Kategorija: Društvo

Sve više ljudi prvo pita ChatGPT za dijagnozu, a tek onda odlazi kod ljekara. Dok jedni tvrde da im je vještačka inteligencija pomogla da konačno otkriju uzrok zdravstvenih problema, ljekari upozoravaju da AI ne može da zamijeni pregled, iskustvo i kliničku procjenu.

Gdje je granica između korisnog digitalnog savjetnika i opasne samodijagnoze?

Vještačka inteligencija postaje sve češći sagovornik kada je zdravlje u pitanju. Mnogi danas prije odlaska kod ljekara otvore ChatGPT, Gemini ili Grok, opišu simptome, pošalju laboratorijske nalaze ili medicinsku dokumentaciju i pokušaju da saznaju šta bi moglo da stoji iza njihovih tegoba.

Dok jedni ove alate koriste kako bi bolje razumjeli ono što im je ljekar rekao ili da bi se pripremili za pregled, drugi tvrde da su upravo zahvaljujući vještačkoj inteligenciji došli do dijagnoze do koje ljekari prethodno nisu uspjeli da dođu. Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da AI može biti koristan izvor informacija, ali nikako zamjena za pregled, dijagnostiku i mišljenje specijaliste.

Fotografija iz zdravstvene ustanove pokrenula raspravu

Koliko je ova pojava uzela maha pokazuje i fotografija koja je posljednjih dana postala viralna na društvenim mrežama. Na njoj je prikazano obavještenje navodno postavljeno u jednoj zdravstvenoj ustanovi.

U poruci piše da preporuke dobijene od ChatGPT-a ili drugih alata vještačke inteligencije ne predstavljaju razlog za pregled, kao i da raspravljanje sa ljekarom o zaključcima koje je donio AI nije primjeren način komunikacije.

Autentičnost fotografije nije potvrđena, a pojedini korisnici su se našalili da je i samo obavještenje možda napisala vještačka inteligencija. Ipak, mnogo više pažnje privukla su iskustva ljudi koja su uslijedila u komentarima.

Pacijenti tvrde da im je AI pomogao da dođu do prave dijagnoze

Brojni korisnici opisali su situacije u kojima su mjesecima obilazili ljekare bez konkretnog odgovora, dok im je razgovor sa nekim od AI alata ukazao na mogući uzrok problema.

Jedna korisnica napisala je da joj je ChatGPT pomogao nakon što je dugo išla “od ljekara do ljekara”, a da niko nije uspijevao da utvrdi zbog čega ima zdravstvene tegobe.

Slično iskustvo podijelio je i jedan korisnik LinkedIna. Naveo je da je skoro osam mjeseci liječio povredu koljena, ali da tri ortopeda nisu postavila tačnu dijagnozu. Kada se ponovo povrijedio, zamolio je Grok da analizira rendgenski snimak, a, kako tvrdi, alat je za manje od jednog minuta ukazao na pravi problem.

U komentarima su se nizala i druga slična iskustva.

Pojedini korisnici tvrde da ih je upravo razgovor sa AI usmjerio ka odgovarajućem specijalisti, koji je kasnije potvrdio dijagnozu i započeo liječenje. Jedan od njih napisao je da trenutno isprobava terapiju koju mu je predložila vještačka inteligencija, uz opasku da je, prema njegovom mišljenju, hirurgija i dalje oblast u kojoj tehnologija ne može da zamijeni ljekare.

Iako ovakve priče postaju sve češće, stručnjaci upozoravaju da pojedinačna iskustva ne znače da vještačka inteligencija može pouzdano da postavlja dijagnoze. Posljednjih godina objavljeno je više istraživanja koja pokazuju da veliki jezički modeli u pojedinim situacijama mogu veoma precizno da povežu simptome sa mogućim oboljenjima. Međutim, ti rezultati uglavnom dolaze iz kontrolisanih uslova i ne mogu da zamijene pregled, razgovor sa pacijentom i kliničku procjenu koju obavlja ljekar.

