VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Prijetnja po mir i zdravlje uduplala odbijenice

    Prijetnja po mir i zdravlje uduplala odbijenice

    Više od 4.500 stranaca lani nije dobilo zeleno svjetlo za ulazak u BiH, jer je procijenjeno da su opasni po bezbjednost, mir, javni poredak i zdravlje, što je rekordan broj u protekloj deceniji.

    Ti i drugi podaci o dešavanjima na granici i pograničnom pojasu BiH su objelodanjeni u dokumentu pod nazivom “Migracioni profil za 2020. godinu”, a koji je usvojen na sjednici Savjeta ministara BiH i u kojem se na početku podsjeća da su nadležni lani, s ciljem sprečavanja i suzbijanja širenja virusa korona, donijeli odluku o propisivanju dodatnih uslova za ulazak stranaca.

    Odbijanje ulaska je mjera koja se odnosi na strane državljane i lica bez državljanstva koji pokušavaju legalno preći granicu BiH i ući u zemlju, a da pri tome ne ispunjavaju zakonom propisane uslove za ulazak. Graničari im u takvim slučajevima odbijaju ulazak i izdaju rješenje na koje je moguća žalba, ali njeno podnošenje ne omogućava ulazak u BiH.

    Iz prošlogodišnjih evidencija je vidljivo da je u 2020. broj odbijenih ulazaka veći za 93,2 odsto u odnosu na godinu ranije. Broj je zaustavljen na 4.525 odbijenih ulazaka. Na kopnenoj granici izdato je 4.266, a na međunarodnim aerodromima 259 odbijenica.

    • Najveći broj odbijenih ulazaka odnosi se na Njemačku (638), Sloveniju (456), Austriju (426) i Tursku (424), što iznosi 43 odsto od ukupnog broja – istaknuto je u dokumentu.

    Statistika ukazuje na to da su razlozi za odbijanje ulaza različiti, u zavisnosti od toga na kojem dijelu granice/graničnom prelazu de to i dešava, ali da je korona krivac za najviše odbijenih ulazaka.

    • Odbijanje ulaska državljanima Njemačke donosi se uglavnom iz razloga što bi prisustvo na teritoriji BiH predstavljalo prijetnju bezbjednosti, javnom poretku, javnom redu i miru, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima, dok se državljanima Slovenije i Austrije odbijao ulazak zbog neposjedovanja važeće putne isprave – istaknuto je u dokumentu, gdje piše i da je dio odbijenica izdat i zbog nemogućnosti dokazivanja svrhe namjeravanog boravka.

    U Graničnoj policiji BiH su potvrdili za “Glas Srpske” da statistika za 2020. godinu ukazuju na to da su razlozi za odbijanje ulaza strancima u BiH različiti, ali da je u najvećem broju slučajeva (2.174) ulazak odbijen zbog sumnje na ugrožavanja javnog zdravlja, dok je za devet lica odbijen ulaz, jer bi drugačiji epilog mogao predstavljati prijetnju bezbjednosti.

    • Mjere odbijanja ulaska u najvećem broju su se odnosile na ugrožavanje javnog zdravlja, imajući u vidu pandemiju virusa korona, kao i propisane dodatne uslove za ulazak u BiH – zaključili su u toj instituciji.

    Prvi “Migracioni profil” usvojen je krajem septembra 2009. godine, čime je ispunjen dio obaveze iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, a taj dokument predstavlja sažetak dešavanja na granici i pograničnom pojasu te ilegalnih migracija.

  • Populizam bez efekta ili stvarna namjera?

    Populizam bez efekta ili stvarna namjera?

    Iako je opozicija u RS godinama predlagala usvajanje Zakona o ispitivanju porijekla imovine, o ovoj temi u Parlamentu Srpske tek će se raspravljati nakon što je nacrt zakona predložio SNSD. Dok iz vladajuće strukture navode da se na taj način želi stati u kraj korupciji i sivoj ekonomiji, iz opozicionih redova ističu da je riječ o populizmu.


    Populistički potez bez efekta ili stvarna namjera da se institucije obračunaju sa pojedincima koji su imovinu stekli na sumnjiv način? Odgovor je u Zakonu o utvrđivanju porijekla imovine koji će se nakon decenije insitiranja konačno naći pred poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    SNSD-ovim nacrtom zakona predviđena je kontrola odnosa ličnih primanja i imovine. Tačnije – fizičko lice biće predmet provjere ako je u tri godine steklo imovinu čija vrijednost premašuje 300 hiljada maraka. U nacrtu zakona se uvodi i porez na imovinu za koju se ne može dokazati porijeklo i iznosi tri četvrtine njene vrijednosti.

    „O ovom zakonu se dugo priča. On ima dvije komponente. Najvažnija jeste neka potreba za iskorjenjivanjem korupcije i sive ekonomije. Takođe, da kod ljudi razvijemo svijest o plaćanju poreza“, navodi šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Igor Žunić.

    U redovima opozicije odavno su se mogle čuti kritike, posebno ako se u obzir uzme činjenjica da je SDS više puta predlagao usvajanje Zakona o ispitivanju porijekla imovine.

    Međutim, nikada nije prihvaćen u Parlamentu Srpske. Predlagali su da se ispitivanje porijekla imovine vrši unazad, retroaktivno sve do 1992. godine. Važno je, kažu, i da se formira komisija koja bi kontrolisala provođenje zakona. Komentarišući SNSD-ovu verziju zakona, u opoziciji naglašavaju da su uočene mnoge nelogičnosti zbog čega će amandmanski djelovati na nju.

    „Ono što je u ovom zakonu prilično diskutabilno je vrijeme stupanja na snagu ovog zakona. U nacrtu se kaže da će zakon da stupiti na snagu odnosno da se primjenjuje godinu dana nakon objavljivanja u Službenom glasniku. Postavlja se pitanje kad je to, koji je to vremenski period“, ističe poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS Ivanka Marković.

