VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Profitna stopa trgovačkih lanaca u BiH duplo veća nego u zemljama okruženja

    Nedavno saopšteni podaci o ukupnom prihodu i dobiti najvećeg trgovinskog lanca u BiH, ponikali su nas da pogledamo u okruženju, kakav je odnos između zarade trgovca i ukupnog prihoda.

    Ti procenti su izvrstan pokazatelj koliko trgovci zarađuju na nama, jer oni svoju zaradu ostvaruju od marže koju kupci plaćaju pri svakoj kupovini.

    Dosta je pokušaja bilo i od strane države da utiče na smanjenje marži trgovaca kako bi se uticalo na smanjenje inflacije u protekle dve godine, ali su se trgovci uvek žalili da nemaju prostora za to i da rade sa maržama koje im ne mogu pokriti troškove poslovanja.

    Da su nas u BiH trgovci obmanjivali pokazuje primjer Binga koji u poređenju s trgovinskim lancima iz susjednih zemalja ima ubjedljivo najveću dobit u odnosu na prihode.

    Srpskainfo je istražila kako je to izgledalo u 2022. godini, a podaci su i više nego zanimljivi.Kada je riječ o BiH, “Bingo Tuzla” sa profitnom stopom od 7,3% ostvario je dobit od 117.125.912 KM, a ukupni prihod je 1.603.360.887 KM.

    Njega prati i “Robot” sa profitnom stopom od 4,82%, gdje je dobit bila 11.480.901 KM, a ukupni prihodi 237.930.073 KM. Na trećem mjestu se našao “Merkator” sa profitnom stopom 1,36%, dobit je bila 3.299.767 KM, a ukupni prihod je iznosio 242.461.784 KM.

    Kada je riječ o Srbiji, situacija je malo drugačija. Naime, “Delez” sa profitnom stopom 4,9% ostvario je dobit od 57.428.553 evra, a ukupan prihod je iznosio 1.170.889.063 evra. Tu je i “Lidl” sa profitnom stopom od 2,17%, gdje je ostvarena dobit 17.380.774 evra, a ukupan prihod je bio 800.858.408 evra.Na spisku se našao i “Merkator” sa profitnom stopom od 0,76%, gdje je ostavrena dobit iznosila 6.009.208 evra, a ukupan prihod 7896.181.565 evra.

    Istražujući, lagano smo došli i do podataka iz Hrvatske. Tako je “Lidl” ostvario profitnu stopu od 4,95%, dobit od 391.800.000 kuna, a ukupan prihod od 7.885.256.419 kuna. Na drugom mjestu je “Konzum” sa profitnom stopom od 1,32%, ostvarena dobit je bila 158.784.493 kuna, a ukupan prihod 12.034.064.638 kuna. Na trećem mjestu se našao “Špar” sa profitnom stopom od 0,44%, dobiti od 2.739.823 kune i ukupnim prihodom od 6.201.926.829 kuna.

    Istražili smo šta se to dešavalo i na tržištu Crne Gore, gdje je “VOLI Trade” sa profitnom stopom od 3,71% ostvario dobit od 11.611.306 evra, ukupni prihodi su iznosili 312.336.410 evra.

    Sa druge strane “Diskont Lakovic” sa profitnom stopom od 2,84% i dobiti od 5.599.221 evra ostvario prihod od 197.130.505 evra.

    Podaci za prethodnu, 2023. godinu nisu još kompletno publikovani, ali je već objavljeno da je tuzlanski “Bingo” još povećao profitnu stopu u prošloj godini i da ona iznosi čak 8,12%, jer je ostvario dobit od 158 miliona maraka na prihod od 1,95 milijardi maraka.

  • Danas isplata martovske penzije u Srpskoj

    Danas isplata martovske penzije u Srpskoj

    U Republici Srpskoj danas će biti isplaćena martovska penzija, za šta je u budžetu obezbijeđeno 147,5 miliona KM u neto iznosu, saopšteno je iz Ministarstva finansija Srpske.

    Od 1. januara je redovnim godišnjim usklađivanjem ukupan iznos penzija povećan za 9,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec, navodi se u saopštenju.

