Kategorija: Društvo

U posljednjih 25 godina državljanstva BiH se odreklo skoro 100.000 ljudi, a samo u prošloj, 2023. godini iz knjige državljana ispisalo se 2.147 osoba.

Naime, prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, od 1998. do 2023. godine državljanstva su se ukupno odrekle 99.972 osobe.

Kako su iz nadležnog ministrastva pojasnili, u postupku odricanja od BiH državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili da im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.

“U neformalnim razgovorima najčešće se navode kao stvarni razlozi povoljniji radno-pravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu”, kazali su iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Dodali su da veći broj lica koja se odriču državljanstva BiH je u potpunosti integrisan u sredinama u kojima žive u inostranstvu, čak puno više nego u BiH.

“Pojedini puno bolje govore jezik države u kojoj žive nego maternji jezik. Odricanje se uglavnom vrši radi sticanja državljanstva neke od zapadnoevropskih država, najviše Njemačke i Austrije”, pojasnili su iz pomenutog ministarstva.

Prema podacima koji su nam dostavljeni iz resornog ministarstva, 2003. je bila godina u kojoj se najviše građana odreklo državljanstva, i to njih 9.125, dok je godinu dana ranije to bilo 8.344.

“Taksa za ispis iz državljanstva iznosi 800 KM, izuzev za one koji uzimaju državljanstvo neke od država bivše SFRJ, koji plaćaju taksu od 200 KM”, pojasnili su iz ovog ministarstva.

Stevo Pašalić, demograf, ističe za “Nezavisne novine” da je odlazak stanovništva iz BiH mnogo veći nego što to pokazuje broj lica koja se odriču državljanstva.

“Kao što vidimo, naši državljani najviše uzimaju državljanstvo Njemačke i Austrije, a poznato je da naši ljudi upravo tamo najviše odlaze da rade. Ali njih je mnogo više u tim državama, jer u mnogim slučajevima se naši ljudi ne odriču našeg kako bi uzeli državljanstvo države u kojoj rade”, istakao je Pašalić.

Dodao je da je BiH zemlja iz koje je uvijek više ljudi odlazilo nego što je u nju dolazilo i da će se taj trend odlaska nastaviti i u budućnosti.

“Ljudi kada traže promjenu državljanstva, oni se vjerovatno više nikada neće vratiti u BiH, niti će vratiti svoje prvobitno državljanstvo. Ono što je najbolnije je što su to radno aktivne i reproduktivno sposobne osobe, između 20 i 40 godina”, ističe Pašalić.

Kako je pojasnio, za razliku od ranijih godina, kada su u pitanju migracije, kada je odlazila samo glava kuće, kako kaže Pašalić, sada odlaze cijele porodice.

“Odlazak će se nastaviti, jer zapadno tržište nemilosrdno uzima i traži radnu snagu”, rekao je Pašalić i dodao da naši ljudi najviše odlaze u Njemačku.

Posljednjih deset godina

2014. – 3.519
2015. – 3.591
2016. – 4.441
2017. – 4.503
2018. – 4.493
2019. – 4.159
2020. – 3.168
2021. – 3.110
2022. – 2.622
2023. – 2.146

Sve prijavljene nestašice lijekova u apotekama širom BiH su privremenog karaktera i trenutno nismo suočeni sa ozbiljnim i trajnim problemima u vezi s pitanjem nedostatka medikamenata, poručila je za “Nezavisne novine” Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Ona je, odgovarajući na pitanje, da li BiH ima problem sa nestašicom lijekova, dodala i da takvih problema ne bi trebalo da bude tokom 2024. godine, ali da bi 2025. mogla da bude veoma problematična, s obzirom na sukobe širom svijeta, koji bi i te kako mogli da utiču na tržište i distribuciju.

Podsjetimo, u određenim apotekama u BiH potvrdili su za “Nezavisne novine” da imaju problem s nedostatkom određenih vrsta lijekova, te da se zbog toga pacijentima preporučuju zamjene, ali da se dešava da oni na to ne pristaju.

“Hoće lijek koji im je propisan, nijedan drugi”, kazali su iz jedne apoteke, pojašnjavajući da je jedan od lijekova koji nedostaje ventolin (salbutamol) za inhalaciju, te da je dodatan problem što za njega ne postoji paralela.

