VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Radnici su sve češće prinuđeni svoje plate i doprinose tražiti putem sudova

    Veliki broj poslodavaca u Bosni i Hercegovini ne plaća doprinose svojim radnicima. Dešavalo se to i prije pandemije, a pandemija je, čini se, samo dodatno pogoršala stvari.

    Tako su u proteklom periodu, prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, najviše problema u poslovanju imale firme koje posluju u oblasti hotelijerstva, turizma, ugostiteljstva i prijevoza putnika te nisu redovno ni uplaćivale doprinose svojim radnicima.

    U ovakvim slučajevima Porezna uprava FBiH reaguje tako da poreznim obveznicima izdaje nalog za plaćanje, a ako obaveze po nalogu ne budu plaćene u zakonom propisanom roku, PU pokreće postupak prinudne naplate.

    “Postupak prinudne naplate ima određene posljedice po porezne obveznike, a neke od njih su uvećanje obaveze za troškove postupka prinudne naplate za 5 posto, kao i naplata dugovanja javnih prihoda iz cjelokupne imovine poreznog dužnika. Uz ispunjenje propisanih uslova s poreznim obveznicima na njihov zahtjev Porezna uprava zaključuje sporazume o odgođenom ili plaćanju duga u ratama, maksimalno do 10 godina. Kao najefikasnija mjera prinudne naplate koristi se blokada transakcijskog računa, odnosno donošenje rješenja o obustavi transakcija preko računa poreznih obveznika i naplati iz novčanih sredstava, a također i zapljena i prodaja imovine poreznih dužnika”, kazali su nam iz Porezne uprave FBiH.

    Međutim, primjena svih mjera za pojedine porezne obveznike još uvijek je ograničena nekim zakonskim rješenjima kao što su Zakon o konsolidaciji privrednih društava u Federaciji BiH, prema kojem se za određene privredne subjekte koji imaju Odluke o konsolidaciji na snazi ne primjenjuju mjere prinudne naplate, Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, prema kojem je u određenom vremenskom periodu bio uveden moratorij na prinudnu naplatu.

    “Pojedini dužnici plaćaju tekuće obaveze za doprinose, dok stare obaveze ostaju neizmirene, odnosno izmirivat će se u nekom budućem periodu. Pored naplate u redovnom postupku i postupku prinudne naplate koji provodi Porezna uprava Federacije BiH, veoma često radnici svoja prava po osnovu plata i doprinosa ostvaruju tužbama kod nadležnih sudova u radno-pravnim sporovima. U takvim slučajevima Porezna uprava Federacije BiH po osnovu presuda, ako poslodavac ne izvrši uplatu doprinosa, vrši naplatu doprinosa primjenom mjera shodno zakonu”, istakli su iz PU.

    Podatke o dužnicima s dugom većim od 50.000 KM redovno ažuriraju, a kako su nam rekli, najveća dugovanja su za doprinose za obavezno osiguranje. Također, kazali su nam i kako redovno kontrolišu stanje u bazi podataka i poduzimaju zakonom propisane mjere kako bi upozorili firme koje ne izmiruju svoje obaveze.

    “Zakonom o doprinosima propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od dvije do deset hiljada KM kazniti poslodavac koji ne obračunava doprinose pri obračunu plate, najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je plata dospjela za isplatu. Kažnjen će biti i obveznik – fizička osoba ako doprinose ne obračuna do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec”, kazali su nam iz PU FBiH te dodali kako njihovi uposlenici kada izdaju prekršajni nalog, u njega mogu unijeti samo iznos minimalne propisane kazne, jer ‘samo sud može izricati prekršajne kazne u propisanom rasponu’.

    Na određeni broj poreznih obveznika, istakli su, djeluju propisane sankcije, tako da počnu izvršavati svoje zakonom propisane obaveze, ali postoje i obveznici na koje sankcije ne djeluju.

    Među najvećim dužnicima u Republici Srspkoj, kako nam je kazao Goran Maričić, direktor Poreske uprave ovog entiteta, u samom vrhu se nalaze poreski obveznici kod kojih je pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije te javne zdravstvene ustanove.

