VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Vlada priznala: Minimalac napunio budžet, ali ne i džepove građana

    Vlada priznala: Minimalac napunio budžet, ali ne i džepove građana

    Od početka godine minimalna plata u Republici Srpskoj je povećana sa 700 KM na 900 KM, a to povećanje je za sada uvećalo prihode u republički budžet po osnovu poreza i doprinosa, a nije bitnije poboljšalo životni standard radnika. Građani Srpske i pored povećanja minimalca „dekretom“ sve manje troše, što se vidi kroz pad udjela krajnje potrošnje Srpske u ukupnoj potrošnji BiH, a to znači i manje prihode u raspodjeli od PDV-a.

    To je pokazao dokument Analiza efekata povećanja najniže plate u RS, koje je pripremilo Ministarstvo finansija RS, a koji prenosi portal Capital.

    Naime, u dokumentu koje je pripremilo resorno ministarstvo nisu sadržani zaključci ili preporuke već samo zvanična statistika koja se vezuje za isplatu minimalne plate u RS. Ipak, ti podaci u ovom momentu ne pružaju baš optimističnu sliku kada su u pitanju efekti povećanja najniže plate u RS.

    U tom dokumentu je navedeno da je prosječna neto plata isplaćena u martu 2024. godine iznosila je 1.394 KM i nominalno je veća za 120 KM u odnosu na prosječnu neto platu u 2023. godini (1.274 KM).

    „Posmatrano po područjima, najviša prosječna neto plata isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja (1.855 KM), dok je najniža isplaćena u građevinarstvu (1.097 KM). Najveći rast prosječnih neto plata ostvaren je u područjima u kojima su prosječne neto plate za 2023. godinu bile niže (u intervalu 900 – 1.100 KM), dok je najmanji rast ostvaren u područjima u kojima su prosječne neto plate u 2023. godini bile više od prosjeka“, precizirano je u analizi uz napomenu da je najniži rast neto plata ostvaren u područjima: javna uprava, zdravstvo i socijalni rad i obrazovanje koje se većim dijelom finansiraju iz budžeta RS i većina radnika je visoko-kvalifikovana.

    „Ovakvo kretanje u prosječnim platama (sa presjekom na mart 2024. godine) ukazuje da je uglavnom došlo do povećanja najnižih plata, a u značajno manjoj mjeri i povećanja ostalih plata“, navedeno je u analizi.

    Najniža plata puni budžet RS

    Povećanje najniže plate pratilo je i povećanje naplate poreza i doprinosa, kojima se puni budžet RS, a koji je bio vidljiv tek u februaru ove godine kada su isplaćena lična primanja za januar 2024. godine.

    U analizi je navedeno da je prihod od poreza na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 23,4 miliona KM, što je 3,2 miliona KM više u odnosu na januar 2024.godine (20,2 miliona KM).

    „Prihod od poreza na lična primanja u martu iznosio je 24 miliona KM što je rast od 4,3 miliona KM u odnosu na prosječan mjesečni iznos tih prihoda u 2023. godini (19,8 miliona KM), a na približno istom nivou je kao i u februaru 2024. godine“, precizirano je u analizi.

    Navedeno je da se rast plata reflektovao i na rast prihoda po osnovu doprinosa za lična primanja, naknade i prihode osiguranika za obavezno osiguranje.

    Precizirano je da je prihod od doprinosa na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 185,3 miliona KM i veći za 22,1 milion KM u odnosu na januar (163,2 miliona KM).

    „Međutim, prihod od doprinosa na lična primanja je ostvario pada u martu, za 2,5 miliona KM u odnosu na februar ove godine, za šta trenutno nemamo obrazloženje“, navedeno je u analizi. Naime, prihod od doprinosa na lična primanja u martu ove godine je iznosio 182,8 miliona KM.

    Ministarstvo finansija RS je analizirao i kako je rast plata uticao na krajnju potrošnju u RS.

    Rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje RS u BIH

    U analizi je navedeno da je u februaru 2024. godine došlo do značajnijeg smanjenja krajnje potrošnje u odnosu na januar.

    „Tek od marta 2024. godine krajnja potrošnja dostiže iznos koji je veći od prosječne mjesečne potrošnje u 2023. godini za 5,4 miliona KM“, dodato je u analizi. Naime, mjesečni prosjek krajnje potrošnje u 2023. godini je iznosio 160,3 miliona KM, u januaru 153 miliona KM, februaru 145,3 miliona KM a martu 165,7 miliona KM, kada je jedino premašen prosjek iz 2023. godine.

    „Kada posmatramo udio krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupnoj krajnjoj potrošnji BiH, zapažamo da je udio Republike Srpske bio značajno veći u januaru 2024. godine, dok u februaru i martu 2024. godine dolazi do pada udjela krajnje potrošnje, tako da je udio krajnje potrošnje u martu 2024. godine niži od prosječnog udjela u 2023. godini. Ovo navodi na zaključak da rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupno krajnjoj potrošnji BIH“, navedeno je u analizi uz navođenje podataka da je prosječni udio krajnje potrošnje RS u ukupnoj potrošnji BiH lani iznosio 34,03 odsto. U januaru taj udio je iznosio 35,5 odsto, a februaru i martu po 33 odsto.

