoj elektroprivredi od 67 milona evra zbog višegodišnjeg neisporučivanja struje. Plus više od 50 miliona na ime kamate.

    Koliko sam mogao da primijetim, nije u potpunosti definisan kompletan aranžman na koji način će se otplatiti ta sredstva – rekao je Vukota Govedarica, poslanik SDS u NSRS.

    Direktor Elektroprivrede Luka Petrović uvjerava da ove godine građani neće trpjeti posljedice gubitka spora sa Slovencima.

    Vlada nije željela da fakturiše ovo građanima i odrekla se dividende na uštrb toga da građani ne osjete ovaj finansijski problem – poručuje Petrović.

    U međuvremenu, informacija i da je Vlada RS preduzeću Komsar energy RS dala koncesiju na eksploataciju uglja iz Ugljevika.

    To je paravan za Milorada Dodika, koji vrši otimačinu prirodnih bogatstava RS isto kao što je Elektroprivreda, koja nema da plati doprinose, dala 70 miliona za ‘tašna-mašna’ firmu Comsar energy, koja nema ni kvadrat prostorija – tvrdi Nebojša Vukanović poslanik Liste za pravdu i red u NSRS.

    Struja je u RS posljednji put poskupjela je početkom prošle godine. Tada je ukinuta takozvana jeftina tarifa, a uvedeno pravilo da oni koji troše više plaćaju skuplju struju od onih koji troše manje.

  • Javni sektor u Srpskoj se pobunio, zbog rasta minimalca traže veće plate

    Javni sektor u Srpskoj se pobunio, zbog rasta minimalca traže veće plate

    • Kao što se i očekivalo, zbog rasta minimalne plate sa 700 na 900 KM, zaposleni u javnom sektoru i javnim preduzećima traže povećanje i ostalih plata, jer kako kažu, sadašnja situacija je neizdrživa zato što, recimo, čistačica sada ima istu platu kao i visoko kvalifikovani radnik.

    Ova situacija, kako kažu u sindikatima, unijela je nemir među same radnike koji se bune i koji insistiraju da se plate isplaćuju po platnim razredima, jer zbog rasta minimalne plate od 28 odsto, po platama, mnogi poslovi su izjednačeni, iako to ne bi smio biti slučaj.

    “Povećanjem najniže plate došli smo u još goru situaciju i očigledno je da većina poslodavaca ne pomjera druge platne razrede i to će biti osnovni pravci za djelovanje Konfederacije sindikata u narednom periodu. Kroz povećanje minimalne plate trebalo je naći modele za povećanje i ostalih platnih razreda, jer najniža plata se isplaćuje za najjednostavniji rad gdje nije potreban nikakav obrazovni profil. Tražimo veću platu i pravičniji odnos u platnim razredima. Sada imate neka preduzeća gdje je VKV radnik u toj najnižoj plati, da ne pričamo o tome da je masovna pojava da mnogi u javnom sektoru imaju minimalnu platu, a po obrazovanju su treći ili četvrti stepen”, rekao je Željko Tepavčević, predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske.

    Ova konfederacija u posljednjih nekoliko dana održala je dvije sjednice Predsjedništva na kojima je, između ostalog, bilo govora o povećanju plata. Sljedeća sjednica biće održana u četvrtak, kada će biti organizovana i pres-konferencija sa koje će i zvanično biti upućen poziv poslodavcima da se plate povećaju i ostalim radnicima.

    U suštini, to znači da će mnoga javna preduzeća, kao što su “Elektroprivreda Republike Srpske”, “Pošte”, “Željeznice”, “Šume” itd… biti pod pritiskom sindikata da se povećaju primanja i ostalih zaposlenih.

    Kao i u Konfederaciji sindikata Republike Srpske, slično misle i u Sindikatu uprave Republike Srpske, gdje kažu da su prije 15 dana od Vlade Republike Srpske zatražili izmjene seta zakona o platama zaposlenih u javnoj upravi i javnim službama.

    “Trenutni minimalac uveo je nered u oblast plata iz prostog razloga što su se sada izjednačile plate čistačice i onih sa srednjom stručnom spremom. Imali smo rast minimalca od 28 odsto, ali očekujemo da se Vlada trgne i predloži izmjene zakona kako bi i ostali radnici dobili povećanje plata”, rekao je Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske.

    On ističe da je još jedan od problema taj što su radnici u javnoj upravi diskriminisani u odnosu na ostale s obzirom na to da nemaju topli obrok, regres itd. Tačnije, topli obrok, regres i sve ostalo uračunato im je u tu minimalnu platu, dok je kod ostalih radnika, pored minimalne plate, obavezna isplata toplog obroka i regresa.

