Šumska kamera postavljena na Borcima kod Maslovara u prethodnom periodu zabilježila je impresivne prizore divljih životinja koje borave u ovom šumskom području.
Naime, na snimcima i slikama su zabilježeni mečka i nekoliko mečića, krdo divljih svinja, tri vuka, kao i nekoliko srna koje se kreću kroz snijeg i šumske predjele.
S obzirom na to da je riječ o velikom i slabo naseljenom području, prisustvo brojnih divljih životinja nije iznenađenje.
Foto: Nezavisne/Ustupljena fotografija
U procesu rada nedostaje veliki broj medicinskih sestara i tehničara, dok u većini gradova na evidencijama biroa za zapošljavanje gotovo da nema prijavljenih medicinara, kazali su iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske.
“To podstiče mnoge na prekvalifikacije, ali smatramo da se sistemskim rješenjima i odgovornom upisnom politikom može dugoročno promijeniti postojeće stanje”, smatraju u ovom Sindikatu.
Dodaju da kao što su i najavili, zajedno sa Savezom medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, Udruženjem medicinskih sestara, tehničara i babica Republike Srpske, Udruženjem diplomiranih medicinara zdravstvene njege Republike Srpske, Edukativnim savjetom zdravstvenih tehničara Republike Srpske, te Udruženjem fizioterapeuta Republike Srpske, pokreće inicijativu za unapređenje obrazovanja i profesionalnog razvoja medicinskih sestara i tehničara u Republici Srpskoj.
“Kao i što smo u više navrata ukazivali, stanje na tržištu rada postaje alarmantno. Smatramo da se broj časova prakse mora povećati, da bi svršeni đaci u proces rada dolazili što pripremljeniji i spremniji”, nagšavaju u Sindikatu i ističu:
“Određeni predmeti se trebaju izmijeniti i prolagoditi trenutnom stanju i potrebama struke”.
Smatraju da veliku većinu stručnih predmeta treba da predaju diplomirane medicinske sestre i tehničari koji imaju iskustva u praktičnom radu, umjesto dosadašnje prakse da te predmete predaju doktori medicine.
“Pomenute, a i mnoge druge prijedloge ćemo veoma rado predstaviti Ministarstvu prosvjete i obrazovanja Republike Srpske, čim nas pozovu na razgovor”, zaključuju.
Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u ovoj godini iznosi 7.427, od čega se na FBiH odnosi 4.500, a za Republiku Srpsku 2.000.
Da nema dovoljno domaće radne snage na našem tržištu, gostujući u našem Јutarnjem programu potvrdio je i direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić.
– U ovom trenutku nemamo dovoljno domaće radne snage. Mi smo primorani da angažujemo radnu snagu iz inostranstva, imamo problem sa produktivnošću. Nemamo dovoljno domaće radne snage, tu smo primorani da tražimo spas u stranoj – dodaje Aćić.
Kada je riječ o platama strane radne snage, Aćić dodaje da tržište određuje nivo plate, te da stranci koji dođu da rade, imaju mogućnost da zarade mnogo više od minimalne plate.
– Imaćemo značajan porast stranih dozvola, plašim se da ćemo u narednom periodu imati značajne promjene kada je u pitanju državljanstvo stranih radnika – dodaje on.
Direktor Sektora granskih Udruženja PKRS Mile Petrović dodaje da je osnovni problem, taj što zanatski sektor umire.
– Možda je rješenje u javnom sektoru, gdje bi domaća radna snaga mogla da odgovori realnom sektoru – dodaje on.
Radnom dozvolom, boravišnom dozvolom, strani radnici moraju da dokažu da su ranije obavljali određenu vrstu posla, ističe Petrović.
– Kada se radnik dovodi sa našim rezidentima, postaje vidljiv, svi dugoročniji angažmani nanose štetu našoj privredi – kaže on.
Pomoćnik ministra rada i boračko invalidske zaštite Andrea Milinčić dodala je da je u Republici Srpskoj utvrđena kvota od 2.000 radnih dozvola, 1.500 za novo zapošljavanje, 500 za produženje dosadašnjih radnih dozvola.
– Kvota prošlogodišnja je dobro isplanirana, 2025. godina nam je pokazala da je to za sada dovoljan broj radnih dozvola na godišnjem nivou – kaže Milinčićeva.
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas se očekuje sunčanije i toplije vrijeme nego prethodnih dana, a dnevna temperatura će u pojedinim mjestima dostizati 19 stepeni Celzijusovih.