    U prošloj godini je izvršeno redovno usklađivanje penzija kojim su penzije povećane za 13,32 odsto, a vanredno su povećane za 0,18 odsto.

  • Ima li nade za Željeznice Srpske

    Ima li nade za Željeznice Srpske

    Oko 100 miliona KM iz kredita Svjetske banke, koji će građani Srpske vraćati do 2051. godine, potrošeno je za restrukturiranje “Željeznica RS”, ali je taj novac otišao za peglanje starih dugova i za otpremnine prekobrojnim radnicima.

    Pruge su i dalje zarasle u korov, a lokomotive stare i po 70 godina.

    Ipak, Željeznice Republike Srpske imaju veliki potencijal, što su potvrdili i Kinezi, inače danas vodeći graditelji željeznica u svijetu. Iz “Kineske željezničke inženjerske korporacije” lani je zvanično najavljeno da će, upravo zbog toga, svoje evropsko predstavništvo iz Varšave preseliti u Banjaluku.

    I iz rukovodstva “Željeznica RS” i iz Ministarstva saobraćaja RS poručuju da Srpska može postati “faktor” na željezničkoj mapi Evrope, ali da su za to potrebna ogromna ulaganja – mnogo veća od novca do sada uloženog u veliko spremanje.

    Računice pokazuju da bi za obnovu i rekonstrukciju pruga i “voznog parka” bilo potrebno još oko milijardu evra, što je više od trećine godišnjeg budžeta RS.

    Po kilometru 2,5 miliona evra
    Vesna Vožni, dugogodišnja pomoćnica ministra saobraćaja RS zadužena za željeznički saobraćaj, za Srpskainfo kaže da je cijena remonta pruge na evropskom tržištu oko 2,5 miliona evra po kilometru.

    – Dužina pruge ŽRS je oko 420 kilometara, a do sada je remontovano oko 65 kilometara – kaže Vesna Vožni.

    Uz to, potrebno je i dodatnih 100 miliona evra za nabavku vozova. Tek kad se cijela priča zaokruži, Željeznice RS bi mogle biti konkurentne na zahtjevnom evropskom tržištu transporta.

    ŽRS je za sada Evropu stigla cijenama prevoza u teretnom saobraćaju. U svemu ostalom kasni.

    Vesna Vožni tvrdi da Vlada Republike Srpske “u saradnji sa domaćim i inostranim partnerima planira investicije u ŽRS”, te napominje da je stanje na prugama slično u svim željeznicama Zapadnog Balkana.

    U rukovodstvu “Željeznica RS” podsjećaju da je još u analizi Svjetske banke iz 2017. godine procijenjeno da bi za modernizaciju željeznice u Srpskoj bilo neophodno 800 miliona KM. Ali stvari su se od tada promijenila – na gore.

    – Imajući u vidu globalne ekonomske promene i rast cijena na svim poljima, kao i protok vremena koji ne ide na ruku zastarjeloj infrastrukturi i voznim sredstvima, danas je taj iznos znatno veći – poručuju iz menadžmenta ŽRS.

    Upravo je plan restrukturiranja pod “nadzorom” Svjetske banke, koji je građane Srpske koštao 100 miliona KM, prije sedam godina je spasio “Željeznice RS”, koje su visile nad ivicom ambisa.

    Ovo javno preduzeće decenijama je bilo ubjedljivo najveći gubitaš u Srpskoj, da bi minusi na kraju dospjeli do nevjerovatnih 115 miliona KM “po papirima”, dok je konačna cifra, ispostavilo se, bila još veća.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Direktori ih zapošljavali, narod plaća otpremnine
    “Željeznice RS” su bile opterećene i enormnim viškom zaposlenih, koji je, u “najslavnije vrijeme” dostigao cifru od 3.600 ljudi na platnom spisku. Svi direktori “Željeznica RS” su birani po partijskoj liniji, pa su po toj liniji i nemilice zapošljavali kumove i stranačke drugove, pogotovo pred izbore.

    Kad se više nije imalo kud, prihvaćen je Plan restrukturiranja Svjetske banke. Taj proces još nije završen, ali se, kako tvrde u menadžmentu, daleko doguralo.

