VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Naučnici: Pad nivoa kiseonika mogao bi ugušiti većinu života na Zemlji

    Naučnici: Pad nivoa kiseonika mogao bi ugušiti većinu života na Zemlji

    Zemlja nije uvijek bila planet bogat kiseonikom i životom koji cvjeta zahvaljujući njemu. U novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Geoscience naučnici predviđaju da će nivoi kiseonika u određenom trenutku u budućnosti početi padati tako da će naša planeta ponovno postati bogat metanom, a siromašna kiseonikom, kakav je bio u davnoj prošlosti, prije velike oksidacije (GOE) koja se dogodila prije 2,4 milijarde godina.

    To se najvjerovatnije neće dogoditi narednih milijardu godina. Ali, kada dođe do promjene, ona će nastupiti prilično brzo.

    Naučnici u svojoj studiji ističu da stanje planeta u kojem su bogati kiseonikom uglavnom nije stabilno, što, među ostalim, ima implikacije u potrazi za vanzemaljskim životom.

    “Model predviđa da će deoksigenacija atmosfere, pri čemu će atmosferski O2 naglo pasti na nivoe koje podsjećaju na arhajsku Zemlju, najvjerovatnije biti pokrenuta prije početka vlažnih uslova staklenika u klimatskom sistemu Zemlje i prije velikog gubitka površinske vode iz atmosfere”, napisali su istraživači u sažetku svojeg rada.

    Kiseonika će nestati prije nego vode
    To će biti kraj puta za ljudska bića i većinu drugih oblika života koji se oslanjaju na kiseonik kako bi preživjeli, pa se treba nadati da ćemo u narednih milijardu godina naučiti kako kolonizovati i eventualno teraformisati druge planete.

    Kako bi došli do svojih zaključaka, istraživači su proveli detaljna modelisanja biosfere Zemlje, uzimajući u obzir promjene u sjaju Sunca i odgovarajući pad nivoa ugljen-dioksida jer se taj gas razgrađuje s porastom temperature. Manje ugljen-dioksida znači manje organizama koji imaju sposobnost fotosinteze, poput biljaka, što pak rezultuje s manje kiseonika koji oni stvaraju tokom fotosinteze.

    Naučnici su ranije predviđali da će povećano zračenje Sunca ispariti okeanske vode s lica Zemlje u roku od oko dvije milijarde godina, međutim, novi model – temeljen na nešto manje od 400.000 simulacija – pokazuje da će smanjenje nivoa kiseonika biti prvo što će ubiti većinu života.

    “Pad nivoa kiseonika je vrlo, vrlo ekstreman”, rekao je ranije ove godine za New Scientist Chris Reinhard s Tehnološkog instituta Georgia.

    “Govorimo o milion puta manje kiseonika nego što ga ima danas.”

  • Na prijemu u čast mitropolita u Sarajevu prisustvovali ambasadori, političari i vjerski lideri

    U zgradi mitropolije dabrobosanske je večeras održan prijem u čast mitropolita Hrizostoma i njegove višedecenijske službe, a osim patrijarha Porfirija koji je tim povodom došao u Sarajevo, prijemu su prisustvovali brojni ambasadori i političari.

    Patrijarh Porfirije je došao danas poslijepodne u Sarajevo povodom 50 godina monaške i 30 godina episkopske službe mitropolita Hrizostoma. U hramu Rođenja Presvete Bogorodice je u čast patrijarha održana služba, a Porfirije je poslao poruke mira te je imao pozitivne riječi o Sarajevu.

    Na prijem u čast mitropolita Hrizostoma, koji je nakon smrti prethodnog patrijarha Srpske pravoslavne crkve čuvao “tron” novom patrijarhu, došli su i mnogi vjerski lideri. Tu su bili predstavnici iz Islamske zajednice, jevrejske i katoličke crkve, ali i predstavnici vjerskih zajednica iz Rusije, Amerike, Francuske, Velike Britanije, Grčke, Srbije i drugi. Na prijemu su bili Tomo Vukšić, nadbiskup koadjutor vrhbosanski, Jakob Finci koji je predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove Islamske zajednice i drugi.

    Osim vjerskih zvaničnika, prisutni su bili i mnogi političari i ambasadori pa je tako na prijemu bio ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov, ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson, austrijska ambasadorica Ulrike Hartmann, japanski ambasador Makoto Ito…

    Prijemu su prisustvovali uglavnom lokalni političari poput gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubiše Ćosića, Sokoca Milovan Cicko Bjelica, a došao je i lider SDS-a Mirko Šarović.