Prema podacima koji su nam dostavljeni iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, u ovom trenutku BiH se suočava sa nestašicom više od 25 vrsta lijekova, a kako je kazala Grubiša, u najvećoj mjeri se radi o privremenoj nestašici, najćešće iz komercijalnih razloga, odnosno, promjene uvoznika i distributera.

Privremeni prekid distribucije lijeka na tržištu BiH odnosi se na sljedeće lijekove: Bonviva 150 mg i Bonviva rastvor za injekciju 3mg/3mL, Norditropin 10 mg (usporena proizvodnja), Zyprexa 5 mg i 10 mg, Plavix 75 mg, Lorsilan 1 mg i 2,5 mg (zastoj u proizvodnji zbog reorganizacije), kalcijev folinat 10 mg (kasni proizvodnja za BiH zbog reorganizacije proizvodnje), Monopin 4 mg, Oktreotid 20 mg i 30 mg i Peremetreksed (isporuka kasni zbog prekida u globalnom lancu snabdijevanja), Arcoxia tableta 90 mg i 60 mg, Elocom mast 1 mg i krema 1 mg, Triderm 0,5 mg, Singulair 4 mg i Singulair junior (gume za žvakanje) 5 mg, Fosamax T 70 mg, Carboplasin 50 mg.

Trajni prekid prometa za tržište BiH odnosi se na tri lijeka: Granocyte 34 (prekid proizvodnje za sva tržišta), sve vrste lijeka Prilen AM, za koji je proizvođač “Pliva” iz Hrvatske donio odluku da ga više ne proizvodi za tržište BiH, te Abuxar 120 mg.

Pored ovoga, postoje i lijekovi za koje su proizvođači donijeli odluku o nepodnošenju zahtjeva za obnovu dozvole za stavljanje tih lijekova u promet.

“Sve prijavljene nestašice su privremenog karaktera. Za veliki broj lijekova postoje odobrene paralele (isti lijek drugih proizvođača), što čini tržište BiH dovoljno konkurentnim i ujedno našim pacijentima omogućava zadovoljavajuću dostupnost lijekova. Imamo i one koji nedostaju duže vrijeme, ali opet ugovorni organi (bolnice, zdravstvene ustanove) mogu da prilagode svoje potrebe i da paralelama kompenzuju nedostatak određenog lijeka”, pojašnjava Grubiša.

Kako dalje kaže, razlozi koji uslovljavaju nestašicu lijekova su brojni.

“To se dešava zbog izmještanja proizvodnih pogona na istok, pandemije koja je uslovila teži protok robe, ratova na evropskom kontinentu, problema sa energentima i repromaterijalima, viših cijena sirovina koje se koriste u farmaceutskoj industriji”, ističe ona.

Međutim, kaže da BiH za sada nije suočena sa ozbiljnijim ili trajnim problemima u vezi s pitanjem nestašice lijekova, za razliku od većeg broja članica Evropske unije.

“BiH nije članica EU i kao tržište je otvorenija u odnosu na države članice EU. Na ovaj način naša slabost prerasta u našu jakost ili prednost. U prošloj godini prevenirali smo nestašice na način da smo u znatnoj mjeri popravili dinamiku obrade zahtjeva za davanje/obnovu/izmjenu dozvole za stavljanje u promet kvalitetnih, efikasnih i bezbjednih lijekova, čime smo uticali na brži dolazak lijeka do pacijenta”, naglašava Grubiša te dodaje:

“Ne bi trebalo da imamo problema u ovoj godini, ali je upitna 2025. Toga su svjesni i u svijetu, pa ću podsjetiti da EU ima u planu da do 2025. izradi strategiju za borbu protiv nestašice lijekova. Na tom fonu trebalo bi da djeluju i naša ministarstva.”

Da li nadležna ministarstva zdravlja Republike Srpske i Federacije BiH planiraju djelovati, nismo uspjeli saznati, jer na naša pitanja nisu odgovorili ni iz jednog od ta dva resora.

Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) je spreman jer je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) sproveo sve potrebne preventivne aktivnosti, ali će se njegovo puštanje u funkciju, počevši od ponedjeljka, sprovoditi postepeno i to u onim zdravstvenim ustanovama koje su ispoštovale sve date bezbjednosne preporuke.

Saopšteno je to iz FZO RS, odakle dodaju da je njihovo rukovodstvo, na današnjem sastanku sa predstavnicima zdravstvenih ustanova, dogovorilo dinamiku puštanja IZIS-a u funkciju.