Duvaće slab vjetar, na jugu i istoku umjeren do pojačan, sjevernih smjerova.
Najviša dnevna temperatura vazduha od 11 na istoku do 19 na zapadu, u višim predjelima na istoku od šest stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U Srpskoj i FBiH jutros preovladava hladno i pretežno vedro vrijeme, a oko rijeka i po kotlinama na sjeveru ima prolazne magle, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Temperatura vazduha u 7.00 časova: Sokolac i Drvar minus tri, Han Pijesak, Šipovo i Drinić minus dva, Bileća, Mrkonjić Grad i Ribnik minus jedan, Banjaluka, Prijedor, Srbac, Čemerno, Kneževo i Bihać nula, Kalinovik, Novi Grad i Tuzla jedan, Doboj, Rudo i Sarajevo dva, Srebrenica tri, Bijeljina, Višegrad i Gacko četiri, Trebinje pet i Mostar osam stepeni Celzijusovih.
Škole i roditelji u Republici Srpskoj sve češće se susreću sa problemom nedostatka asistenata u nastavi jer za posao uz naknadu od oko 700 KM mnogi se sve rjeđe odlučuju. Oni koji se odluče to rade više iz ljubavi i želje da pomognu nego zbog uslova rada.
Da je položaj asistenata loš, a situacija po pitanju njihovog pronalaska teška u razgovoru za “Nezavisne novine” potvrdila je Mirjana Kojić, predsjednica Udruženja za pomoć licima s autizmom “Djeca svjetlosti”.
“Sve više majki se odlučuje da budu asistenti svome djetetu, što nikako nije dobro iz razloga što ne dobijaju ni ta dva-tri sata koja dijete provede u školi za sebe, već sjede sa njima u školi. Situacija je katastrofalna, a znamo kakvi su uslovi života i da je sve poskupjelo”, kaže Kojićeva.
Kako dodaje, trebalo bi da se poveća naknada i popravi položaj ukoliko želimo asistente u nastavi.
Dario Vlajić, direktor Osnovne škole “Branko Ćopić” u Prnjavoru, ističe da mnogi koji dođu na razgovor za posao asistenta odustanu nakon što čuju uslove rada.
“Čak i ako uspijemo pridobiti nekoga za angažman – to je samo ukoliko postoji mogućnost da bude asistent za dva učenika. To nije popularno jer su u pitanju dvije smjene. Odustala su nam dva asistenta, imali smo potrebu za dva nova i mi smo sad uspjeli naći zamjenu. Pitanje je da li će i naredni put to biti isti slučaj”, kaže on za “Nezavisne novine”.
Anastazija Šimić, student specijalne edukacije i rehabilitacije na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu, tokom ove školske godine asistent je u osnovnoj školi u Prnjavoru, a kako kaže u razgovoru za “Nezavisne novine”, posao asistenta iz njenog iskustva nije previše fizički zahtjevan, ali jeste psihički, pogotovo ako se radi s ljubavlju.
“U opisu posla samog asistenta jeste da smo tu tehnička podrška djetetu. Dakle, ako se dijete otežano kreće mi mu pomažemo. Pomažemo mu i da se spremi za čas, izvadi knjige, kao i ukoliko mu treba pomoć da ode u toalet, da jede, da se presvuče i preobuje za fizičko”, kaže ona za “Nezavisne novine”.
Kako dodaje, provodeći vrijeme sa djetetom kod asistenata se javlja želja i potreba da se uključi u predstavljanje gradiva i rješavanje zadataka koje dijete ima.
“Sjedeći u učionici cijeli dan sa djetetom vidimo da mu je prosto potrebna dodatna podrška u obrazovnom smislu jer učitelj, učiteljica, nastavnici prosto ne mogu da posvete pažnju jednom djetetu, a da ostatak razreda zapostave ili da se posvete ostatku razreda i zapostave to dijete”, kaže Šimićeva.
Radeći kao asistent ona ističe da je uvidjela da je koncept inkluzije kod nas pogrešno izveden.
“Da bi inkluzija izgledala onako kako je zamišljeno potrebna je potpuna reorganizacija školskog sistema, za šta naš sistem nije spreman. Tu najviše ispašta samo dijete koje je uključeno u redovan razred uz podršku asistenta koji je tehnička podrška. A osjete to i druga djeca koja su u tom razredu koja su direktni učesnici u toj inkluziji”, ističe ona.