  • Država mora smanjiti namete na gorivo

    Država mora smanjiti namete na gorivo

    • Skoro svakodnevno divljanje cijena goriva u BiH postalo je nepodnošljivo, te ogromnu štetu trpe i građani i bh. privreda, a na potezu je država, koja mora smanjiti svoje namete.

    Stav je to brojnih sagovornika “Nezavisnih novina”, koji ističu da su male šanse da će se prometnici naftnim derivatima odreći dijela svoje zarade, te smanjiti marže, tako da je preostalo jedino da se vlast konačno uhvati u koštac s ovim problemom.

    Zanimljivo, uprkos brojnim negodovanjima građana i prevoznika, od Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH još uopšte niko nije ni zatražio da država smanji vlastite apetite.

    “UO UIO nije primio nijednu inicijativu za smanjenje akciza na naftu i naftne derivate”, rekli su za “Nezavisne” iz Kabineta predsjedavajućeg UO UIO BiH.

    Međutim, kako nam je potvrđeno, inicijativa da se nameti srežu već za nekoliko dana će otići ka nadležnim institucijama, od kojih se očekuje brza reakcija.

    “Hitna sjednica Odbora za međunarodni putnički saobraćaj pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH biće održana u srijedu u Sarajevu. Jedna od tačaka dnevnog reda odnosi se na skupo gorivo. Naš prijedlog biće da se država odrekne dažbina koje je nametnula. To je jedini način da se ublaži ovaj udar”, ističe za “Nezavisne novine” Dejan Mijić, predsjednik Udruženja za međunarodni prevoz putnika BiH.

    Da država ima mehanizme da se odupre poskupljenjima goriva smatra i Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makroekonomski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH. On ističe da je to i uloga države – da pomogne u ovakvim situacijama.

    “Država treba da reaguje preko robnih rezervi, ali toga nema. Dakle, u toj situaciji distributeri bi trebalo da imaju razumijevanja i rade sa manjim profitom. A, jedna od mjera bi trebalo da bude smanjenje akciza ili taksa”, rekao je Komljenović za “Nezavisne novine”.

    Potrebno je, prvo, poraditi na kontroli, ističe Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, te dodaje da nikad nismo vidjeli primjere da se prometniku kaže: “Vrati cijene, gorivo si kupio kada je nabavna cijena bila niska”.

    “S druge strane, kad uspemo 50 maraka u rezervoar, 24 marke damo državi. Tu smo prevareni, jer nismo dobili ono što smo platili – mogli smo bez kredita izgraditi tri auto-puta i da se po njima vozimo besplatno”, rekao je Bago za “Nezavisne novine”, koji takođe dodaje da bi jedna od mjera trebalo da bude i smanjenje nameta.

    I zaista, apetiti države nisu mali… Po svakoj litri goriva koje se proda u BiH trenutno se, u zavisnosti od naftnog derivata, plaća akciza od 0,30 do 0,45 KM. Tu su i dvije putarine: prva za održavanje puteva, na koju izdvajamo 0,15 KM, a druga za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva – 0,25 KM po litri.

    I to nije sve… U osnovicu za obračun PDV-a ulaze i troškovi proizvodnje i ostali zavisni troškovi, kao što su transport i skladištenje. Sve skupa predstavlja osnovicu za obračun PDV-a, koji u BiH iznosi 17 odsto, što takođe ide na teret potrošača.

    U praksi to znači da, ako je cijena po litri dizela u BiH ovih dana u prosjeku 2,40 KM, od tog iznosa državi ide 1,05 KM (akciza 0,30 KM, putarina 0,15 KM, putarina za auto-puteve 0,25 KM i PDV 0,35 KM).

    Država se još više “omasti” po litru benzina 95. Naime, ako je cijena po litru ovih dana 2,40 KM, tu su uračunate dažbine u ukupnom iznosu od 1,10 KM (akciza 0,35 KM, putarina 0,15 KM, putarina za auto-puteve 0,25 KM i PDV 0,35 KM).

    Kada se podvuče crta, vrtoglave su cifre koje je država do sada uzela od vozača, a koji se voze po saobraćajnicama punim pukotina, klizišta, neravnina…

    “Ukupan iznos prikupljene putarine za održavanje puteva od 2006. do 30. septembra ove godine je 2,960 milijardi KM. Putarina za izgradnju auto-puteva naplaćuje se od 2009. godine, a po tom osnovu su do 30. septembra 2021. prikupljene 2,542 milijarde KM”, kaže za “Nezavisne novine” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH.

    Ili, prostom računicom, vozači su državi samo po osnovu putarine dali više od 5,5 milijardi KM. Ali, platili su vozači i akcize – od 2006. do 30. septembra ove godine je po tom osnovu ukupno prikupljeno dodatnih 7,248 milijardi KM. Naravno, ni to nije dovoljno državi pa je uzela dodatnih 17 odsto na PDV.

