VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Duboko ukorijenjen problem: Zakonom kažnjavati govor mržnje i na internetu

    Duboko ukorijenjen problem: Zakonom kažnjavati govor mržnje i na internetu

    Potpredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Denis Zvizdić, predlaže izmjenu Krivičnog zakona BiH s ciljem sprečavanja govora mržnje, posebno na internetu, i to u cijeloj BiH.

    To bi, navodi, uticalo i na brži put ka Evropskoj uniji.

    Zvizdić je izmjene zakona predložio kako on ne bi tretirao samo vjersku, rasnu i nacionalnu mržnju već i svaki drugi vid mržnje usmjeren prema pojedincu ili pripadniku grupe zbog njihove nacionalne, rasne, vjerske, etničke pripadnosti, jezika, boje kože, pola, invaliditeta, rodnog identiteta, porijekla ili druge osobine.

    Efekat odvraćanja
    Smatra da bi ovako formulisan zakon, kako on predlaže, imao efekat odvraćanja pojedinaca ili grupe ljudi od širenja govora mržnje, s posebnim naglaskom na širenje mržnje na internetu.


    – Na internetu se, nažalost, pod plaštom anonimnosti, svakodnevno pišu i izgovaraju teške uvrede na račun drugih osoba, pri čemu ne postoji nikakva pravna ili neka druga sankcija. Naravno, ovakvo sprečavanje ili smanjenje govora mržnje bi nam značajno pomoglo i u realizaciji jednog od prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o napretku BiH na putu evropskih integracija – izjavio je Zvizdić.

    Nažalost, govor kojim se „širi, podstiče, promoviše ili opravdava mržnja zasnovana na netoleranciji” je sveprisutan u javnosti u BiH. Kaže ovo za Srpskainfo direktor Centra za ljudska prava Banjaluka, Dejan Lučka.

    – Često se koristi govor mržnje u nastupima političara i javnih ličnosti, doživio je veliku ekspanziju na društvenim mrežama, a u toku izborne kampanje postao je nezaobilazan „rekvizit” mnogih partija. Nažalost, on veoma često ostaje ili nekažnjen ili izvan bilo kakvog stvarnog napora da se kazni od strane vlasti, koja ga i sama zna koristiti. Svakako da je dobro da se zakonom mnogo bolje nego sada reguliše govor mržnje i njegova pojava u BiH – kaže Lučka.

    Praksa
    Dodaje da će u praksi biti teško provesti takva zakonska rješenja koja se odnose na npr. internet.

    – Na dnevnom nivou se postavi na hiljade tekstova i komentara na internetu koji sadrže govor mržnje u sebi. Tehnički je nemoguće procesuirati toliki broj ljudi, a i pitanje je koliko represivni organi imaju kapaciteta za traženje i procesuiranje takvog ponašanja i izražavanja. Tu su i pitanja kako će se tačno zakonski definisati govor mržnje, da li će dolaziti do određene nepravilne selekcije, šta će se tačno smatrati govorom mržnje, da li će pod primjenu zakonskih odredaba dolaziti i nešto što spada u slobodu izražavanja – objašnjava Lučka.

    Kada je u pitanju put ka EU, navodi, svakako da je govor mržnje jedna od tačaka na kojoj treba da se radi.

    – Ali, BiH ima toliko rupa na tom putu da je govor mržnje samo igla u plastu sijena, koja treba da bude pronađena i izbačena iz sistema. Igla koja je, nažalost, sveprisutna u BiH i koja kao da je srasla s kožom njenih građana, a pogotovo političara i članstva političkih partija – zaključio je Lučka.

  • Dupli aršini rukovodećih ljudi BHRT-a: “Manji bh. entitet” poželjno, takozvana Armija BiH kažnjivo

    Dupli aršini rukovodećih ljudi BHRT-a: “Manji bh. entitet” poželjno, takozvana Armija BiH kažnjivo

    Rukovodstvo BHRT-a, sa generalnim direktorom Belminom Karamehmedovićem na čelu, svojim potezima i nakaradnom i jednostranom uređivačkom politikom neće rasturiti samo ovu medijsku kuću, već će BiH odvesti u disoluciju.

