VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Pekarski sektor tvrdi da još trpe minuse

    Pekarski sektor tvrdi da još trpe minuse

    Cijene pšenice i brašna na tržištu dosta su niže u odnosu na raniji period, pa poljoprivrednici, ali i mlinari kažu da je došlo vrijeme da cijene hljeba i pekarskih proizvoda budu niže, dok s druge strane pekarski sektor ističe da cijene ovih proizvoda trenutno ne mogu biti jeftinije.
    Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske i vlasnik pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je da će cijene hljeba i rasti ukoliko minimalna plata bude iznosila 1.050 KM.

    “Ako ne bude značajnog rasta minimalne plate, za očekivati je da cijene hljeba i pekarskih proizvoda budu na ovom nivou”, kazao je Trivić i istakao da se ne očekuje značajniji pad cijene brašna.

    “Mi još trpimo prošlogodišnje minuse, a plate i dalje rastu, tako da niže cijene ne možemo očekivati”, kazao je Trivić.

    Da cijene hljeba i pekarskih proizvoda u narednom periodu neće biti niže kaže i Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.

    “Evidentno je da su cijene brašna niže, ali sva ta razlika je otišla u veće plate radnika, jer imamo velike probleme da pronađemo radnike za rad u pekarama”, kazao je Pelemiš.

    Dodao je da se cijena brašna po kilogramu trenutno kreće od 0,63 do 0,73 feninga, zavisno od tipa brašna, ali i kvaliteta. Prema njegovim riječima, trenutno nema osnova da dođe do nižih cijena pekarskih proizvoda.

    Naime, kako je rekao Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, cijena vreće brašna od 25 kilograma kreće se od 20 do 25 KM, te da cijena hljeba isključivo zavisi od pekara.

    “Cijena pšenice se sada kreće od 170 do 250 evra za tonu, tako da su se cijene vratile na period prije pandemije”, kazao je Kos i dodao da se cijene pšenice sigurno neće mijenjati u narednom periodu.

    “Očekujemo da cijena pšenice, ali i brašna ostane na ovom nivou, sve do naredne žetve”, rekao je Kos i istakao da su mlinari spustili cijenu ispod koje se više ne može ići.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da je cijena pšenice u otkupu bila 0,30 feninga po kilogramu, te da ne postoji nikakvo opravdanje za to što su cijene hljeba visoke, prenose Nezavisne.

    “Smatramo da hljeb nikako ne bi trebalo da bude na nivou ovih cijena, nego znatno jeftiniji, ali isto tako da bude znatno kvalitetniji”, kazao je Marinković i istakao da je primjetno da su i cijene goriva dosta niže, jer, kako kaže, gorivo je glavni pokretač svega, pa treba očekivati da i pekarski proizvodi budu niži.

    “Kad dođe do nižih cijena goriva, niko ne snižava cijene, ali ako su cijene veće, odmah dođe do poskupljenja svih proizvoda, pravdajući se da su cijene veće i to je hronični problem koji imamo”, zaključio je Marinković.

    Da bi niža cijena hljeba za pet, deset feninga bila jako značajna za potrošače, smatra Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina.

    “Kad god je došlo do smanjenja cijena brašna, nikada nije došlo do nižih cijena pekarskih proizvoda, ali kada cijene porastu, oni odmah povise cijenu svojih proizvoda”, smatra Vasilić.

  • Nikšić otkrio koliko će poskupjeti struja za kompanije

    Nikšić otkrio koliko će poskupjeti struja za kompanije

    Zbog inflacije i situacije s kupovnom moći građana, nećemo povećavati cijenu električne energije za domaćinstva, ona će ostati ista, kazao je Nermin Nikšić, premijer FBiH.