    Iz Saveza sindikata RS su poručili da će u narednim danima pripremiti set preporuka na osnovu podataka sadržanih u analizi koje je pripremilo resorno ministarstvo.

    „Povećanje najniže plate je dovelo u određenoj mjeri do povećanje kupovne moći radnika, ali kada se plate uporede sa neopravdanim rastom cijena onda su ti efekti ublaženi“, rekla je Božana Radomir stručni saradnika za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS i dodala da su cijene proizvoda i usluga za period januar – mart 2024. godine porasle ukupno gledano za 2,8 odsto.

    Dodala je da je zbog povećanja minimalca prosječna plata porasla na 1.392 KM (februar), te da taj iznos može obezbijediti 53 odsto usluga i proizvoda sadržanih u sindikalnoj potrošačkoj korpi dok je u 2023. i 2022. godini to bilo oko 50 odsto.

    Kaže da je Sindikat stava da u narednom periodu treba raditi na tome kako bi i ostale plate „išle na gore“, odnosno za radnike sa srednjom i viskom stručnom spremom koji nisu osjetili efekte povećanja minimalca.

    Smatra da su podaci u analizi pokazala da rast najniže plate nije negativno uticao na rad poslovne zajednice, kako se ranije moglo čuti iz tih redova.

    Iz Unije poslodavaca RS poručuju da promjena plata dekretom nije dobra.

    „Ovakav način se više ne smije nikada desiti, inače će nas dugoročno dovesti u veoma tešku situaciju. Najveći efekat je punjenje budžeta a radnici će osjetiti veoma male efekte, a realni sektor je dobio značajno veće poreze i doprinose“, smatra potpredsjednik Unije Dejan Mijić uz napomenu da ovakvi nagli skokovi minimalca i povećanja opterećenja za plate moraju da prate i potezi Vlade na smanjenju doprinosa, oslobađanju toplog obroka i regresa od doprinosa i poreza.

    Kaže da će zbog toga na sjednici Ekonomsko- socijalnog savjeta koja je zakazana za kraj ovog mjeseca inicirati da se pripremi dokument koji će precizirati način izračunavanja i određivanja minimalca u RS.

    „Cilj je da se odluka donese racionalno na osnovu realnih pokazatelja i da “povuče” rast svih plata, a ne da poslodavce tjera u još veću sivu zonu“, naveo je Mijić.

    Podsjećamo, Vlada RS je krajem prošle godine usvojila odluku o najnižoj plati, nakon što se Ekonomsko – socijalni savjet nije mogao dogovoriti oko iznosa. Utvrđen je iznos najniže neto plate od 900 KM što je za 200 KM, odnosno 28,7 odsto više u odnosu na 2023. godinu kada je ona iznosila 700 KM. Cilj je kako su tom prilikom naveli poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja radnika u RS.

  • Zadržavanje domaće radne snage mora biti prioritet

    Zadržavanje domaće radne snage mora biti prioritet

    Nedostatak radne snage je u svim sektorima, ali najizraženiji u oblasti građevinarstva.

    Usindikatu kažu da su osnovni razlog za to niske plate ali i dio koji se i dalje dobija u kovertama.

    Iz privrednog sektora smatraju da je nedostatak građevinara odliv radnika u zemlje Evropske unije.

    Iako mnogi posežu za uvozom radne snage i dalje ima privrednika koji uspijevaju da zadrže domaće radnike i mogu poslužiti za primjer.

    Plata se dobija u koverti, ta koverta odnosno u plati uglavnom bude u tom istom mjesecu.

    Ovako je pričao jedan građevinski radnik prije tri godine, koji je dio svoje plate dobijao u koverti. Iako, danas pred kameru više niko ne želi, u Sindikatu kažu problem je i dalje isti – siva ekonomija nije iskorijenjena.

    – Znamo da je u građevinskom sektoru zastupljene koverte sa tim treba da se bavi neko drugi – rekla je predsjednik Sindikata radnika građevinarstva i stambeno komunalne djelatnosti Republike Srpske Dragana Brabičić.

    Ipak ima i poslodavaca koji mogu poslužiti za primjer u građevinskom sektoru. U firmi zaposlena samo domaća radna snaga, plata nije u kovertu, niti je kao prosječna u garđevinskom sektoru od 1097 maraka. I pored toga problem je nađi dobrog građevinca.

    – Iako su plate u GP Krajini iznad nivoa prosiječnih u Republici Srpskoj mi ipak imamo veliki problem sa angažovanjem adekvatne radne snage vezano za građevinarstvo svih profila neophodnih u građevinarstvu kao što su zidari, tesari, armirači i slično – kaže direktor finansijsko – koemrcijalne službe “GP Krajina” Ana Cvetković.

    Poslodavci smatraju da zakoni i procedure nisu konkurentni i da se oni ne mogu u tome takmičiti sa poslodavcima zemalja Evropske unije i regiona. Problem je i starenje radne snage pa je jedino rješenje kažu, u uvozu radnika.

    – U suštini možemo reći da cijelokupna prerađivačka industrija malte ne u ovom momentu iskazuje potrebu i mi na neki način to namirujemo time što tražimo povećanje radnih dozvola za strance za ovu godinu je negdje oko 1400 stotine vjerujemo da će u narednim godinama to biti mnogo veće – istakao je direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić.