    “Radnici u javnoj upravi nemaju pravo na to i njima su sve te naknade uračunate u platu. Sada imamo situaciju da čistačica koja čisti kabinet premijera ima za 300 KM manju platu od najniže plate u Republici Srpskoj”, istakao je Marić.

  • “Zaključavanje” cijena u BiH presipanje iz šupljeg u prazno

    Hrana je najveći problem sa kojim se suočavaju građani u BiH, ne u smislu njene nestašice, već isključivo u smislu cijena prehrambenih proizvoda, koje, uprkos pokušajima da se na neki način ograniče ili snize, i dalje imaju trend rasta, i očigledno je da njihovo “zaključavanje” neće riješiti potrošačke probleme.

    Nadležni u Republici Srpskoj nedavno su zaprijetili “brutalnim” inspekcijama svima onima koji su nepotrebno digli cijene određene robe i usluga usljed podizanja minimalca, a početkom ove sedmice predložili su pekarima i da snize cijene hljeba.

    Dok se čeka epilog njihovog zahtjeva, i koliko god da su hljeb i brašno važni, jasno je da priča o ovoj temi ne bi smjela da se vrti samo oko ove prehrambene namirnice, već da bi se, kako kažu sagovornici “Nezavisnih novina”, morala usmjeriti na konkretnije državne korake, i podsjećaju ne samo na akcije “Društveno odgovorni” u Srpskoj ili “Zaključane cijene” u Federaciji BiH, koje će vrijediti samo neko vrijeme, nakon čega će opet uslijediti ono – snalazi se kako ko može.

    Potrošači u BiH se s pravom pitaju kako to da globalne cijene hrane nastavljaju padati (žitarice, meso), a da se to ne vidi na domaćim rafovima. Naprotiv!

    Cijene gotovo svih vrsta mesa u BiH odavno su premašile ranije statistike čak i za nekoliko maraka po kilogramu (poput junetine ili piletine).

    Pa i kada govorimo o hljebu, uzećemo samo da jedan kilogram (zavisno od vrste) košta oko 3,50 KM, pa čak i više. Takođe, teško je zaboraviti i cijene litre ulja koje su čak premašivale i četiri marke, dok su sada jeftinije u prosjeku za nekoliko desetina feninga. Mlijeko u trgovinama i dalje košta više od dvije KM, a pitajte samo proizvođače na selu za koliko to isto mlijeko prodaju distributerima. Slično je i sa mliječnim proizvodima poput sira i kajmaka, te jajima (koja se po komadu rijetko mogu naći jeftinija od pola marke). So je poskupjela za minimum pola KM, a više nije ista ni cijena pojedinih vrsta obične vode.

    “Statistička cijena jednog bušela žita (oko 25-26 kg žita) danas iznosi 6,34 dolara, dok je u 2023. godini koštao 7,22 dolara, a u 2022. godini 9,52 dolara”, pojašnjava kroz statistiku Dušan Srdić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, koji na ovom primjeru želi poručiti da poskupljenja pekarskih proizvoda u prethodnom periodu nisu bila opravdana.

    Osvrćući se potom na kompletnu priču, on navodi da su cijene svježeg domaćeg mesa u evidentnom porastu, što dijelom znači da je afrička kuga uzela svoj danak. A kao još jedan od primjera udara na potrošačke džepove Srdić izdvaja i takozvanu šrinkflaciju, odnosno smanjene gramaže na proizvode.

    “Znamo da su čokolade odavno pale sa 100 na 80 grama, čak i niže, džem takođe sa 500 grama na 385 grama. Toalet-papir je prema svjetskim statistikama poskupio za više od 35 odsto u odnosu na januar prošle godine. A statistika kaže da će potrošači prije promijeniti proizvođača nego manju ambalažu”, dodao je Srdić za “Nezavisne”.

    Njegov kolega Marin Bago iz Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara podsjeća da je BiH tržišna ekonomija, da uvozimo gotovo 80 odsto hrane koju konzumiramo i da je ograničavanje cijena isključivo rezultat dobre volje trgovaca i ministarstava.

    “Ali, to što sve poskupljuje, možemo govoriti o pasivnosti države u proteklom vremenu bez fiskalne reforme, poreske reforme, bez kvalitetnih subvencija u poljoprivredi i tržištu hrane. Jasno je da mi imamo novca jer prikupljamo iz godine u godinu sve više, ali je jasno i da je hrana problem jer jedna prosječna plaća od 1.300 KM ne može izmiriti troškove hrane za četvoročlanu obitelj”, kaže Bago.

    Dodaje da “zaključavanje” cijena pojedinih proizvoda neće riješiti probleme.

    “Recimo, mi smo u Mostaru imali poskupljenje vode i sve ono što bismo možda uštedjeli na tim ‘zaključanim’ proizvodima potrošili smo na vodu. Još ako poskupe gorivo, struja, školarine, vrtići… Dakle, potrošačima raste iznos potrošačke korpe jer s jedne strane uštede na jednom, ali potroše na drugom”, naglašava Bago.