“Planirano je da se prioritetno u funkciju pusti porodična medicina i hitne službe, te ostale djelatnosti, ali će se prije svakog puštanja prethodno svaki dio IZIS-a dodatno testirati od strane samih zdravstvenih radnika”, naveli su iz FZO RS.

Kako dodaju, još ranije zdravstvenim ustanovama, odnosno eksternim korisnicima sistema, date su preporuke koje aktivnosti one treba da preduzmu, a kako bi se ispunili preduslovi za bezbjedno puštanje u funkciju IZIS-a.

“Upravo kako bi se eksternim korisnicima ostavilo dovoljno vremena da provjere bezbjednost svojih informacionih sistema, IZIS još nije vraćen u funkciju. S obzirom na to da su nas pojedine ustanove informisale da su sprovele date preporuke, planirano je da se od naredne sedmice IZIS postepeno vraća u funciju”, naveli su iz FZO RS.

Naime, kako tvrde, Fond je od hakerskog napada odmah angažovao sve svoje resurse, kao i resurse održavaoca sistema IZIS, kako bi u što kraćem roku IZIS bio stavljen u operativan rad.

“Istovremeno, iako je IZIS imao maksimalnu zaštitu, sa oporavkom sistema, dodatno ćemo unaprijediti i sigurnost sistema na još viši nivo. Iz tog razloga, između ostalog, rad i razmjena podatka u IZIS-u biće omogućena samo onim zdravstvenim ustanovama koje budu izvršile skeniranje svoje računarske mreže i promjenu korisničkih naloga u sistemu. Zdravstvene ustanove su obavezne da Fondu dostave kredibilan dokaz da su postupili po instrukcijama Fonda. Takođe, i zdravstvene ustanove koje koriste aplikacije drugih proizvođača, dužne su da od njih pribave dokaz da su postupili po instrukciji i skenirali svoju računarsku mrežu i servere”, navode iz FZO RS.

Podsjećaju da je FZO RS juče dobio i podršku Vlade Srpske za sprovođenje svih neophodnih aktivnosti, jer je, kako ističu, zajednički interes da se Integrisani zdravstveni informacioni sistem što prije oporavi od visoko sofisticiranog hakerskog napada i da se zajedno preventivno sprovedu sve bezbjednosne mjere prije ponovnog uspostavljanja IZIS-a.

Vršilac dužnosti direktora Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Damjan Škipina izjavio je da Zavod na evidenciji imamo skoro 60.000 lica i uvijek može da odgovori svim potrebama poslodavaca kako bi bilo što manje zahtjeva za uvoz radne snage.

Najtraženija zanimanja sa evidencije Zavoda su prodavci, obućari, stolari, konobari, tesari, armirači, vozači teretnih vozila, bravari, kuvari, zidari, zavarivači i elektromonteri rekao je Škipina.

On je naveo da su najtraženiji radnici sa srednjom stručnom spremom medicinske sestre, ekonomski i mašinski tehničari, dok su poslodavci iskazali potrebu i za šumarskim, farmaceutskim i građevinskim tehničarima. Kada je riječ o visokoj stručnoj spremi, Škipina dodaje da su najtraženiji profesori razredne nastave, diplomirani ekonomisti i vaspitači u predškolskim ustanovama, kao i ljekari, pravnici, profesori fizike i matematike.

Škipina je naveo da je na evidenciji Zavoda u novembru registrovano 59.351 nezaposleno lice, što je za 500 lica ili 0,8 odsto manje nego u oktobru, a za 5.617 lica ili 8,6 odsto manje u odnosu na novembar 2022. godine. Kada je u pitanju kvalifikaciona struktutra nezaposlenih lica, na evidenciji Zavoda nalazi se 12.048 nekvalifikovanih radnika, 849 polukvalifikovanih, 19.112 kvalifikovanih i 250 visokokvalifikovanih lica.

Na evidenciji Zavoda, zaključno sa 30. novembrom, bilo je 19.126 lica sa srednjom stručnom spremom, 675 sa višom stručnom spremom i 6.732 sa visokom stručnom spremom.