    Ovih dana, dakle, svjedoci smo dodatnih poskupljenja iako su i u FBiH i u RS na snazi ograničene marže, a da li Ministarstvo trgovine i turizma Srpske planira uvođenje i drugih mjera – pitanje je na koje nam konkretan odgovor nije stigao.

    “Vlada Srpske, u skladu sa zakonskim ovlaštenjima i nadležnostima, ograničavanjem marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata utiče na formiranje cijene ovih proizvoda”, kažu iz Ministarstva za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, Vlada Srpske je 1. aprila donijela Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata. Tom uredbom propisana je maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litri derivata, te 0,25 KM po litri u maloprodaji.

    Iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske poručuju da je njihova marža u skladu sa zakonom. Nude i oni rješenje…

    “Mislim da se ovakve situacije mogu kontrolisati na više načina, ali svakako nije smanjenje taksa, takozvanih akciza, nego zakonskim regulativama koje bi podstakle ili obavezale da distributeri naftnih derivata imaju određene zalihe”, rekao je za “Nezavisne novine” Dragan Trišić, predsjedavajući Grupacije.

    Jedno od rješenja je, predlaže on, da se izdvaja određeni novac za potrebe obaveznih rezervi, kako bi se intervenisalo u ovakvim situacijama, a što bi direktno uticalo na stabilnost cijena na tržištu i zaštitilo potrošače.

    Brojne zemlje se suočavaju sa poskupljenjem goriva, ali su se neke od njih, za razliku od BiH, već uhvatile u koštac sa problemom. Npr, u Hrvatskoj je najavljeno ograničavanje cijena. Premijer Hrvatske Andrej Plenković je rekao da vjeruje da će to distributeri izdržati te da je to odluka na korist njihove privrede i građana.

  • Dejton je projekat SAD i neće dozvoliti njegovo urušavanje

    Dejton je projekat SAD i neće dozvoliti njegovo urušavanje

    Amerika najavljuje sankcije za BiH. Dodik maše stenogramom razgovora sa Eskobarom u kojem, psujući, poručuje da ga baš briga za sankcije. Gdje su građani u svemu tome?

    Specijalni izaslanik američkog predsjednika Džoa Bajdena za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar, već neko vrijeme upozorava Dodika kako su “prijetnja otcjepljenjem i vraćanje reformi na institucije na državnom nivou antidejtonske i građanima Republike Srpske ne nude ništa osim izolacije i ekonomskog očaja”.

    Ključne riječi su „izolacija“ i „ekonomski očaj“, što se direktno tiče građana. Eskobar upozorava da bi pripremljene sankcije, koje najavljuje, mogle biti „agresivne“. Koliko to srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD Milorada Dodika brine vidimo iz poruka koje on Eskobaru u svom stilu šalje uz psovke, dok poručuje da ne doživljava ozbiljno američke sankcije.

    Lista sa 36 imena
    A sankcije koje spremaju SAD namijenje su za sve one koji se bave korupcijom, štete interesima svih građana BiH i podrivaju Dejtonski mirovni sporazum.

    Ekonomista Draško Aćimović kaže da se sankcije koje će biti uvedene od strane SAD, pa i EU, odnose na fizička i pravna lica.

    – Prema informacijama, trebale bi se odnositi na 36 osoba sa teritorije cijele Bosne i Hercegovine umiješanih u kriminal i korupciju, ali prema posljednjim dešavanjima vrlo je vjerovatno da će biti i proširene – kaže Aćimović.
    Dodaje da bi se sankcije od strane SAD trebale odnositi ne samo na zabranu ulaska i blokadu računa tih lica u SAD, već na mnogo više konkretnih mjera.

    – Očekuje se da će BiH usvojiti i “Magnitski zakon”, kao što je učinilo i Kosovo, a ono označava formiranje instrumenta koji predviđa uvođenje restriktivnih mjera u odnosu na fizička lica ili subjekte odgovorne za velika kršenja međunarodno priznatih ljudskih prava, te borbu protiv terorizma i međunarodnog kriminala – navodi Aćimović.

    Nije potreban konsenzus
    On kaže da, što se tiče sankcija Evropske unije, one već postoje i samo je potrebna odluka o imenima koja će biti na toj listi.

    – Odluka je od 2011. godine, produžava se svake godine i može se donijeti kvalifikovanom većinom, što znači da za sankcije nije potreban konsenzus svih zemlja Evropske unije, već je dovoljno samo 15 zemalja da donesu tu odluku. Sankcije EU se primjenjuju na teritoriji svih zemalja EU, a obavezujuće su i za sve zemlje koje imaju kandidatski status sa EU (sve zemlje regiona). Sve sankcije su u vezi sa fizičkim licima i firmama – objašnjava Aćimović za Srpskainfo.