    On u daljem razgovoru za “Nezavisne” kaže i kako su povećanje minimalca u Srpskoj te proračunska davanja u FBiH isključivo populističke mjere.

    “Institucijama je ovako najljepše. Svake godine se pune proračuni, obaramo rekorde, a sa druge strane nema jasnog i transparentnog povrata tog novca, u vidu subvencioniranja obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede. To je osnovni razlog nezadovoljstva potrošača”, zaključio je Bago.

    Kada su u pitanju ekonomske reforme, Ermin Cero, stručnjak iz Sarajeva, ističe da je rješenje u makroekonomskim mjerama, koje će podržati aktivnosti koje dodaju vrijednost i redukovanje onih koje se smatraju neefikasnim ili čak neproduktivnim.

    “To je u BiH prekomjerna birokratija ili nepotrebna administracija”, smatra Cero.

  • Stevandić: Unaprijediti liječenje oboljelih od raka pluća

    Stevandić: Unaprijediti liječenje oboljelih od raka pluća

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić pružio je na sastanku sa članovima Udruženja oboljelih od raka pluća “Diši za život” punu podršku radu ove organizacije, ističući da je potrebno stručno i sistemski raditi na tome da se pacijentima iz Srpske obezbijede svi lijekovi i tretmani kakve imaju zemlje iz okruženja.

    Stevandić je istakao da je potrebno da ovo udruženje u saradnji sa skupštinskim Odborom za zdravstvo, rad i socijalnu politiku pronađe adekvatna rješenja koja će omogućiti znatno unapređenje zdravstvenih uslova pacijenata, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

    “To podrazumijeva primjenu ranih skrininga, smanjenje lista čekanja, konstantno ulaganje u edukaciju kadra, te podizanje svijesti o karcinomu”, naveo je Stevandić, koji se na današnjem sastanku u Banjaluci informisao o radu ovog udruženja i poteškoćama sa kojima se njegovi članovi suočavaju.

  • Lijekovi u BiH neće pojeftiniti

    Lijekovi u BiH neće pojeftiniti

    Inicijativa koja se odnosi na ukidanje, odnosno smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove, prema posljednjoj zamisli nadležnih, čak i ako bude usvojena, neće ni za fening uticati na cijene medikamenata koje plaćaju građani.

    Kada se počelo govoriti o ovoj ideji, oni koji redovno ili periodično ostavljaju novac u apotekama obradovali su se da će njihovi mjesečni troškovi biti smanjeni, ali se to u posljednoj verziji inicijative ne spominje ni jednom riječju.

    “Jedna od varijanti Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), a koja je prihvatljiva i za fondove zdravstvenog osiguranja, jeste da se razmotri da se PDV koji fondovi plaćaju na lijekove namjenski rasporedi na način da se u već zakonom definisane koeficijente za preraspodjelu sredstava prema entitetima, uključe i fondovi sa određenim procentom. Na ovaj način obezbijedila bi se značajna sredstva koja bi fondovi mogli usmjeriti na dalja proširenja prava iz zdravstvenog osiguranja, uključujući finansiranje novih terapija i dr.”, saopštili su juče iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS).

    U tom saopštenju se tematizuje sastanak direktora FZO RS Dejana Kusturića, te njegovih kolega iz FBiH i Brčkog, Vlatke Martinović i Radomira Nikolića, sa direktorom UIO BiH Zoranom Tegeltijom o zajedničkoj inicijativi koja se odnosi na ukidanje, odnosno smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove.

    “Direktor Uprave za indirektno oporezivanje takođe smatra da inicijativa jeste opravdana, te da je zajedno sa entitetskim vladama potrebno razmotriti najbolje rješenje”, naveli su iz FZO RS.

    Direktori nadležnih fondova su se, kako je saopšteno iz FZO RS, zahvalili Tegeltiji “što je pokazao razumijevanje za izazove sa kojima se suočavaju obavezna zdravstvena osiguranja u BiH i podršci koju je pružio za dalju realizaciju zajedničke inicijative”.

    Međutim, Uroš Vukić iz Udruženja “Misli dobro” poručuje im da je to ništa drugo nego – presipanje iz šupljeg u prazno. To udruženje je, podsjetimo, ranije podnijelo inicijativu za smanjenje cijena lijekova, ali kroz izmjenu Pravilnika o cijenama lijekova, koji trenutno pogoduje samo veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka.

