VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Pad zaposlenja u brojnim sektorima u Srpskoj: Koliko je ljudi lani našlo posao

    Pad zaposlenja u brojnim sektorima u Srpskoj: Koliko je ljudi lani našlo posao

    Posao u Republici Srpskoj tokom prošle godine prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske pronašlo je 22.930 nezaposlenih osoba, što je manje u odnosu na 2022. godinu.

    Kako su za “Nezavisne novine” istakli u Zavodu, po osnovu zaposlenja i obavljanja privatne djelatnosti sa evidencije nezaposlenih lani su brisane 6.652 nezaposlene osobe manje nego u 2022. godini.

    U toku 2022. godine po istom osnovu brisana su ukupno 29.582 lica, istakli su oni.

    Najveći broj radnika, njih 4.983, posao je pronašlo u prerađivačkoj industriji, međutimu odnosu na 2022. godinu u oblasti ove djelatnosti zaposleno je 1.566 radnika manje.

    U djelatnosti veleprodaja i maloprodaja, odnosno popravka vozila i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo, tokom 2023. godine posao je pronašlo 4.027 osoba, navodi se u podacima Zavoda za zapošljavanje.

    Među djelatnostima koje su zabilježile najveći broj zaposlenih našle su se ostale društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti, gdje je posao našlo 3.929 osoba, dok je u obrazovanju u 2023. godini uposleno 2.216 nezaposlenih.

    U sferi hotela i restorana zaposlenje je pronašla 2.171 osoba, dok je 2022. godine u istoj djelatnosti posao dobilo 2.506 nezaposlenih, istakli su iz Zavoda.

    U djelatnosti građevinarstva posao je tokom prošle godine našlo 1.450 osoba, dok je u 2022. godini u toj sferi posao našlo 1.805 radnika.

    U djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite u 2022. godini posao je dobilo 1.226 osoba, dok je prošle godine u ovoj sferi posao pronašla 871 osoba, navodi se u podacima Zavoda za zapošljavanje Srpske.

    Da je pala proizvodnja, ali i zaposlenje u prerađivačkoj industriji potvrdila je i Dragana Kokot, generalni sekretar Privredne komore Republike Srpske, koja ističe za “Nezavisne novine” da je smanjenje broja zaposlenih posljedica smanjenja obima privredne djelatnosti u zemljama okruženja, ali i Evropske unije.

    “Svjedoci smo dešavanja, posebno u posljednje vrijeme, usporavanja privrednih aktivnosti u Evropskoj uniji i ono što mi imamo informacije od privrednika, većina

    izvozno orijentisanih preduzeća nije zaključila ugovore za 2024. godinu”, navodi ona, dodajući da ni privrednici u EU nemaju definisane planove za ovu godinu.

    Kako dodaje, veliki uticaj na domaću privredu i na smanjenje obima posla imaju dešavanja iz okruženja.

    Potpuno je neizvjesna 2024. godina. Još nema definisanih ugovora, niti je poznato pod kojim uslovima će se dalje poslovati, ističe Kokotova.

    Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je da ni sva sredstva planirana za podršku povećanom zapošljavanju nisu iskorištena.

    “Poslodavci sve manje otvaraju nova radna mjesta zato što je jednostavno manje posla. Kriza pomalo dolazi i nema novih poslova. To se preslikava takođe i na Zavod za zapošljavanje”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.

  • Srpska oborila rekord po broju noćenja turista

    Srpska oborila rekord po broju noćenja turista

    U toku prošle godine u Republici Srpskoj nešto manje od pola miliona turista oborilo je rekord po broju noćenja, koji je lani dosegao broj više od 1,1 milion noćenja.

    Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u toku prošle godine u Srpskoj je posjetilo 481.041 turista, a broj noćenja koji je zabilježen iznosi 1.112.306.

    Kako navode, na ovaj način je oboren dosadšnji rekord po broju noćenja turista.

    “Broj dolazaka turista u toku prošle godine veći je za 9,4 odsto u odnosu na 2022. godinu, dok je broj noćenja turista bio veći za 7,3 odsto“, navode oni.

    Najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Srbije 208.,728, zatim iz Hrvatske 131. 178, te iz Turske 31.423 i Crne Gore 27.927.

    Kako navode, domaći turisti su ostvarili 480.729 noćenja, a strani 631.577.