Gemini ga je odveo do gastroenterologa

Svoje iskustvo za Forbes Srbija ispričao je i sagovornik R. M, koji tvrdi da mu je upravo Gemini pomogao da pronađe uzrok problema sa kojima se dugo borio.

Kako kaže, sve je počelo liječenjem visokog krvnog pritiska. Poslije prvobitne terapije uvedeni su dodatni lijekovi, ali su se ubrzo pojavili napadi aritmije i ubrzan puls u mirovanju. Zbog toga je obilazio različite specijaliste, radio brojne preglede i više puta završio u hitnoj službi.

Tek nakon razgovora sa Geminijem dobio je sugestiju da bi uzrok njegovih tegoba mogla da bude hijatus hernija, odnosno želudačna kila.

Poslije zakazanog pregleda kod gastroenterologa i gastroskopije ispostavilo se da je upravo ta dijagnoza bila tačna. Kako navodi, nijedan od ljekara koje je prethodno obišao nije ga uputio na gastroenterološki pregled.

“To je samo nastavak priče o doktoru Guglu”

Predsjednik Udruženja pacijenata Savo Pilipović smatra da je sve veći broj ljudi koji zdravstvene savjete traže od ChatGPT-a logičan nastavak prakse poznate kao “pitaj doktora Gugla”.

On za Forbes Srbija ocijenjuje da tome doprinosi stanje zdravstvenog sistema.

Dugo čekanje na preglede, otežan pristup ljekarima i složene procedure, prema njegovim riječima, podstiču ljude da odgovore pokušaju da pronađu na internetu. Dodaje da na to utiču i strah od odlaska kod ljekara, ali i nedostatak vremena.

Pilipović podsjeća da u pojedinim dijelovima Srbije nema dovoljno ni ljekara opšte prakse, a kamoli specijalista, zbog čega su stanovnici udaljenih mjesta često prinuđeni da informacije traže na druge načine.

Ipak, smatra da ovakav pristup ima i prednosti i mane.

“Pacijenti nekada zaista dobiju koristan savjet, ali ne mogu biti sigurni da je on uvijek tačan. S druge strane, dešava se i da ljekari postave pogrešnu dijagnozu, što dodatno narušava povjerenje u zdravstveni sistem”, kaže Pilipović.

Kardiolog: Pacijenti sve češće dolaze nakon razgovora sa ChatGPT-om

Specijalista kardiologije iz jedne privatne zdravstvene ustanove kaže za Forbes Srbija da se sa ovakvom praksom susreće gotovo svakodnevno.

Pacijenti sa blažim tegobama, kaže on, često dolaze na pregled tek nakon što su prethodno razgovarali sa ChatGPT-om ili nekim drugim AI alatom.

Prema njegovom mišljenju, to samo po sebi nije nužno loša pojava jer pokazuje da ljudi žele da se informišu i vode računa o svom zdravlju.

Međutim, naglašava da informacije dobijene od vještačke inteligencije moraju biti samo uvod u pregled kod specijaliste, a ne njegova zamijena.

Dodaje i da vještačka inteligencija već pronalazi svoje mjesto u medicini, posebno u dijagnostici, analizi medicinskih snimaka i obradi velike količine podataka.

Šta vještačka inteligencija može, a šta ne može?

Ljekari ističu da AI može biti veoma koristan kada treba objasniti medicinske termine, pomoći pacijentu da razumije laboratorijske nalaze, pripremiti pitanja za pregled ili objasniti već postavljenu dijagnozu. Na taj način može doprinijeti boljoj komunikaciji između pacijenta i ljekara.

Međutim, vještačka inteligencija ne može da obavi fizički pregled, procijeni izgled pacijenta, uoči znakove bolesti koji nisu zapisani u nalazima, niti da preuzme odgovornost za izbor terapije. Upravo zbog toga odgovori koje daje treba da budu polazna tačka za razgovor sa ljekarom, a ne konačna odluka o liječenju.

Dermatolozi upozoravaju da algoritam nema kliničko rasuđivanje

Specijalista dermatovenerologije dr Milica T. Stevanović ističe za Forbes Srbija da je vještačka inteligencija postala dio svakodnevice, ali da je treba posmatrati isključivo kao alat za informisanje.