    Dodaje da ono što je posebno problematično, a vezano je za Republiku Srpsku, jeste da se u slučaju sankcionisanja predsjednika Republike Srpske primjenjuje član 80. stav 4 Ustava RS, koji kaže da predsjednik Srpske mora prenijeti u tom slučaju svoja ovlašćenja na potpredsjednika Republike Srpske.

    – U ovom slučaju, na potpredsjednika Ramiza Salkića. Dosta je rizičnih stvari koje će biti jasnije u toku ovog mjeseca. Tako je borba protiv pandemije, korupcije i siromaštva evidentno sklonjena u drugi plan – objašnjava Aćimović.

    Savjetnici
    Ekonomista Svetlana Cenić, navodeći da ne zna koju vrstu sankcija SAD planiraju, kaže da sankcije bilo koje vrste koštaju građane.

    – Ako su ove sankcije u vidu izolacije, mogu da se odnose na političku elitu i ne moraju da se odnose na građane. Ako govorimo o ekonomskim sankcijama, opet bi stradali građani. Inače sam protiv ekonomskih sankcija za bilo koju državu – kaže Cenićeva.

    Dodaje da ako su sankcije usmjerene prema političarima, to je već pravo SAD i to je odluka jedne mnogo veće države nego što će BiH ikada biti.

    – Bez obzira što neki savjetnici Milorada Dodika govore kako SAD nisu više što su bile, još uvijek su SAD mnogo jače nego što je čitav Balkan zajedno. Njihovo je potpuno pravo da uvedu sankcije nekoj političkoj eliti, na šta ne možemo uticati – kaže Cenićeva za Srpskainfo.

    Izvoz
    Navodi da na građane to može da se odrazi u onom smislu što će ih ista ta politička elita ubjeđivati da šteta koja bude nanesena nije zbog korupcije i kriminala i zbog kršenja Dejtonskog sporazuma, koji je ipak čedo SAD.

    – Političari će govoriti građanima da je to zato što se oni zalažu i bore za svoj narod. Kako se bore to zna narod koji zna kako živi i kako mu je u ovim trenucima, dok razmišlja hoće li biti rata ili neće, šta nam se dešava i koliko je psihičko zdravlje otišlo u toj neizvjesnosti i nesigurnosti – ističe Cenićeva.

    Pričajući o mogućim sankcijama navodi da bi se one najverovatnije odnosile na zastoj kredita i investicija.

    – Ekonomske sankcije uvesti samo jednom dijelu zemlje, u ovom slučaju za Republiku Srpsku, značile bi da ne može da dobije međunarodne kredite ili da neće biti investicija, zatim bojkot robe iz Republike Srpske. Mada mi i nemamo neki izvoz u SAD. Sve su to samo nagađanja, jer još nije poznato šta se predviđa najavljenim sankcijama – kazala je Cenićeva.

  • Broj osiguranika najveći u istoriji

    Broj osiguranika najveći u istoriji

    • Uprkos pandemiji virusa korona, u Republici Srpskoj nastavljen je razvoj privrednih aktivnosti zahvaljujući kojima je u ovoj godini zabilježen rekordan broj osiguranika Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS, a još bolji omjer radnika i penzionera očekujemo iduće godine.

    Rekao je to “Glasu Srpske” direktor ovog fonda Mladen Milić, nakon što su juče iz te ustanove saopštili da su na kraju trećeg tromjesečja evidentirali 321.319 osiguranika, što je za 2.091 više nego na kraju prethodnog mjeseca. To je, istovremeno, kako su istakli, i najveći broj osiguranika u istoriji postojanja Fonda PIO, od aprila 1992. godine. Fond je u septembru imao ukupno 272.188 korisnika.

    Milić je naglasio da se i u ovom teškom vremenu stanje u privredi uspjelo stabilizovati uz pomoć raznih mjera Vlade RS, a to se direktno odrazilo na cjelokupan penzioni sistem.

    • Trenutno bilježimo čak i povećan rast broja osiguranika u odnosu na rast broja korisnika prava – naveo je Milić. Podsjetio je da su u nekim zemljama u regionu, pa i šire, prisutni negativni pokazatelji.
    • Nadamo se da ćemo nastaviti sa pozitivnim statistikama i da ćemo na kraju ove i početkom iduće godine doći do omjera 1:1,19, što bi u posljednjih 15 godina bio najpovoljniji odnos broja osiguranika i korisnika prava – poručio je Milić.