    „Ako SNSD ostane poslije 2022. godine na vlasti taj zakon se vjerovatno nikad neće ni objaviti. Svaka ozbiljna vlast da želi da to zakonom riješi ona bi tačno precizirala rokove“, navodi šef Kluba poslanika DNS-a u Narodnoj skupštini RS Duško Ivić.

    U opozicionim redovima ističu da pod lupom treba biti i imovina ne samo u Republici Srpskoj, već i ona u inostrastvu. Mišljenja su da su pojedini putem of šor kompanija izvlačili čak i milijarde maraka. Ističu i da je predloženi nacrt zakona namješten prema parametrima SNSD-a.

    „Ovaj način koji predlaže SNSD da se usvoji taj Zakon o porijeklu imovine je samo pokušaj da kriminalci koji su opljačkali ovu državu, stekli ogroman kapital da ga sada legalizuju i kažu imam 100 miliona, a imao sam platu tri hiljade maraka i imam 30 stanova sad ću platiti porez državi 10, 15, 17, nebitno koliko procenata, vratiću joj 20, a meni će ostati 80 miliona regularno, dakle to je pokušaj SNSD da legalizuje pljačku države“, navodi poslanik u Klubu SDS-a u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović.

    Politički analitičar Tanja Topić ističe da se iza svega krije populizam, zbog čega ne vjeruje u iskrene namjere predlagača.

    „Ovdje se želi poslati poruka da se nastoji obračunati sa mangupima, kriminalcima u sopstvenim redovima, što pokazuje populističku volju i dodvoravanje građanjima neposredno pred izbore“, ističe politički analitičar Tanja Topić.

    Ako se Nacrt zakona posmatra iz ekonomskog ugla mogu se, ističu ekonomisti, uočiti pojedine manjkavosti. Problem predstavlja siva ekonomija i plaćanje u gotovini, odnosno kešu.

    „Sav taj gotov novac koji je nelegalno stvoren ne može biti predmet kontrole, jer ga jednostavno nema nigdje i sve to neće biti moguće otkriti niti oporezovati sa ovim što se priča“, kaže ekonomista Predrag Duduković.

    Teret dokazivanja uvećanja imovine u odnosu na prijavljene prihode fizičkih lica biće na Poreskoj upravi, dok je na fizičkom licu teret dokazivanja načina sticanja imovine i to u dijelu u kome uvećanje njegove imovine nije u skladu sa prijavljenim prihodima.

    Ovo je jedan od razloga zbog kojih će građani pričekati na efekte jer je potrebno obučiti kadrove u Poreskoj upravi, a za to će trebati i vremena i novca. Za provođenje zakona potrebno je izdvojiti skoro milion maraka iz budžeta i to za ljudske resurse, materijalno tehničku opremljenost i informacione tehnologije.

  • Linta: Pokrenuti dijalog o uništenoj imovini Srba u Hrvatskoj i FBiH

    Linta: Pokrenuti dijalog o uništenoj imovini Srba u Hrvatskoj i FBiH

    Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, povodom Svjetskog dana izbjeglica, pozvao je Vladu Srbije da pokrene dijalog sa Hrvatskom i BiH o rješavanju pitanja uništene i otete imovine, otetih stečenih prava i brojnih drugih problema protjeranih Srba i preostalih Srba u Hrvatskoj i Federaciji BiH.
    Linta je istakao da temelj dijaloga mora da bude Aneks “G” Bečkog sporazuma o sukcesiji pod nazivom “Privatna svojina i stečena prava”, u kojem “jasno stoji da svim građanima i pravnim licima moraju biti zaštićena i vraćena prava koja su imali na dan 31. decembar 1990. godine, a svi ugovori sklopljeni pod pritiscima i prijetnjama moraju biti proglašeni ništavnim”.

    On je napomenuo da je Bečki sporazum o sukcesiji međudržavni sporazum koji je ratifikovan u parlamentima zemalja nasljednica bivše Jugoslavije i prema Ustavu Hrvatske, BiH i međunarodnom pravu ima jaču pravnu snagu od domaćih zakona, saopštio je Savez Srba iz regiona.

    Linta je naveo da od stupanja na snagu Bečkog sporazuma o sukcesiji juna 2004. godine Hrvatska sistematski opstruiše i blokira sprovođenje Aneksa “G” “Privatna svojina i stečena prava” i Aneksa “E” “Penzije”.

    “Teme dijaloga treba da budu i rješavanje pitanja nestalih Srba i pripadnika JNA, nekažnjavanje ratnih zločina nad Srbima, hapšenja Srba na osnovu potjernica i suđenja optuženim Srbima pred etnički motivisanim pravosuđem pravosuđem u Zagrebu i Sarajevu, u najvećoj mjeri na osnovu lažnih dokaza i lažnih izjava svjedoka saradnika”, istakao je Linta.

    On je dodao da je za te probleme potrebno osnovati kancelariju za pomoć osumnjičenim, optuženim i osuđenim Srbima, memorijalni centar srpskih žrtava na prostoru bivše Jugoslavije, kao i da Tužilaštvo za ratne zločine Srbije počne da procesuira odgovorne za zločine nad Srbima.

    Linta je pozvao Vladu Srbije da riješi stambeno pitanje svih prognanih lica koji su 26 i više godina podstanari ili žive u neljudskim uslovima.

    On je podsjetio da je još 2012. godine pokrenut Regionalni stambeni program čije je cilj bio da se do 2017. godine obezbijede trajna stambena rješenja za sve prognaničke porodice na različite načine – otkupom seoskih kuća, otkupom stanova pod povoljnim uslovima, kupovinom montažnih kuća i dobijanjem građevinskog materijala za gradnju ili završetak kuća.

