Kategorija: Društvo

Na izlazu iz Republike Srpske, odnosno na graničnim prelazima sa Hrvatskom danas, 10. aprila, oko 12 časova evidentne su velike gužve.

Gužve na granicama sa Hrvatskom

Tako se kolone vozila, prema snimcima Auto-moto saveza Republike Srpske (AMS RS), mogu vidjeti na graničnim prelazima Gradiška, Gradini, Kozarska Dubica i Kostajnica.

Osim toga, kako se može vidjeti na stranici AMS RS, kolone vozila su i na graničnim prelazima sa Srbijom, odnosno na ulazu u Republiku Srpsku na GP Pavlovića most, Šepak i Karakaj.

Novi EES sistem donosi zadržavanja

Prethodno su upozorili da se od danas na granicama sa EU u popunosti implementira “Entry/Exit system” za građane trećih zemalja.

“Sistem će biti 24 sata aktivan, zbog čega se mogu očekivati duža zadržavanja na graničnim relazima sa Hrvatskom”, naveli su iz AMS RS.

Jutros su saopštili i da je pojačana frekvencija vozila na izlazu iz BiH na graničnim prelazima Izačić, Velika Kladuša, Kozarska Dubica, Gradina, Gradiška i Orašje.

Preporuke za putnike

Građanima se preporučuje da putovanja planiraju unaprijed i, kad god je moguće, koriste manje opterećene granične prelaze i termine izvan vršnih opterećenja, rečeno je juče, 9. aprila za “Nezavisne novine” iz MUP-a Hrvatske, povodom potpune primjene sistema ulaska/izlaska – EES (Entry/Exit System).

Podsjetimo, od danas, države članice Evropske unije započinju s potpunom primjenom EES, čime završava njegovo postepeno uvođenje i prelazi se na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka spoljnih granica šengenskog prostora, što znači da se građanima BiH u pasoše više neće udarati pečati.

“Od tog datuma prestaje pečatiranje putnih isprava državljana trećih zemalja, a svi podaci o ulascima i izlascima bilježiće se elektronski u EES sistemu”, saopšteno je iz MUP-a Hrvatske.

Kako funkcioniše novi sistem

Oni su pozvali putnike da se pravovremeno informišu o novom načinu evidentiranja prelazaka granice, kao i putem službene stranice EES sistema, te da prilikom putovanja imaju potrebnu dokumentaciju i postupaju u skladu sa uputstvima policijskih službenika kako bi se granična kontrola odvijala što brže i učinkovitije.

Inače, sistem automatski evidentira datum i mjesto ulaska i izlaska, trajanje dopuštenog boravka te eventualna odbijanja ulaska. Trajanje dopuštenog boravka precizno se računa putem integrisanog automatizovanog kalkulatora.

U BiH danas, 10. aprila, nakon pretežno vedrog i hladnog jutra, tokom dana očekuje se naoblačenje sa sjevera koje će ponegdje donijeti slabe padavine – kišu, a na višim planinama i pokoju pahulju snijega.

Biće malo toplije nego juče, uz dnevne temperature od 12 do 18 stepeni Celzijusa, a na jugu do 22 stepena. Sjeverni vjetar će oslabiti tokom dana i promijeniti smjer, navodi BH meteo na svojoj Facebook stranici.

Za dane vikenda, 11. i 12. aprila, prognozira se umjereno do pretežno oblačno vrijeme i dodatno zatopljenje, naročito u nedjelju. Uglavnom će biti bez padavina, uz rijetku mogućnost kratkotrajne slabe kiše. Jutarnjeg mraza neće biti, a jutarnje temperature  biće se između 3 i 10 stepeni. Dnevna temperatura u subotu biće slična kao u petak, dok će u nedjelju biti znatno toplije, uz vrijednosti oko ili malo iznad 20 stepeni.

Od ponedjeljka, 13. aprila, približavanjem ciklona sa zapada Sredozemlja, očekuje se pretežno oblačno vrijeme uz povremenu kišu i pljuskove. Takve vremenske prilike mogle bi potrajati veći dio, a možda i cijelu narednu sedmicu, pa je preporučljivo uvijek imati kišobran pri ruci.

Kiša koja se očekuje od ponedjeljka biće tzv “prljava”, zbog prisustva čestica saharskog pijeska i prašine u zraku.

U ponedjeljak će i dalje biti toplo, dok se od utorka (14.04.) očekuje blago zahlađenje.

U danu tišine i molitve, okrećemo se našoj baštini. Kako su naši stari obilježavali Veliki petak i šta nam danas poručuju običaji koje čuvamo vijekovima?

Veliki petak spada u najtužnije dane u hrišćanstvu, dan kada je Isus Hristos svoj život dao da bismo mi živjeli. Zato je Veliki petak najtužniji dan u godini.

Tog dana se ne jede, ne veseli, već se samo moli za oproštaj grijehova.

Za Veliki petak se vezuje više običaja kojih se treba pridržavati na ovaj dan. Ovaj dan se posti strogo. Јede se samo hljeb i pije se voda.