    Zadržavanje domaće radne snage mora biti prioritet, ne samo u građevinarstvu jer je nedostatak kvalifikovane radne snage, vidno izražen.

    – Svake godine izrađuje kvotu o uvozu radnika prema potrebama našeg tržišta, tako i ove godine i na osnovu te kvote vrši se uvoz strane radne snage prema sektorima i prema izraženim potrebama – dodao je sekretar Udruženja građevinarstva, industrije i građevinskog materijala pri Privrednoj komori Republike Srpske Mile Petrović, prenosi RTRS.

     

  • U Srpskoj do daljeg ostaje veća kazna zbog džointa nego zbog pedofilije

    U Srpskoj do daljeg ostaje veća kazna zbog džointa nego zbog pedofilije

    Mijenjanje pojedinih skandaloznih odredaba Krivičnog zakonika Republike Srpske za sada se ne nazire, što znači da do daljeg na snazi ostaje veća kazna zaprijećena zbog džointa nego zbog obljube djeteta.

    Podsjetimo, još početkom marta je advokat Aleksandar Jokić iz Banjaluke inicirao izmjene ovog zakona, predlažući da se umanje propisane kazne za omogućavanje uživanja droga, jer smatra da one treba da odgovaraju stvarnoj štetnosti i društvenoj opasnosti.

    Prošla su od toga više od dva mjeseca, a sudeći prema informacijama koje stižu iz resornog ministarstva, od tada do danas ništa se nije promijenilo.

    “Ministarstvo pravde u Vladi Republike Srpske nije razmatralo izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske te će, kada ih bude razmatralo, svakako, uzeti u obzir i razmotriti opravdanost inicijative advokata Aleksandra Jokića”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz ovog ministarstva.

    Jokić kaže da nije ni očekivao promptnu reakciju Ministarstva, ali nadu ne gubi.

    “Nadam se da će prvi sljedeći put kada tema budu izmjene Krivičnog zakonika ovo biti uzeto u obzir. Smatram da bi izmjene Krivičnog zakonika, pored toga što se koriste u dnevnopolitičke svrhe, trebalo da se koriste i za poboljšanje cjelokupnog društvenog stanja”, rekao je Jokić za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, prema važećem zakonu, ako neko svoje poznanike “počasti” džointom, zaprijećena mu je veća kazna nego onom ko dijete obljubi ili ga navodi na učestvovanje u snimanju pornografije.

    “Ko navodi drugog na uživanje droge ili mu daje drogu da je uživa on ili drugo lice, ili stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja droge ili na drugi način omogućuje drugom da uživa drogu, biće kažnjen zatvorom od jedne do osam godina”, ističe se u članu 208, stav 1, Krivičnog zakonika.

    U stavu 2 stoji da je kazna od dvije do 12 godina zaprijećena onom ko to uradi prema djetetu, duševno poremećenom licu ili prema više lica ili u školi itd. Jokić je predložio da u stavu 1 maksimalna zaprijećena kazna iznosi tri godine, a da se stav 2 ne odnosi na one koji to urade prema više lica, te da kazna bude od jedne do osam godina.

    U prijedlogu izmjena Krivičnog zakonika koji je 8. marta dostavio Ministarstvu pravde Republike Srpske Jokić podsjeća da je Srpska dekriminalizovala posjedovanje i uživanje droga, odnosno da su ta ponašanja u BiH prekršaji za koje je propisana novčana kazna.

    U praksi se, dodaje, često dešavaju slučajevi u nauci poznati kao “narkomanska solidarnost”, odnosno dobrovoljno, zajedničko konzumiranje droga dva ili više lice.

    “Uzmimo za primjer konzumaciju lake droge Canabis sativa L (marihuana). Ukoliko lice samo konzumira ovu drogu pušeći improvizovanu cigaretu (džoint), ono čini prekršaj za koji je propisana novčana kazna. Međutim, ukoliko dva lica konzumiraju isti džoint, ono lice koje je napravilo taj džoint čini krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga i za to je propisana kazna od jedne do osam godina zatvora. Da paradoks bude veći, ukoliko ova dva lica istovremeno konzumiraju džointe koje su svako za sebe napravili, oni čine ‘samo’ prekršaj i nema govora o krivičnom djelu”, navodi Jokić.

    Još drastičnija situacija je, dodaje on, ako džoint konzumira troje ili više lica, jer tada je riječ o kvalifikovanom obliku budući da se to u praksi posmatra kao da je “učinjeno prema više lica” pa je propisana kazna od dvije do 12 godina zatvora.

    On upozorava na sada već brojne presude okružnih sudova gdje se optuženi zbog zajedničkog konzumiranja džointa osuđuju na nekoliko godina zatvora.

    Prema Krivičnom zakoniku, dodaje advokat, sudeći prema propisanim kaznama, ispada da su manje štetna i opasna krivična djela kao što su, između ostalog, obljuba sa djetetom mlađim od 15 godina, iskorištavanje djece za pornografiju, otmica, polna ucjena, obljuba nad nemoćnim licem, nehatno ubistvo itd.

    “Ovo su samo neki od drastičnih primjera krivičnih djela za koje će se svi građani Republike Srpske složiti da su daleko opasnija i štetnija od toga da tri lica dobrovoljno, samoinicijativno zapale džoint”, naveo je Jokić.