    “Nažalost, Regionalni stambeni program u Srbiji se sprovodi veoma sporo. Do kraja 2021. godine biće stambeno riješeno svega oko 7.500 porodica”, naveo je Linta.

    On je dodao da se procjenjuje da ima više od 12.000 prognaničkih porodica koje još nisu riješile svoje stambeno pitanje.

    “Zbog toga je važno da Vlada nastavi sa realizacijom Regionalnog stambenog programa dok se ne riješi ključno pitanje integracije. Takođe, sve prognaničke porodice koje su dobile stanove kroz različite programe treba da dobiju pravo otkupa svojih stanova i to pod povoljnim uslovima jer izgrađeni sredstvima međunarodnih organizacija”, naglasio je Linta.

    Svjetski dan izbjeglica obilježava se svake godine 20. juna. Ustanovljen je decembra 2000. godine odlukom Generalne skupštine UU, a obilježava se od 2001. godine.

  • Šta se krije iza poteza NATO da i svemir proglasi vojnim prostorom: Zamka za Rusiju i Kinu

    Šta se krije iza poteza NATO da i svemir proglasi vojnim prostorom: Zamka za Rusiju i Kinu

    Kratki let Jurija Gagarina u svemir, prije 60 godina, bio je vjerovatno važniji za SAD nego za Sovjetski Savez. Sovjetsko lansiranje prvog čovjeka u kosmos, nakon satelita “Sputnjik” tri godine ranije, bio je poticaj za američki svemirski program i sve ono što je kasnije uslijedilo s njim, jer je to prije svega bila stvar prestiža, pokazivanja moći i mišića, ali i stepena tehnološkog napretka. Pokazivanja i dokazivanja u tom hladnoratovskom periodu, čiji je koncept bolji – kapitalizam ili komunizam.

    Nakon prvih svemirskih šamara iz Moskve, Pentagon se osjetio ugroženo i osramoćeno, a čast su koliko-toliko uspjeli povratiti slijetanjem prve ljudske posade na Mjesec, iako ima i onih koji smatraju kako je sve to izrežirano u jednom od mnogobrojnih filmskih studija.

    Ta svojevrsna svemirska borba nastavljena je i kasnije i dignuta je na jedan novi i viši nivo kada je 1983. godine tadašnji američki predsjednik i holivudski glumac u penziji Ronald Regan odlučio da pokrene vojno-istraživački program “Strateška odbrambena inicijativa”, koji je tada u medijima simbolično nazvan “Ratovi zvijezda” prema popularnom naučno-fantastičnom filmu Džordža Lukasa. Koncepcija ovog više nego ambicioznog programa temeljila se na razvoju zemaljskih i svemirskih sistema za zaštitu SAD od napada strateških nuklearnih balističkih raketa. Zamisao je bila da se u svemiru, ali i na kopnu, razmjeste laseri, a o kojima je pred svoju smrt pričao i srpski naučnik Nikola Tesla, ali i oružja koja bi, navodno, bila bazirana na elektromagnetnim talasima.

    Radilo se u to vrijeme o gotovo utopijskom projektu, čiji su troškovi bili procijenjeni od 100 do 1.000 milijardi američkih dolara. Ovaj program nikada nije do kraja sproveden, bar ne zvanično, a kasnije se moglo čuti kako je jedna od namjera Vašingtona u stvari bila da uvuče Moskvu u ovu priču i još jednu besmislenu i dugotrajnu trku sa naoružanjem te da na taj način ekonomski upropasti Rusiju, koja je u to vrijeme za odbranu izdvajala gotovo trećinu BDP-a.

    Peta dimenzija

    Uslijedio je sastanak Regana i Gorbačova i pregovori oko eliminacije svih strateških nuklearnih projektila, odnosno potpunoj denuklearizaciji, ali i eventualnog američkog odustajanja od “Ratova zvijezda”. Sve je propalo. Od tada pa do danas traje ta prestižna, skupa i na momente besmislena svemirska trka, bez dogovorenih pravila.

    Širenje tih vojnih operacija u svemiru vratilo je svijet u novo hladnoratovsko nadmetanje, a tehnološki napredak Amerike i Rusije, a onda i Kine koja im se priključila, promijenio je sliku svemira kao mirnog utočišta. Primjera radi, Kina godišnje za “svemirsku strategiju” izdvoji 10 milijardi evra, a SAD čak 50. Za Rusiju nema zvaničnih podataka. Jedan dio zemalja, među kojima su Kina i Indija, već raspolažu sa sredstvima da sa Zemlje unište satelite, a Rusi i Amerikanci su otišli korak dalje, testirajući oružje koje može da se upotrijebi i u svemiru.

    Zbog svega toga mnogi se pitaju da li Reganova priča o “Ratovima zvijezda”, polako, ali sigurno od naučne fantastike postaje neka naša bliska realnost, a pogotovo nakon što je sredinom prošle sedmice na samitu NATO u Briselu, a na inicijativu Amerike, proširen član 5. osnivačkog ugovora ove vojne organizacije i na napade u svemiru.

    Nakon što su u decembru 2019. godine lideri NATO prvo svemir proglasili “petim domenom operacija Alijanse”, ovog puta taj prostor je označen i legitimnim za vojno djelovanje ukoliko dođe do ugrožavanja interesa, imovine i bezbjednosti članica ovog vojnog saveza.

    Na taj način je u neku ruku težište sa klasičnog i sajber ratovanja, prebačeno u svemir, a što je onda samo po sebi otvorilo niz pitanja. Da li je Džordž Lukas uistinu bio toliki vizionar? Zašto je američki predsjednik Džo Bajden odlučio da krene Reganovim stopama, te koga se i zbog čega Amerika toliko boji da je i svemir proglasila eventualnom ratnom zonom? Ili sve ovo opet ima veze sa pokazivanjem moći i mišića?