    Ovim riječima je lider Hrvatske seljačke stranke i član Predsjedništva HNS-a Mario Karamatić ocijenio Karamehmedovićevu odluku o suspenziji urednika i voditelja zato što su Armiju BiH okarakterisali kao takozvanu. Karamatić pita kako niko nije suspendovan zato što se u programu BHRT-a stalno govori “tzv. Herceg-Bosna”.

    • To potvrđuje da je opravdan zahtjev za posebnim kanalom na hrvatskom jeziku, ali i pokazuje šizofrenost te politike. Ako je Herceg-Bosna takozvana, onda je takozvana i Armija BiH, jer su istim sporazumom Herceg-Bosna i tadašnja Republika BiH formirale Federaciju BiH – kaže Karamatić za “Glas Srpske”.

    On smatra da Bošnjaci smatraju da je cijela BiH njihova i da oni treba da određuju šta i kako treba da se radi, iako im se, na njihovu velika žalost, uticaj svodi na trougao Sarajevo – Zenica – Tuzla.

    • Ta politika i takvo ponašanje rukovodstva BHRT-a vode BiH u disoluciju. Ako imate tri brata koji žive zajedno, od kojih je jedan budala koja ne da sa sobom pričati i stalno nešto nameće drugoj dvojici, njima ne preostaje ništa drugo nego da se podijele. Narod je davno rekao “složna braća kuću grade, a nesložna dvije”. U ovom slučaju tri – kaže Karamatić.

    Pored stalnog korišćenja termina “tzv. Herceg-Bosna”, zbog čega niko nije sankcionisan, na BHRT-u ima još niz primjera koji potvrđuju da rukovodstvo ove kuće koristi duple aršine. Naš izvor iz ove medijske kuće kaže da niko nije suspendovan zato što je premontiran intervju sa Sebijom Izetbegović, već nikada nije utvrđeno ko je to uradio.

    • Novinarka Amela Pokvić u živom javljanju je rekla da je “srpsko civilno stanovništvo u Prijedoru 1992. godine učestvovalo u zatvaranju i ubijanju Bošnjaka”. Ona je koristeći jezik mržnje izvještavala o napadima na imovinu Bošnjaka u Donjem Vakufu, a nakon toga je utvrđeno da je njen rođeni brat crtao grafite protiv Bošnjaka s ciljem da za to optuži predstavnike drugih naroda – kaže naš sagovornik.

    Pored toga, on podsjeća da je urednica Samira Krehić profesora Radomira Lukića zlonamjerno predstavila kao člana delegacije sa Pala, umjesto kao člana delegacije Republike Srpske i SRJ, te da se nije izvinila, niti korigovala svoju najavu nakon Lukićevog upozorenja.

    • Urednik Miralem Ovčina je bez potrebne saglasnosti emitovao izvještaj Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari. Adnana Hadžiahmetović je isjekla zvanični podatak o broju ubijenih Srba u Bratuncu, a zvaničnu posjetu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika Rusiji izbacila iz foršpana Dnevnika i tretirala kao privatnu. Šef DESK-a BHT1 Elvir Bucalo nije kažnjen zbog intervjua sa Bakirom Izetbegovićem koji je Srbe nekoliko puta nazvao genocidašima, a Bucalo ga nije prekinuo, ni upozorio da je to govor mržnje – kaže naš sagovornik.

    On dodaje da nije suspendovan ni urednik portala BHRT-a Jesenko Krehić koji je Republiku Srpsku nazvao “manji bh. entitet”, iako ta formulacija nije dozvoljena u programu.

    • Generalnom direktoru ništa od toga nije bio razlog za pokretanje disciplinskog postupka, a kamoli suspenziju – zaključuje naš sagovornik.

    Parastrukture

    Dosadašnji predsjedavajući Upravnog odbora BHRT-a Ljubomir Zuber podsjeća da je u decembru prošle godine u pismu upućenom poslanicima iz Srpske u Parlamentu BiH ukazao na to da “zajedničkom televizijom vladaju parastrukture umjesto legalno izabranih urednika”.

    • Brojni su primjeri selekcije “odgovarajućih” sagovornika i konstantnog jednostranog izvještavanja. Srbi u ukupnoj rukovodnoj strukturi BHRT-a čine procenat na nivou statističke greške, a novinari iz Srpske izloženi su svakodnevnim pritiscima. Stojim iza toga, jer se ništa nije promijenilo – kaže Zuber.