    Najveće dostignuće je to što su prepolovili broj radnika i vratili sve dugove.

    – Trenutno su u “Željeznicama RS” zaposlena 1.804 radnika. Njih 695 prima zagarantovanu najnižu platu u Srpskoj Prosječna neto zarada naših radnika iznosi 1.099 KM – navode iz poslovodstva preduzeća.

    Dodaju da “Željeznice RS” danas nisu opterećene dugovima za poreze i doprinose, ali ni dugovima prema radnicima i dobavljačima.

    Ipak, proces restrukturiranja, koji je trebao biti već završen, produžen je do kraja ove godine.

    Ostalo je da se popiše imovina preduzeća, kako bi se moglo prisutpiti trećoj fazi, vlasničkom restrukturiranju i podjeli “Željeznica RS” na holding sa tri zavisna preduzeća: za prevoz putnika, za terenti odnosno kargo prevoz, te preduzeće za infrastrukturu.

    Pruge kao autoputevi
    Potom slijedi tržišno otvaranje.

    Pojednostavljeno i prevedeno na narodski jezik, željeznički saobraćaj će nakon te transformacije funkcionisati otprilike isto kao i drumski: država će biti vlasnik saobraćanice, to jest pruge, kao što je danas vlasnik autoputeva, kojima gazduje preko javnog preduzeća, a saobraćajnicom će moći da voze svi koji plate “putarinu”, u ovom slučaju naknadu za korištenje pruge.

    Buduće “Željeznice RS” će uz “infrastukturno”, imati i 2 prevoznička preduzeća, analogna drumskim preduzećima koji prevoze robu kamionima, odnosno putnike autobusima.

    Ova preduzeća će morati da “trpe” konkurenciju ostalih željezničkih operatera iz regiona i Evrope: poslove će dobijati onaj ko bude efikasniji i jeftiniji.

    Ali, do tog scenarija je, priznaju nadležni, još dug put.

    U međuvremenu će se iz subvencija definisanih Zakonom krpiti ono što je najpreče i što se zakrpiti može.

  • BiH i dalje izbjegava registar zaposlenih u javnoj upravi

    BiH i dalje izbjegava registar zaposlenih u javnoj upravi

    Iako su vlasti u više navrata proteklih desetak godina najavljivale reformu javne uprave, registar zaposlenih i kontrolu zapošljavanja u javne institucije, vrlo malo je urađeno u praksi.

    U Kancelariji koordinatora za reformu javne uprave potvrdili su nam da institucije BiH mjere iz Akcionog plana za reformu javne uprave i dalje sporo implementiraju, te naglašavaju da su na tu činjenicu više puta javno upozoravali, uključujući i kroz posljednji godišnji izvještaj.

    Prema podacima koje su nam poslali, do kraja prošle godine implementirano je samo 15,8 aktivnosti iz Akcionog plana, a napredak je veći za mršavih 1,8 odsto u odnosu na 2022. godinu.

    Ali, kako ističu, ohrabruje činjenica da je uspostavljen Koordinacioni odbor za reformu javne uprave, koji je čak održao i prvu sjednicu, kojom je predsjedavala Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH.

    U Kancelariji ističu da je to prvi put od 2006. godine da je usvojen takav strateški korak, što bi moglo da znači da će doći do promjene odnosa vlasti prema ovom pitanju.

    “Uspostavljanje Koordinacionog odbora je zapravo prvi politički vjetar u leđa nastavku reforme javne uprave u BiH. Podsjećam vas da je, također, uspostavljanje ovakvog tijela bio i zahtjev Evropske komisije sa šestog sastanka Specijalne PAR grupe za reformu javne uprave”, kaže Vedrana Faladžić, viša stručna saradnica za odnose s javnošću.

    Za 16. april najavila je novi sastanak Specijalne PAR grupe, na kojem će Evropska komisija biti informisana o svemu što je do sada implementirano, ali i o preporukama koje još nisu do kraja implementirane. Na primjer, vlasti nisu implementirale jačanje uloge koordinatora za reformu javne uprave.

    Rekla je da je imenovan novi koordinator za reformu javne uprave u FBiH, a u toku 2023. godine u RS donesen je novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu uprave i lokalne samouprave.