    I na kraju ključno pitanje, najbitnije, u kom pravcu velike sile mogu odvesti ovaj svijet ukoliko još žešće nastave sa ovom vojnom trkom, a koja polako postaje sve sličnija onoj koja se vodila između Rusije i Amerike oko nuklearnog naoružanja, kada su u pojedinim slučajevima sekunde odlučivale da li će crveno dugme biti pritisnuto?

    Pokazivanje moći

    Sagledavajući sve ovo iz političkog ugla, naučni savjetnik za međunarodne odnose iz Beograda Dragan Petrović kaže kako svu ovu problematiku treba se sagleda iz nekoliko uglova. Kao prvo, istakao je, ne treba da zaboravimo na činjenicu da su SAD uvijek u kriznim vremenima vukle drastične poteze, kako bi u domaćoj javnosti skrenuli pažnju sa bitnih ekonomskih ili političkih tema, ali i kada bi procijenili da je njihovoj vojnoj industriji neophodna hitna državna pomoć.

    • Meni sve ovo liči na jedan dekorativni potez SAD i NATO, koji je samo delimično izvodljiv u praksi. Mislim da još dugo neće biti moguće da neka velika sila ostvari stratešku dominaciju u svemiru. Sve me to neodoljivo podseća na nekadašnju nuklearnu trku i zveckanje oružjem na relaciji Moskve i Vašingtona, iz doba hladnoga rata, kada se ogroman novac iz državnih kasa izdvajao za pariranje drugima. Ali, kako je i tada taj nuklearni rat bio nemoguć, jer bi on stavio tačku i ugasio svetlo na planeti, mislim da je isto tako i sada nemoguće da svemir postane neko novo mesto obračuna velikih sila. Bar ne u nekoj bliskoj budućnosti. Nemoguće je izvršiti udar, a da druga strana ne odgovori i to čitavu ovu priču čini sumanutom. Nažalost, angloamerička koalicija je navikla da preti i ratuje, zbog čega je i njihovo stanovništvo naviknuto na te neke svete krstaške ratove. Stvari su se, međutim, promenile. Vašington više ne može tako olako gurati prst u oko Moskvi ili recimo Pekingu. Verujem kako će Bajden i pored toga ipak nastaviti sa čačkanjem Rusije, a pogotovo Kine, i mamuzanjem ostatka sveta, jer je on marioneta kojom upravlja imperijalistička politika i interesi krupnog kapitala – smatra Petrović.

    Orvelovska retorika

    General u penziji i profesor na beogradskom Fakultetu bezbednosti Božidar Forca smatra kako je proširenje člana o kolektivnoj bezbjednosti NATO, a zbog navodnog straha od Rusije i Kine, u stvari američka maska, jer su SAD još za mandata predsjednika Donalda Trampa proširile svoje kosmičke snage.

    • Na sve ovo treba da gledamo tek kao na trku u naoružanju sa Rusijom, nakon što je Bajden produžio ugovor “Start”. Oni dakle žele da Ruse malo nateraju u tu trku, odnosno u finansijsko iznurivanje, jer je reč o ogromnim sredstvima, a u suštini je sve to zamka za Kinu, koja ima najveći stepen napretka u svemirskoj tehnologiji. Međutim, iako se igra naizgled “zakuvava” u kosmosu, prava će se igrati dole, na Zemlji, pre svega na Balkanu i u Južnom kineskom moru – uvjeren je Forca.

    Prema riječima njegovog kolege, takođe oficira u penziji, Ilije Kajteza sve ovo pomalo liči na jednu “orvelovsku retoriku”.

    Istorija ratovanja, kako kaže, pokazuje da se sve najnovije tehnologije i sva naučna otkrića prvo upotrebljavaju u svrhu vojnog nadmetanja, odnosno demonstracije vojne moći.

    • Poražavajući su podaci da oko 80 odsto naučnih potencijala služi za vojnu industriju i tu kreće to nadmetanje koje sada dobija potpuno iracionalnu razmeru. Dok u svetu milioni dece gladuju, a ogroman broj ljudi ne može da dođe do vakcine protiv “kovida 19”, oni koji upravljaju svetom i navodno se zalažu za humanizam, govore o nekakvim kosmičkim ratovima – istakao je Kajtez pojašnjavajući kako NATO u svemiru, u smislu razvoja svemirske tehnologije, eventualno mogu da priprijete samo Rusi i Kinezi.

    Kao i za Petrovića, i za njega je priča o “Ratovima zvijezda” fantazija, koja bi u nekoj perspektivi, ne tako dalekoj, ipak mogla postati i surova realnost

    • NATO se stalno “brani” od Rusije, a konstantno se približava ruskim granicama. Dakle, imamo zaista jedno novo poimanje istine i demonstraciju onoga što je Orvel rekao: “Istina je laž, rat je mir, sloboda je ropstvo”. Ovde se zapravo radi o pokušaju Amerike i NATO da na sve moguće načine spreče tu multipolarnost, da spreče pristizanje drugih velikih sila, jer osećaju da će kosmičko oružje vrlo brzo doći u posed Kine, Rusije, ali i Indije i danas-sutra Brazila, možda Irana. U tom smislu, oni žele da spreče gubljenje svoje apsolutne supremacije, a u današnjem svetu ono što imate, morate pre svega sačuvati u smislu vojne moći – ocijenio je Kajtez.

    Mašta i romantika

    Vojni analitičar i urednik portala “Balkanska bezbedonosna mreža” Aleksandar Radić navodi kako sva ova priča oko kosmosa ima jedan romantičan prizvuk.