  • BiH ima više birača nego stanovnika

    BiH ima više birača nego stanovnika

    Bosna i Hercegovina ima više birača nego stanovnika.

    Ova tvrdnja je potkrijepljena sa dvije činjenice. Prva je da će na lokalnim izborima koji su zakazani za 6. oktobar ove godine pravo glasa imati 3.406.088 birača, što je u odnosu na prethodne opšte izbore iz 2022. godine povećanje za 37.422 birača (tada ih bilo 3.368.666).

    S druge strane, prema procjenama onih koji se bave demografijom i migracijama, BiH je od posljednjeg popisa iz 2013. godine, a koji kaže da u njoj živi 3.531.159 stanovnika, izgubila najmanje pola miliona tog broja, što zbog odlaska u inostranstvo, što zbog pada nataliteta.

    Ako bismo samo uporedili broj birača za 2024. i popis iz 2013. godine, razlika je 125.071 građanin, što, smatraju dobro upućeni, nije realan broj, jer je nemoguće da je u prethodnih deset godina BiH nadomjestila odlazak građana, te umrle novorođenim i punoljetnim osobama.

    Ali, ovdje je bitno napomenuti da nije nemoguće da broj birača bude veći od broja stalnih stanovnika jedne države, jer odlazak u inostranstvo ne znači nužno da su građani izgubili pravo da glasaju, jer većina njih, uprkos tome što su godinama praktično stranci, i dalje posjeduje neki od dokumenata, u ovom slučaju BiH, čime punopravno imaju mogućnost da biraju ili budu birani.

    To svakako potvrđuje prethodnih šest izbornih ciklusa, jer ako samo u obzir uzmemo izbore od 2014. godine do danas, konstantno se povećavao broj birača, uprkos tome što se, prema tvrdnjama upućenih, smanjivao broj stanovnika u Bosni i Hercegovini.

    Iskoristite pogodnosti u periodu 15.4. – 31.5. na Beko ugradbenu tehniku gdje vas čeka do 25% popusta! Vidimo se!
    Iskoristite pogodnosti u periodu 15.4. – 31.5. na Beko ugradbenu tehniku gdje vas čeka do 25% popusta! Vidimo se!
    Oglas
    Linker
    Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, brani stav da su BiH trajno napustile stotine hiljada građana, ali da je veći dio njih i dalje na biračkom spisku Centralne izborne komisije (CIK) BiH, bez obzira na to što nikada ne glasaju.

    “Od 2014. godine do 2023. godine oko 600.000 osoba do kojih smo mi došli trajno je napustilo BiH, a među njima ima onih koje se nisu odjavile i logično je da će biti na biračkom spisku. Ljudi odavde odlaze i ne vraćaju se, to je sigurno. Imamo slučajeve da porodice žive u Francuskoj tri, četiri ili pet godina, a i dalje su ovdje evidentirane. Sigurno se može reći da se ti ljudi nisu vratili, jer se radi o porodicama. Njih nema u svojim kućama”.

    To što je dio građana koji su napustili BiH i dalje evidentiran na biračkom spisku slijedi i iz toga što neke države u koje se nastanjuju ne traže od njih da se odreknu bh. državljanstva.

    Međutim, nerijetko se dešava da se i sami građani odluče na korak odricanja od bh. papira.

    U prilog tome govori podatak da se u posljednjih deset godina (2014-2023) bh. državljanstva odreklo 35.752 građana.

    I demograf Aleksandar Čavić kaže da, prateći brojke kojima barataju nadležni, niko ne smije tvrditi da BiH nema više birača od broja stanovnika.

    Na naše pitanje koliko, prema procjenama, u BiH trenutno živi stanovnika, ako se kao polazna tačka uzme popis od prije 11 godina, on odgovara:

    “To se može izvući iz vitalne statistike. Dakle, to je gubitak od prošlog popisa od oko 100.000 stanovnika, i ako računate da je iz BiH godišnje odlazilo u prosjeku minimalno između 25.000 i 30.000 građana, onda imamo sigurno nekih 450.000 ili 500.000 stanovnika manje nego 2013. godine”, naglasio je Čavić za “Nezavisne novine“.

    Politički analitičari ovu priču gledaju iz nešto drugačijeg ugla.

    Tako Velizar Antić kaže da je birački spisak koji je objavio CIK BiH još jedan od dokaza koliko je taj spisak neuređen. Ne isključuje činjenicu da se broj birača povećao u odnosu na prethodni izborni ciklus, jer kako kaže, sada su na spisak upisani oni koji su stekli punoljetstvo u prethodne dvije godine. Međutim…

    “Oni koji su u prethodnom periodu umrli bi trebalo da budu izbrisani iz biračkog spiska, a mislim da u tom delu imamo problem i da se ne ažuriraju podaci kako treba. Iz tog razloga imamo i ovo uvećanje broja birača”, tvrdi Antić.

    Ipak, smatra da je u kompletnoj priči mnogo veći problem dijaspora, tačnije ljudi koji su napustili BiH, ali i dalje imaju papire da žive u njoj. Pojašnjava i zašto.