Kako objašnjava, AI može veoma brzo da obradi ogromnu količinu podataka, ali nema sposobnost kliničkog rasuđivanja, ne sagledava cjelokupno zdravstveno stanje pacijenta i ne može da procijeni sve okolnosti koje ljekar uočava tokom pregleda.

Zbog toga upozorava da oslanjanje na vještačku inteligenciju prilikom postavljanja dijagnoze ili izbora terapije može dovesti do odlaganja pravovremene dijagnostike i liječenja.

Dr Stevanović kaže da se ona i njene kolege sve češće susreću sa pacijentima koji na pregled dolaze sa već formiranim mišljenjem zasnovanim na odgovorima AI alata.

Prema njenim riječima, mnogi nisu svjesni da modeli poput ChatGPT-a nisu medicinske enciklopedije, već sistemi koji odgovore generišu na osnovu obrazaca iz velike količine podataka. Upravo zbog toga mogu dati nepotpune ili netačne informacije.

Najveći rizik, smatra ona, nastaje kada pacijent više povjerenja pokloni algoritmu nego ljekaru koji može da ga pregleda, sasluša i procijeni njegovo stanje.

Ističe i da pretraživanje simptoma na internetu često izaziva dodatni strah jer ljudi teško razlikuju pouzdane informacije od senzacionalističkih sadržaja. Zato pacijentima uvijek savjetuje da, umjesto oslanjanja na samodijagnozu, zakažu pregled kako bi dobili stručno mišljenje i odgovarajući plan liječenja.

Na kraju zaključuje da vještačka inteligencija već ima važnu ulogu u savremenoj medicini, naročito u administraciji, analizi medicinskih snimaka, obradi podataka i procijeni rizika od pojedinih bolesti. Ipak, odgovornost, iskustvo, empatija i neposredan kontakt sa pacijentom ostaju ono što nijedan algoritam za sada ne može da zamijeni.

AI kao pomoćnik, ali ne i zamijena za ordinaciju

Sagovornici se, uprkos različitim iskustvima pacijenata, slažu u jednom. Sve češća upotreba ChatGPT-a, Geminija i drugih AI alata pokazuje da se način na koji ljudi traže zdravstvene informacije ubrzano mijenja i da će vještačka inteligencija vjerovatno postati prvi korak kada se pojave simptomi.

Ipak, konačna dijagnoza, odluka o terapiji i odgovornost za liječenje i dalje pripadaju ljekaru. Vještačka inteligencija može pomoći da pacijent bolje razumije svoje stanje i postavi prava pitanja na pregledu, ali ne može da zamijeni iskustvo, kliničko rasuđivanje i neposredan kontakt sa stručnjakom, prenosi Nova.

Univerzitetski klinički centar Republike Srpske nastavlja da unapređuje savremene metode liječenja, uvodeći najsavremenije endovaskularne procedure u svakodnevnu kliničku praksu. U protekla dva dana u UKC Republike Srpske po prvi put u BiH uspješno su izvedene periferne aterektomije kod tri pacijenta koji ispunjavaju medicinske indikacije za ovaj vid liječenja.

– Periferna aterektomija predstavlja minimalno invazivnu metodu liječenja pacijenata sa perifernom arterijskom bolešću, naročito kod izraženih kalcifikovanih suženja krvnih sudova. Primjenom specijalizovanog uređaja uklanjaju se aterosklerotski plakovi, čime se poboljšava protok krvi i stvaraju bolji uslovi za uspješno endovaskularno liječenje – navodi se u saopštenju UKC-a.

V. d. generalnog direktora UKC Republike Srpske Nikola Šobot, istakao je da uvođenje ove procedure predstavlja još jednu potvrdu kontinuiranog razvoja najveće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj.