    “Također, jedna od preporuka je bila revizija Akcionog plana za reformu javne uprave za period 2023-2027, koji su svi nivoi vlasti trebali usvojiti do četvrtog kvartala 2023. godine, a pri čemu će prioritet imati digitalizacija vladinih usluga i procesa RJU. Aktivnost je u toku i provodi se u saradnji sa SIGMA i projektom tehničke podrške EU4PAR (IPA 2019). Proces prioritizacije i revizije je počeo 21. decembra 2023. godine organizacijom radionice na kojoj je predstavnicima nadzornih timova prezentiran alat za prioritizaciju prema metodologiji koja je razvijena u saradnji sa SIGMA, kao i vremenski okvir i raspored koraka za reviziju Akcionog plana. Aktivnosti bi trebalo da budu završene do polovine ove godine”, ističe ona, čime je pojašnjen nesporazum od prije nekoliko mjeseci da bi registar zaposlenih mogao biti spreman do sredine godine.

    Jedan od najvećih izazova je usklađivanje čak 11 zakona o državnoj službi, koliko ih postoji u BiH i imenovanje radne grupe uključivanjem ministarstava nadležnih za javnu upravu. To, kako pojašnjavaju, podrazumijeva usklađivanje zakonskih odredaba za zajednički opseg državne službe. To bi značilo, na primjer, jednake standarde u postupcima zapošljavanja i ispunjavanja kriterija, sistematizaciju radnih mjesta i njihovu pravilnu i transparentnu klasifikaciju, kao i obezbjeđivanje istovjetnih standarda za osiguranje mobilnosti i zajedničkih standarda. Faladžićeva je naglasila da ova preporuka još nije ispoštovana.

    Na naše pitanje o registru zaposlenih, naglašeno je da su nakon odbijanja izmjena i dopuna Zakona o državnoj službi BiH, izvršene dopune i izmjene propisa usaglašene sa stručnjacima i mišljenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH u pogledu uspostave registra zaposlenih u institucijama BiH.

    “Vijeće ministara BiH je na svojoj 35. sjednici od 11.1.2024. godine utvrdilo prijedlog navedenog zakona i uputilo ga u parlamentarnu proceduru. Podsjećam vas, također, da je Parlamentarna skupština BiH nedavno usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH. Ovim zakonom propisano je uspostavljanje registra zaposlenih najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona”, rekla nam je ona.

    Predviđeno je da se u Registru zaposlenih vode podaci za državne službenike i zaposlenike, kao i za sve druge kategorije zaposlenih, osim policijskih službenika, profesionalnih vojnih lica i zaposlenih u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH i zaposlenih u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija i još nekoliko institucija ovog tipa.

    “Ovim je implementirana preporuka sa šestog sastanka Specijalne PAR grupe da bude usvojena pravna osnova za uspostavu informacionog sistema za upravljanje ljudskim potencijalima na državnom nivou. Drugi dio preporuke odnosio se na usvajanje poboljšane pravne osnove za registre javne službe na nivou entiteta, što još nije realizirano”, rekla nam je ona.

  • U ove zemlje možete samo sa ličnom kartom iz BiH

    U ove zemlje možete samo sa ličnom kartom iz BiH

    Ukoliko želite putovati van granica BiH, ali imate samo ličnu kartu, odnosno iz nekog razloga trenutno nemate pasoš, tada imate opciju da sa ovim dokumentom putujete u samo nekoliko zemalja u regionu. Detaljnije o tome čitajte u nastavku teksta.

    Evo gdje možete putovati samo sa ličnom kartom

    Državljani Bosne i Hercegovine mogu koristiti važeću ličnu kartu kao putnu ispravu prilikom prelaska državne granice sljedećih zemalja sa kojima BiH ima potpisan međunarodni sporazum, i to na teritoriju:

    – Republike Srbije,

    – Crne Gore,

    – Republike Sjeverne Makedonije i

    – Republike Albanije.

    Ovo su podaci koji se mogu pronaći na stranici Granične policije BiH, s tim da napominju da se lična karta BiH ne može koristiti kao važeća putna isprava prilikom putovanja u ili iz zemalja članica Evropske unije, šengenskog prostora ili drugih zemalja sa kojima BiH nema potpisan međunarodni sporazum ili ugovor.