    “Mi vrlo precizno pratimo stanje u svim oblastima koje su u nadležnosti u FBiH. Ovo je neki dvokorak koji pravimo kada je u pitanju zaštita energetske stabilnosti FBiH. Ovako kad kažete malo alarmantno zvuči, ali u stvari govorimo o tome da imamo situaciju da cijena električne energije koju isporučujemo manja je od proizvodne tako da je izvjesno kako Elektroprivreda mora ući u proces povećanja cijena električne energije. To će se kretati u onom zakonskom okviru do 20 posto povećanja, to je za privredu. Predstoji nam da u skladu sa usvojenim setom energetskih zakona pratimo situaciju, napravimo dubinsku analizu prema kojoj ćemo ona domaćinstva koja se ponašaju energetski odgovorno, koja troše manje električne energije, zadržati na nižoj cijeni, a oni koji budu enormno trošili električnu energiju, morat će malo više i da plate”, naglasio je Nikšić za FTV, prenosi Fena.

    Na pitanje ima li Vlada mehanizme da kompenzira, odnosno da umanji mogući domino efekt kod poskupljenja struje privredi, kaže da su privrednici u protekloj godini ostvarili dodatnu dobit od nešto više od milijardu te da su to ostvarili na komparativnim prednostima koje imaju, i koje im je na neki način omogućila i država.

    “A to je da imaju najnižu cijenu električne energije u regionu i sa ovim poskupljenjem to će biti najniža cijena. To daje dodatni doprinos njihovoj konkurentnosti, imamo prilično podcijenjenu radnu snagu i među najnižim stopama poreza na dobit. To su stvari koje se moraju uvažiti”, pojasnio je Nikšić.

    Dodao je da većina poslodavaca i privrednika prihvata da je ovo realnost, da su inflatorni udari takvi da se mora povećati cijena električne energije. Kaže i da nisu moguće redukcije za građane.

    Govorio je i o tome kakva je budućnost “Elektroprivrede”.

    “Imali smo jedan period kreativnog pristupa obračunu i vođenju finansijskih izvještaja kada je u pitanju ‘Elektroprivreda’. Još u januaru ove godine tadašnja uprava je poslala dopis Vladi FBiH, resornom ministru i premijeru u kome su upozorili da u ovoj godini planiraju preko 260 miliona slabiju realizaciju u odnosu na plan poslovanja i da će to generirati gubitak Elektroprivredi 90 miliona. Mi smo zatekli situaciju kakvu smo zatekli, aktuelna uprava je zaista dala sve od sebe i u saradnji sa rudnicima taj gubitak će biti ipak nešto manji. Pretpostavljamo da će godina završiti u gubitku od nekih 70 miliona. Ali ono što je posebno važno kada je u pitanju poslovanje ‘Elektroprivrede’ je alarmantan pad proizvodnje. Mi imamo još uvijek dovoljno električne energije za svoje potrebe. Prije osam godina je bilo preko 2.000 gigavat sati viška električne energije. Imamo problema sa određenim kapacitetima, imali smo problema sa isporukom uglja od strane rudnika, štrajkovi, problemi”, dodao je Nikšić.

  • Višković otkrio koliko će penzije biti povećane od 1. januara naredne godine

    Višković otkrio koliko će penzije biti povećane od 1. januara naredne godine

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković otkrio je koliko će penzije biti povećane od 1. januara naredne godine.

    Višković je, nakon sastanka s predstavnicima stranaka vladajuće većine, rekao da će penzije biti veće za 9 odsto.Naglasio je da će Vlada najvjerovatnije u petak na sjednici usvojiti budžet za 2024. godinu u iznosu od 5 milijardi i 735 miliona KM, nakon čega će biti upućen Narodnoj skupštini.

    Ovaj budžet je veći za 212 miliona u odnosu rebalans koji je urađen za 2023, a u odnosu na budžet 2023. godine veći je za 352 miliona.
    – Od tih 5 milijardi i 735 miliona imamo za penzije u 24 izdvajanje od milijardu 785 miliona, što je povećanje za 11 odsto. Povećanje penzija od prvog januara biće oko devet odsto – istakao je i objasnio da se ukupan rast izdvajanja za penzije od 11 odsto odnosi ne samo na rast penzija već i na povećanje broja penzionera, piše ATV.