– Ponosni smo što je upravo u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske prvi put u Bosni i Hercegovini uspješno izvedena periferna aterektomija, jedna od najsavremenijih endovaskularnih procedura u liječenju periferne arterijske bolesti. To je rezultat kontinuiranog ulaganja u znanje naših ljekara, savremenu medicinsku opremu i razvoj naše ustanove. Nastavićemo da ulažemo u edukaciju zdravstvenih radnika, razvoj novih medicinskih procedura i nabavku najsavremenije opreme, jer je naš cilj da građanima Republike Srpske obezbijedimo vrhunsku zdravstvenu zaštitu i najbolje moguće uslove liječenja – rekao je Šobot.

Uvođenjem periferne aterektomije, UKC Republike Srpske još jednom potvrđuje svoju opredijeljenost ka primjeni savremenih medicinskih dostignuća, unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite i razvoju interventne medicine, na korist svih pacijenata u Republici Srpskoj.

Tim Zavoda za kliničku radiologiju: Bojan Јovanić, Mile Čučak, Stefan Petković, Vasilije Mitrović, Ilija Tadić, Mićo Šarić, radiološki tehnolog, Suzana Prosan, medicinska sestra, Dane Šavija, medicinski tehničar, proktor je Davor Mrda.

Čak 22 srednje škole u Republici Srpskoj, od kojih je šest muzičkih ili umjetničkih, upisale su manje od 50 đaka, a Gimnazija u Kalinoviku ponajmanje – samo dva.

Pokazuju to podaci “eUpisa” nakon junskog roka, čije su rang-liste konačne, i julskog roka za koji su one još preliminarne.

Koje srednje škole u Republici Srpskoj imaju najmanje upisanih učenika?

Gimnazija u Kalinoviku, koja je prema planu upisa planirala od septembra imati 16 đaka u prvom razredu, ako se nešto ne promijeni, od jeseni imaće samo dva, koliko ih je upisano u prvom upisnom roku. U drugom upisnom roku u ovu školu nije se niko upisao.

Mali broj đaka upisali su i Srednjoškolski centar Petrovo (devet od 32 planiranih), Srednjoškolski centar Rudo (11 od 32), Gimnazija u Novom Gradu (12 od 16), Srednjoškolski centar “Lazar Đukić” Ribnik (20 od 32), Srednjoškolski centar “Jovan Dučić” Kneževo (23 od 32), Srednjoškolski centar Kostajnica (25 od 32), kao i Gimnazija u Mrkonjić Gradu (26 od 32).

Po 32 đaka upisala su se u Srednjoškolski centar “Petar Petrović Njegoš” u Čajniču, a planirali su 48, kao i Srednjoškolski centar “Petar II Petrović Njegoš” u Šekovićima, koji je planirao upis 36 učenika.

Srednjoškolski centar “Vuk Karadžić” u Loparama planirao je upisati 48 učenika, a na kraju je upisao 33.

Iako su planirali upisati po 48 đaka, Srednjoškolski centar “Nikola Tesla” u Vukosavlju i Srednjoškolski centar “Svetozar Ćorović” u Ljubinju upisali su samo po 38.

Prnjavorska Gimnazija upisala je 42 od 52 planirana đaka, Gimnazija u Gradišci 43 od 64, a Srednjoškolski centar “Ivo Andrić” 44 od 48.

Kako su prošle muzičke i umjetničke škole?

Kada je riječ o muzičkim ili umjetničkim školama, one ni prema planu upisa nisu planirale upisati mnogo đaka, ali vrijedi pomenuti da je Muzička škola “Trebinje” upisala pet đaka od planiranih sedam, Muzička škola “Savo Balaban” Prijedor 11 od 16, kao i prnjavorska Muzička škola “Konstantin Babić”. Umjetnička škola “Vojin Komadina” iz Zvornika upisala je 14 od 16 planiranih đaka.

Jedine muzičke škole koje su popunile planirane kvote jesu banjalučka “Vlado Milošević” (30/30) i “Stevan Stojanović Mokranjac” iz Bijeljine (20/20).

Zašto je sve manje učenika u srednjim školama?

Aleksandar Majić, demograf, u razgovor za “Nezavisne novine” ističe da sa smanjenjem učenika u osnovnim školama imamo i smanjenje u srednjim.