    “Kada je riječ o javnim zdravstvenim ustanovama, Vlada RS-a je pokrenula više različitih aktivnosti kako bi se zaustavilo gomilanje duga zdravstvenog sistema te kako bi se u što većoj mjeri smanjio postojeći dug. Kod stečajnih dužnika se radi o starom dugu koji se nije mogao naplatiti provođenjem mjera naplate te u trenutku kada se pokrene stečaj sve mjere Poreske uprave se prekidaju, a naplata se vrši unovčavanjem imovine stečajnog dužnika. Inače, dug poreskih obveznika posljednjih godina pokazuje tendenciju opadanja, što je rezultat preduzetih mjera Poreske uprave RS-a na njegovom smanjenju, prije svega kroz implementaciju integrisanog informacionog sistema, kojim je omogućena automatizacija postupka redovne i prinudne naplate. Na ovaj način sistem rada sada ne dozvoljava da se gomilaju dugovanja poreskih obveznika, ali smanjen je i utjecaj ljudskog faktora na minimum”, kazao je Maričić.

    Sankcije su, dodao je, propisane Zakonom o poreskom postupku, pa će se tako novčanom kaznom u iznosu od 20 posto od utvrđene obaveze za prekršaj kazniti poreski obveznik koji ne prijavi i ne obračuna poresku obavezu. Dakle, novčanom kaznom od tri do devet hiljada KM kaznit će se za prekršaj uplatilac doprinosa – fizička osoba ako ne podnese prijavu za registraciju obveznika doprinosa u jedinstvenom sistemu na propisani način i u propisanom roku te obračunavanjem kamata na iznos prijavljenih poreskih obaveza u slučaju neplaćanja u propisanom roku. Na iznos poreske obaveze, koja nije plaćena u propisanom roku, poreski obveznik je dužan da plati kamatu koja se obračunava po stopi od 0,03 posto dnevno, to jeste 10,95 posto godišnje.

  • Porodica iz BiH izbačena iz aviona, dijete im odbilo da stavi masku

    Porodica iz BiH izbačena iz aviona, dijete im odbilo da stavi masku

    Supružnici Slavica i Aleksandar P. iz BiH, na putu za SAD, izbačeni su iz aviona Lufthanse u Frankfutu, jer njihov dvogodišnji sin nije dozvolio da mu se stavi zaštitna maska na lice, kao mjera zaštite od korona virusa, piše njemački Bild.

    Otac dječaka je opisao kako je sve teklo i istakao da su pokušali da ubijede dvogodišnjeg Jakoba da mu se stavi maska, ali je on to uporno odbijao.

    Pošto to nije uspjelo ispraćeni su, kaže, iz aviona.

    “Bio sam šokiran, kao da sam pogođen metkom”, rekao je Aleksandar.

    Bild piše da se kompanija pritom pozvala na propise američke Uprave za bezbjednost saobraćaja (TSA), po kojima je potrebno da putnici starosti od dvije i više godina nose masku za lice tokom cijelog leta.

    Nakon četiri sata provedenih na franfurtskom aerodromu, porodica je ipak otputovala za Dalas, gdje, inače, žive, letom kompanije Junajted Erlajns.

    Budući da su morali preko Vašingtona i Čikaga putovanje ove porodice je umjesto 12 trajalo čak 36 sati.

  • Kada počinje vakcinacija protiv sezonskog gripa u Srpskoj?

    Kada počinje vakcinacija protiv sezonskog gripa u Srpskoj?

    Vakcinacija protiv sezonskog gripa u Republici Srpskoj trebalo bi da počne do kraja ovog mjeseca, rekla je za RTRS Јela Aćimović, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Aćomovićeva je rekla da je okončana procedura javnih nabavki, te da bi vakcine trebalo da stignu u drugoj polovini oktobra.

    Dodala je da je riječ o istoj, četvorovalentnoj, vakcini koja je korištena i prošle godine.

    • Preporučuje se svima, starijima od šest mjeseci. Dakle, djeca starija od šest mjeseci mogu da prime ovu vakcinu. Postoje kategorije stanovništva koje imaju pravo na besplatnu vakcinu i kao i do sada oni će moći da se vakcinišu unutar svojih domova zdravlja. Osobe koje nemaju pravo na besplatnu vakcinu, mogu da se vakcinišu u Institutu za javno zdravstvo – rekla je Aćimovićeva, dodajući da su nabavljene veće količine vakcina protiv sezonskog gripa u odnosu na prošlu godinu.