  • Trgovci upozorili: Minimalac od 1.050 KM gasi desetine hiljada radnih mjesta i diže cijene

    Trgovci upozorili: Minimalac od 1.050 KM gasi desetine hiljada radnih mjesta i diže cijene

    Sektor trgovine na veliko, logistike i skladištenja, te trgovine na malo čini više od petine svih zaposlenih u Republici Srpskoj ili 57.081 radnika, saopšteno je iz Udruženja trgovaca Republike Srpske.

    “Trošak plata zaposlenih je daleko najveći trošak ova tri sektora i čini 53 odsto svih troškova koji se odnose na snabdijevanje robom široke potrošnje. Da bi se moglo isplatiti predloženo povećanje minimalne plate, ova tri sektora će u 2024. godini morati obezbijediti dodatnih 393 miliona KM, od čega će 240 miliona ići direktno na plate radnika, a 153 miliona KM na dodatne poreze i doprinose. Finansiranje ovog iznosa zahtijevaće povećanje cijena robe široke potrošnje u prosjeku od 10,2 odsto, počevši od 1. januara 2024”, navedeno je u analizi Udruženja trgovaca Republike Srpske.

    Kako navode, s obzirom na to da veliki dio životnih namirnica podliježe ograničenoj marži propisanoj od strane države, artikli koji nisu ograničeni maržom imaće rast cijena i veći od 20 odsto kako bi se dostigao iznos potreban za isplatu plata.

    “Ovo će za rezultat imati pad kupovne moći stanovništva u proporcionalnom iznosu. Takođe, rast cijena izazvan značajnim povećanjem minimalne plate imaće negativne posljedice na konkurentnost trgovine u RS unutar našeg regiona. U protekle tri godine sve države regiona su zbog inflacije i značajnog povećanja cijena u harmoniji podizale i minimalnu platu, tako da nije bilo značajnih efekata na trendove potrošnje. U ovoj godini je inflacija robe široke potrošnje napokon značajno usporila, tako da su cijene u novembru 2023. za svega 1,4 odsto veće u odnosu na januar 2023. Shodno tome, RS će biti izuzetak u regionu da nakon zaustavljanja inflacije ovako radikalno povećava troškove rada. To povećanje će za rezultat imati da cijene u trgovinama u RS budu značajno više u odnosu na Srbiju, a približno jednake cijenama u Hrvatskoj”, navodi se u analizi Udruženja trgovaca Republike Srpske.

    U analizi se dalje navodi da gradovi koji se nalaze na granici sa Hrvatskom, kao što su Novi Grad, Kostajnica, Dubica, Gradiška, Brod, Šamac, Trebinje itd. veliki dio, u nekim slučajevima i više od polovine prihoda, ostvaruju od kupaca koji dolaze iz Hrvatske. Imajući u vidu da je isključivi razlog prekogranične kupovine povoljnija cijena, ovi prihodi će sasvim sigurno nestati nakon izjednačavanja cijena u Republici Srpskoj i Hrvatskoj.

    Takođe, gradovi koji se nalaze blizu granice sa Srbijom, kao što su Bijeljina, Janja, Karakaj, Zvornik, Bratunac, Višegrad, Foča, Gacko, Bileća, itd. izgubiće veliki dio svog prihoda od trgovine zbog nabavke robe iz Srbije, koja će biti osjetno povoljnija nego u Srpskoj.

    “Teško je precizno procijeniti efekat nestanka ovih prihoda na broj radnih mjesta u sektoru trgovine, koja će se kao rezultat navedenog ugasiti. Uzimajući u obzir geografski oblik RS i činjenicu da se velika većina populacionih centara nalazi u blizini neke od ovih granica, za očekivati je da će se broj izgubljenih radnih mjesta mjeriti u desetinama hiljada. Ovo ne uključuje posljedice pada kupovne moći unutar RS izazvane efektima povećanja troškova rada na proizvodne sektore naše privrede, koji očekuju mnogo značajnije smanjenje broja zaposlenih”, naveli su u Udruženju trgovaca Republike Srpske.

    Udruženje trgovaca RS snažno preporučuje da se ne ide u realizaciju prijedloga za podizanje minimalne plate. S obzirom na prestanak perioda izražene cjenovne inflacije početkom 2023. godine, radikalno podizanje minimalne plate u ovom momentu nema jasno ekonomsko opravdanje i ne ostavlja utisak da je dio promišljene dugoročne strategije za razvoj ekonomije RS.