“Mi prije svega imamo manji broj rođenih, što se reflektuje na manji broj učenika u osnovnim školama. Mi ne možemo očekivati, ako upišemo jednu generaciju prvačića jako malobrojnu, da će ta generacija za devet godina, kad se bude upisivala u srednju školu, biti brojna. Ona može biti ista, ali, nažalost, i manja zbog emigracije stanovništva, a ima i određeni broj djece koja se ne upisuju u srednju školu”, kaže Majić.

Kako dodaje, ovaj trend najviše je prisutan u manjim opštinama.

“Kada uzmemo Banjaluku, na primjer, u posljednjih 10 godina, vidimo da određene tehničke škole, prije svega, konstantno smanjuju broj upisanih učenika, dok je najveća zainteresovanost za Medicinsku školu i Gimnaziju. Nažalost, za Medicinsku školu zato što većina mladih vidi svoju profesiju u medicini u nekim drugim zemljama”, ističe on.

 

Dobro poslovanje Univerzitetsko kliničkog centra Republike Srpske donijelo je i konkretne benefite za zaposlene. Vršilac dužnosti generalnog direktora UKC-a Nikola Šobot, rekao je da su stvoreni uslovi da nemedicinsko osoblje dobije dodatak na platu od 150 maraka, a ova odluka dogovorena je i na danšnjem sastanku sa reprezentativnim sindikatom UKC-a.

Odluka o dodatku na platu od 150 maraka predstavlja još jedan korak ka unapređenju položaja zaposlenih koji svakodnevno doprinose funkcionisanju najveće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj, rekao je predsjednik Sindikalne organizacije UKC-a.

– Izmjenama ovog kolektivnog ugovora postajemo prva ustanova u Republici Srpskoj koja će uvesti tzv. nemedicinski dodatak od 150 KM u neto iznosu sa primjenom od 1.8. tekuće godine – rekao je Aleksandar Dragušić predsjednik Sindikalne organizacije UKC-a Republike Srpske.

U proteklih pet mjeseci, obimom rada smo povećali primanja i konsolidovali finsijski izvještaj odnosno rezultate rada UKC-a i upravo to nam je omogućilo da ulažemo u najbitnije, a to su naši radnici, rekao je vršilac dužnosti generalnog direktora Nikola Šobot.

– Ova mjera će postoći koheziju unutar UKC-a i prepoznali smo značaj nemedicinskog osoblja i upravo kroz ovaj dodatak hoćemo da poboljšamo kako materijalni status tako i rad osoblja UKC-a – istakao je Šobot.

Šobot je pozvao i druge direktore zdravstvenih ustanova, da koliko god su u mogućnosti, i oni preuzmu ovaj modalitet za nemedicinsko osoblje.

Advokat iz Banjaluke Aleksandar Jokić inicirao je dopunu Krivičnog zakonika Republike Srpske na način da se propiše novo krivično djelo, koje će tretirati napade na novinare, druge medijske radnike i lica koja obavljaju novinarski posao, za šta bi bile zaprijećene novčane, ali i zatvorske kazne do 10 godina.

Jokić navodi da je dopunu predložio imajući u vidu sve veću ugroženost medijskih radnika te primjere iz prakse koji ukazuju na nedovoljan zakonski okvir za adekvatno procesuiranje i kažnjavanje napadača na novinare.

Ozbiljni napadi

Kako navodi, do sada su to policijski službenici najčešće kvalifikovali kao prekršaje, iako je riječ o ozbiljnim verbalnim napadima sa jasnim prijetnjama ili o fizičkim napadima i oduzimanju opreme.

“Smatram da je došlo vrijeme da se pruži neophodna zaštita medijskim radnicima, kakvu su već godinama tražili od nadležnih i dobijali samo obećanja”, naveo je Jokić.

U Krivičnom zakoniku Republike Srpske, smatra on, neophodno je poslije člana 150. dodati novi naslov i član 150a. koji glasi: “napad na novinara, drugog medijskog radnika i lice koje obavlja novinarski posao”. Predložio je i kazne.