Najveći broj nezaposlenih na evidenciji u novembru su lica od 50 do 60 godina njih 15.994, slijede lica od 40 do 50 godina – 12.965, od 30 do 40 godina – 11.869, dok je bilo nezaposleno 11.123 lica od 15 do 30 godina i 7.400 lica starosti od 60 do 65 godina. Za 11 mjeseci prošle godine u Zavodu je prijavljeno 34.604 lica, od kojih 18.321 zbog prestanka radnog odnosa, zaposleno je 20.911 lice, dok su poslodavci podnijeli 7.845 prijava za 12.611 radnika.

Škipina kaže da je najviše podnesenih zahtjeva za radnike sa visokom stručnom spremom – 40 odsto. Kada je riječ o zanimanjima, na evidenciji Zavoda su najbrojniji metalci – 3.685 lica, trgovci 3.154 lica, mehaničari i mašinisti 2.219 i ugostitelji 2.008 lica.

Škipina je naveo da je sa visokom stručnom spremom najviše nezaposlenih lica iz finansijske oblasti i diplomiranih ekonomista – 1.648, diplomiranih pravnika 905 i diplomiranih inženjera poljoprivrede 387.

Na evidenciji Zavoda u oblasti prosvjete najviše ima registrovanih profesora razredne nastave – 344, profesora engleskog jezika 206, profesora fizičkog vaspitanja 168 i diplomiranih psihologa 157.

Autoputevi Republike Srpske aktivno učestvuju u svečanostima povodom 9. januara, Dana Republike.

Ove godine, na način da su vozačima omogućili besplatnu vožnju auto-putem 9. januar

Postupajući po Uredbi o dopuni uredbe o visini putarine, koju je Vlada Republike Srpske usvojila 22. decembra 2023. godine, ЈP Autoputevi Republike Srpske, povodom 32. rođendana Srpske, svim građanima će omogućiti besplatnu vožnju dionicama auto-puteva i to 9. januara u periodu od 00 do 24 časa.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić sazvao je za sutra u Banjaluci sastanak predsjednika parlamentarnih stranaka sa sjedištem u Srpskoj o izbornom zakonu Republike Srpske.

Sastanak je zakazan za 13.30 časova u prostorijama parlamenta Republike Srpske, najavljeno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

Stevandić je izjavio ranije Srni da je neophodno odgovorno razgovarati o načinu na koji bi se Srpska zaštitila vlastitim izbornim zakonom i sama sprovodila izbore za skupštine opština i gradova, kao i za predsjednika Republike i poslanike Narodne skupštine, dodajući da za to postoji ustavni osnov.

“Riječ je o nečemu što nije izbrisano iz Ustava Republike Srpske, o nečemu što bi trebalo da bude potpuno normalno, a ne povod za bespotrebne medijske napade na rukovodstvo Srpske”, napomenuo je Stevandić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je ranije da je Srpska odlučna da kreira novi izborni zakon koji je u skladu sa ustavima Srpske i BiH i koji ne bi zadirao u izbor članova Predsjedništva BiH i poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Nakon radno-konsultativnog sastanka sa predsjednicima koalicionih stranaka i šefovima poslaničkih klubova u Narodnoj skupštini održanog protekle sedmice, Dodik je rekao da će ovo zakonsko rješenje biti upućeno po hitnom postupku u Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom služio je večernje u Crkvi Svetih arhangela Mihaila i Gavrila u Sarajevu, nakon čega je u porti hrama obavljeno nalaganje badnjaka.

Obraćajući se vjernicima, koji su se okupili u velikom broju, mitropolit Hrizostom je rekao da je rođenje Isusa Hrista najveća tajna, ističući da su se mnogi filozofi i ljudi tadašnjeg vremena pitali kako je moguće da se Bog ovaploti i postane čovjek.

– Za one koji vjeruju, sve je moguće – naglasio je mitropolit Hrizostom.

On je svima poželio da radosno dočekaju praznik Rođenja Hristovog, te da poznaju ko je Hristos Gospod.

Večernjoj službi i tradicionalom nalaganju Badnjaka prisustvovao je veliki broj vjernika. Okupljeni su tradicionalno posluženi kuvanim vinom i rakijom.

Mitropolit Hrizostom sutra na Božić služiće Svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornoj crkvi u Sarajevu od 9 časova.

Drugog dana Božića, u ponedjeljak, 8. januara, Svetu arhijerejsku liturgiju mitropolit Hrizostom služiće od 9.00 časova u Hramu Svetog proroka Ilije na Sokocu.