    “Zbog tih ljudi vani mi imamo situaciju da nam na izbore izlazi oko 55 odsto od broja upisanih birača. Međutim, realan broj ljudi koji žive u BiH i koji glasaju je sigurno oko 75 odsto. Ovaj problem bi se morao rešavati ne samo Izbornim zakonom, nego i drugim zakonima, kao i mnogo boljim uređenjem i evidencijom ljudi koji zaista žive u državi”, zaključio je Antić za “Nezavisne.

  • Na šta se najviše žale zatvorenici u BiH?

    Na šta se najviše žale zatvorenici u BiH?

    – I oni koji su lišeni slobode zbog kršenja određenih zakona ili narušavanja nečijih prava – imaju prava, pa su se tako lani zatvorenici u zatvorima širom Bosne i Hercegovine žalili više Ombudsmanu za ljudska prava BiH nego godinu ranije.

    Naime, kako je za “Nezavisne novine” potvrđeno u Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH, tokom 2022. godine u Odjelu za praćenje prava lica lišenih slobode zaprimljeno je 77 žalbi, dok je u 2023. godini evidentirano 86 žalbi, što je povećanje u odnosu na 2022. godinu od 11,69 odsto.

    “Analiza registrovanih žalbi pokazuje da su se one kao i ranijih godina najčešće odnosile na pravo na korištenje vanzavodskih pogodnosti, posjete osuđenim licima, ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i uslove smještaja u ustanovi”, istakli su iz ove institucije.

    Kako su dodali, statistički podaci pokazuju da su prošle godine najveći broj žalbi uputila osuđena lica iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica.

    Upravo zbog toga smo se obratili zeničkom Kazneno-popravnom zavodu, odakle su nam objasnili da osuđene osobe koje kaznu zatvora izdržavaju u Kazneno-popravnom zavodu zatvorenog tipa Zenica imaju zakonsko pravo da žalbe i pritužbe na rad zaposlenih, kao i uslove izdržavanja kazne upućuju direktoru Zavoda, Ministarstvu pravde FBiH, kao i ombudsmanima BiH.

    “Pritužbe i žalbe se shodno podzakonskim aktima Zavoda rješavaju u trostepenom postupku ulaganja pritužbe i žalbe, pri čemu se nivoi odnose na sljedeće: prvi nivo – upućuje se direktno zaposleniku na kojeg se odnosi, drugi nivo – upućuje se rukovodiocu sektora u kojem zaposlenik radi, i treći nivo – upućuje se direktoru Zavoda”, ističu iz KPZ Zenica.

    Kako navode, ukoliko osuđena osoba nije zadovoljna ishodom rješavanja, tada ima mogućnost da se obrati Federalnom ministarstvu pravde te Instituciji ombudsmana.

    “Tokom 2022. godine ukupno je zaprimljeno 60 pritužbi, a u 2023. ukupno 123 pritužbe, pri čemu se ističe da je najveći dio njih riješen u prva dva nivoa podnošenja”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

    Kako su objasnili, pritužbe se odnose najvećim dijelom na uslove izdržavanja kazne zatvora, na postupanje zaposlenika prema osuđenoj osobi, kao i na zdravstvenu zaštitu.

    “Najveći dio istih je bio neutemeljen”, ističu iz KPZ Zenica.

    A upravo je nedavno na adresu našeg medija stiglo pismo jednog od zatvorenika iz zeničkog Kazneno-popravnog zavoda čiji je identitet poznat redakciji.

    U pismu se žali na zdravstvenu zaštitu, tačnije ističe da im nedostaje lijekova.

    “Obolio sam od raznovrsnih neizlječivih bolesti, a ušao sam potpuno zdrav, te zbog toga imam paniku”, ističe on u pismu.

  • Cijena stanova u Srpskoj veća za 24,1 odsto

    Cijena stanova u Srpskoj veća za 24,1 odsto

    Prosječna cijena po metru kvadratnom završenog i prodatog stana u prvom kvartalu ove godine u Republici Srpskoj iznosila je 2.851 KM i veća je za 24,1 odsto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS.

    Kako se navodi u saopštenju Zavoda, prosječna cijena metra kvadratnog završenog i prodatog stana u RS u prvom kvartalu je veća za 9,9 odsto u odnosu na prosječnu prošlogodišnju cijenu.

    U najvećem gradu Srpske, Banjaluci prosječna cijena metra kvadratnog završenog i prodatog stana u prvom kvartalu ove godine iznosila je 3.492 KM.

    “U prvom kvartalu ove godine prodato je ukupno 487 završenih stanova, od toga 188 u Banjaluci”, navode u podacima Republičkog zavoda za statistiku.

  • Veći broj radnih viza za Njemačku urušava ekonomiju u BiH

    Veći broj radnih viza za Njemačku urušava ekonomiju u BiH

    Nakon što je Njemačka odlučila da udvostručiti broj viza koje će se godišnje odobravati građanima zapadnog Balkana u svrhu rada, na 50.000 viza, naši sagovornici ističu da će to sigurno loše uticati na privredu BiH, ali da će doći i do pada ekonomije, kao i smanjenja broja radnika.

    Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da odlazak radnika nikako nije dobar za privredu BiH.

    “Njemačka je prije nekoliko godina imala potrebu za milion i nešto radnika, a sada se to može samo povećavati. Kod nas je već katastrofalno stanje što se tiče radne snaga, a što se tiče dalje liberalizacije, to će postati još gore, bukvalno ćemo se isprazniti”, kazao je Smailbegović.