    • Od “Sputnjika” i Gagarina do sletanja na Mesec. Sve je to bio dio jednog vojnog i državnog plana, koji je onda eksploatisan u propagandne svrhe. Na sreću ili nesreću svet još nije došao do takve tačke tehnološkog razvoja, koji bi velikim silama omogućio da vode nekakve svemirske ratove. Vašington je formirao Posebne kosmičke snage, a što je naišlo na podsmevanje kod drugih, a pogotovo nakon što je Trampova žena Ivanka rekla kako bi volela da dizajnira svemirske uniforme – kaže Radić.

    Objašnjava kako su ih Rusi u svemu tome pratili, te su formirali Vazdušno-kosmičke snage, a onda su im se priključili i neprevidljivi i uporni Kinezi. Smatra kako je sve to još na nekom niskom nivou, a vjerovatno će tako ostati i dalje, jer “svemirska istraživanja” mnogo koštaju.

    • Mislim da političari nisu spremni za neku takvu avanturu. Ne postoji više ni ambijent iz nekog ranijeg perioda, kada su ljudi strašeni sa komunizmom ili kapitalizmom. Javno mnjenje to više ne prihvata. Ljudi su okrenuti ka pragmatičnom. Svesni su toga i u Sjedinjenim Američkim Državama, pa je tako sve više slučajeva da NASA potpisuje ugovore sa privatnim kompanijama, poput onoga sa Elonom Maskom. Jednostavno svemir se ne može izuzeti iz polja delovanja velikih sila. Ni neki današnji ratovi se ne bi mogli voditi bez pomoći satelita, koji su poput paukove mreže prekrili Zemlju – kaže Radić dodajući kako sve te priče svakodnevno raspaljuju ljudsku maštu, a što čitavu ovu priču o “Ratovima zvijezda” čine toliko realističnom.
  • Od ponedjeljka počinju paklene vrućine, temperature u BiH do 39 stepeni

    Od ponedjeljka počinju paklene vrućine, temperature u BiH do 39 stepeni

    Hidrometeorološki zavod objavio je narandžasto upozorenje zbog vrućina koje nam dolaze naredne sedmice.

    Upozorenje je izdato zbog visoke dnevne temperature zraka, odnosno vrlo visoke vrijednosti UV indeksa.

    Upozorenje vrijedi za veći dio naše zemlje, a odnosi se na period od ponedjeljka 21. juna do petka 25. juna, od 12 do 17 sati.

    Očekivane maksimalne vrijednosti dnevnih temperatura zraka su između 34 i 39 stepeni Celzijusa.

  • U Srpskoj registrovane tri vrste otrovnih zmija – zajedno se mogu naći samo na jednom mjestu

    U Srpskoj registrovane tri vrste otrovnih zmija – zajedno se mogu naći samo na jednom mjestu

    U Srpskoj postoje tri vrste otrovnih zmija, među kojima je poskok najšire rasprostranjen, a riječ je o otrovnici koja je i najveća i najotrovnija.

    Na drugom mjestu je šarka, čije su populacije registrovane uz rijeku Savu. Riječ je o otrovnici koja naseljava nizije i koja je veoma rijetka, čak i zaštićena vrsta u Srpskoj.

    “Ima ih i na planinama, višim od 1.000 metara nadmorske visine. Registrovane su na Zelengori, Magliću, Klekovači, te u nizijama uz rijeku Savu, odnosno na Bardači, Gromiželju, Donjoj Dolini. Šarka je naša manja otrovnica, dostiže do 65 centimetara. Ugriz joj je manje opasan, ali su registrovani i smrtni slučajevi od njenog ugriza, tako da treba biti oprezan i sa njom”, kaže za Srpskainfo docent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, Goran Šukalo.

    Prema njegovim riječima, treća otrovnica je planinski šargan, koja je najrjeđa otrovna zmija kod nas.

    “Novijim istraživanjima potvrđene su samo populacije na Zelengori i Čemernu. Prisutna je u područjima iznad 1.200 metara nadmorske visine, odnosno na visokoplaninskim livadama i pašnjacima sa poleglom klekom. Zanimljivo je da su na Zelengori zastupljene sve tri otrovnice na istom mjestu”, ističe Šukalo. Prema njegovim riječima, ova zmija dostiže dužinu do 50 centimetara, a najmanje je otrovna.

    “Njen ugriz nije toliko opasan po čovjeka. Najčešće se poistovjećuje sa ubodom pčele ili ose. Primarno se hrani skakavcima, pa mu otrov nema neki poseban značaj, za razliku od šarke i poskoka koji se hrane toplokrvnim životinjama, pticama i sitnim sisarima, a čiji otrov ima jače dejstvo i djeluje na čovjeka”, upozorava Šukalo.

    Dodaje da je, prema Uredbi o strogo zaštićenim i zaštićenim divljim vrstama, ova vrsta strogo zaštićena u Srpskoj.

  • Sve manje đaka u prvom razredu osnovnih škola: U cijeloj opštini Kalinovik samo tri prvačića

    Sve manje đaka u prvom razredu osnovnih škola: U cijeloj opštini Kalinovik samo tri prvačića

    U prvi razred osnovnih škola u Srpskoj ove godine upisana su 173 učenika manje nego lani, a najmanje prvačića, odnosno njih troje, na jesen će u klupe sjesti u opštini Kalinovik.

    Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, u školsku 2021/2022. godinu u aprilu i maju upisano je 8.949 učenika, odnosno 4.632 dječaka i 4.317 djevojčica. U školskoj 2020/2021, podsjećaju, ukupno su bila upisano 9.122 prvačića, a godinu ranije 9.293.

    • Najviše đaka u prvi razred ove godine upisano je u banjalučkim osnovnim školama i to 1.896. Slijedi Bijeljina sa 809, te Doboj sa 494 prvačića. U klupe prijedorskih osnovnih škola na jesen će sjesti 477 prvačića, a u Gradišci 376 učenika – istakli su u ministarstvu.