Šimićeva navodi da je tužno što su uslovi rada asistenata, koji su definisani slovom zakona, loši, te kaže da asistenti prihvataju posao iz dobrote srca i da se daju više nego što su plaćeni.
Naime, na nedavno održanoj sjednici Vlade Republike Srpske usvojena je odluka o potrebi za angažovanjem i finansiranjem lica za podršku učenicima sa smetnjama u razvoju u 2026. godini, za šta je izdvojeno 5,6 miliona maraka.
Takođe, Ministarstvo prosvjete i kulture zaduženo je da uradi detaljnu analizu efekata angažovanja asistenata “te da u skladu sa dobijenim rezultatima analize izvrši izmjenu zakonskih i podzakonskih akata koji uređuju ovu oblast”.
“Nezavisne novine” su Ministarstvu prosvjete i kulture 27. januara poslale pitanja u vezi s ovom temom, kao i ranije pomenutom analizom, međutim ni nakon skoro mjesec dana odgovor nisu dobili.
Grad Banjaluka dodijelio je stipendije za 210 studenata. Iz gradskog budžeta za stipendije studentima i srednjoškolacima godišnje se izdvaja oko dva miliona KM.
Podrška je namijenjena najuspješnijima, kao i onima koji upisuju deficitarna zanimanja.
Trud, rad i znanje i ove godine su nagrađeni. Grad Banjaluka dodijelio je stipendije studentima kao vid podrške obrazovanju i mladima koji svoje školovanje nastavljaju u gradu na Vrbasu.
– Siguran sam da je stipendija mnogo više od finansijske podrške. To je potvrda da se trud i rad vrijednuju i cijene. Tokom srednje škole bio sam stipendista grada i znam koliko to znači. Ovo je motiv da budemo još bolji, da radimo i napredujemo. Siguran sam da ćemo povjerenje opravdati budućim uspjesima – istakao je jedan od stipendista Stefan Vučkovac.
Iz Gradske uprave poručuju da je ulaganje u obrazovanje, ulaganje u budućnost. Grad godišnje za stipendije izdvaja oko dva miliona KM. Mjesečna stipendija iznosi 150 KM.
– Posebno ističemo stipendije za deficitarna zanimanja, koje iznose oko 400 KM mjesečno, odnosno četiri hiljade KM godišnje, jer nam je važno da usmjerimo mlade da upisuju zanimanja koja su najtraženija na tržištu rada – rekao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
Iz Gradske uprave ističu da se isplate vrše redovno, te da će i u narednom periodu nastaviti da podstiču mlade da ostanu, školuju se i grade svoju budućnost u Srpskoj.
Malom Vukašinu Mičeviću (5) iz Rudog potrebna je naša pomoć.
Pozivom na humanitarni broj 17192 donirate 2 KM za liječenje i rehabilitaciju petogodišnjeg Vukašina Mičevića.
Vukašin boluje od izuzetno rijetke genetske bolesti – mutacije koja je do sada zabilježena kod svega oko 300 osoba u svijetu. Nažalost, ova bolest donijela mu je brojne zdravstvene izazove.
Vukašin ima epilepsiju i ozbiljne neurološke poteškoće, ne može samostalno obavljati osnovne životne radnje i u potpunosti je zavisan od pomoći drugih. Njegova borba traje od samog rođenja.
Rođen je u teškim okolnostima, sa komplikacijama na porođaju, što je dodatno ostavilo posljedice na njegovo zdravlje. Od tada, Vukašin i njegova porodica vode svakodnevnu borbu za svaki mali pomak.
Trenutno se nalazi na rehabilitacijama, a porodici su hitno potrebna sredstva kako bi mu obezbijedili:
Jedan poziv može značiti mnogo. Pozivom na humanitarni broj 17192 donirate 2 KM Broj je jedinstven za sva tri mobilna operatera u Bosni i Hercegovini.
Donacije su moguće putem sljedećih računa:
Broj računa: 5520002009328582
Banka: Adiko Banka
Primalac: Humanitarno udruženje “Mali Anđeo”, Novaka Pivaševića bb, 78000 Banja Luka
Svrha uplate: za Vukašina
Uplate iz inostranstva:
IBAN: BA395520002062114139
SWIFT: HAABBA2B
Primalac: Humanitarno udruženje “Mali Anđeo”, Novaka Pivaševića bb, 78000 Banja Luka
Svrha uplate: za Vukašina
Porodilja (34) kojoj je dijagnostikovano moždano krvarenje uspješno je helikopterom iz Banjaluke transportovana na neurohirurgiju u Beograd, saopšteno je iz Uprave za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske.