    Dodao je da država ništa ne radi u vezi s tim pitanjem, odnosno, kako kaže, potrebno je da otvori granice za strane radnike.

    “Mislim da će ekonomija početi da pada, da će početi da se smanjuje broj radnika, tako da će to biti udar i na budžete i na sve ostalo”, pojasnio je Smailbegović.

    Kako je rekao, privrednici će biti prinuđeni da smanjuju broj radnika, što će, kako ističe, biti udar na državu, društvo, na kompletan životni standard stanovnika BiH.

    “Sa manjim brojem zaposlenih smanjuju se prometi, bruto nacionalni dohodak, manji su budžeti, ide se u minus sa ekonomijom, to je najgore što se može desiti jednoj državi”, kazao je Smailbegović.

    Da za privredu BiH, ali i Republike Srpske, odlazak radnika nije dobar i da će to biti opterećenje smatra i Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

    “Samo određenje Njemačke da sada poveća taj broj će još više odvući naših radnika na njemačko tržište. Sigurni smo da će otići bolji radnici, odnosno oni radnici sa boljim znanjem, kompetencijama i što će dodatno urušiti kvalitet radnika koji će ostati u Srpskoj”, kazao je Ćorić.

    Kako je rekao, trenutno su negativni trendovi u privredi u Srpskoj, ali ističe da se treba nadati da će u narednom periodu doći do oporavaka i stabilizacije.

    “Ako se vrati obim proizvodnje na planirane nivoe, a u međuvremenu radnici napuste prostor Srpske, tada će doći do velikog problema”, kazao je Ćorić.

    Igor Gavran, ekonomista, kazao je da ga ne čudi to što je Njemačka povećala broj izdatih radnih viza te, kako kaže, to je trend već godinama.

    “Sve veća liberalizacija uslova i sve lakši uvoz radne snage za nas znači ‘izvoz’, odnosno iseljavanje. Naravno, ne znači to automatski da će za toliko povećati broj građana BiH u Njemačkoj, ali sigurno će značajan broj tih dodatnih viza iskoristiti naši građani”, kazao je Gavran.

    Dodao je da će domaće vlasti to vjerovatno proslaviti, jer to će značiti priliv više doznaka iz inostranstva, što, kako kaže Gavran, najviše pomaže našem BDP-u, puno više od direktnih stranih ulaganja.

    “Jedino bi drastično poboljšanje života u BiH moglo promijeniti ovaj trend, jer onda ne bi bilo toliko važno koliko je lako ili teško iseljavati se ako nema toliko razloga kao danas. A poslodavci se dobrim dijelom nadaju otvaranju tržišta rada za lakši uvoz jeftine radne snage u BiH umjesto da i sami pokušaju zadržati naše građane boljim uslovima”, kazao je Gavran.

    Podsjetimo, od 1. juna ove godine građani Albanije, BiH, samoproglašenog Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije uživaće povlašten pristup njemačkom tržištu rada. Naime, Njemačka je odlučila udvostručiti broj viza koje će se godišnje odobravati građanima ovih šest zemalja u svrhu rada, na 50.000 viza, prenosi “SchengenVisaInfo”. Regulativa za zemlje zapadnog Balkana bila je ograničena do kraja 2023. Međutim, nakon usvajanja novog Zakona o imigraciji kvalifikovanih radnika, Njemačka je odlučila promijeniti pravila za te zemlje.

    Kako je pojašnjeno iz Ambasade Njemačke, nova pravila će biti distribuirana u odgovarajuće vrijeme, a do tada će se svi termini i dalje dodjeljivati putem sistema lutrije. Međutim, zbog velikog interesa ovih nacionalnosti za dobijanje radnih viza za Njemačku od stupanja na snagu ove uredbe, Njemačka je odlučila dodijeliti datume za vize na temelju sreće.

    Njemačke ambasade u ovim zemljama zapadnog Balkana uspostavile su sistem mjesečne lutrije koji nasumično bira osobe kojima će biti dopušteno da zakažu termin za podnošenje zahtjeva za vizu.

    Termin za radnu vizu za Njemačku i zapadni Balkan otvara se 8. maja i traje sedam dana, do 14. maja.

    U tom sedmodnevnom periodu mogu se registrovati svi državljani Albanije, BiH, samoproglašenog Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, a postupak registracije nije potrebno obavljati preko posrednika ili drugih agencija, jer je vrlo jednostavan. Kandidati treba da imaju na umu da se mogu prijaviti samo jednom. Takođe, nije dopuštena naknadna promjena podataka ili prenos termina na drugu osobu. Oni koji budu izvučeni u sistemu lutrije biće obaviješteni od strane njemačkih vlasti i tada će moći proći kroz proces podnošenja zahtjeva za vizu.

  • Raste broj oboljelih od hepatitisa B u Srpskoj

    Raste broj oboljelih od hepatitisa B u Srpskoj

    Broj oboljelih od hepatitisa B u Srpskoj u posljednje tri godine raste, te je tako 2022. godine od ovog oblika hepatitisa oboljelo 36 osoba, dok je prošle godine taj broj iznosio 43 oboljele osobe.

    Podaci su ovo Instituta za javno zdravstvo RS, u kom su za “Nezavisne novine” naveli da je u Srpskoj u 2021. godini bilo oboljelo 17 osoba.