  • Uprkos padu inflacije cijene hrane i dalje rastu

    Uprkos padu inflacije cijene hrane i dalje rastu

    Iako zvanični podaci pokazuju kako inflacija u Bosni i Hercegovini polako pada, prema posljednjim procjenama Agencije za statistiku BiH, cijene hrane i dalje rastu.
    Tako su se, prema ovim podacima koji su objavljeni u četvrtak, u decembru prošle godine u odnosu na mjesec ranije, cijene hrane i bezalkoholnih pića i dalje povećavale, u ovom slučaju za 0,2 odsto.

    Ipak, poredeći decembar prošle godine sa decembrom 2022. godine nivo cijena je viši za 2,2 odsto, a hrane i bezalkoholnih pića za 3,4 odsto.

    “Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile pad nivoa za 0,2%. Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima hrana i bezalkoholna pića za 0,2%, zdravstvo za 0,2%, restorani i hoteli za 0,3% te ostala dobra i usluge za 0,3%. Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen pad cijena u odjeljcima odjeća i obuća za 1,5%, te prevoz za 2,2%”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

    Dodali su da je nivo cijena u decembru 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši za 2,2%.

    “Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 3,4%, alkoholna pića i duvan za 4,8%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 5,2%, zdravstvo za 3,4%, komunikacije za 2,3%, rekreacija i kultura za 4,6%, obrazovanje za 2,1%, restorani i hoteli za 7,0% te ostala dobra i usluge za 8,4%. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima odjeća i obuća za 6,2%, stanovanje i režijski izdaci za 0,3% i prevoz za 3,6%”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

    Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne iz Travnika, rekao je za “Nezavisne novine” da dvije trećine kućnih budžeta kod većine građana upravo odlaze na hranu.

    “Kod velikog broja građana, posebno onih sa nižim primanjima, ogroman procenat budžeta odlazi na hranu i upravo iz tog razloga hrana i sve što ide uz hranu, odnosno promjene njihovih cijena su najbitnije za potrošače. Mislim da bi cijene trebale ići niže, posebno mesa, mlijeka, ulja, brašna i ostalih namirnica bez kojih ljudi ne mogu živjeti. Bez obzira na ove statističke podatke, građani ne osjete olakšanje”, naglasio je Arnautović.

    Istakao je da je definitivno da je potrošačima najbitnije da hrana pojeftini.

    “Sve ostalo je sporedno, a očigledno da je hrana na trećem ili četvrtom mjestu kada su u pitanju rast ili pad cijena. Bojim se da stanje nije sjajno, a kako će biti dolaskom proljeća, to tek treba da vidimo”, kazao je Arnautović.

    Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ističe da se podizanje minimalne zarade u Republici Srpskoj već odrazilo na cijene proizvoda, posebno hrane.

    “Kroz ovakvu odluku mi imamo sigurno povećanje cijena, bilo kojih proizvoda. Ako ostane ovako, sigurno neće doći do smanjenja cijena hrane. Problem je u tome što država mora nešto da uradi, a ona jedino može da to uradi smanjenjem određenih stopa poreza ili doprinosa. Ne može se tražiti smanjenje cijena proizvoda, a povećavati lične dohotke. Sve ovo će se preliti na potrošače, jer povećanje minimalne cijene rada povećava i doprinose koji privrednici moraju da uplate. Na osnovu onoga što vidimo u prodavnicama, svaki dan se povećavaju cijene. Potrošačima je najbitnije da cijene hrane budu niže”, zaključio je Vasilić.

  • Dodik nakon sastanka sa privrednicima: Najniža plata ostaje 900 KM

    Dodik nakon sastanka sa privrednicima: Najniža plata ostaje 900 KM

    Predsjedik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da u Srpskoj ostaje najniža plata od 900 KM.
    “Tragamo za konkretnim privrednim djelatnostima i uslugama i onima koji bi mogli da imaju probleme u poslovanju. Moraće da dokazuju da imaju taj problem i država će sa njima te probleme rješavati”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci nakon sastanaka sa privrednicima i predstavnicima Vlade.

    Dodik je istakao da Republika Srpska želi da sačuva kvalitetna radna mjesta ali ne na uštrb njihovog gubitka i poslodavaca koje, kako je rekao, veoma cijeni i poštuje, jer daju doprinos razvoju Srpske, prenosi Srna.