    Kada je riječ o vakcinaciji protiv kovida i sezonskog gripa, Aćimovićeva je istakla da oni koji su se vakcinisali protiv virusa korona smiju da se vakcinišu i protiv gripa, čak i istovremeno.

    • Ranija preporuka bila je da razmak između ove dvije vakcine bude minimum 15 dana, ali nove preporuke kažu da se obje vakcine mogu dobiti i istovremeno, što je čak i poželjno – navela je Aćimovićeva.
  • Teška saznanja! Gujon: U kantonima FBiH, gdje su u manjini, Srbi žive u velikom siromaštvu

    Teška saznanja! Gujon: U kantonima FBiH, gdje su u manjini, Srbi žive u velikom siromaštvu

    Direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon izjavio je da Srbi u kantonima u Federaciji BiH /FBiH/, gdje su u manjini, žive u velikom siromaštvu i imaju problem da se zaposle, ali da među njima ima i mladih koji imaju ideje i spremni su na sve da ostanu na svojim ognjištima.

    “Kod njih sam prepoznao istu snagu i radost životu kao i kod kosovskih Srba. Obišao sam povratnička mesta koja su bila potpuno napuštena 1995. godine. U Bosanskom Grahovu sve kuće su bile spaljene. Povratak je počeo 1997. godine, praćen brojnim incidentima”, rekao je Gujon.

    Francuski humanitarac, koji aktivno učestvuje u nedavno pokrenutoj medijskoj kampanji Republike Srpske i Srbije s ciljem informisanja Srba porijeklom iz FBiH o potrebi zaštite imovinskih prava, naveo je da je izuzetna hrabrost ljudi koji su smogli snage da sve obnove i da danas žive tamo.

    Gujon je naveo da su prvi rezultati kampanje već stigli, a pokazuju da se za tri sedmice javilo više od 1.600 Srba iz cijelog sveta koji žele da zaštite imovinu.

    Cilj je, kaže, doći do svakog Srbina koji ima imovinu u FBiH i to zajedno sačuvati.

    “Naša je obaveza da se borimo protiv nepravde. Nepravda je da, kad neko ko je morao da napusti svoje ognjište u ratu, bude izbrisan iz svih registara u miru. Ovom kampanjom branimo ljudska prava svih Srba iz FBiH, jer je pravo na privatnu svojinu osnovno ljudsko pravo”, rekao je Gujon za “Glas Srpske”.

    On je istakao da ima odličnu saradnju sa predstavnicima Republike Srpske, kako u Beogradu sa Predstavništvom na čelu s Mlađenom Cicovićem, tako i sa onima sa kojima sarađuje na projektu zaštite imovine Srba.

    “Mislim, pre svega, na predsednika Odbora za zaštitu Srba iz FBiH Đorđa Radanovića. Uspešno sarađujemo i sa svim ostalim institucijama u Srpskoj, jer imamo isti cilj – poštovanje Srba i zaštitu njihovih prava”, naglasio je Gujon.

    Prema njegovim riječima, položaj Srba u Srpskoj je, naravno, bolji nego u FBiH zato što postoji briga institucija, ali ne samo za Srbe već i za sve ostale narode koji žive u njoj.

    On je istakao da očekuje da se i organi u FBiH sa istom brigom odnose prema Srbima kao i Republika Srpska prema ostalim narodima.

    “U toku usklađivanja imovinskih prava u katastru u Republici Srpskoj, nijedan jedini čovek, bez obzira na to da li je Srbin, Bošnjak ili Hrvat, nije se žalio da nije obavešten o tom procesu. Zašto? Zato što su pozivi poslati lično, a u FBiH poziv je objavljen jedino u Službenom glasniku ili u lokalnim dnevnim novinama koje nisu dostupne Srbima u rasejanju”, pojasnio je Gujon.

  • BiH počinje s gašenjem termocentrala

    BiH počinje s gašenjem termocentrala

    BiH je posljednja u regionu kad je u pitanju odustajanje od elektrana na ugalj, ali najava Ursule fon der Lejen, predsjednice Evropske komisije, da je i BiH konačno započela s EU da razgovara o modalitetima prelaska s energije uglja znači da je energetska tranzicija konačno započela.