    To važi, kao što već vjerovatno znate, i prilikom ulaska na teritoriju Republike Hrvatske, s obzirom na to da je ona u Evropskoj uniji, a tada bh. građani moraju da posjeduju važeću putnu ispravu, odnosno biometrijski pasoš za ulazak i bezvizni boravak do 90 dana na teritoriji Republike Hrvatske, prenose Nezavisne.

    Inače, stanovnici pograničnog područja BiH, a u skladu sa Sporazum o pograničnom prometu koji, uz ostalo, propisuje i izdavanje pograničnih propusnica između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, mogu podnijeti zahtjev za izdavanje pogranične propusnice nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji Republike Hrvatske, diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u BiH.

    Za dodatne informacije možete se obratiti navedenim organima u vezi sa uslovima i dokumentima potrebnim za dobijanje pogranične propusnice.

    Na ovom LINKU možete pročitati detaljnije informacije.

    Koja pravila važe za prelazak državne granice BiH?

    Državljani BiH mogu preći državnu granicu sa važećim putnim ispravama, a to podrazumijeva važeći pasoš ili drugi identifikacioni dokument koji je izdao nadležni organ vlasti BiH, te važeća lična karta i drugi identifikacioni dokument s fotografijom koji se može koristiti za prelazak državne granice i priznat je međunarodnim ugovorom čija je BiH ugovorna strana.

    Bitno je znati da se državna granica BiH ne može preći sa rodnim listom, zdravstvenom ili školskom knjižicom.

    Osim toga, državljanin BiH koji ima državljanstvo neke druge države ne smatra se strancem na teritoriji BiH. Takođe, državna granica BiH smije se prelaziti samo na graničnim prelazima, u vrijeme i na način koji je u skladu s namjenom graničnih prelaza.

    Čiji državljani mogu, osim sa pasošem, preći granicu BiH i sa ličnom kartom?

    Sa važećom ličnom kartom, kojom se dokazuje identitet i državljanstvo, državljani zemalja članica Evropske unije, zemlja potpisnica Šengenskog sporazuma, Albanije, Andore, Crne Gore, Lihtenštajna, Makedonije, Monaka, San Marina, Srbije, Svete stolice i Švajcarske Konfederacije mogu ulaziti, izlaziti, tranzitirati i boraviti na teritoriji BiH 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u toku jedne godine.

  • Proizvodi zabranjeni u EU još se mogu naći na tržištu BiH

    Proizvodi zabranjeni u EU još se mogu naći na tržištu BiH

    Zbog zastarjelih pravilnika i sporosti u usklađivanju sa propisima Evropske unije po pitanje hrane, ugroženo je zdravlje ljudi u Bosni i Hercegovini.

    Ovo se u suštini navodi u Informaciji o problematici implementacije propisa zbog neusklađivanja s EU, a koju je izradila i u Savjet ministara BiH uputila Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine.

    “Zastoj u proceduri usklađivanja propisa otvara mogućnost da se u BiH uvozi hrana koja je štetna i neprikladna za zdravlje ljudi. Razlike u propisima koji su na snazi u zemljama okruženja stvaraju brojne probleme domaćim proizvođačima kako na domaćem i na inostranom tržištu, tako i uvoznicima hrane u BiH”, navodi se u ovoj informaciji.

    Naime, u BiH su trenutno na snazi Pravilnik o maksimalnim dozvoljenim količinama ostataka pesticida u hrani i na njoj, te hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla, zatim Pravilnik o prehrambenim aditivima i Pravilnik o dozvoljenim količinama određenih kontaminanata u hrani.

    “Kao uzrok neusklađenosti pravnog propisa u BiH sa propisima koji su na snazi u EU, rezultati sprovedenog programa kontrole, u zadnje dvije godine, pokazuju da su određene aktivne materije detektovane u proizvodima u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisanim MRL, dok iste nisu u skladu sa važećim propisima u EU i ne bi se mogle naći na tržištu EU. Naprijed navedeno za posljedicu ima ugrožavanje zdravlja ljudi u Bosni i Hercegovini, stvaranje prepreka za slobodno kretanje hrane, nejednakih uslova na tržištu i isto ima direktan uticaj na funkcionisanje tržišta”, navodi se u informaciji Agencije.