Vjerovanje u narodu je da se na ovaj dan ne jede kopriva, ali ni riba.

Veliki petak je dan posvećen preispitivanju, a domaćice ne kuvaju. Taj dan je rezervisan za mir, tugovanje, molitvu i farbanje jaja.

Јaja se farbaju cijeli dan, u što šarenije boje, a prvo ofarbano jaje se naziva “Čuvarkuća”. To jaje se boji u crvenu boju i ostavlja na izdvojeno mjesto godinu dana, da čuva kuću.

Na Veliki petak se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovijestima.

Od velikog četvrtka do Vaskrsa ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti. Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto (grob Hristov), ispred oltara.

U nekim našim krajevima, običaj je da se vjernici poslije cjelivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica.

Po narodnom vjerovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lijepu želju, i ta želja će biti ispunjena.

Stariji ljudi kažu – ako na Veliki petak pada kiša, neće biti šljiva, a ako je toplo i sunčano, očekuje se veliki rod voća.

Srpska pravoslavna crkva obilježava Veliki petak – dan Hristovog stradanja, najtužniji dan za hrišćane, kada je Isus Hristos osuđen i razapet na Golgoti, žrtvujući se za sve ljude i spasenje svijeta.

Na Veliki petak ne služi se liturgija već Carski časovi, a u poslijepodnevnim satima služi se večernje sa iznošenjem Plaštanice, koja simbolizuje platno u koje je Isus Hristos bio umotan nakon skidanja sa krsta i na kojoj je predstavljeno Hristovo polaganje u grob.

Bogosluženja su, prema drevnoj tradiciji, u skladu sa tugom Velikog Petka, koji je i dan najstrožeg posta, kada zvona ne zvone, već se umjesto njih oglašavaju klepala.

U Republici Srpskoj i FBiH danas će prije podne biti pretežno sunčano vrijeme, nakon čega će doći do naoblačenja prema svim krajevima, uglavnom bez padavina.

U toku noći doći će do postepenog razvedravanja, dok će na zapadu biti oblačnije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, povremeno i pojačan sjevernih smjerova, a na jugu umjerena, tokom jutra na udare i jaka bura.

Dnevna temperatura vazduha od 12 do 20, u višim predjelima od osam stepeni Celzijusovih.

U toku je postupak obnove ekološke dozvole za hidroelektranu “Ulog”, a tim povodom je Centar za životnu sredinu u četvrtak u Banjaluci predstavio rezultate istraživanja koji ukazuju da je pomor ribe u rijeci Neretvi u septembru 2025. godine direktno uzrokovan radom ovog postrojenja.

Kako je istakla Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu, oni su Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS dali predloge kako da se u narednom periodu pokuša smanjiti uticaj ove hidroelektrane na ekosistem Neretve.

“Mi smo godinama ukazivali na problematiku izgradnje ovakvog projekta na netaknutom dijelu gornjeg toka Neretve. Nažalost, hidroelektrana je izgrađena i sve što možemo učiniti je da ublažimo njen uticaj. Gornji tok rijeke Neretve je iznad hidroelektrane Ulog planiran kao zaštićeno područje, a mi smo 2021. godine pokrenuli proces zaštite te smo sve dostavili Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju i tu sada sve stoji”, pojasnila je Ivanićeva.

Proglašenjem gornjeg toka rijeke Neretve zaštićenim bi se, ističe, spriječila izgradnja još sedam malih hidroelektrana koje su planirane na ovom području.

Gabriel Singer, profesor sa Univerziteta u Inzbruku, koji je radio niz istraživanja na rijeci Neretvi, prezentovao je istraživanje koje je sa timom stručnjaka uradio nakon što se dogodio veliki pomor ribe na Neretvi u septembru prošle godine.

Pojasnio je da su prvi podaci o pomoru stigli od lokalnih ribara, nakon čega su sprovedena mjerenja na više lokacija duž rijeke. Istraživanja su pokazala da je došlo do izražene temperaturne stratifikacije u akumulaciji, sa većim sadržajem kiseonika u površinskim slojevima i značajno nižim na dnu.

“Za opstanak, ribe zahtijevaju visok nivo rastvorenog kiseonika. U jednom trenutku izmjerene vrijednosti su bile ispod četiri miligrama po litru, što nije dovoljno za njihov opstanak”, objasnio je Singer te dodao da podaci sa mjernih stanica nizvodno ukazuju na nagle promjene vodostaja, izazvane iznenadnim ispuštanjem vode iz akumulacije, i to u periodu kada je zabilježen pomor ribe.

Naglasio je da je kombinacija ispuštanja vode sa niskim sadržajem kiseonika i talasnog puštanja vode, uz pojačane padavine, dovela do ekološke katastrofe.

“HE ‘Ulog’ je uzrok pomora ribe, zbog ispuštanja vode sa malom količinom kiseonika u toku vršnog rada. Ovakva katastrofa će se ponoviti  ukoliko se ne promijeni način upravljanja HE”, istakao je Singer.