    Podsjećanja radi, “Nezavisne novine” su u protekle dvije godine u razgovorima s najrelevantnijim međunarodnim institucijama pisale o problemima implementacije ovih projekata, a Manuela Nesl, šefica Kancelarije u BiH Evropske banke za obnovu i razvoj, prošle godine nam je rekla da s BiH nemaju nijedan projekat o tranziciji s energije uglja. Ona nam je tada rekla da njena banka više neće finansirati projekte koji se odnose na energiju dobijenu iz uglja. Poslali smo im upit da li se nešto promijenilo, ali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor. Međutim, na stranici EBRD-a je vidljivo da su svi krediti koji su zaključeni u proteklih godinu dana između organa u BiH i ove banke u vezi s nekim drugim oblastima, što znači da se ništa nije promijenilo, odnosno da i dalje nema projekata s BiH koji se odnose na zelenu tranziciju.

    Zdravko Milovanović, stručnjak za energetiku, za “Nezavisne novine” kaže da je problematika energetske tranzicije mnogo kompleksna tema, koja se neće moći riješiti u kratkom periodu.

    “Vidite kako cijene energenata poput gasa skaču u Evropi, tako da sam jako zabrinut da je na pomolu velika energetska kriza. Veliki problem je u tome što obnovljivi izvori i u najrazvijenijim zemljama i zemljama koje su u tome najviše odmakle i dalje ne mogu pokriti potražnju”, kaže on.

    Ističe da BiH, bez obzira na teškoće s kojim će se suočiti po pitanju energetske tranzicije, nema drugog izbora osim da prati trendove koji su u okruženju, i da od EU pokuša dobiti što više grantova kako bi razvila obnovljive kapacitete.

    “Lako je donijeti propise, ali je pitanje ko će to platiti. Sigurno je da će energetska tranzicija značiti i povećanje cijena električne energije, i to je neminovno”, istakao je on. Kao prelazno rješenje Milovanović vidi modernizaciju postojećih termalnih postrojenja koja su ekološki prihvatljivija, dok se ne razvije dovoljno obnovljivih kapaciteta koji bi onda omogućili da se ova postrojenja trajno zatvore.

    Koliko god BiH i dalje polagala nade u energiju uglja, postaji problem sve težeg iznalaženja finansiranja za izgradnju ovih postrojenja. Posljednji udarac ekonomiji uglja zadala je Kina, koja je najavila da ni ona više neće finansirati niti podržavati izgradnju termocentrala van njene teritorije, što znači i da je i projekat “Blok VII” u Tuzli, takođe, osuđen na propast.

    Podsjećanja radi, upravo je Janez Kopač, sekretar Energetske zajednice, u intervjuu za “Nezavisne novine” najavio takav ishod, iako su u to vrijeme svi u FBiH vjerovali da će taj projekat biti realizovan. Osim toga, zbog tog projekta, Energetska zajednica je pokrenula postupak protiv BiH, a prijete joj i dodatne sankcije.

    Fon der Lejenova je na Brdu kod Kranja ponovila stav Evropske komisije da će zapadnom Balkanu biti stavljeno na raspolaganje devet milijardi grantova, od kojih će veliki dio biti namijenjen energetskoj tranziciji.

  • Povećana potražnja peleta širom BiH

    Povećana potražnja peleta širom BiH

    Zbog povećane potražnje širom BiH, došlo je do viših cijena peleta za 20 odsto, potvrdili su nam iz firmi koje se bave proizvodnjom ovog energenta.

    Naime, kako kažu, sada se cijene kreću od 350 do 390 KM za tonu, u zavisnosti od vrste, ali i kvaliteta.

    U kompaniji “Ensa BH” iz Srpaca potvrdili su da su cijene peleta više za 20 odsto nego u ljetnim mjesecima.

    “I pored viših cijena ovog energenta, trenutno imamo povećanu isporuku, tako da smo količine koje smo imali unaprijed prodali”, kažu iz ove kompanije za “Nezavisne novine”.

    Zbog velike potražnje kupci su prinuđeni da na isporuku, kako objašnjavaju, čekaju po 20 i više dana. Dodaju da tona peleta sada košta 355 KM.