    Sastanku u Palati Republike prisustvovali su premijer Radovan Višković, ministri finansija Zora Vidović, privrede i preduzetništva Vojin Mitrović, rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić, kao i predstavnici Privredne komore i Unije poslodavaca Srpske.

  • Sumnjivi lijekovi legalno stižu na tržište BiH

    Sumnjivi lijekovi legalno stižu na tržište BiH

    Na tržište BiH za dvije godine po hitnim procedurama uvezeni su lijekovi vrijedni oko 57 miliona maraka, a nadležni upozoravaju da je riječ o medikamentima koje niko ne kontroliše, zbog čega se budi sumnja u njihov kvalitet.
    U izvještaju o radu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za prošlu godinu navodi se da je u BiH od 2018. godine izražen problem zloupotrebe interventnog uvoza kojim u zemlju stižu neregistrovani lijekovi, a na osnovu dozvola nadležnih entitetskih ministarstava zdravlja i Odjeljenja za zdravstvo Brčko distrikta BiH.

    U izvještaju stoji da se Agenciji obraćaju zdravstvene ustanove s molbom da bude spriječen ulazak neprovjerenih, neregistrovanih lijekova koji često imaju golim okom vidljive nedostatke u kvalitetu, a čijom primjenom se ispoljavaju brojna neželjena dejstva kod pacijenata.

    – Neregistrovani lijekovi koji ulaze u BiH putem interventnog uvoza ne podliježu kontroli kvaliteta, osim rizičnih medikamenata, te se radi o potpuno nekontrolisanim lijekovima – piše u izvještaju.

    U dokumentu se navodi da je odredbom Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH interventni uvoz propisan s ciljem rješavanja hitnih potreba za određenim lijekom, ali da se implementacijom tih propisa trenutno vrši redovno snabdijevanje tržišta u sklopu tenderskih nabavki koje se planiraju unaprijed i to za period od šest mjeseci do tri godine, piše Glas.

    – U posljednje vrijeme određeni klinički centri, s ciljem dobijanja “kvalitetnijih neregistrovanih” lijekova, sastavljaju tenderske specifikacije koje liče na zakonsku proceduru registracije i zahtjeve, čime se zapravo stvara paralelni sistem registracije van Agencije i tržište se pomjera ka neuređenijem sistemu – navodi se u izvještaju Agencije.

    Prema njihovoj analizi, ukupan iznos za lijekove koji su prometovani po osnovu rješenja entitetskih ministarstava za interventni uvoz u 2022. iznosio je 22,46 miliona KM, dok je promet medikamenata koji su bili predmet interventnog uvoza u 2021. godini premašio 34,56 miliona KM.

    – Na osnovu dostavljenih izvještaja i izdatih rješenja entitetskih ministarstava zdravlja o realizovanom interventnom uvozu u 2022. godini zaključuje se da oko 60 odsto od ukupno realizovanog hitnog uvoza čini onaj odobren od strane Ministarstva zdravlja FBiH, dok je preostalih 40 odsto realizovano na osnovu odobrenja Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS – stoji u dokumentu koji je objavljen na internet stranici “eKonsultacije”.

    U Agenciji za lijekove BiH navode da povećanju količine interventno uvezenih lijekova pogoduju kašnjenja u postupcima obnove dozvole za stavljanje lijeka u promet, a koja su uzrokovana velikim odlivom visokokvalifikovanog kadra posljednjih godina iz Agencije.

    U dokumentu stoji da je veliki izazov u radu te institucije hroničan nedostatak radnika, ističući da su lani u prosjeku imali 92 zaposlena iako su im budžetom odobrena 103 radna mjesta, kojih po sistematizaciji treba da bude 160.

    Korisnici lijekova koji u zemlju stižu interventnim putem su i oboljeli od rijetkih bolesti jer procedure liječenja često zahtijevaju primjenu novih, savremenih terapija koje još nisu registrovane u BiH.

    – Niko od naših članova nam nije prijavio da nešto s bilo kojim lijekom koji je stigao interventnim putem nije u redu. Takvi lijekovi se uglavnom podižu u bolničkim apotekama, kada odobre ljekari specijalisti. Za oboljele od rijetkih bolesti interventni uvoz je potpuno opravdan i ponekad jedino rješenje jer kada bi čekali da se registruju, ne bi ga imali dugo, a neophodni su nam – rekla je članica Saveza za rijetke bolesti RS zadužena za pitanja lijekova i medicinskih sredstava Anđelka Stupar.