    Dodali su da je najmanje učenika u prvi razred upisano u Kalinoviku, gdje će na jesen u školu krenuti tri prvačića. U prvi razred u Jezeru, Driniću i Trnovu, kako su naveli u ministarstvu, krenuće po sedam učenika.

    Iako se grad na Vrbasu može pohvaliti najvećim brojem prvačića, pojedine škole, čak i one u užem centru grada, na jesen će imati manje đaka. Direktorica OŠ “Ivo Andrić” u Banjaluci Željka Opačić kaže da su ove godine u prvi razred ove ustanove upisana 94 đaka.

    • Prošle godine smo imali 105 prvačića – kazala je Opačićeva.

    Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola u bijeljinskoj regiji Predrag Račanović rekao je za “Glas” da se broj prvačića smanjuje iz godine u godinu, a ovaj problem najviše je izražen u ruralnim sredinama, jer se stanovništvo seli u grad ili u inostranstvo.

    • U 12 područnih škola nije upisan nijedan prvačić. Kad su u pitanju gradske škole, tu nema velikih oscilacija u odnosu na prethodne godine – kazao je Račanović.

    Prema riječima predsjednika Aktiva direktora osnovnih škola prijedorske regije Zdravka Budimira, na ovom području nema škola koje nisu upisale bar nekoliko prvačića.

    • Neke škole na području ovog aktiva su upisale manje prvačića, a neke više u odnosu na prošlu godinu i promjene su neznatne – kazao je Budimir.

    Direktorica OŠ “Vuk Karadžić” u Jezeru Milanka Vasiljević kaže da ove godine imaju tri prvačića manje nego lani.

    • U prosjeku godišnje prvi razred u Jezeru upiše desetoro djece. Međutim, ove godine je to nešto manje – kazala je Vasiljevićeva i dodala da je deveti razred ove godine završilo 12 đaka.

    Uslovi

    Načelnica Jezera Snežana Ružičić smatra da opštine poput ove treba maksimalno da jačaju ruralne krajeve i stvaraju što kvalitetnije uslove života kako bi i škole bile punije.

    • Sa svojim timom sam učestvovala u infrastrukturnim projektima i stvaranju jednakih uslova za djecu na selu i u gradu. Na primjer, sagrađena je sala, gdje djeca iz ruralnih krajeva mogu da održavaju manifestacije i sekcije – kazala je Ružičićeva.
  • Onlajn prodaja u padu, šopingholičari se vraćaju starim navikama

    Onlajn prodaja u padu, šopingholičari se vraćaju starim navikama

    Građani BiH su se, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), ove godine rjeđe odlučivali za kupovinu putem interneta te su u prvih pet mjeseci ove godine naručene 1.773 pošiljke manje u odnosu na isti period 2020. godine.

    Period pandemije i lokdauna natjerao je građane da, zbog nemogućnosti izlaska iz kuće i kupovine u prodavnicama, šoping presele u virtuelni prostor, a s ublažavanjem mjera i otvaranjem trgovina sve manji broj građana odlučuje da robu nabavlja putem interneta.

    Prema podacima UIO BiH, građani su u prvih pet mjeseci prošle godine naručili robu u težini od 13.610 kilograma, za šta su morali izdvojiti 2.685.217 KM.

    “Od 1. januara do 31. maja 2020. godine u BiH je pristiglo 2.368 pošiljki naručenih putem interneta”, naveli su u UIO BiH za “Nezavisne novine”.

    Dodali su da su ove godine u istom periodu putem interneta kupljena 6.662 kilograma proizvoda u vrijednosti od 1.232.117.

    “Građani su u prvih pet mjeseci ove godine naručili 595 pošiljki”, kazali su u UIO BiH.

    Kako su naglasili u UIO BiH, ove brojke ne predstavljaju ukupnu vrijednost svih internet narudžbi bh. građana jer se ne uzimaju u obzir pošiljke čija je vrijednost manja od 300 KM i za koje je izvršeno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina.

    “Takođe, ovo nisu podaci ni o narudžbama naših građana putem interneta ako se pošiljke već nalaze u BiH”, istakli su u UIO BIH.

    Najveći broj pošiljki i ove, a i prošle godine stigao je u poštu u Sarajevu, te su Sarajlije u prvih pet mjeseci prošle godine naručile 1.586 paketa, a ove godine tek 297.

    “Za 7.452 kilograma robe naručene prošle godine građani Sarajeva su izdvojili 1.554.611 KM, a ove godine je u Sarajevo stigao 3.731 kilogram proizvoda kupljenih putem interneta u vrijednosti od 644.952 KM”, stoji u podacima UIO BiH.

    S druge strane, u poštu u Mostaru ove godine su stigla 1.592 paketa, što je za 2.954 manje u odnosu na isti period prošle godine, dok su Banjalučani prošle godine virtuelnim putem poručili 1.611 paketa, a ove godine 1.338.

    U Mostaru je ove godine na onlajn šoping utrošeno 300.664 KM, a u istom periodu lani 847.878 KM. S druge strane, stanovnici grada na Vrbasu su ove godine na proizvode naručene putem interneta potrošili 286.501 KM, a prošle godine 282.727 KM.

    Kako su naveli u UIO BiH, građani najčešće naručuju odjeću, obuću, ali i kozmetičke proizvode.

    Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” iz Tuzlanskog kantona, navela je u razgovoru za “Nezavisne novine” da je sigurno da su građani BiH u periodu pandemije, posebno lokdauna, češće kupovali preko interneta.

    “To da je u prvih pet mjeseci ove godine bilo manje prodaje putem interneta u odnosu na raniji period je vjerovatno tačno. Sjećamo se perioda od marta do jula prošle godine kada su na snazi bile stroge mjere – tada su posebno starije osobe odlučivale da kupuju putem interneta”, navela je Bulićeva.