    I dok su u fondu zadovoljni trenutnim stanjem i statistikama, među penzionerima vlada zabrinutost i niz problema, koji su, kako ističu, kulminirali tokom pandemije.

    • Korona je ostavila najveće posljedice među penzionerima, jer ih je najviše među oboljelima. Potrebna nam je pomoć i na lokalnom nivou, posebno kada su pitanju troškovi sahrane koje snose porodice, jer je smrtnost ove populacije čak za 40 odsto veća nego ranijih godina – rekao je “Glasu Srpske” predsjednik Udruženja penzionera RS Ratko Trifunović.

    Naglasio je da je važno da penzije u Srpskoj nastave rasti, te da se novo usklađivanje očekuje već od januara iduće godine, i to u skladu sa rastom cijena i troškova života.

    • Očekujem da će doći do značajnijeg povećanja penzija. Nadamo se i značajnijoj podršci Vlade RS kada je riječ o banjsko-klimatskoj rehabilitaciji – naveo je Trifunović.

    Evidencije

    Prema evidencijama Fonda PIO, za posljednja tri mjeseca broj osiguranika povećan je za 2.617.

    • I pored negativnog uticaja u periodu pandemije, u prvih devet mjeseci ove godine zabilježen je stalni rast broja osiguranika, za oko 650 na mjesečnom nivou, a u odnosu na septembar 2020. kada je bilo 313.707 osiguranika, povećanje je za 7.612 ili 634 na mjesečnom nivou – istakli su u fondu.
  • Šta je otkrila revizija stranaka u BiH

    Šta je otkrila revizija stranaka u BiH

    Revizija poslovanja političkih partija, od strane Službe za reviziju CIK BiH, pokazuje da stranke iz godine u godinu uglavnom ponavljaju iste vrste bezakonja.

    Problem je što ovi izvještaji kasne godinama, pa su na sajtu CIK objavljene revizije za 2019.

    Kada su u pitanju najveće stranke, SDA Bakira Izetbegovića nije prijavila nenovčanu donaciju u iznosu od 21.250 KM, koju je ostvarila prilikom nabavke poslovnog prostora u Tesliću, što je suprotno Zakonu o finansiranju političkih partija BiH.

    O čemu se radi? Utvrđeno je da je stranka za nabavku stambeno-poslovne zgrade površine 154 metara kvadratnih i dvorišta od 197 kvadrata isplatila 98.749 KM. Međutim, kupoprodajna cijena, ugovorena između prodavca nekretnine, fizičkog lica i SDA, prema notarski obrađenoj ispravi iznosila je 120.000 KM. To znači da se razlika smatra donacijom koju je SDA prema Zakonu o finansiranju političkih stranka bila obavezna evidentirati u poslovnim knjigama i prijaviti u finansijskom izvještaju.

    – Pregledom godišnjeg finansijskog izvještaja utvrđeno je da priloge fizičkih licа u iznоsu оd 338.252 KM i priloge pravnih lica u iznоsu оd 36.700 KM stranka nije uplaćivala na transakcijski račun Centrale stranke, čime je prekršila odredbe člana 6. stav (2) Zakona o finansiranju političkih stranaka – utvrdili su revizori.

    Istovremeno, SNSD je u Programu utroška sredstava za 2019. planirao troškove u iznosu od 3.035.000 KM, od čega se 1.964.000 KM odnosi na režijske troškove, a drugi dio od 1.071.000,00 KM na kupovinu automobila, poslovnog prostora, nabavku opreme i izmirivanje obaveza za izgradnju poslovnog objekta za stranku.

    U godišnjem finansijskom izvještaju stranka je iskazala troškove u iznosu od 1.647.311 KM, a revizori tvrde da se SNSD kod pojedinih vrsta troškova nije pridržavao programa, pa je imao veće troškove od planiranih: za reklame i propagande plan je bio da potroše 50.000 KM, a u poslovnim knjigama su prikazali 31.370 KM više od toga; za kupovinu automobila planirali su 150.000 KM, a u istu svrhu potrošili 170.000 KM

    Slični prestupi utvđeni su i u poslovanju SDS. Stranka je 2019. planirala da potroši 950.000 KM, a prijavila je trošak od 1.059.488 KM.

    Stranka je planirala troškove po osnovu bruto plata i ugovora o djelu u iznosu od 520.000 KM, a potrošila je 617.980 KM; troškove telefona i interneta planirala je u iznosu od 50.000 KM, a ostvarila 53.034 KM; održavanje opreme je koštalo 18.087 KM, a planirano je u iznosu od 5.000 KM… Ugostiteljske usluge u hotelima, restoranima i svadbenom salonu plaćene su, a da korisnik usluga nije potpisao račun.