    Opojne droge

    U izvještaju Agencije za lijekove BiH navodi se da je tokom 2023. godine za potrebe redovne kontrole kvaliteta uzorkovano 40 lijekova.

    – Odrađena su i 743 zahtjeva u postupku izdavanja dozvola za uvoz ili izvoz medikamenata koji sadrže opojne droge, psihotropne supstance i prekursore, kao i 253 zahtjeva za izvoz lijekova za klinička ispitivanja – stoji u dokumentu.

  • Inflacija u padu, blago smanjenje nezaposlenosti

    Inflacija u padu, blago smanjenje nezaposlenosti

    U BiH je u posljednjem kvartalu prošle godine došlo do značajnog pada inflacije, navedeno je u najnovijem ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zemlje u procesu pristupanja.

    Kako je naglašeno u izvještaju, u prvih 11 mjeseci lani prosječna stopa inflacije iznosila je 6,4 odsto, za razliku od 13,9 odsto u prethodnoj godini.

    Na smanjenje inflacije, kako je istaknuto, najviše su uticale visoke cijene za energente tokom 2022. godine i njihovo smanjenje tokom prošle godine.

    Dobra vijest je i da je, prema iznesenim podacima Evropske komisije, došlo do blagog smanjenja nezaposlenosti, a u prvih 11 mjeseci je, kako ističu, prosječan rast zaposlenosti iznosio 1,1 odsto. Glavni razlog za povećanje zaposlenosti je, kako su istakli, bolja situacija u hotelijerstvu i gastronomiji, u sektoru informacionih i komunikacionih tehnologija, te u oblasti obrazovanja.

    Sudeći prema ovim podacima, nezaposlenost omladine pala je na 32 odsto u trećem kvartalu u odnosu na isti period prethodne godine, što je stoodstotni pad u odnosu na period prije korone, kada je nezaposlenost mladih bila iznad 60 odsto.

    U posljednjem kvartalu je došlo do usporavanja rasta plata na 11 odsto u odnosu na 14,8 odsto u trećem kvartalu.

    U izvještaju se podsjeća i na glavni izvještaj Evropske komisije, koji je objavljen sredinom novembra, u kojem je konstatovano da je BiH i dalje u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije, te da u ovoj oblasti protekle godine nije bilo napretka. Podsjećaju i da u BiH i dalje postoje politička neslaganja koja uzrokuju probleme i u ekonomskoj oblasti.

    Svijetla tačka ekonomije u BiH je, sudeći prema ovim podacima, i dalje u turizmu. Naime, u prvih 11 mjeseci protekle godine broj noćenja porastao je za 19,1 odsto, dok je broj dolazaka bio veći za 14,7 odsto, pišu Nezavisne novine.

  • Višković: Od prvog januara povećane penzije za 9,2 odsto

    Višković: Od prvog januara povećane penzije za 9,2 odsto

    Vlada Republike Srpske danas će na sjednici donijeti odluku da penzije u Republici Srpskoj od 1. januara 2024. godine budu isplaćivane uvećane za 9,2 odsto, najavio je premijer Srpske Radovan Višković.

    “Povećali smo invalidnine za 10, odsto, boračka davanja za više od 30 odsto, a od 1. januara svim zaposlenima u prosvjeti i kulturi koji imaju visoku stručnu spremu biće povećane plate za 100 KM”, rekao Višković sinoć za RTRS.

    Višković je najavio da u februaru kreće testna faza nove fiskalizacije u Republici Srpskoj gdje će svi privredni subjekti dobiti fiskalnu kasu i biti u obavezi da izdaju fiskalni račun u realnom vremenu.

    “Ovo se mora uraditi ukoliko želimo da se ozbiljnije uhvatimo u koštac sa sivom zonom”, istakao je Višković.

    Govoreći o nezadovoljstvu privrednika u Republici Srpskoj o iznosu minimalne plate od 900 KM, Višković je rekao da će Vlada, ukoliko se vidi da ova odluka pravi štetu, pomoći tim privrednim subjektima.