    Da su cijene peleta više za 20 odsto, potvrdili su nam i iz firme “Drvosječa” Sarajevo, ali ističu da poskupljenje nije uticalo na potražnju.

    “Sad tona peleta košta 390 KM. U krugu od 50 kilometara čeka se na isporuku do 10 dana, a isporuka za dalje relacije čeka se 20-30 dana. Potražnja jeste veća, jer je više ljudi prešlo na grijanje ovim energentom. Mi ga ne izvozimo u inostranstvo i podmirujemo naše tržište, jer je gužva i ne možemo stići da izvozimo”, kažu u ovoj firmi za “Nezavisne novine”.

    Iz preduzeća “DI Karać” Aleksandrovac, koje se bavi prodajom peleta, kažu da paleta od 990 kg bez prevoza košta 345 KM te da je skuplji nego prošle godine.

    Iz preduzeća “Drvoprodex” Banjaluka, koje se bavi proizvodnjom peleta, kažu da kupci svakodnevno zovu radi kupovine peleta te da je velika potražnja za njim, jer su mnogi građani prešli na ovaj energent.

    “Trenutno smo obustavili proizvodnju peleta te samo vršimo isporuku već naručenog”, kažu iz ovog preduzeća i dodaju da oni nisu podigli cijenu.

    “Tona peleta kod nas košta 350 KM, a mi svake godine u aprilu imamo akciju, kada prodajemo pelet po 330 KM po toni i veliki broj naših kupaca uglavnom tada nabavlja pelet”, ističu iz ovog preduzeća za “Nezavisne” i dodaju da besplatno voze samo u Banjaluci.

    I na prodajnom portalu OLX može se naći veliki broj proizvođača peleta koji ovaj energent prodaju od 320 do 400 KM po toni, s tim da se mora naglasiti kako cijene variraju od proizvođača do proizvođača.

    Sanja V. iz Banjaluke kaže da je na pelet kao ogrev prešla prošle godine i da jeste efikasnije grijanje i nema puno čišćenja kao kad se koristi drvo, ali da je rast cijena zabrinjava.

    “Nabaviću sada određene količine peleta i samo se nadam da neće biti jaka zima”, rekla je ona.

    Oni koji se bave prodajom drveta kažu da je potražnja za ovim ogrevom na domaćem tržištu na istom nivou već godinama te da se cijenu kreću od 70 do 85 KM po metru.

    Savo Đurić, prodavac drva iz Banjaluke, rekao je da većina ljudi kupuje drva uglavnom pred jesen, u avgustu, septembru i oktobru.

    “Sada je velika potražnja za drvima, a oni koji se odluče na taj način grijanja moraju čekati porudžbinu i do deset dana”, kazao je Đurić.

  • Kakve posljedice je ostavila pandemija na mentalno zdravlje stanovnika?

    Pandemija, izazvana virusom korona, ostavila je posljedice na mentalno zdravlje stanovnika – posebno su pogođeni zaposleni na prvim linijama, učenici, samci i oni koji su već imali mentalne probleme, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija.

    Gotovo milijarda ljudi ima mentalni poremećaj i ovo može da pogodi svakoga, a vodeći oblik je depresija, od koje, prema procjenama, pati pet odsto svjetskog stanovništva. Centrima za mentalno zdravlje, građani se najviše javljaju zbog anksioznih i depresivnih tegoba.

    Pandemija izazvana virusom korona – u potpunosti je promijenila naš život. Strah, tjeskoba, frustracija, bespomoćnost – samo su neki od osjećaja s kojima se bori veći broj građana.

    Јedni su simptome imali i prije korone, a sada su pojačani. Nekima je tek nakon što su preboljeli koronu otkiveno određeno mentalno oboljenje.

    • Ljudi se najviše javljaju zbog anksionznih i depresivnih tegoba, ali dolazi do pogoršanja kod ljudi koji su imali ranije neke mentalne zdravstevene probleme. Postoje situacije gdje virus ima dodatni uticaj na mozak, gdje nastaju iznenadna stanja akutnog moždanog sindroma, koji je ponekad teško predvidjeti. Ona se vrlo brzo razvijaju – pojasnila je Biljana Lakić, nacionalni koordinator za mentalno zdravlje Republike Srpske.