    Dodala je da otkad je epidemiološka situacija nešto bolja nema ni mjera ograničenja kretanja, pa građani mogu da idu u kupovinu u realnom svijetu.

    “Prošla godina nas je sve zatekla, bile su strože mjere, policijski sat, tako da je svijet bio prinuđen da kupovinu obavlja putem interneta”, kazala je Bulićeva.

    Siniša R. iz Banjaluke je rekao da je prošle godine naručivao stvari iz Kine, najviše zbog pandemije virusa korona i zatvaranja mnogih prodavnica u njegovom gradu.

    “Ove godine su mjere popustile i sve je otvoreno, tako da nisam ništa naručivao preko interneta. Nekako više volim da stvari probam prije nego što ih kupim, ali prošle godine je bila specifična situacija pa sam bio primoran da naručujem preko interneta”, naveo je ovaj Banjalučanin.

  • Ćutanje dugo godinu dana: U institucijama BiH uporno kriju diplome

    Ćutanje dugo godinu dana: U institucijama BiH uporno kriju diplome

    Da mnogima u državnim institucijama očigledno ne odgovara da se objelodane diplome zaposlenih govori i činjenica da je takva inicijativa poslanice Mirjane Marinković Lepić ignorisana više od godinu dana, uprkos nizu urgencija.

    Naime, inicijativa poslanice Predstavničkog doma PS BiH, za provjeru diploma u institucijama BiH, iako pokrenuta početkom prošle godine nije naišla na razumijevanje nadležnih, tako da sve do danas nema apsolutno nikakvih pomaka.

    Na djelu je klasična opstrukcija, kaže za Srpskainfo Marinković Lepićeva i dodaje da očigledno ne postoji volja da se ova inicijativa razmatra.

    – Ne postoji volja da se to uradi. Taj postupak opstruišu i ministar pravde Josip Grubeša i ministarka Ankica Gudeljević, s obzirom na činjenicu da je postupanje po toj inicijativi dato u nadležnost Ministarstva civilnih poslova kojim rukovodi Gudeljevićeva – kaže poslanica.

    Javni interes
    Jedini pomak koji se zamalo desio bio je još u septembru 2020. godine, kada je Ministarstvo pravde dalo mišljenje na odluku Ministarstvu civilnih poslova o postupku načina provjere diploma, nakon čega je Marinković Lepićeva očekivala da će se konačno krenuti u postupak sa ovom inicijativom.


    – Međutim, nije se ništa dešavalo, pa sam postavila usmeno pitanje (iako je prije toga bilo još dosta mojih urgencija). Poslije više od godinu dana predsedavajući Savjeta ministara, odgovarajući mi u martu ove godine, kaže kako najvjerovatnije od toga neće biti ništa, zbog toga što Agencija za zaštitu ličnih podataka ima drugačije mišljenje, da se radi o zaštiti ličnih podataka – kaže Marinković Lepićeva.

    Navodi da je tada ukazala da je Ombudsman za ljudska prava dao mišljenje da se u ovom slučaju ne može pozivati na Zakon o zaštiti ličnih podataka, zato što je javni interes značajniji, odnosno viši u odnosu na privatni.

    – U javnom interesu je da se sazna da li zaspoleni u državnim institucijama imaju validne diplome. Nekome to očigledno ne odgovara, jer se na sjednici Odbora za unutrašnju politiku Savjeta ministara BiH, koja je održana 25. maja, našao prijedlog odluke o provjeri diploma i taj prijedlog je skinut s dnevnog reda. Predsjednik odbora je Josip Grubeša, koji je tada zatražio još neka pojašnjenja od ministarke Gudeljević. Tada su kao problem naveli pitanje diploma stečenih van BiH. Ovdje je očigledno da se ide na taktiku iscrpljivanja – jasna je Mirjana Marinković Lepić.

    Javna isprava
    Ona je kao obrazloženje navela i to da je u više navrata ukazivala da se ne radi o ličnim podacima.

    – Jer diploma je javna isprava i na naprednijim veb stranicama fakulteta možete naći te podatke. Ovdje se samo radi o imenu, prezimenu i broju diplome – objašnjava Marinković Lepićeva.

    Nadležnima je predložila da se ugledaju na Federaciju BiH, koja je istražila i objelodanila diplome zaposlenih.

    – Pošto je više nego očigledno da se ovdje radi o opstrukciji, štite se oni koji nemaju validne diplome ili se štite školske institucije, odnosno njihovi vlasnici, rukovodioci, koji izdaju ili su izdali takve diplome. Naime, svjedočimo da su određene institucije odavno poznate po kupovini diploma – kazala je Marinković Lepićeva.

    Tvrdnju da se radi o opstrukcijama odbacio je predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, na posljednoj posebnoj sjednici oba Doma Parlamenta BiH.

    Nadležnost
    Odgovarajući na pitanje poslanika Mirjane Marinković Lepić zašto još nije počela provjera validnosti diploma u institucijama BiH, s obzirom da je Predstavnički dom inicijativu o tome usvojio prije više od godinu dana, Tegeltija je rekao da ova inicijativa, iako je prošla u parlamentu, nije u skladu s nadležnostima Savjeta ministara.

    On je ukazao da je ova inicijativa pokrenuta u vrijeme kada su institucije BiH bile suočene s pandemijom kovid-19.

    – Mi u Savjetu ministara nemamo ništa protiv da se provjeri svačija diploma, ali pokrenuta procedura nije usklađena s propisima i našim nadležnostima. Zato ta odluka još nije ni razmatrana niti donesena – rekao je Tegeltija.