Predložene kazne

“Ko napadne ili ozbiljnom prijetnjom da će napasti, ugrozi sigurnost novinara, drugog medijskog radnika, lica koje obavlja novinarski posao ili člana njihove porodice, a u vezi sa vršenjem novinarskog posla ili posla medijskog radnika, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine”, navedeno je u inicijativi.

Kako se dalje navodi, ako je pritom novinaru, medijskom radniku, licu koje obavlja novinarski posao ili članu njihove porodice nanesena tjelesna povreda ili je djelo izvršeno uz prijetnju upotrebom oružja, učinilac će biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Jokić predlaže da, ako je pri napadu nanesena teška povreda, napadač bude kažnjen zatvorom od jedne do deset godina.

Prema njegovim riječima, osnovni razlog za donošenje ove dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske jeste stvaranje bezbjednog okruženja za rad novinara i medijskih radnika, čija je uloga od krucijalnog značaja za funkcionisanje demokratskog društva.

Bez adekvatne zaštite

Kako napominje, trenutni pravni okvir ne pruža adekvatnu zaštitu ovoj kategoriji lica, zbog čega se predlaže izjednačavanje krivičnopravne zaštite novinara sa zaštitom koju uživaju službena lica.

Prilikom izrade ovog prijedloga, kao uzor je, dodaje, poslužilo zakonsko rješenje usvojeno u Sjevernoj Makedoniji 2023. Ta zemlja je, suočena sa sličnim problemima i zahtjevima Evropske unije, kako dodaje Jokić, izmijenila svoj Krivični zakonik na način da su napadi na novinare, snimatelje i foto-reportere u obavljanju njihovih profesionalnih zadataka postali krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, a zaprijećene kazne su izjednačene sa kaznama za napad na službena lica. Ovakav potez je, ističe on, doveo do brže i efikasnije reakcije tužilaštava i policije u Sjevernoj Makedoniji, te je pozitivno ocijenjen u izvještajima Evropske komisije.

“Inspirisan pozitivnim primjerom Sjeverne Makedonije, odlučio sam da ponovo aktuelizujem ovo pitanje. Razlog za to su bili nedavni napadi na novinare koji nisu adekvatno pravno kvalifikovani i u kojima su napadači prekršajno kažnjeni, a sami fizički napadi okarakterisani i statistički zavedeni kao verbalni napadi”, rekao je Jokić za “Nezavisne novine”.

Šta poručuju novinari

Novinar iz Banjaluke Goran Dakić kaže da je inicijativa odlična, ali…

“Nisam optimista. Inicijativa je, naravno, odlična, ali to se ne može reći za one koji treba da je podrže i usvoje. Vlastima to, uvjeren sam, ne pada na pamet, a ni opozicija ne izgleda pretjerano zainteresovana. Razumljivo: svi oni žele da se o njima piše onako kako oni smatraju da zaslužuju, a ne onako kako su zaista zaslužili. Novinarska je sramota što o ovome ne pišu svi iz dana u dan i što to ne ‘guraju’ na prednje strane ili na centralne pozicije”, rekao je Dakić za “Nezavisne novine”.

Prilika da održe obećanje

Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Capital, navodi da medijska zajednica pozdravlja Jokićev potez te dodaje da je vrlo važno da se Krivični zakonik izmijeni kako bi se preduprijedili i unaprijed spriječili potencijalni napadi.

Prema njegovim riječima, medijska zajednica u posljednjih 20 godina traži da se izmijeni Krivični zakonik i da se pooštre sankcije za napade na novinare i medijske radnike, a vlast to uporno odbija.

“Kada je prije osam godina pokušan atentat na novinara Vladimira Kovačevića, predstavnici vladajuće koalicije rekli su da će podržati izmjene zakona kako bi napadi na novinare bili mnogo oštrije sankcionisani i nikad to nisu uradili. Ovo je prilika da podignu ruku za ovakve izmjene Krivičnog zakonika”, kaže Vukelić za “Nezavisne novine”.