    “Mislim da je nezadovoljstvo privrednika krenulo zbog toga što su mnogi svoje radnike prijavljivali na minimalnu platu na koju su plaćali obaveze prema državi, a povećanjem minimalca imaju obavezu da plaćaju veće doprinose prema državi i to im je najveća smetnja”, pojasnio je Višković.

    Govoreći o ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj, Višković je rekao da je Srpska zadužena 6,234 milijarde KM, dok je Federacija BiH zadužena za 200 miliona KM više.

    “BDP Republike Srpske biće oko 15 milijardi KM, dok je lani bio 14,5 milijardi KM i ako to posmatramo, to je zaduženje Srpske od 40,3 odsto BDP-a, dok limit zaduženja po međunarodnim standardima iznosi 60 odsto BDP-a”, pojasnio je Višković.

    On je naveo da zaduženost Republike Srpske iznosi 40,3 odsto za ukupni i 34,2 odsto za javni dug, ističući da je ovo najmanja zaduženost od nastanka Srpske.

    Višković je rekao da je pokrivenost uvoza izvozom Republike Srpske za 2023. godinu iznosila 73,6 odsto, ističući da Srpska ima 290.745 zaposlenih radnika, što je najveća zaposlenost u njenoj istoriji.

    Prema njegovim riječima, inflacija je u decembru 2023. godine u Republici Srpskoj iznosila 3,3 odsto, ukupna inflacija lani iznosila je sedam odsto, dok je rast plata iznosio 11,4 odsto.

    On je rekao da Vlada izdvaja 180 miliona KM kao subvenciju za poljoprivredu, što je najveća subvencija u odnosu na broj stanovnika i poljoprivrednih gazdinstava u regionu.

  • Zanatlije odlučile da dignu cijene

    Zanatlije odlučile da dignu cijene

    Od kada je minimalac u Srpskoj “skočio” na 900 maraka, polemisanje oko najniže plate ne prestaje. Poslodavci viču kako su ugroženi, a građani skoro svakodnevno gledaju kako jedna po jedna stvar poskupljuje.
    Mnoge najviše brine je da li će poskupiti cijena hljeba. Od pojeftinjena, naravno, nema ništa. Naviknuti na ionako skupu hranu, mnoge je šokiralo da će i zanatlije da podignu svoje cijene.

    Naveliko se priča kako će usluge frizera da idu gore i do 30 odsto. U frizerskim salonima koje smo juče obišli kažu da je poskupljenje neminovno, ali ne žele da govore koliko bi to bilo. U mnogim salonima cijene još nisu mijenjali. Ali, korekcija može da se očekuje od februara.

    “Žensko šišanje je 10 maraka, muško 7. Najvjerovatnije od sljedećeg mjeseca će biti skuplje za dvije, tri marke i jedno i drugo. Za druge frizereske usluge ćemo da vidimo još, ali biće skuplje, svakako”, kažu za Srpskainfo u jednom frizereskom salonu u centru Banjaluke. Razlog je, ističu, povećanje minimalne plate koja sa sobom vuče više zakonskih obaveza, pa “treba nekako preživjeti”.

    U jednoj obućarskoj radnji, takođe u centru grada, poručuju da će i kod njih cijene ići gore, da moraju i da drugog izbora nemaju. Kako su nam rekli, oko 20 maraka sada košta da vam pođone cipele.

    “Poskupljenje će biti najmanje 20 odsto. Naš repromaterijal je veoma skup. Nemam ništa protiv da mininalna plata bude i 1.500 maraka, ali neka država onda smanji sve obaveze i davanja koja imamo, jer je ionako teško raditi”, kaže jedan od banjalučkih obućara.

    U jednom krojačkom salonu kažu da su simbolično podigli cijene rastom cijene struje i da će morati opet, samo još ne znaju za koliko.

    “Normalno je da svi treba da imamo veće plate, ali je potreba veća podrška vlasti za zanatlije. Dažbine su nam velike, bez obzira što jedva sastavljamo kraj sa krajem i niko nas ne pita da li možemo da opstajemo”, poručuje jedna krojačica.

  • Može li vještačka inteligencija ugroziti radna mjesta u BiH?

    Može li vještačka inteligencija ugroziti radna mjesta u BiH?

    Upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da bi gotovo 40 odsto radnih mjesta širom svijeta moglo biti pogođeno razvojem vještačke inteligencije (AI) nije stvar koja u ovom trenutku treba da zabrine BiH, jer smo i kao privreda i kao tržište i dalje daleko od jačeg uticaja ovog trenda.