U saopštenju se ističe da su pripadnici Uprave za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske sinoć (23.februara) u kasnim večernjim časovima realizovali ovu zahtjevnu vazdušnu medicinsku evakuaciju, i to u uz složene meteorološke prilike, što je zahtijevalo dodatnu preciznost i koordinaciju svih uključenih službi.
Iz Uprave navode da je pacijentkinja, uz stalni nadzor medicinskog tima Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, helikopterom transportovana u Urgentni centar – Kliniku za neurohirurgiju u Beogradu.
“Helikopter je u Beograd sletio nekoliko minuta prije ponoći, nakon čega je pacijentkinju preuzeo dežurni neurohirurški tim radi daljeg liječenja”, navodi se u saopštenju.
Načelnik Uprave za vazduhoplovstvo Boban Kusturić istakao je da su noćne medicinske evakuacije među najsloženijim zadacima koje ova jedinica realizuje.
“Svaka vazdušna medicinska evakuacija nosi visok nivo odgovornosti, a posebno kada se izvodi u noćnim uslovima i pod otežanim vremenskim okolnostima. Zahvaljujući obučenosti posada i dobroj koordinaciji sa medicinskim timovima, pacijentkinja je bezbjedno i u najkraćem mogućem roku transportovana na dalje liječenje”, rekao je Kusturić.
Kusturić je naglasio da ovakvi letovi potvrđuju da je Uprava za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske građanima na raspolaganju 24 časa dnevno, sedam dana u sedmici, 365 dana u godini.
“To nije floskula, već naša maksima i obaveza”, počučio je Kusturić.
Ovo je osma vazdušna medicinska evakuacija od početka godine, dok je od uspostavljanja sistema realizovano ukupno 698 ovakvih misija, što potvrđuje kontinuiranu operativnu spremnost i značaj vazdušne podrške u hitnim medicinskim situacijama.
Uprkos ekonomskoj krizi, rastu cijena i sve tanjim kućnim budžetima, stanovništvo u Republici Srpskoj ne odustaje od igara na sreću, a po tom osnovu prošle godine u budžet se slilo više od 172,6 miliona KM.
Prema podacima Republičke uprave za igre na sreću, prošlogodišnji prihodi od kocke veći su za oko 17 miliona KM nego 2024, kada je taj prihod iznosio blizu 155,3 miliona KM.
„Najveći prihod i u 2024. i u 2025. godini ostvaren je od naknada za priređivanje internet igara na sreću“, naveli su iz Uprave za Glas Srpske.
Internet klađenje u ekspanziji
U Republici Srpskoj, kako su naveli, posluje 766 kladionica, dok su registrovana čak 892 uplatna mjesta.
„Kada je riječ o automatima, evidentiran je 11.721 aparat, dok je broj elektronskih terminala dostigao 2.851. U okviru elektronskih igara na sreću posluje 1.421 uplatno mjesto, a organizuje se i devet klasičnih tombola. Internet igre takođe su dio ponude, što dodatno proširuje dostupnost klađenja i kockanja“, istakli su iz Uprave.
Kako su naveli, i u 2026. godini nastavljaju sa aktivnostima koje će podrazumijevati funkcionisanje tržišta igara na sreću isključivo u zakonskim okvirima.
„To će imati pozitivne efekte po prikupljanje prihoda od naknada za priređivanje igara na sreću, a time i po budžet Republike Srpske“, zaključili su iz Uprave.
Krpe rupe u kućnom budžetu
Ovi podaci ukazuju na to da su igre na sreću široko rasprostranjene i lako dostupne građanima, bez obzira na ekonomske prilike. U vremenu kada mnoge porodice pažljivo planiraju svaku marku, kockanje ostaje jedan od vidova potrošnje koji ne jenjava.
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da građani u nedostatku prihoda sve češće u kockanju vide način da “zakrpe rupe” u kućnom budžetu.
“Došli smo u situaciju da je bijeda koja je zavladala zbog rasta cijena, stagnacije plata i sve manje posla, dovela ljude u poziciju da žive u nadi da će klađenjem doći do novca koji im je potreban”, kazao je Pavlović.
U Republici Srpskoj u posljednja 24 časa rođene su 24 bebe.
Banjaluka je bogatija za deset novih stanovnika, Doboj za tri.
Po dvije bebe rođene su u Istočnom Sarajevu, Trebinju, Nevesinju, Prijedoru i Bijeljini, dok je jedna beba rođena u Foči.