    “Naše udruženje u potpunosti podržava i podstiče rast plata u RS jer se tako povećava blagostanje naše zajednice i, na kraju, čini naše kupce bogatijima, ali rast plata mora biti zasnovan na rastu ekonomske produktivnosti kroz pametnu, stratešku stimulaciju rasta ekonomije. RS trenutno ima najmanji bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika u cijeloj Evropi, iza Federacije BiH i država poput Albanije, Srbije i Makedonije. Krajnje je nerealno zamišljati da se to može promijeniti preko noći, jednom odlukom o visokim platama”, zaključuju u Udruženju trgovaca Republike Srpske.

    Podsjećamo, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nedavno je poručio da će se založiti da minimalna plata u Srpskoj u 2024. godini bude 1.050 KM.

    “Plata od 1.050 KM mislim da će biti nešto što će poboljšati mogućnosti da radnici ovdje planiraju i ostanu što je moguće više sa platama koje su ovdje dostojne za život”, poručio je tada Dodik.

    Međutim, nakon toga privrednici, poslodavci i ekonomski analitičari upozorili su da će povećanje minimalca na pomenuti iznos ugasiti desetine hiljada radnih mjesta, te da će zbrinjavanje radnika koji ostanu bez posla državu koštati više od 300 miliona maraka.

  • Stevandić: Važna saradnja sa Pravnim fakultetom

    Stevandić: Važna saradnja sa Pravnim fakultetom

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić danas je u Banjaluci organizovao “parlamentarni čas” za studente banjalučkog Pravnog fakulteta, koji za cilj ima približavanje parlamentarnog procesa studentima i pružanje jasnijeg uvida u rad ove institucije.

    Studentski savez Pravnog fakulteta tom prilikom uručio je predsjedniku Stevandiću zahvalnicu za doprinos u poboljšanju studentskog standarda u Republici Srpskoj.

    Predsjednik Stevandić studente je upoznao sa radom i ovlaštenjima Narodne skupštine, omogućivši im da steknu bolje razumjevanje mehanizama donošenja odluka i funkcionisanja ovog zakonodavnog tijela. Takođe, predsjednik Stevandić upoznao je studente i sa poslovnikom Narodne skupštine, pružajući detaljan uvid u proceduralne aspekte rada parlamenta, te je otvoreno razgovarao sa studentima, odgovarajući na njihova pitanja i pružao dodatni uvid u teme koje su izazvale veliko interesovanje studenata.

    Predsjednik Stevandić rekao je novinarima da je saradnja Narodne skupštine i Pravnog fakulteta veoma bitna, te ocijenio da bi studenti trebalo da prisustvuju sjednicama skupštinskog Zakonodavnog odbora.

    “Postoji mogućnost da jedan od studenata dobije akreditaciju za prisustvo sjednicama Narodne skupštine Republike Srpske, te u Zakonodavnom odboru i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu. Ova saradnja nije od juče i važno je da bude nastavljena”, izjavio je Stevandić nakon sastanka sa studentima.

    Stevandić je istakao da je značajno što su studenti iz Banjaluke, sa Kosova i Metohije i iz Novog Sada ranije zajednički posjetili Narodnu skupštinu Republike Srpske.

    Predsjednik Studentske organizacije Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko Todorović zahvalio je Stevandiću što je ugostio studente.

    “Ovim je nastavljena tradicija da studenti Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci svakog novembra posjećuju Narodnu skupštinu i informišu se o njenom radu”, rekao je Todorović.

  • Potrošačka korpa u oktobru 2.537 KM

    Potrošačka korpa u oktobru 2.537 KM

    Sindikalna potrošačka korpa za mjesec oktobar 2023. godine iznosi 2.537 KM i prosječna plata je pokriva sa 50,84 odsto.
    Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu, saopšteno je iz Saveza sindikata Republike Srpske.