    Sve i da odluka bude donesena, teško bi bila provodiva. Smatra to direktorka Transparensi Internešenela BiH, Ivana Korajlić, koja kaže za Srpskainfo da postoji više strana takve vrste inicijative. Dodaje da svakako treba da postoje provjere diploma, ali se to treba raditi u procesu samog zapošljavanja i imenovanja.

    – Bile su različite inicijative u vezi provjere diploma, i to u odnosu na to ko bi bio nadležan da ih provjerava. Ovo je osjetljivo pitanje, zato što ne može svako biti nadležan da provjerava diplome, a pitanje je i načina na koji bi se to radilo – kaže Korajlićeva.

    Procedura
    Ono što bi bila neka normalna praksa, smatra ona, jeste da se diplome provjeravaju u procesu samog imenovanja i zapošljavanja, posebno kada pričamo o funkcijama gdje su neophodne određene provjere.

    – To je dio koji se tiče imenovanih lica, a u drugom dijelu, koji se odnosi na državne službenike, trebalo bi da se u procesu samog zapošljavanja i provođenja konkursa rade te provjere, a ne sada, naknadno, da formiramo komisije. Pitanje je da li bi bile kompetentne da rade takvu vrstu provjera – upozorava Korajlićeva.


    Ona ističe da je teško naknadno ispitivati diplome već imenovanih zaposlenih, ali da je, s druge strane, neophodno vidjeti ko bi bio kompetentan da obavlja takvu vrstu provjera.

    – Bila bi upitna bilo kakva vrsta komisije, koja bi bila na ko zna koji način sastavljena, i to bi bilo upitno i u smislu kvalifikacija, i u smislu nadležnosti. To mora biti služba koja bi se uvezala sa svim institucijama da izvrši takvu jednu provjeru- zaključila je Korajlićeva.

  • Sa 75.000 troškovi narasli na 2,6 miliona maraka godišnje: Predstavništvo u Rusiji do sada Srpsku koštalo 14,2 miliona KM

    Sa 75.000 troškovi narasli na 2,6 miliona maraka godišnje: Predstavništvo u Rusiji do sada Srpsku koštalo 14,2 miliona KM

    Predstavništvo u Ruskoj Federaciji od osnivanja 2001. godine do sada je budžet Republike Srpske koštalo 14.281.200 KM, podatak je do koga se dođe sabiranjem godišnjih budžeta.

    Uodnosu na početni budžet od 75.000 KM, prije deset godina, troškovi Predstavništva koje u Moskvi vodi Duško Perović, ove 2021. godine narasli su na čak 2,6 miliona maraka. Sjedište predstavništva je u Moskvi, a u Sankt Peterburgu ima kancelariju.

    Prema podacima koje je Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske dostavilo u Narodnu skupštinu, kao odgovor na pitanje poslanika Nebojše Vukanovića, godišnji budžet predstavništva u Moskvi je uglavnom rastao svake godine. Međutim, zanimljiv je prelaz iz 2018. godine, kada je budžet iznosio 970.000 KM, u 2019. godinu u kome troškovi rastu više nego duplo – na čak 2,1 milion KM.


    Duško Perović
    Sredstva se doznačuju na godišnjem nivou, Odlukama o rasporedu sredstava za finansiranje rada predstavništava Republike Srpske u inostranstvu.

    – U 2019. godini iznos od 2.135.000 KM su doznačila tri ministarstva i to: Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju 955.000 KM, Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske 610.000 KM i Ministarstvo privrede i preduzetništva 570.000 KM. U 2020. godini iznos od 1.760.000 KM su doznačila dva ministarstva i to: Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju 880.000 KM i Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske 880.000 KM. U 2021. godini iznos od 2.640.000 KM su doznačila tri ministarstva: Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju 440.000 KM, Ministarstvo trgovine i turizma 1.100.000 KM i Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske 1.100.000 KM – navodi se, između ostalog, u odgovoru koga potpisuje ministar Zlatan Klokić.

    Osim u Rusiji, Srpska ima predstavništva još i u Njemačkoj, Belgiji, Izraelu, Austriji, SAD i Grčkoj. Svim predstavništvima je u 2020. godini doznačeno ukupno 4,8 miliona KM. Međutim, spisak bi mogao da se proširi.


    Da li Republika Srpska ima u planu otvaranje predstavništava u zemljama kao što su Kina ili na kontinentima Afrike ili Azije gdje postoji veliki potencijal za firme iz Republike Srpske?

    Ovo pitanje je na sjednici NSRS 28. aprila postavio potpredsjednik parlamenta, Denis Šulić. Od ministra Klokića je obio odgovor da za Vladu dalje širenje mreže predstavništava u zemljama od interesa za Republiku Srpsku „predstavlja značajno i aktuelno pitanje“.

    – Pri tome je važno pomenuti izbijanje pandemije virusa korona koja je u značajnoj mjeri uticala na globalne prilike i na određeni način izmijenila i ograničila aktivnosti usmjerene u tom pravcu. Svakako je jedan od prioriteta jačanje saradnje sa NR Kinom koja je za nas veoma važan partner i u tom kontekstu i razmatranje mogućnosti otvaranja predstavništva u toj zemlji. Saradnja Republike Srpske sa NR Kinom je uspostavljena i razvija se kroz potpisane sporazume i projekte prvenstveno iz oblasti privrede (energetika, saobraćaj) i kulture, kao i obrazovanja, zdravlja i drugim oblastima od obostranog interesa – naveo je Klokić.

    Predstavništva u inostranstvu osniva Vlada Republike Srpske, radi obavljanja poslova od interesa za Republiku Srpsku u oblasti privredne, naučno-tehničke, kulturne, prosvjetne, socijalne, informativne, sportske i druge saradnje sa subjektima u inostranstvu na osnovu društveno-ekonomske opravdanosti osnivanja predstavništva u državi sjedišta.