    Prema riječima psihijatara i psihologa, prethodna iskustva pokazuju da je najteži prvi korak – odnosno potražiti stručnu pomoć, a nakon toga se sa pacijentima, uspostavlja dobra saradnja.

    Iz Centra za mentalno zdravlje u Istočnom Sarajevu, ističu da je broj usluga za prethodnih devet mjeseci – već dostigao raniji godišnji prosjek. Protokoli liječenja pacijenata, isti su kao i prije pandemije.

    • S obzirom da posljedice psihijatrijske kakav god da je uzrok i etiologija su uvijek iste, tako da protokoli liječenja su praktično ostali isti, mi smo se snašli u datim okolnostima, eventualno neke tehničke inovacije, kao što su onlajn pregledi – naveo je Oleg Grubač, psihijatar.

    U sistemu zdravstvene zaštite, godišnje bude pregledano 30 hiljada građana. Oko 3.000 lica sa mentalnim smetnjama bude zbrinuto tokom godine u bolnicama, dok je oko 500 u akutnoj fazi hospitalizacije.

  • Linta: Neprihvatljivo što nema kažnjenih za zločine nad Srbima

    Linta: Neprihvatljivo što nema kažnjenih za zločine nad Srbima

    Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta smatra neprihvatljivim što ni nakon 26 godina niko nije kažnjen za ratni zločin nad Srbima u 13 zapadnokrajiških opština i ističe da je pomirenje u BiH nemoguće sve dok ne budu svi odgovarali za počinjena nedjela tokom proteklog rata.

    Iako su poznati nalogodavci i počinioci zločina još niko nije odgovarao jer Tužilaštva BiH i Hrvatske sprovode selektivnu pravdu prema kojoj su Srbi agresori i jedini krivci – naveo je Linta.

    On smatra kao neprihvatljivo što ni Tužilaštvo za ratne zločine Srbije još nije podiglo optužnice protiv odgovornih za veliki ratni zločin nad Srbima u 13 zapadnokrajiških opština prije 26 godina, saopšteno je iz Saveza Srba iz regiona.

    Linta ističe da je od završetka rata na djelu sistematsko i plansko prikrivanje zločina koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske, takozvane Armije BiH i HVO 1995. godine nad Srbima u opštinama Mrkonjić Grad, Ripač, Petrovac, Drvar, Grahovo, Glamoč, Ključ, Sanski Most, Krupa na Uni, Šipovo, Srbobran, Jajce i Kupres.

    Iz ovih opština protjerano je više od 120.000 Srba i ubijeno 1.644 Srba od kojih 659 civila, a samo je u Mrkonjić Gradu ekshumirano 181 tijelo, među kojima je 81 civil.

    – Potpuno je jasno da Srbi ne mogu da očekuju pravdu od pravosuđa BiH, koje je vandejtonska kategorija i u funkciji je bošnjačke politike u Sarajevu, čiji je temelj “Islamska deklaracija” Alije Izetbegovića” – naveo je Linta.

    On ističe da pomirenje u BiH nije moguće sve dok ne budu svi odgovarali za počinjene ratne zločine, pa tako i za veliki zločin koji je počinjen nad srpskim narodom u 13 zapadnokrajiških opština.

    – Pored kažnjavanja muslimanskih i hrvatskih ratnih zločinaca potrebno je voditi stalnu i upornu borbu u međunarodnoj zajednici protiv lažnog mita da su Srbija i Srbi izvršili agresiju na BiH. Glavni krivac za rat u BiH bio je Alija Izetbegović koji je dva puta odbacio sporazum sa Srbima i nanio svima zlo – smatra Linta.

    Linta navodi da Alija Izetbegović nije želio mir i komromismo rješenje uređenja BiH sa tri konstitutivne jedinice koje je predložio portugalski diplomata Žoze Kutiljero, već se po svaku cijenu zalagao za unitarnu BiH pod dominacijom muslimana i sa što manje Srba.

    – Osim Alije Izetbegovića, krivac za rat u BiH jeste proustaški režim Franje Tuđmana koji je marta 1992. godine izvršio agresiju na BiH. Hrvatska vojska i HVO su počinili masovne i svirepe zločine nad Srbima, ne samo u 13 zapadnokrajiških opština, već i u u Bosanskoj Posavini, zapadnoj Hercegovini i drugim mjestima – navedeno je u saopštenju.