    HDZ BiH, Dragana Čovića, takođe je prekoračila sve planirane pojedinačne troškove, a zanimljivo je su prikazali priloge fizičkih lica u Usori i Tesliću, ukupnog iznosa 2.575 KM, ali novac nije uplaćen na račun stranačke centrale, što je suprotno Zakonu.

    – Kontrolom troškova dnevnica i putnih troškova u inostranstvu i troškova prevoza utvrđeno je da je HDZ BiH isplaćivala dnevnice i putne troškove fizičkim licima koja nisu zaposlena u stranci, a na isplaćena sredstva nije u skladu s poreskim propisima obračunala porez na dohodak i doprinose – utvrdili su revizori CIK.

    Centrala HDZ je u knjigama evidentirala troškove naknada hotelima za usluge u iznosu od 1.564 KM. Uvidom u račune Hotela „Mostar“ vidi se da na računima nisu navedene osobe koje su koristile hotelske usluge, a isti slučaj je i sa Hotelom „Evropa“ u Brčkom. Istovremeno, na računu Hotela „Mepas“ navedeno da je uslugu noćenja koristio Ivica Nuić, koji prema dostavljenim podacima nije zaposlen u HDZ.

  • BiH u sporovima izgubila 1,8 miliona

    Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine u prošloj godini izgubilo je 151 parnični predmet vrijednosti 1,8 miliona KM, dok je u korist BiH riješilo 161 predmet vrijednosti 15,4 miliona KM.

    Od predmeta koji su izgubljeni najviše ih se odnosilo na tužbe osoblja koje radi u pravosuđu, zatim vojnika Oružanih snaga BiH te zbog neosnovanog lišenja slobode. Kada je riječ o ukupnom broju predmeta, prema izvještaju Pravobranilaštva BiH o radu za 2020. godinu, u radu je bilo ukupno 1.560 parničnih predmeta ukupne vrijednosti 249,1 milion KM.

    Kao i u prethodnom, i u ovom izvještaju pravobranioci su upozorili vlasti Bosne i Hercegovine da se najveći broj predmeta gubi zbog sistemskih problema te da Pravobranilaštvo BiH uopšte nema šansu da te predmete dobije. Takav slučaj je sa tužbama osoblja koje radi u pravosuđu, a koje je u odnosu na druge zaposlene u institucijama BiH diskriminisano jer nema pravo na naknadu za ishranu u toku rada, naknadu za prevoz kao i za odvojen život i smještaj. Tu diskriminaciju potvrdio je i Ustavni sud BiH još 2013. i 2014. godine.

    “Konačno 5. decembra 2020. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH. Stupanjem na snagu ovog zakona konačno je riješen problem koji su izazivali sporovi iz ovog osnova, tako da se očekuje da u narednom periodu ova vrsta sporova potpuno iščezne”, navodi se u izvještaju Pravobranilaštva BiH za prošlu godinu, koji se nalazi na dnevnom redu Predstavničkog doma parlamenta BiH. Kada je riječ o izgubljenim sporovima BiH, veliki broj njih, tačnije 35, odnosi se i na neosnovano hapšenje i svi ti predmeti riješeni su u korist tužilaca.

    “To ne može odbraniti niko i unaprijed se zna ishod tog postupka. Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine predviđa mogućnost mirnog rješavanja ovih sporova pred Ministarstvom pravde BiH, ali se taj način rješavanja sporova nikada ne koristi”, rekao je za “Nezavisne novine” Mlađan Mandić, pravobranilac BiH. On kaže da bi Ministarstvo pravde u tom smislu trebalo aktivnije da se uključi jer je pravni osnov tih zahtjeva neosporan, a prebacivanjem tih stvari na

    Pravobranilaštvo i dalje na sudove samo se bespotrebno stvaraju dodatni troškovi. Kada je riječ o sporovima koji imaju karakter inostranih Pravobranilaštva BiH, već godinama najveći je onaj koji pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova vodi “Elektrogospodarstvo Slovenije”, a koji je vrijedan 1,3 milijarde KM.

    “Radi se o vrlo značajnom arbitražnom postupku, kako sa stanovišta izuzetno visoke vrijednosti spora, tako i sa stanovišta pravne prakse koju će arbitražni tribunal zauzeti u pogledu pitanja koja su istaknuta u dosadašnjem toku postupka”, naveli su pravobranioci.

  • Inckov nametnuti zakon mrtvo slovo na papiru u Srpskoj

    Inckov nametnuti zakon mrtvo slovo na papiru u Srpskoj

    Sporne izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je u formi odluke donio bivši visoki predstavnik Valentin Incko, a kojima se krivično kažnjava negiranje genocida, u Srpskoj su od juče mrtvo slovo na papiru.