    Međutim, uz ovu procjenu, pojedini stručnjaci smatraju da dalji razvoj vještačke inteligencije može uticati na poslove koji iziskuju ljudsku kreativnost i inteligenciju (IT, dizajneri…), ali i poslove koje ljudi iz BiH obavljaju u inostranstvu (vozači…).

    Ali, prije nego što ukrstimo mišljenja privrednika, poslodavaca i ekonomista iz BiH, nakratko ćemo podsjetiti da će vještačka inteligencija biti jedna od glavnih tema na Svjetskom ekonomskom forumu koji se održava u švajcarskom Davosu, i to pod nazivom “Vještačka inteligencija kao pokretačka snaga za privredu i društvo”.

    Upravo tim povodom, Kristalina Georgijeva, šefica MMF-a, kazala je nedavno da trend porasta i jačanja AI može da ugrozi skoro 40 odsto radnih mjesta u svijetu i tako produbi nejednakost. Zbog toga, ona je pozvala vlade da uspostave mreže socijalne sigurnosti i ponude programe prekvalifikacije kako bi se suprotstavili uticaju vještačke inteligencije.

    “Kreatori politika moraju se proaktivno pozabaviti AI kako bi spriječili da tehnologija dodatno podstakne društvene napetosti. Budući da se AI nastavlja prilagođavati, očekuje se da će i pomoći i štetiti ljudskoj radnoj snazi”, navela je ona, ponavljajući riječi stručnjaka da će “dublje” učinke vještačke inteligencije osjetiti naprednije ekonomije, nego tržišta u nastajanju.

    S tim u vezi, bh. ekonomija i tržište svakako se u ovom trenutku ne mogu nazvati naprednim, zbog čega poslodavci i privrednici nisu zabrinuti uticajem AI.

    Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca RS, ističe da je u razgovoru sa softverskim stručnjacima informisan kako će dalji napredak vještačke inteligencije njima biti od koristi.

    “Zato bi vjerovatno u nekom dužem vremenu broj tih radnih mjesta mogao biti smanjen, tu mislim na IT i neke uslužne djelatnosti, poput call centara i slično”, kaže Trivić za “Nezavisne novine”.

    Ipak, on naglašava da radna mjesta u Srpskoj, a koja se tiču proizvodnje kojom se najviše bave poslodavci i privrednici, ne bi trebalo da budu ugrožena.

    “Ne bi trebalo da izgubimo radna mjesta, već samo možemo dobiti kvalitetnija i zato treba da pratimo tu vještačku inteligenciju i da osposobljavamo gdje god je to moguće. Ne treba se toga plašiti i bježati pred njome”, dodao je Trivić.

    I Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, ističe da vještačka inteligencija nije nešto što može uticati na BiH u nekom značajnijem obimu.

    “Vrlo je teško očekivati da bi vještačka inteligencija i te visoke tehnologije mogle brzo ući u naš privredni sistem i da zamijene određeni broj radnika i tehnologija. Kod nas to još ide relativno sporo i u nekom doglednom vremenu to ne bi trebalo da ima neki značajniji uticaj, bar kada je privreda u pitanju. Za neke društvene aspekte, poput obrazovanja ili IKT sektora, moglo bi da utiče”, rekao je Ćorić.

    Dalje kaže i da će sva priča o vještačkoj inteligenciji sigurno zavisiti od toga koliko AI bude donijela ili odnijela promjena u Evropi.

    “Pošto smo mi povezani sa privrednom EU, onda vjerovatno kako će se to tamo razvijati, imaće sigurno refleksije i ovdje, ali je nerealno očekivati da damo neku konkretniju procjenu u ovom trenutku”, naveo je Ćorić za “Nezavisne novine”.

    Ekonomisti smatraju da su upozorenja MMF-a previše pesimistična u smislu gubitka radnih mjesta i da se i ranijih godina, po sličnom receptu, dešavalo da pogriješe.

    “Obično bude napretka u novim tehnologijama, jer se razvijaju neki novi poslovi koji suspenziraju postojeće poslove koji se gube”, kaže Admir Čavalić, ekonomista.