    Združene snage Hrvatske vojske, HVO-a i takozvane Armije BiH, potpomognute dejstvima NATO-a, u septembru i oktobru 1995. godine su izvršile agresiju na 13 zapadnokrajiških opština i ubile 2.014 srpskih vojnika i civila, sa vjekovnih ognjišta protjerale 120.000 Srba, te opljačkale pokretnu imovinu, a nepokretnu uništile i onesposobile.

    Među 2.014 ubijenih njih 753 bili su civili, od kojih 14 djece i 240 žena.

    Hrvatske i muslimanske snage zauzele su tada opštine Ripač, Petrovac, Drvar, Grahovo, Glamoč, Ključ, Sanski Most, Mrkonjić Grad, Šipovo, Srbobran, Jajce, Kupres i Krupu na Uni i za sobom ostavile pustoš i masovne grobnice.

    U ovoj operaciji učestvovao je i Peti korpus takozvane Armije BiH kojim je komandovao Atif Dudaković, o čemu postoji video-zapis na kojem se vidi kako izdaje naredbu da bude uništeno sve što je srpsko na ovim prostorima.

  • Ovo je najružniji grad na svetu

    Ovo je najružniji grad na svetu

    Šarlroa, grad koji broji 200.000 stanovnika i nalazi se 60 kilometara južno od Brisela, poznat je po depresivnoj atmosferi zbog turobnih stambenih kompleksa i ugašenih industrijskih postrojenja, a zahvaljujući kojim je pre desetak godina prozvan najružnijim gradom na svetu.

    Stopa nezaposlenosti u gradu iznosi blizu 30 odsto, a u njegove turističke atrakcije ulaze i zavisnici koji otvoreno konzumiraju heroin u praznim zgradama, dok prostitutke trguju ispod nadvožnjaka na uglovima samo nekoliko ulica od gradske opštine.

    Tokom prethodnih godina dva gradonačelnika su morala da daju ostavku nakon što su se upetljali u finansijske skandale koji su otkrili notornu korupciju i nepotizam Valonske socijalističke partije, regionalne stranke koja je gradom vladala decenijama.

    Dve od pet metro linija grada nikada nisu završene. Prazne stanice duhova sada služe kao mesto za zaustavljanje vandala, samozvanih grafitti umetnika i zavisnika.

    Još jedno svedočanstvo o administrativnoj nesposobnosti su mnogi mostovi i putevi koji se zaustavljaju usred ničega. Izgrađeni su, a zatim napušteni, samo za isplatu subvencija koje dodjeljuje savezna vlada.

    Šarlroa je postao simbol za sve što je pošlo po zlu na Zapadu uopšteno, a posebno u Valoniji, francuskom delu Belgije. Industrija uglja i čelika nekada je izazivala zavist kod ostatka Evrope. Belgija je imala drugu najopsežniju železničku mrežu na kontinentu nakon Velike Britanije, ali devedesete godine i nestanak uglja i čelika označili su početak kraja, a finansijska kriza zadala je konačni udarac.

    Pa ipak, grad ima svoju poetsku stranu. Zemlja iz zapuštenih rudnika uglja sada je prekrivena bujnom vegetacijom. Uz obale Sambrea, nekad smrdljivog, jako zagađenog plovnog puta, ljudi sada sede pecajući, a brodovima krstare između zarđalih, trošnih čeličana.

    Lokalni turistička kancelarija postavila je biciklističke staze duž onoga što se danas smatra industrijskim nasleđem, a stari industrijski kompleks pretvoren je u muzej i obrazovni centar.

    Upravo je titula najružnijeg grada na svetu pomogla da ovo mesto započne svoj oporavak. Sve je počelo pre desetak godina kada je jedan holandski list opisao belgijski grad kao “najružniji grad na svetu”. Nakon toga titulu su prihvatili i drugi mediji, s natpisima o depresivnom gradu koji iz dana u dan sve više propada.

    Međutim, ova titula je podigla prašinu te je grad stigao na naslovnice novina zbog čega su turisti počeli da dolaze. Domaći stanovnici uspeli su da razviju neku vrstu egzotičnog i apsurdnog turizma, koristeći “resurse” koji su im bili dostupni.