Šta kažu u Ministarstvu

Jokić je inicijativu dostavio Ministarstvu pravde Republike Srpske, iz kojeg poručuju da je stigla i da će biti razmotrena.

“Ministarstvo pravde u Vladi Republike Srpske zaprimilo je inicijativu Aleksandra Jokića, advokata iz Banjaluke, za izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske. Ona će biti razmatrana u narednom periodu, zajedno sa svim ostalim podnesenim inicijativama za izmjene i dopune Krivičnog zakonika”, rekli su iz Ministarstva pravde Republike Srpske za “Nezavisne novine”.

Humanitarno udruženje “Mali Anđeo” iz Banjaluke pokrenuo je apel za pomoć osmomjesečnom Golubu Zvonaru iz okoline Banjaluke, koji se od rođenja bori sa teškim zdravstvenim problemima.

Kako navode u objavi, Golub se trenutno nalazi na liječenju u Beogradu, gdje ga očekuje druga operacija – revizija VP šanta. Dječak boluje od hidrocefalusa, a ima i poteškoće sa srcem.

Dok je majka uz njega u bolnici, otac svakodnevno putuje između Beograda i porodičnog doma, gdje brine o još troje maloljetne djece – četverogodišnjem djetetu i dvogodišnjim blizancima. U brizi o porodici pomaže i baka.

Sredstva prikupljena ovom akcijom biće namijenjena za liječenje, kontrole, putne troškove, posebnu ishranu i mlijeko koje je Golubu neophodno, kao i za osnovne životne potrebe porodice.

Kako pomoći?

Građani mogu pomoći pozivom na humanitarni broj 17070, čime doniraju 2 KM za Golubovo liječenje i oporavak.

Uplate iz BiH i inostranstva:

Broj računa: 5520002009328582

Banka: Adiko Banka

Primalac: Humanitarno udruženje „Mali Anđeo“, Banjaluka

Svrha: za Goluba

Inostranstvo:

IBAN: BA395520002062114139

SWIFT: HAABBA2B

Svrha: za Goluba

(Banjaluka.net)

U Republici Srpskoj i FBiH sutra će biti pretežno sunčano i toplo vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost.

Tokom dana očekuje se razvoj oblačnosti u brdsko-planinskim predjelima, koji samo ponegdje može usloviti slabu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 13 do 17, na jugu do 21, u višim predjelima od devet stepeni, a dnevna od 27 do 33, u višim predjelima od 24 stepena Celzijusova.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, a na jugu umjerena, uveče i pojačana bura.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas u Srpskoj i FBiH preovladava umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a tokom naredne noći su mogući lokalni pljuskovi.

Zemljotres jačine tri stepena po Rihterovoj skali registrovan je jutros kod Ribnika, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod Republike Srpske.

– Dana 08. juna 2026. godine, mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske lociran je zemljotres u 05.57 časova po lokalnom vremenu, sa magnitudom tri Rihtera i procijenjenim intenzitetom u epicentralnoj zoni od četiri stepena Merkalijeve skale, sa epicentrom oko 10 kilometara jugozapadno od Ribnika – ističe se u saopštenju,

Dodaju da zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni.

Pravilnik o primjeni Zakona o PDV-u, koji se odnosi na kupovinu prve nekretnine, danas stupa na snagu, kada će moći da se podnesu i zahtjevi za povrat PDV-a na kupovinu nekretnine.

Pravo na povrat PDV-a ima punoljetno lice državljanin BiH sa stalnim mjestom prebivališta u BiH, a predmet povrata su novoizgrađeni stan ili nabavljena kuća koji su bili predmet oporezivanja.

Zahtjevi se podnose prema mjestu prodavca nekretnina, u regionalnim centrima UIO u Banjaluci, Sarajevu, Tuzli i Mostaru.

Pod minama se u BiH nalazi više od 757 kilometara kvadratnih površine, podaci su Centra za uklanjanje mina u BiH /BHMAK/ predstavljeni danas na sastanku Odbora donatora za protivminsko djelovanje.