    Dodali su da u ove tri godine nije prijavljen nijedan smrtni slučaj od posljedica obolijevanja od hepatitisa.

    Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekla Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti u UKC RS, virusi hepatitisa A, B, C, D i E su poznati ljekarima i mogu da izazovu akutne i hronične bolesti jetre.

    “Virusni hepatitisi imaju veoma sličnu kliničku sliku, te nakon inkubacije, koja je različita kod različitih vrsta hepatitisa, bolest počinje tako što se pacijent loše osjeća, slab mu je apetit, ima bolove u stomaku, ali na kraju ovog stadijuma javljaju se taman urin, svijetla stolica i žuta prebojenost kože i očiju”, navela je Verhazova, dodajući da su kod ovih pacijenata izuzetno povišene vrijednosti bilirubina, ukupnog i direktnog, i jetrenih enzima, koje budu deset i više puta povećane u odnosu na normalne vrijednosti

    Istakla je da se pacijentima rade markeri hepatitisa da bi se odredilo o kom se tipu hepatitisa radi.

    “Hepatitis A i E danas imaju nisku incidencu u našem regionu i rijetko se javljaju, jer to su bolesti koje se prenose fekalno-oralnim putem, prljavim rukama, zagađenom hranom ili vodom i ne ostavljaju hroničnu bolest jetre”, navela je Verhazova, dodajući da su kod nas najčešće prisutni virusni hepatitisi B i C.

    “Hepatitis B se prenosi nezaštićenim seksualnim odnosom sa osobom koja zaražena. On se može prenijeti sa majke na dijete, transfuzijom krvi, mada se ovaj način transmisije sveo na minimum, jer se krv dobrovoljnih davalaca testira na hepatitis”, navela je Verhazova, dodajući da se ovaj oblik hepatitisa može prenijeti i nehigijenskim medicinskim procedurama, ako se koriste nesterilne igle.

    Kada je riječ o hepatitisu C, Verhazova ističe da se ranije najčešće prenosio putem transfuzije krvi, jer se ranije nisu vršila testiranja dobrovoljnih davalaca.

    “Danas su najrizičnija skupina intravenski ovisnici, a hepatitis C se može prenijeti i ušmrkivanjem kokaina i heroina”, kazala je Verhazova.

    Dodala je da hepatitis B u pet do 10 odsto slučajeva prelazi u hroničnu bolest jetre, a kod hepatitisa C taj procenat ide čak do 80 odsto.

    “Hronične bolesti jetre mogu da progrediraju do ciroze jetre ili raka jetre”, navela je Verhazova, ističući da za hepatitis B postoji vakcina.

    “Ona je kod nas u kalendaru obavezne vakcinacije, a hepatitis C je danas izlječiva bolest zahvaljujući modernim antivirusnim lijekovima”, rekla je Verhazova, dodajući da za hepatitis B ne postoje takvi lijekovi, već lijekovi koji vrše supresiju virusne replikacije.

    Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Zdenko Simonović, predsjednik Udruženja oboljelih od hroničnih virusnih hepatitisa “B18”, broj njihovih članova se smanjuje, jer se korištenjem lijekova nove generacije hepatitis C može izliječiti.

    “Problem predstavlja što je prije nekoliko godina iz BiH otišao ‘The Global Fund’ koji je pokrivao tretman bolesti intravenskih ovisnosti. Većina udruženja koja su se bavila tom oblasti se ugasila. Intravenski ovisnici droga su u nezavidnoj situaciji jer su ostali bez nadzora i uglavnom su prepušteni ulici i ne zna se tačan broj korisnika droga. Postoje pretpostavke da raste broj oboljelih od hepatitisa među ovom populacijom”, rekao je Simonović, dodajući da je broj oboljelih od hepatitisa među ovisnicima možda i veći, jer se oni rijetko testiraju.

    U svijetu dnevno od hepatitisa umre 3.500 ljudi
    Više od 3.500 ljudi svakodnevno umire od virusa hepatitisa, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija, pozvavši na odlučnu i brzu akciju u borbi protiv drugog najvećeg ubice među zaraznim bolestima.

    Novi podaci iz 187 zemalja pokazali su da je broj umrlih od virusnog hepatitisa porastao na 1,3 miliona u 2022, što je 200.000 više nego tri godine ranije, po izvještaju SZO objavljenom uz Svjetski samit o hepatitisu, koji se i ove nedjelje održava u Portugalu.

  • Građani Srpske sve češće prinuđeni da rade i nakon penzionisanja

    Građani Srpske se sve češće odlučuju za rad i nakon penzionisanja, o čemu svjedoči podatak da su 2013. godine radila samo 33 penzionera, a 31. decembra 2023. njih 8.053.

    Štaviše, od 8.053 penzionera koji su radili posljednjeg dana prošle godine, njih čak 93,5 odsto, odnosno 7.530, ostvarilo je starosne penzije, a preostalih 6,5 odsto, odnosno 523, u invalidskoj je penziji.

    “Djelatnosti u kojima korisnici prava na penziju, sa statusom osiguranika, najčešće rade su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo i drugo, gdje se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Potom, tu su oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gazdinstva, ljekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika i drugo u manjem broju”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske.