    – Porodice u Republici Srpskoj su najviše novca trošile na prehranu 1.141 KM. Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 641 KM, za prevoz 225 KM, tekuće održavanje domaćinstva 139 KM, a nabavka obuće i odjeće u oktobru mjesecu koštala je 191 KM – istakli su iz Sindikata.

    Kako se dodaje, prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u oktobru 2023. godine iznosi 1.290 KM i veća je za 13 KM u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u septembru mjesecu 2023. godine.

    – Najveća prosječna plata u Republici Srpskoj u oktobru mjesecu 2023. godine isplaćena je u oblasti finansijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosi 1.728 KM, a najnižu prosječnu isplaćenu platu dobili su radnici u građevinarstvu u iznosu od 975 KM. Niske prosječne plate u oktobru mjesecu 2023. godine primili su radnici zaposleni u oblasti saobraćaja i skladištenja 991 KM, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 1.018 KM, te prerađivačkoj industriji u iznosu od 1.061 KM – zaključeno je iz Sindikata.

  • Danas počinje Božićni post

    Danas počinje Božićni post

    Božićni odnosno Filipov post ima dva naziva, jer počinje dan poslije spomena svetog apostola Filipa, jednoga od dvanaestorice najbližih učenika Isusa Hrista, a završava se uoči praznika Rođenja Hristovog. Ta dva dana uokviruju četrdesetodnevni period posta, otuda i njegov naziv.

    Jevanđelje govori o tome da se, pred početak svoje propovijedi u Galileji i Judeji, a koja je trajala tri i po godine, Hristos udaljio od ljudi i strogo postio četrdeset dana i noći. Mnogi su i prije njega postili. Postio je Mojsije, kada se popeo na goru Sinaj, na kojoj mu je Bog dao deset zapovijesti ili prorok Ilija, koji je četrdeset dana bez hrane i pića išao ka gori Horiv, na kojoj se susreo sa Bogom. Karakteristično je da je na kraju četrdesetodnevnog posta đavo pokušao da iskuša Spasitelja, pretpostavljajući, očigledno, da je Isusa post fizički iscrpio i učinio ga slabijim. Ali, dogodilo se upravo suprotno. Gospod se duhovno ukrijepio i odolio svim iskušenjima. Time je Gospod pokazao da je post najbolje oružje protiv kušača i pripremio se za svoje služenje u svijetu, navodi Mitropolija zagrebačko-ljubljanska.


    U spomen na te događaje Božićni post, koji nas priprema za proživljavanje događaja Rođenja Hristovog, baš kao i Vaskršnji post, koji prethodi prazniku Vaskrsenja Hristovog, traju po 40 dana i u crkvenim tipiku se nazivaju Četrdesetnicama.

    Istorija Božićnog posta
    Po vremenu nastanka Božićni post je jedan od najstarijih. O njegovom postojanju svjedoče već sveti Amvrosije Milanski i njegov učenik blaženi Avgustin. Rimski episkop Lav I Veliki nazivao je Božićni post drevnom ustanovom i žrtvom Bogu za plodove, sabrane tokom ljeta i jeseni.

    U početku Božićni post nije bio tako dug kao sada. Kod nekih hrišćana je trajao 7 dana, dok je kod drugih trajao nešto duže. Post od četrdeset dana se počeo držati, po svemu sudeći, tek poslije Carigradskog sabora 1166. godine, kada je carigradski Patrijarh Luka donio rješenje po pitanju dužine trajanja posta. Jasnog pravila po tom pitanju nema, priznao je on, ali „moramo…. slijediti nepisano crkveno predanje i moramo postiti… od 15. dana novembra (28. novembra po novom kalendaru).

    Osobenosti posta
    Crkveni tipik (pravilo) propisuje da se u sve dane Božićnog posta uzdržavamo od mesa, jaja i mliječnih proizvoda. Ponedjeljkom (do spomena svetog Nikole – 19. decembra) možemo jesti hranu kuvanu bez ulja. Utorkom, četvrtkom, subotom i nedjeljom možemo da jedemo ribu i posnu hranu s biljnim uljem. Po predanju najstrožiji post je srijedom i petkom (suhojedenje: povrće, voće, hljeb). Ukoliko praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, koji je 4. decembra, padne u srijedu ili petak (ove godine pada u petak) razriješava se na jedenje ribe.