    U ukazu Željke Cvijanović, predsjednice Srpske, u članu 1. se navodi da se odluka bivšeg visokog predstavnika neće primjenjivati na teritoriji Republike Srpske, a u članu 2. da nadležni organi Republike Srpske neće sarađivati s nadležnim organima BiH u pogledu primjene odluke visokog predstavnika.

    Osim ovog ukaza, predsjednica Srpske potpisala je i Ukaz o proglašavanju Zakona o dopunama Krivičnog zakona Republike Srpske, u kojem se zabranjuje omalovažavanje Republike Srpske.

    “Ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu, biće kažnjen kaznom zatvora do tri godine”, piše u zakonu. Ako je ovo djelo izvršeno na način da se Srpska označava kao agresorska ili genocidna tvorevina, ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim, učinilac će biti kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, stoji u tekstu novog zakona.

    Takođe se precizira da ukoliko ovo počini osoba iz neke institucije ili službeno lice, biće kažnjena zatvorom od dvije do deset godina.

    Milan Petković, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, ističe da u praksi, od juče, sporne izmjene Krivičnog zakona BiH, a koje je nametnuo Incko, predstavljaju mrtvo slovo na papiru u Srpskoj.

    “Sud BiH je nadležan za krivično djelo koje je nametnuo bivši visoki predstanik, dok istragu sprovodi i eventualnu optužnicu podiže Tužilaštvo BiH. Dakle, organi i institucije Srpske neće sarađivati s organima i institucijama BiH u vezi s tim izmjenama Krivičnog zakona. Recimo, MUP Srpske neće sarađivati sa SIPA niti Tužilaštvom BiH po ovom pitanju”, pojasnio je za “Nezavisne novine” Petković, po struci advokat.

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, rekao je da će Republika Srpska poštovati svoje zakone, te da ne prihvata zakon koji je nametnuo Incko, što je pokazala i donošenjem zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika. Dodik je poručio da niko nema pravo da nameće zakone te da je apsolutno neprihvatljivo da takav zakon bude nametnut.

    “Još važnija je implementacija. Ustavni sud Republike Srpske je rekao da je to u redu, prihvatili smo proceduru. Vjerovatno će to doći do Ustavnog suda BiH, koji će po inerciji sve što je doneseno u Republici Srpskoj smatrati nevažećim, ali ja moram da poručim da će zakon koji je usvojila Narodna skupština Srpske važiti. Nakon toga, nema potrebe da ponovo idemo u NS RS”, rekao je Dodik za RTRS.

    Bakir Izetbegović, lider SDA i predsjedavajući Doma naroda BiH, na upit kako komentariše činjenicu da je na snagu stupio zakon koji je donijela Narodna skupština RS, a kojim se odbija nametnuta odluka Incka, rekao je da očekuje reakciju i odluke OHR-a, ali da će sutra u Banjaluci inicirati da se o ovome očituje Ustavni sud BiH.

    “Spremni smo u parlamentu razgovarati o Inckovom zakonu. Znam da bi srpska strana da stavi tu i ‘Jasenovac’. Nema problema da razgovaramo, ali i drugi treba da rade kompromise, treba se civilizirano ponašati, treba poštovati Ustav i vladavinu zakona”, kazao je Izetbegović.

    Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH, ističe da nije problem da se zakoni donose u parlamentu BiH, nego da je problem ako ih nameće visoki predstavnik. Ovaj visoki funkcioner SNSD-a je dodao da je riječ o klasičnoj zamjeni teza i da SNSD-u nije problem da se zakon donese u parlamentu i da o zakonu treba razgovarati.

    “Zašto ovdje nema potrebe za dijalogom? Zato što uvijek neko očekuje da će neko da nametne taj zakon. To je Božja kazna za BiH”, rekao je Špirić.

    Predsjednik PDP-a Branislav Borenović poručio je u razgovoru sa šefom Regionalne kancelarije Delegacije EU u Banjaluci Stefanom Donatijem da nam trebaju zakoni koji su rezultat unutrašnjeg dogovora, te da je likovanje političkog Sarajeva kontraproduktivno.

  • Mafija u problemu – poslovi im propadaju zbog “mekanih i glupih milenijalaca”

    Mafija u problemu – poslovi im propadaju zbog “mekanih i glupih milenijalaca”

    Prema izveštajima “Wall Street Journala”, iskusni mafijaši žale se na mlade uzdanice mafije, jer su nepouzdani i previše, kako kažu, “tipkaju” po mobilnim telefonima.