    Neobična titula je uspela da pokrene promene – nekadašnji grad duhova je u međuvremenu oživeo, pa su otvorene različite trgovine i pokrenuti poslovi.

    Napišite nam u komentarima šta mislite, da li je ovo zaista najružniji grad? Znate li za neki koji izgleda gore od njega?

  • Energetska kriza trese svijet

    Energetska kriza trese svijet

    Libanska elektroenergetska mreža je potpuno ugašena, nakon što su dvije glavne elektrane ostale bez goriva. Nestašice prijete Indiji, Njemačkoj, Rumuniji. Prijete i nestašice pojedinih proizvoda.

    Građani Srbije ne moraju da brinu – imaće tople domove i neće rasti cijene struje i gasa, poručuje predsjednik Vučić. A preduzimaju se, kaže, mjere za zaštitu privrede.

    Liban je ostao bez struje i to na nekoliko dana. Zbog nestašica dizela isključene su dvije glavne elektrane što je obustavilo proizvodnju električne energije.

    A zbog nestašice uglja sa restrikcijama se suočava Indija i sjever Kine. Najmnogoljudnija zemlja svijeta prethodno je najavila da se okreće zelenoj energiji, a primorana je ponovo da uvozi ugalj.

    U Evropi energetski cjenovni cunami. U Albaniji, koja je među najvećim uvoznicima struje kažu, da je zemlja u vanrednom stanju zbog krize u snabdijevanju električnom energijom.

    Problemi i u Rumuniji i Bugarskoj. Italijani se već suočavaju sa drastičnim poskupljenjem i gasa i struje.

    “Iako upozoreni na poskupljenje struje i plina od prvog oktobra, Italijani će tek kada im stignu računi vidjeti šta znači poskupljenje struje za 29,8 odsto i poskupljenje plina za 14,4 odsto. Novo uvećanje samo struje bilo bi znatno dramatičnije da nije reagovala italijanska vlada: struja bi poskupila za 45 odsto”, objašnjava dopisnica RTS iz Italije Sanja Lučić.

    Dodaje da je energetska kriza u Italija pokrenula poskupljenja gotovo svih proizvoda.

    Zbog vrtoglavog rasta cijena gasa najveći britanski proizvođači – čelika, stakla, keramike i papira, upozorili su vladu da će obustaviti proizvodnju.

    Skupi energenti u Njemačkoj pokrenuli su domino efekat: poskupljuju mnogi proizvoda, a prijete i nestašice.

    “Poskupio je i gas. Računi za grijanje su Nijemcima za 12 odsto veći od ovog mjeseca. Sve to se odrazilo i na inflaciju, koja je u Njemačkoj, poslije dugo vremena, prešla četiri odsto”, objašnjava Nenad Radičević, dopisnik RTS-a iz Njemačke.

    Kakva je situacija u Srbiji 

    Srbija prati dešavanja na svjetskom i evropskom energetskom tržištu, kaže predsjednik Vučić ističući da je naša zemlja na vrijeme riješila probleme. Obezbijeđen je i preventivi interventno i uvoz struje do polovine decembra dok se ne završi remont bloka B1 u TENT-u.

    Energetsku bezbjednost zemlja je osigurala izgradnjom gasovoda Balkanski tok, uprkos svim pritiscima sa Zapada.

    “Svakog dana gledamo da dva do tri miliona dodatno spustimo u Bantski Dvor da bismo čuvali za ne daj Bože. Tako se domaćin ponaša. Svaki dan mi danas ne trošimo iz Bantskog Dvora, već ono što nam regularno dolazi, gasovodom”, naveo je Vučić.

    Kako je objasnio, “dodatnih 180 megavata električne energije koje smo čuvali u rezervi, pustili smo u pogon, da bismo spustili berzansku cenu, da bismo pomogli domaćim privrednicima”.

    “To građane ne interesuje, mi za njih držimo najnižu moguću cenu u Evropu. Srbija ima najnižu cenu električne energiju u Evropi za domaćinstva”, istakao je Vučić.

    Predsjednik je poručio i da se pripremaju projekti gradnje novih hidroelektrana Đerdapa 3 i Bristrice što će za 15 odsto povećati proizvodne kapacitete električne energije.