    Poslije spomena svetog Nikole pa do pretprazništva Božića (2 – 6. januara) ribu je dozvoljeno jesti subotom i nedjeljom, a post u ostale dane postaje strožiji. Najstroži je u pretpraznične dane. Tada se riba ne jede uopšte, a hrana sa uljem samo subotom i nedjeljom. Uoči samog praznika (od 5. januara uveče pa do Badnje večeri, sutradan uveče) postoji tradicija da se ne jede ništa sve do pojavljivanja prve zvijezde. Običaj je da se na sto iznese varivo od sočiva ili kuvani pirinač sa suvim grožđem i drugim suvim voćem.

    Treba imati u vidu da su sva ova pravila u stvari stroga manastirska pravila. Laici (pošto nisu monasi) po pravilu poste lakše, savjetujući se po pitanju hrane sa svojim duhovnikom u zavisnosti od svojih životnih uslova. Tradicionalno, laici ne praktikuju suhojedenje (ili praktikuju samo u dane strogog posta od 2 – 6. januara), a ribu isključuju iz hrane samo srijedom i petkom i u periodu od 2. do 6. januara.

    Tri činjenice u vezi sa Božićnim postom
    Filip je, kao i većina apostola, bio rodom iz Galileje, sjeverne palestinske provincije. Upravo je on, po Jevanđelju od Jovana, priveo Hristu apostola Natanaila. On je učestvovao u hranjenju pet hiljada ljudi hljebovima koji su se umnožili na zapovijest Gospoda. Hristu je priveo Jeline koji su željeli da ga vide. Za vrijeme tajne večere je htio da vidi oca i dobio je poznati odgovor od Hrista: Toliko sam vremena sa vama i nisi me poznao, Filipe? Ko je vidio mene, vidio je oca.

    Otac Gojko Perović dao odgovor na pitanje da li su ljudi koji ne poste grešni
    Otac Gojko Perović dao odgovor na pitanje da li su ljudi koji ne poste grešni
    Poslije Vaznesenja gospodnjeg apostol Filip je propovijedao u Galileji, a zatim u Grčkoj, među tamošnjim Jevrejima. Kada je za to je čuo judejski prvosveštenik došao je u Grčku da bi presjekao Filipov rad, ali ga je Filip razobličio u vezi sa potkupljivanjem stražara koji su čuvali grob Gospodnji i sa naređenjem da moraju lagati da su, kobajagi, tijelo Hristovo ukrali i sakrili njegovi učenici.

    Apostol je stranstvovao i po drugim zemljama, propovijedajući posvuda Jevanđelje i mnogo stradajući. Filipa i njegovu sestru Marijamnu, koja je zajedno sa njim putovala, su gađali kamenjem, stavljali u zatvor, progonili iz naselja.

    Apostol Filip je skončao svoj život u gradu Jerapolju Frigijskom, gdje je pred smrt umrtvio ogromnu zmiju, kojoj su lokalni stanovnici gradili hram kao božanstvu. On je bio raspet na krstu zajedno sa apostolom Vartolomejem, koji je, za razliku od Filipa, ostao živ i stigao do Jermenije propovijedajući Hrista.

  • Zašto slavite ZAVNOBiH?

    Zašto slavite ZAVNOBiH?

    Zašto je muslimanima u BiH potreban 25.novembar kao neki Dan državnosti? I da li je on poruka Srbima i ostalim narodima da je država samo ono što političko Sarajevo kaže da jeste?

    1. novembra 1943.godine u Mrkonjić Gradu održana je prva sjednica na ZAVNOBiH-a . “Usvojena je Rezolucija ZAVNOBiH-a, u kojoj je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih, te ravnopravnost NR BiH unutar SFRJ, sa istorijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne”.