    Kada je riječ o prehrambenim aditivima, između ostalog, najaktuelniji primjer problematike sa kojom se trenutno susreće Agencija za sigurnost hrane je prehrambeni aditiv titanov dioksid. Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA) je još 6. maja 2021. godine objavila naučno mišljenje i navela da se ne može isključiti zabrinutost zbog genotoksičnosti. S obzirom na brojne nesigurnosti zaključila je da se titanov dioksid ne može smatrati sigurnim ako se upotrebljava kao prehrambeni aditiv u hrani. Glavna funkcija ovog titanovog dioksida je da osigura bijelu boju ili neprozirnost proizvoda, a poseban problem je što se upotrebljava u prehrambenim proizvodima koji su posebno popularni među djecom, kao što su žvakaće gume, slatkiši, čokolade i sladoled, što, kako navode u Agenciji, izaziva zabrinutost u pogledu moguće visoke izloženosti tog osjetljivog dijela stanovništva.

    “Slijedom naprijed navedenog, svi proizvodi koji sadrže E-171 ne mogu se više plasirati na tržište EU, dok je to, nažalost, zbog zastarjelog bh. zakonodavstva na tržištu Bosne i Hercegovine još omogućeno”, navodi Agencija u informaciji koja je poslana Savjetu ministara BiH.

    Džemail Hajrić, direktor Agencije za bezbjednost hrane, rekao je da su u skladu sa procedurom pripremili informaciju koja će uskoro biti dostavljena Savjetu ministara BiH i da se radi o uobičajenom poslu.

    On je rekao da postoji mali zastoj koji može imati negativan uticaj na potrošače, naročito za privredu, jer dosta tih proizvoda koji podliježu pravilnicima se izvozi.

    “Imamo sve ažurirano otprilike sa 2021. godinom i od 2021. nismo radili i nije bilo tu nešto pretjerano, ali kontinuirano se dešavaju izmjene i promjene. To su uglavnom tehničke stvari, gdje se mijenjaju određeni nivoi pa tako gdje je bio dozvoljen jedan miligram – sada je nauka rekla da je to 0,9 miligrama”, rekao je Hajrić za “Nezavisne”.

  • Usvojena uredba o ograničavanju marže – jeftinije oko 500 proizvoda

    Vlada Republike Srpske usvojila je danas Uredbu o određivanju marže u prometu proizvoda, kojom su dodatno snižene marže na osnovne životne namirnice i proširen obuhvat proizvoda na koji su ograničene marže u prometu u Republici Srpskoj.

    Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske, a važiće do 30. juna ove godine.

    Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda marža je ograničena na maksimalno šest odsto u veleprodaji, odnosno osam odsto u maloprodaji za sljedeće proizvode:

    Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda marža je ograničena na maksimalno četiri odsto u veleprodaji, odnosno šest odsto u maloprodaji za hranu za dojenčad i hranu za bebe – isključivo zamjena za majčino mlijeko, sva pakovanja i za pelene za djecu i za odrasle – sva pakovanja.

    Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda marža je ograničena na maksimalno 10 odsto u veleprodaji, odnosno 12 odsto u maloprodaji za sljedeće proizvode:

    Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda marža je ograničena na maksimalno šest u veleprodaji, odnosno 18 odsto u maloprodaji za lijekove.

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić rekao je će oko 500 proizvoda u Srpskoj biti jeftiniji.

    • U uredbi se pominje 29 različitih artikala, cijene za oko 500 proizvoda će biti snižene u Srpskoj – rekao je Šulić nakon sjednice Vlade Republike Srpske.

    omentarišući tu izjavu, Dodik je poručio Konakoviću: “Onda uzmi pa se veži sam gdje god hoćeš”.

    Konaković je danas rekao da poštuje najnoviju odluku Kristijana Šmita, navodeći da “nije baš muštuluk” i da ne misli da je dobra odluka ako je Šmitova.

    • Kako kažu, veži konja gdje ti aga kaže – rekao je je Konaković.