    Kako dodaju iz Fonda PIO RS, najčešće su to lica sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama, i oni su kao takvi potrebni poslodavcima čija se djelatnost ne može odvijati a da nemaju zaposlenog tog profila.

    “To su elektroinženjeri, mašinski inženjeri, građevinski inženjeri, hemijsko-tehnološki inženjeri, inženjeri drvoprerade, ali i ljekari-vještaci pri sudovima, stomatolozi, pravnici. Ima i lica sa srednjom stručnom spremom, npr. zaposlenih u različitim udruženjima, takođe i NK radnika na poslovima obezbjeđenja ili čuvanja objekata i slično”, precizirali su iz Fonda PIO RS.

    U Uniji poslodavaca Republike Srpske nisu iznenađeni što je sve više penzionera koji rade.

    “Tržište rada je u posljednjih pet godina značajno promijenjeno. Firme koje su imale zaposlene radnike, poslovođe i ljude koji znaju svoj posao, a još su sposobni da rade, iskoristile su zakonsku mogućnost da te ljude zaposle na određeno vrijeme”, rekao je za “Nezavisne novine” Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

    Ali to, prema riječima lidera poslodavaca Republike Srpske, nije dugoročno rješenje.

    “Mogućnost zaposlenja, odnosno ostanka na radu penzionera je u svakom slučaju pozitivna stvar i nije strana ni na drugim tržištima. Međutim, to nije dugoročno rješenje problema nedostatka radne snage”, istakao je Škrebić.

    Slobodan Brdar, predsjednik Udruženja penzionera grada Prijedora, ocjenjuje da su penzioneri i poslije višedecenijskog radnog vijeka prinuđeni da se dodatno angažuju ukoliko ih zdravlje služi.

    “Na taj način zarade koju marku da bi mogli prehraniti sebe i liječiti sebe. Kada imamo u vidu da su sve životne namirnice poskupjele, a da su penzije, da ne kažem jako loše, ali loše, šta drugo očekivati nego da se onaj ko je zdrav malo angažuje i dodatno zaradi koju marku kako bi sebi obezbijedio egzistenciju za život”, rekao je Brdar za “Nezavisne novine”.

    Najveći broj penzionera koji su zasukali rukave bilježi se u većim i razvijenijim ekonomskim i administrativnim središtima, odnosno u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru, Doboju, Trebinju, te Istočnom Sarajevu, ali ih ima i u manjim opštinama.

    “Prijave na osiguranje kreću se u rasponu od punog radnog vremena (osam časova), pola radnog vremena (četiri časa), na dva časa, do prijave po osnovu naknade za privremene ili povremene poslove, naknade po ugovoru o djelu, autorskog ili drugog ugovora, članstva u organima upravljanja i drugo, što ne spada u obavezni vid osiguranja, u smislu radnog odnosa”, ističu iz Fonda PIO.

    Za penzionere-radnike gdje je prijava po osnovu radnog odnosa za puno ili nepuno radno vrijeme plaćaju se sve obaveze državi u pogledu poreza i doprinosa, za ugovor o djelu plaća se porez i doprinos za PIO, za ugovor o privremenim i povremenim poslovima plaća se porez, doprinos za PIO i doprinos za zdravstveno osiguranje, a sve u zavisnosti od osnova osiguranja kojih ima više od 20.

    Važećim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je stupio na snagu od 1. januara 2012. godine, tačnije od Odluke Ustavnog suda Republike Srpske od oktobra 2013. godine, koja je integrisana u izmjene i dopune Zakona o PIO, stvorena je mogućnost da korisnik samostalne penzije (starosne i invalidske), može steći status osiguranika, a da mu se pri tome ne obustavlja isplata penzije za period dok je u osiguranju.

    Korisniku porodične penzije, ukoliko stekne status osiguranika, isplata penzije obustavlja se za period dok traje osiguranje, a preostalim korisnicima porodične penzije ponovo se određuje penzija.

  • Stevandić: Skupština nije nedodirljiva institucija

    Stevandić: Skupština nije nedodirljiva institucija

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ugostio je danas u Banjaluci učenike trećeg i četvrtog razreda Ekonomske škole iz Doboja i tom prilikom istakao važnost da mladi ljudi steknu utisak da ova institucija nije nedodirljiva.

    Stevandić je učenike upoznao o radu i nadležnostima Narodne skupštine, te odgovarao na njihova pitanja, a u razgovoru je izrazio uvjerenje da će mnogi od prisutnih jednog dana postati narodni poslanici, saopšteno je iz parlamenta Srpske.

    Direktor dobojske Ekonomske škole Tijana Vasiljević Stokić zahvalila je Stevandiću za gostoprimstvo i istakla da je jedan od ciljeva ove posjete da djeca spoznaju i zavole institucije Republike Srpske.

    “Nadam se da će djeca iz ove posjete bolje spoznati institucije Srpske i shvatiti da je život lijep i u Republici Srpskoj te da će u njoj ostati”, rekla je Stokićeva.

    Učenik četvrtog razreda Ekonomske škole Kristina Savić istakla je da ova posjeta za nju predstavlja veliku čast, da su učenici zahvalni za priliku da prodube znanje o institucijama Srpske, te da je ovo bilo jako bitno iskustvo.

    U saopštenju se dodaje da je posjeta učenika organizovana u okviru programa Dani otvorenih vrata.