    Ovako stoji na Vikipediji. U Samo jednoj rečenici čitav niz lažnih istorijskih dogadjaja. SFRJ nije ni postojala 1943, već FNRJ. Namjerno se preskače podatak da je ZAVNOBIH nastao kao dio AVNOJ-a, a AVNOJ je nastao kao jugoslovenska ideja. Tu ideju su isti oni koji se danas “ponose” ZAVNOBIH-om rušili i srušili ovdje devedesetih godina prošlog vijeka.

    Rušili ste Jugoslaviju, ali bi voljeli da sačuvate ono što bi vam možda odgovaralo. Ne ide. Ne ide ni činjenica da je jedna ulica u Sarajevu nosila ime Vojislava Đede Kecmanovića, prvog predsjednika ZAVNOBIH-a, a da je njeno ime promijenjeno i danas nosi ime Nusreta Šišića. Ovaj zločinac iz posljednjeg rata bio je pripadnik zelenih beretki, paravojne formacije, čuvene po logorima u Sarajevu i ubistvima i progonima Srba iz ovog grada. Za one koji ne znaju ko je bio ovaj Šišić neka pogledaju sve o stravičnom zločinu nad porodicom Tešanović iz Trnova 1992.godine. To je Sarajevo kome treba ZAVNOBIH.

    Treba im ZAVNOBIH kako bi dokazali sebi ili nekome trećem (nama ne mogu) da je BiH zemlja koja ima kontinuitet u postojanju i da nije nastala u Dejtonu i da nije tačno da je sastavljena od Federacije i Republike Srpske. Sve ono što je fakat i što jasno piše u Ustavu za njih nije istina. Zato im i smeta 9.januar. Smeta im podatak da je Republika Srpska postojala prije Dejtona. Remeti im tu koncepciju koja se graniči sa šizofrenijom.

    Ovdje je ludilo dostiglo svoj vrhunac sa dijelom iz Vikipedije u kojem se kaže da je BiH nastala na granicama srednjevijekovne Bosne. Teško je sarajevskim istoričarima, ako imaju bar malo poštenja u sebi. Kako predaju istoriju u školama u kojoj ovakve stvari stoje. I ovdje se traži povezanost, a kada se još malo zakopa doći ćemo do Bogumila i činjenice da Islam nisu preuzimali Hrišćani, već oni koje su tadašnji Hrišćani progonili. Samo nemojte da su nastali od tadašnjih Katolika i Pravoslavaca. A dovoljno je samo pogledati popise stanovništva iz osmanskog perioda i mnogo toga bi bilo jasnije.

    Za vrijeme i ubrzo nakon osmanskog osvajanja Bosne, u periodu između 1463. i 1557. godine, procjenjuje se da su osmanske snage odvele oko 100.000 stanovnika Bosne u zarobljeništvo i 30.000 mladih u janjičare .

    Prvi zvanični popis stanovništva po vjeroispovijesti u Bosni je obavljen sa rezultatima:

    Broj Tip
    37,125 Hrišćanske kuće
    332 Muslimanske kuće
    Godine 1489. službeni popis stanovništva po vjeri za Bosanski sandžak bio je sljedeći:

    Broj Tip
    25,068 Hrišćanske kuće
    4,485 Muslimanske kuće

    Ovdje treba da dodamo te odvedene i zarobljene.

    U svakom slučaju, Sarajevo se krije iza laži. Odvratnih, ali vrlo pomno planiranih. Gaze bespoštedno sve ono što je istorija zabilježila i imaju pomoć mentora sa zapada. Međutim, koliko god je nekom tehnologija strana, ona ovaj put ide i radi u korist svih onih koji su na strani istine. Lako je da se pronađe sve ono što je relevantno na ovu temu. Samo ako želite.

  • Sve više stranih radnika u Srpskoj: Izdate 2.034 radne dozvole

    Sve više stranih radnika u Srpskoj: Izdate 2.034 radne dozvole

    Zavod za zapošljavanje Republike Srpke za deset mjeseci ove godine izdao je 2.034 radne dozvole za strance, a najviše ovih dozvola izdato je državljanima Turske, Srbije, Bangladeša.

    Naime, prema podacima Zavoda, od ukupnog broja, 1.421 ulazi u kvotu, dok su 974 za novo zapošljavanje, 272 radne dozvole su poništene, a 167 produženo.