    Prema ispravkama, koje je objavio OHR, šest članova aktuelnog saziva Centralne izborne komisije ostaju do 2027. godine, jer se na njih ne odnose odredbe o penzionisanju.

    Prema izvornoj odluci, Šmit je nametnuo odredbe prema kojima bi članovima CIK-a koji napune 65 godina istekao mandat.

  • Doznake iz inostranstva skoro 3,8 milijardi maraka, a to se odrazilo i na rast trgovine u BiH

    Doznake iz inostranstva skoro 3,8 milijardi maraka, a to se odrazilo i na rast trgovine u BiH

    Podaci Centralne banke BiH pokazali da doznake iz inostranstva bilježe rekordne iznose. U 2023. godini lični transferi dijaspore iznosili su 3,79 milijardi KM i za 203 miliona KM su veći u odnosu na godinu ranije.

    Ukupan promet trgovine namalo u BiH, posmatran u tekućim cijenama, u februaru 2024. godine ostvario je rast od 13,6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Promet prehrambenim proizvodima porastao je za 14,5 posto.

    Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da ga rast prometa u tekućim cijenama ne čudi, jer uključuje inflaciju i ne mora značiti rast ukupnog prometa, već veću vrijednost zbog poskupljenja.

    U tom slučaju prodaja može biti čak i manja, a da ima veću vrijednost. S druge strane, rast prometa izražen u stalnim cijenama trebao bi predstavljati stvarni rast prodaje, a to je u našim okolnostima neobično, uzimajući u obzir kontinuirani pad broja stanovnika. Dijelom se može pokušati objasniti većim brojem turista, ali nisam siguran da u ovo doba godine to može biti dovoljno objašnjenje – kaže Gavran.

    ADVERTISING

    On je dodao da se dio odgovora, možda, kriju i povećane doznake iz inostranstva, jer povećanje plata i penzija zaostaje za inflacijom.

    – Povećanja primanja, plata i penzija uglavnom su zaostajala za inflacijom i opet ne mogu objasniti ovakav trend. Imali smo i pojavu prekogranične kupovine, jer građani Hrvatske često, a iz Srbije rjeđe, dolaze kod nas u kupovinu – ističe Igor Gavran, za Avaz.

  • Šulić: Uredbe o određivanju marže prehrambenih proizvoda i naftnih derivata na sljedećoj sjednici Vlade

    Šulić: Uredbe o određivanju marže prehrambenih proizvoda i naftnih derivata na sljedećoj sjednici Vlade

    Na sljedećoj sjednici Vlade Republike Srpske, nadamo se da će biti usvojene uredbe o određivanju marže prehrambenih proizvoda i naftnih derivata, rekao je za Јutarnji program RTRS minstar trgovine i turizma Denis Šulić.

    Pripremamo uredbu koja se tiče osnovnih životnih namirnica. Svakodnevno pratimo odnos cijena osnovnih životnih namirnica u Srpskoj, u odnosu na Federaciju, čije su namjernice dosta skuplje. Zajedno sa ljudima iz naftne industrije, završavamo uredbu o ograničavanju cijene marže naftnih derivata. Marže pojedinih životnih namirnica biće ograničene do osam odsto – istakao je Šulić.

    Kako on navodi uredbe su u samoj proceduri.

    Kada je riječ otrgovcima, koji su, prema tvrdnjama potrošača i nadležnih organa – nerealno podigli cijene namirnica, nakon povećanja minimalne plate, Šulić napominje da trgovce ne treba generalizovati.

    • Naravno da postoje slučajevi, gdje određeni trgovci, u ovakvoj situaciji žele da ostvare dodatni profit, i pokušaju to da iskoriste, ali oni će naravno, ako budu kršili zakon, biti kažnjeni. Treba da se vratimo na trgovce, koji su dio kampanje “Društveno odgovorni”, te koji se trude da tom kampanjom doprinesu tržištu – navodi Šulić.

    Kada je riječ o radu Republičke inspekcije, Šulić ističe, da ono što ministarstvo zajedno sa njima radi, jeste utvrđivanje da li trgovci rade u skladu sa uredbom.