Kao moguća rješenja ovog problema naveo je ukidanje vršnog režima rada, striktno poštovanje uslova iz ekološke dozvole, te uspostavljanje transparentnog sistema monitoringa uzvodno i nizvodno, koji bi uključivao kontinuirano mjerenje kiseonika, temperature i vodostaja.

I Ulrih Ajhelman, direktor međunarodne organizacije “Riverwatch”, koja koordiniše kampanju Sačuvajmo “Plavo srce Evrope”, se osvrnuo na ovo istraživanje, navodeći da rezultati jasno pokazuju da je rad hidroelektrane doveo do pomora.

“To će se ponavljati ukoliko se nešto ne promijeni”, poručio je Eichelman i dodao da postojeća ekološka dozvola definiše ovo postrojenje kao protočnu hidroelektranu, što podrazumijeva da voda koja uđe u sistem treba odmah biti ispuštena.

“Sve ukazuje da se ne radi u skladu sa dozvolom. Početkom jula ove godine očekuje se izdavanje nove dozvole, a postoji bojazan da će investitor pokušati da ozvaniči vršni režim rada zbog ekonomske dobiti, odnosno proizvodnje električne energije u periodima kada je cijena najviša”, naveo je Ajhelman te dodao da je ključno da Ministarstvo ne mijenja postojeće uslove rada, te da pojača kontrolu.

“Nije dovoljno vjerovati da će investitor poštovati pravila, nadzor mora biti kontinuiran i efikasan. Takođe, neophodna je saradnja oba entiteta kako bi monitoring bio adekvatan”, zaključio je on.

U Republici Srpskoj i FBiH danas će prije podne biti pretežno sunčano vrijeme, nakon čega će doći do naoblačenja prema svim krajevima, uglavnom bez padavina.

U toku noći doći će do postepenog razvedravanja, dok će na zapadu biti oblačnije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, povremeno i pojačan sjevernih smjerova, a na jugu umjerena, tokom jutra na udare i jaka bura.

Dnevna temperatura vazduha od 12 do 20, u višim predjelima od osam stepeni Celzijusovih.

Iza rešetaka u Republici Srpskoj nalazi se 16 žena, od kojih najmlađa ima 25, a najstarija 67 godina, kažu u Ministarstvu pravde.

Smještene su u Odjeljenju za zatvorenike ženskog pola koji se nalazi u Kazneno-popravnom zavodu u Istočnom Sarajevu.

U zatvoru su zbog krivičnih djela teško ubistvo, ubistvo, neovlaštena proizvodnja i promet opojne droge, te zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja, piše Glas Srpske.

Iz Ministarstva su naveli da su neke od njih osuđene zbog krivičnih djela prevara ili obmana pri dobijanju kredita, ugrožavanje javnog saobraćaja, protivpravnog oduzimanja slobode u pomaganju, izborne prevare, falsifikovanja novca i davanja lažnog iskaza.

Dodali su da u Odjeljenju za zatvorenike ženskog pola nije zabilježen porast žena u odnosu na prethodni period i da nema nijedne porodilje koja izdržava zatvorsku kaznu.

Veliki četvrtak jedan je od najznačajnijih događaja u toku Velike ili Stradalne nedjelje u kojoj, prema hrišćanskom predanju, počinje i završava se Hristovo stradanje i njegova zemaljska misija za spas čovečanstva.

Danas je Veliki četvrtak. Prema predanju, obilježava se sjećanje na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i apostola. Na ovaj dan ustanovljena je i Sveta tajna pričešća. Na večernjem bogosluženju čita se dvanaest Јevanđelja o stradanju Gospoda Isusa Hrista.

Na Veliki četvrtak Isus je sa učenicima, na Tajnoj večeri, podijelio hleb i vino kao simbol svog tijela i krvi, i na taj način ustanovio Svetu tajnu pričešća.

Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i podijelivši ga apostolima rekao: “Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grehova”.

Zatim je uzeo čašu vina i rekao: “Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga zavjeta, koja se proliva za mnoge radi otpuštenja grijehova”, što su reči koje se mogu čuti u toku svete liturgije.

Potom je sin Božiji oprao noge svojim apostolima učeći ih tako, sopstvenim primerom, kako treba da služe jedni drugima.

Zapovedio im je i da ljube jedni druge: “Da ljubite jedni druge kao što ja vas ljubim”.

Danas se valja pričestiti

U spomen na Tajnu večeru, ovo je jedini dan kada je tokom Velike nedjelje dozvoljeno ulje i vino.

Veliki četvrtak je, po uzoru na prvu pričest Hristovu i njegovih apostola, jedan od dana određenih za pričešće vernika, koji su, poštujući pravoslavni kanon, “postili na vodi”.

Danas se valja pričestiti, jer, vjeruje se, i najvećim grešnicima na Veliki četvrtak sve se oprašta. Svako dobročinstvo prema siromašnima bilježi se na nebu.

Na Veliki četvrtak u pojedinim dijelovima zemlje već počinje farbanje vaskršnjih jaja.