    “Najviše radnih dozvola izdato je državljanima Turske, Srbije i Bangladeša, a što se tiče djelatnosti, najviše radnih dozvola je izdato u oblasti građevinarstva, umjetnosti, zabave i rekreacije, prerađivačke industrije, trgovine na veliko i malo, te uslužnih djelatnosti”, pojasnili su iz Zavoda.

    Dodaju da se radne dozvole obično izdaju na period od godinu dana, ali ima i onih koje se izdaju na period do 90 dana kada su u pitanju privremeni i povremeni poslovi.

    “Godišnja kvota radnih dozvola stranim državljanima za ovu godinu u Republici Srpskoj je 1.400, od čega 1.000 novih i 400 produženih radnih dozvola. Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske je sredinom prošlog mjeseca donio odluku o izmjenama odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranaca i lica bez državljanstva”, kazali su iz Zavoda.

    Dodaju da je pomenuta odluka dostavljena resornom ministarstvu radi davanja saglasnosti Vlade Republike Srpske na nju.

    “Dakle, radi se o tome da je kvota radnih dozvola za ovu godinu ostala ista, odnosno 1.400 na godišnjem nivou, s tim da je unutar pomenute kvote povećan broj novoizdatih radnih dozvola za 150, a smanjen broj produženih radnih dozvola za 150”, kazali su iz Zavoda.

    Pomenute izmjene su rađene zbog povećanog broja zahtjeva za novoizdate radne dozvole.

    Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, kazao je da ne čudi da se svake godine sve više stanaca može vidjeti upravo na mjestima gdje su donedavno radili naši radnici.

    “Naša populacija u velikoj mjeri napušta ovaj prostor i odlazi u zemlje razvijenijih ekonomija, a za one poslove koje nudimo mi u Srpskoj ne postoji interes radne snage na evidencijama zavoda za zapošljavanje. Tako da je izvjesno da poslodavci ne mogu računati na ono što mi imamo na evidenciji, a epilog je da mi već imamo značajno prisustvo strane radne snage”, objašnjava Aćić.

    Dodao je da se za sada privreda još nekako i snalazi, ali s obzirom na strukturu ponude radne snage i trenutne zaposlenosti, izvjesno je da će, kako kaže Aćić, nedostajati sve više kadra u svim sektorima.

    Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe da je primjetno da je u skoro svim oblastima privrede dosta stranih radnika.

    “Ugostiteljstvo je sigurno posljednja privredna oblast koja će moći sebi da priušti da uvozi radnike iz drugih zemalja, osim možda Srbije, a i sada imamo veliki broj radnika upravo iz ove zemlje”, kazao je Kurtinović.

    Prema njegovim riječima, radnici iz Turske i drugih zemalja mogu jedino da rade neke pomoćne poslove u ugostiteljskim objektima, kao što je pranje suđa.

  • Svaki četvrti zaposleni u Srpskoj ima mjesto prebivališta u Banjaluci

    Svaki četvrti zaposleni u Srpskoj ima mjesto prebivališta u Banjaluci

    Svaki četvrti zaposleni u Republici Srpskoj ima mjesto prebivališta u Banjaluci, pokazuju to podaci Poreske uprave i Zavoda za statistiku RS.
    Na osnovu podataka iz Jedinstvenog sistema za registraciju, kontrolu i naplatu doprinosa, u oktobru je registrovano 68.327 obveznika doprinosa po osnovama osiguranja koji se tretiraju kao zaposlenje, a kojima je mjesto prebivališta opština Banjaluka, kažu za Srpskainfo u Poreskoj upravi RS.

    Po posljednjim podacima Zavoda za statistiku RS, u Srpskoj je zaposleno 290.237 građana, što znači da u Banjaluci ima prebivalište više od petine od ukupnog broja.

    U najvećem gradu Srpske zaposleno je i više od toga, jer svaki dan na posao u Banjaluku dolazi mnoštvo radnika iz Srpca, Prnjavora, Laktaša, Gradiške, Prijedora i Čelinca.