    • Prošle godine smo imali značajni broj kontrola i značajni broj kažnjavanja, što je poražavajuće, ali pokazuje da Republička inspekcija radi. Ono što smo uvidjeli, jeste da su određeni trgovački lanci, izbjegavali marže na određene životne namirnice – ističe Šulić.

    Govoreći o snakcijama i blokadama računa pojedinih lica od strane američke ambasade, Šulić je naveo da to sve govori o tome kakva je Amerika.

    • Ljudi koji su sankcionisani imaju ogromnu podršku građana, iz ove borbe ćemo, kako i godinama prije, ali i kroz istoriju izaći kao pobjednici – navodi Šulić.

  • Visoke cijene kamufliraju mizernim pojeftinjenjima

    Nema prodavnice, marketa ili velikog trgovačkog lanca koji svakog dana nema bar nekoliko artikala na akciji. Ali, ta „akcija“ uglavnom izgleda tako da uzmete neki proizvod, a on je tek 10 ili 20 pfeninga jeftiniji. Kod nas je tako, a šta mislite kako je u razvijenim evropskih zemljama?

    Naprimjer, mi smo u jednom marketu pronašli pakovanje ćurećih prsa od 100 grama koje na akciji košta 3,99 KM, a stara cijena je 4,09 KM. Ili mlijeko koje je na akciji 1,99, a bilo je 2,19 KM. Za 30 pfeninga jeftiniji je sirni namaz, a flaša jogurta za samo 0,20 KM. Za isto pfeninga jeftinije je i malo pakovanje sos paradajza.

    Osim toga, ima proizvoda na kojima je upadljivo označeno da su na akciji, pa čak i „velikoj akciji“ ali ne znamo koja mu je cijena bila ranije, jer to nije navedeno.

    U drugom marketu su uspjeli da za marku snize cijenu svježeg krastavca, a manje pakovanje paradajz da sa 2,99 spuste na 2,75 maraka. Kod njih je kilogram jabuka jeftiniji za 30 pfeninga u odnosu na pravu cijenu, svinjska krmenadla za marku, a teleći vrat za 1,5 KM. Pakovanje smrznutog oslića je 0,50 KM jeftiniji u odnosu na regularnu cijenu, pašteta 14 pfeninga, a kukuruzno brašno 0,10 KM.

    Kako je u Evropi?
    To su najčešći iznosi „akcija“ po kojima kupujemo hranu u ovdašnjim trgovinama. U zemljama Evrope mnogo drugačije. Em su im plate daleko veće od naših, plus što kod njih akcije opravdavaju taj naziv.

    Naprimjer, u Švedskoj u marketima mlijeko na akciji košta oko 2 KM. Paradajz u zavisnosti od vrste od 6 do 8 maraka. Kod nas je 5 KM. Pakovanje šampinjona od 250 grama košta 4 KM, a na akciji bude 2 KM.

    -U vrijeme praznika pakovanje od 2 kilograma krompira platite 5 marka, a inače je 7. Bez obzira koji je praznik u putanju, uvijek je na akciji ono što ljudi najčešće u te dane jedu i piju. Sada pred Uskrs na akciji su bila jaja, rotkivce, kobasice, sirovi fileti ribe u sosevima, slatkiši. Naprimjer, 300 grama dimljenog lososa sada je 14, a redovna cijena mu je 20 maraka – kaže za Srpskainfo naš čitalac iz Švedske.

    Jagnjetina sa kostima prodaje se u pakovanjima od 1,6 kilograma. Cijena je 20 KM po kilogramu na akciji, dok je redovna cijena 36 maraka. Kilogram svinjskog filea je 14, a kada nije na akciji košta 20 maraka. Pileći file je na akciji i za 10 maraka jeftiniji, pa košta 22 marke.

    Kod nas je kilogram junećeg buta 23, juneće plećke 19,50, a telećeg buta 28 maraka. Pileće bijelo meso je oko 13 maraka.

    U Švedskoj pola kilograma bijelog grožđa je 8 maraka, a na akciji manje od 5. Oni dva kilograma brašna plaćaju 3,6 kilograma na akciji, a mi 2,95 KM.

    U Švedskoj je prosječna plata 7.468 KM. A kod nas?