    Ono što u priči o gubitku poslova on izdvaja kao posebno zanimljivo, jeste to što su ranija predviđanja išla u pravcu toga da će roboti najviše zamijeniti radnike na fizičkim poslovima, ali da je razvojem AI jasno da bi prvi na udaru mogli da se nađu poslovi koji zahtijevaju ljudsku kreativnost i inteligenciju, što bi, tvrdi, moglo da djeluje na BiH.

    “Tu su dizajner, programer, neki jednostavni poslovi koji podrazumijevaju rad za računarom, bar u ovoj prvoj fazi razvoja AI. To može svakako djelovati na poremećaj tržišta u BiH, jer imamo tu IT industriju koja nudi izuzetne perspektive, plate i slično. Svakako, ugroziće i poslove koje naši ljudi obavljaju vani, a su to vozači kamiona ili neki drugi poslovi. E sada, vjerovatno u BiH taj trend neće biti brz kao u zemljama koje su već doživjele digitalnu transformaciju, ali će se desiti. Zanati ne bi trebalo da budu ugroženi, iako tradicionalno jesu”, zaključio je Čavalić za “Nezavisne novine”.

  • Strani radnici ne daju kvalitet domaćoj privredi

    Strani radnici ne daju kvalitet domaćoj privredi

    Uvezeni strani radnici u BiH, kojih je iz godine u godinu sve više na našim prostorima, ne daju potreban kvalitet bh. privredi, smatraju naši sagovornici.

    Naime, Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpke, kazao je za “Nezavisne novine” da su za deset mjeseci prošle godine u Srpskoj izdate 1.502 radne dozvole stranim državljanima.

    “Dok su u istom period prethodne godine izdate 543 radne dozvole, iz čega možemo vidjeti da potražnja za radnom snagom postoji. U strukturi uvezene radne snage uglavnom dominiraju nekvalifikovani radnici sa slabim ili nikakvim poznavanjem jezika, različitih kultura, običaja i navika, što sigurno ne daje kvalitet koji je potreban privredi Republike Srpske”, smatra Ćorić.

    Ističe da zbog toga veću pažnju treba posvetiti obrazovanju odraslih, odnosno prekvalifikacijama, kao i dodatnim specijalističkim i konkretnim obukama koje će osposobiti domaću radnu snagu za konkretna radna mjesta i konkretne radne zadatke s obzirom na to da ubrzani rast tehnologija i digitalizacija zahtijevaju i nova specifična znanja.

    “Paralelno sa ovim treba raditi na konstatnoj reformi školstva, usklađivanju nastavnih planova i programa sa potrebama tržišta, razvoju dualnog sistema obrazovanja, ali efekte ovih aktivnosti možemo očekivati za minimalno tri godine, koliko traju najkraći ciklusi formalnog obrazovanja”, kazao je Ćorić.

    Da je nedostatak radne snage, bilo kvalifikovane sa specijalnim znanjima i vještinama, bilo nekvalifikovane, sve izraženiji problem koji opterećuje privredu, smatra i Vjekoslav Vuković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

    “Činjenica je da zemlje EU imaju problem s nedostatkom radne snage te da građani BiH vide priliku za odlazak zbog većih osobnih primitaka, iako je taj njihov odlazak u okolnostima globalne krize neizvjestan. Ipak, radnici u Bosni i Hercegovini imaju takozvanu industrijsku kulturu, dok je to upitno sa stajališta uvezene radne snage, istovremeno, poslodavci u BiH se susreću s nedostatkom radne snage, posebno u građevinskom sektoru, pa u BiH dolaze radnici iz Turske, Nepala i drugih zemalja”, kazao je Vuković.

    Spasoje Albijanić, direktor preduzeća “Monting montaža” Bijeljina, ističe da je protivnik uvoza stranih radnika i da BiH ima višak radne snage koja je nezaposlena, te, kako kaže, ne vidi razlog zbog kojeg postoji potreba za uvozom stranih radnika.

    “Uvozimo jeftiniju radnu snagu, a to sigurno nije potrebno domaćoj privredi”, kazao je Albijanić i istakao da oni u svom preduzeću nemaju stranih radnika.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpke, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da su poslodavci ti koji bi trebalo da ulažu u obuku svog kadra te da se okrenu svojim resursima.

    Prema njegovim riječima, većina stranih radnika koji rade na našim prostorima su nekvalifikovani radnici, odnosno rade fizičke poslove.