    Navodni vođa njujorške kriminalne porodice Kolombo, 87-godišnji Endru Ruso uhapšen je prošlog meseca, a jedan od razloga njegovog pada je i to što je neuspešno upravljao mlađim saradnicima, ispričao je za “The Wall Street Journal” bivši agent FBI-a Skot Kurtis.

    Rusoovo dugogodišnje mikroupravljanje pokazalo je nepoverenje u sposobnosti mafijaša na nižim nivoima, smatra Kurtis.

    Nekoliko bivših državnih istražilaca dodalo je da mafijaši milenijalci ne posluju na način na koji su njihovi stariji saradnici i kolege navikli, pa to stvara problem organizacijama.

    “Stariji članovi mafije žale se da su milenijalci, koji su odrasli u predgrađima, a ne na ulicama grada, mekši, gluplji te da nemaju kodeks lojalnosti, kao njihovi prethodnici. Osim toga, uvek “tipkaju” po mobilnim telefonima”, piše novinar časopisa.

    Upravo je dopisivanje milenijalaca putem mobilnih telefona dosta koštalo navodnog vođu porodice Kolombo.

    Jedan od njegovih mlađih saradnika optužen je da je slao preteće poruke dok je iznuđivao novac. To se na kraju pokazalo kao inkriminirajući dokaz.

    “Kod njih se sve nalazi u telefonima”, rekao je novinaru jedan bivši član mafijaške porodice.

    “Iako svakodnevni rad mafije izgleda malo drugačije od rada ostatka sveta, problemi u upravljanju nisu toliko drugačiji. Ove pukotine u funkcionisanju organizovanog kriminala mikrokosmos su gospodarstva izmučenog generacijskim ratovima, a radno mesto je bojno polje”, prenose sad američki mediji te dodaju da su “milenijalci stvorili ‘novo normalno’ koje se u potpunosti temelji na digitalnom”.

    Taj generacijski jaz je toliko velik da je, čini se, čak ušao i u podzemni svet rada, gde su visokorangirane osobe, poput, primera radi gore spomenutog Rusoa, navikle na tradicionalan način rada, te zbog toga nisu spremni da prepuste svoju moć mlađoj generaciji za koju smatraju da – nema pojma.

    Inače, milenijalcima se smatraju generacije rođene između 1981. i 1996. godine.

  • Od sad aspirin neće moći da se uzima bez preporuke lekara?

    Od sad aspirin neće moći da se uzima bez preporuke lekara?

    Stručna komisjia američke vlade saopštila je u utorak da više ne preporučuje dnevnu dozu aspirina kako bi se smanjio rizik od srčanog i moždanog udara kod ljudi starijih od 60 godina, prenela je francuska novinska agencija AFP. Osobe u dobi od 40 do 59 godina koje imaju veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, ali nemaju istoriju te bolesti, treba da se posavetuju sa svojim lekarom i donesu individualnu odluku da li će uzimati lek.

    Ova izjava predstavlja veliki preokret u američkom medicinskom području, gde je svakodnevno uzimanje aspirina proširena praksa.

    Lek razređuje krv, sprečava stvaranje krvnih ugrušaka i smanjuje rizik od srčanog ili moždanog udara.

    Od 2016. godine Radna grupa za prevenciju, vladino medicinsko stručna komisija, preporučila je dnevnu dozu aspirina za osobe u pedesetim godinama koje imaju 10 odsto veći rizik od srčanog ili moždanog udara u sledećih 10 godina.

    Panel je tada takođe preneo da bi za rizične osobe u 60-im godinama odluka o uzimanju aspirina treba da bude individualna.

    Ali već nekoliko godina studije dovode u pitanje te preporuke.

    U utorak su stručnjaci rekli da dobrobiti aspirina nisu dovoljne da se uravnoteže sa povećanim rizikom od krvarenja, naročito u mozgu ili crevima, kod starijih osoba.

    “Svakodnevna upotreba aspirina može da pomogne u sprečavanju srčanog i moždanog udara kod nekih ljudi, ali može da uzrokuje i potencijalno ozbiljne štete, poput unutrašnjeg krvarenja”, rekao je član radne grupeDžon Vong. Nove preporuke nisu konačne

    Ove nove preporuke još nisu konačne. One će biti otvorene za javnu raspravu do početka novembra.

    Takođe se ne odnose na pacijente koji uzimaju aspirin nakon pretrpljenog moždanog ili srčanog udara, navodi se u saopštenju.

    Uzimanje aspirina za smanjenje rizika od srčanih bolesti često je spontana odluka mnogih Amerikanaca.

    Prema studiji iz 2017., 23 odsto odraslih osoba u dobi od 40 i više godina koje nemaju kardiovaskularne bolesti uzimalo je aspirin kao preventivnu meru, od čega je 23 odsto to učinilo bez preporuke lekara.