    Vukić je, govoreći o inicijativi o kojoj su razgovarali Tegeltija i rukovodioci fondova zdravstva, istakao da ih ni sada ništa ne ograničava da to rade, ali…

    “Gotovo sam siguran da, ako to nekada i zaživi, u šta sumnjam, to se neće trošiti namjenski, osim ukoliko ne bude direktno išlo na račune fondova zdravstvenog osiguranja. Najbolji primjer vam je tzv. namjenska akciza za izgradnju auto-puteva. Ona se prikupi, proslijedi vladama i novac ode negdje drugo, a ne za auto-puteve”, istakao je Vukić.

    Jasno je, kako dodaje, da su fondovi zdravstvenog osiguranja u problemu, da je novca sve manje, a stanovništvo sve starije i bolesnije, ali novac treba tražiti i prikupljati na drugi način.

    “Zašto se, recimo, akciza na duvan, alkohol, gazirane sokove itd. ne usmjerava direktno fondovima zdravstva jer su pušenje i alkoholizam najveći uzrok bolesti. Šta smo mi dobili na kraju, od pomenutog ukidanja PDV-a na lijekove do toga da sve ostane isto samo da se novac preraspodijeli, ali od toga građani neće imati ništa”, naglasio je Vukić.

    Podsjećamo, krajem prošle godine fondovi su uputili zajedničku inicijativu nadležnim institucijama entiteta i BiH za ukidanje/smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva.

    U inicijativi je navedeno da je samo u zdravstvenom sistemu Republike Srpske u 2022. godini za PDV plaćeno više od 100 miliona KM, dok su troškovi po osnovu PDV-a u ustanovama u oblasti zdravstva Federacije BiH iznosili više od 164 miliona KM. Takođe, BiH je jedina zemlja u regionu koja ima jedinstvenu stopu PDV-a na lijekove i medicinska sredstva u iznosu od 17 odsto i ona je najviša u regionu.

  • Trivić: Pekare nisu socijalne ustanove

    Proizvođač pekarskih proizvoda Saša Trivić komentarišući visoke cijene hljeba da pekare nisu socijalne ustanove i da i oni rade za novac.
    Sa druge strane, ministar trgovine i turizma Denis Šulić, koji je gostovao zajedno sa Trivićem na ATV-u, kaže da je za cijenu hljeba potreban kompromis proizvođača, potrošača i ministarstva.

    “Zahvaljujem se svim predstavnicima pekarske industrije koji su bili prisutni. Oni imaju želju da se nađe kompromisno rješenje. Da obezbijedimo jeftiniji hljeb za građane Srpske, a sa druge strane da ne ugrozimo pekarsku proizvodnju time što ćemo preko koljena prelomiti neku uredbu ispred ministarstva ili Vlade, što bi moglo da bude problematično za poslovanje. Drago mi je da smo imali konstruktivan razgovor, blizu smo rješenja, našli smo se na nekim zajedničkim talasnim dužinama. Sugerisano mi je da nastavak bude u ponedjeljak gdje ćemo doći do zajedničkog stava kako da prebrodimo ovu krizu”, kaže Šulić.

    On ističe da je nakon sastanka sa predstavnicima pekarske industrije održan sastanak sa udruženjem za zaštitu potrošača.

    “Dobili smo prijedloge i sa njihove strane. I na tom sastanku sam molio i njih i javnost Srpske da spustimo tenzije. Na dobrom smo putu. Ne bih rekao da smo zaraćene strane. I predstavnici pekarske industrije, udruženje za zaštitu potrošača i ministarstvo ima isti cilj. Da hljeb i pekarski proizvodi budu što dostupniji BiH”, kaže Šulić.

    Sa druge strane, Trivić na problem poskupljenja cijena hljeba kaže da pekare nisu socijalne ustanove i da se na našim prostorima do te mjere i ne konzumira hljeb.

    “Izbjegao sam da dođem na taj sastanak jer sam u posljednje vrijeme kriv za sve i svašta. Jedina ozbiljna pekarska industrija smo mi i proizvodimo 50 odsto hljeba u Srpskoj. Ono što je za mene neprimjereno je da se Vlada bavi hljebom u odnosu na druge artikle. Svi mi radimo za novac. Priču kako se pravi hljeb smo završili devedesetih godina. Sa druge strane, pekarska industrija Srbije je potpuno drugačija od nas. Oni imaju automatizovane pekare, a mi kao najveći tako nešto nemamo”, kaže Trivić.

    On ističe da se hljeb ne kupuje previše i da u asortimanu njegovih pekara ostao je još jedan hljeb od 600 grama.

    “Slobodno tržište je ako danas imate razne cijene hljeba. Svako pravi novitet koji misli da može proći na tržištu. Nije isto proizvoditi hljeb koji se peče 18 i 28 minuta. Nije isto proizvoditi hljeb u Bijeljini i Banjaluci gdje su više plate. Država treba da pomogne, ali mi smo platili porez i niko ne treba da se bavi sa tim. Pogotovo što znamo da imamo različite cijene hljeba”, kaže Trivić.