Kategorija: Društvo

  • Imunizacija djece jedan od najvažnijih načina zaštite zdravlja djece i zajednice u cjelini

    Imunizacija djece jedan od najvažnijih načina zaštite zdravlja djece i zajednice u cjelini

    Povodom javne rasprave na temu imunizacije koja je održana proteklog vikenda u Banjaluci, ЈZU Institut za javno zdravstvo Republike Srpske podsjeća javnost da je imunizacija djece jedan od najvažnijih načina zaštite zdravlja djece i zajednice u cjelini.

    – Vakcine su, prema svim dostupnim naučnim podacima, dokazano najefikasnija i najsigurnija preventivna mjera kojom se sprječava pojava i širenje zaraznih bolesti. One su bezbjedne, efikasne i detaljno provjerene – naveli su iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Podsjećaju da sz u zadnjih 60 godina vakcine spasile više dječijih života nego bilo koja druga medicinska intervencija.

    – Nažalost, u posljednjem periodu evidentan je pad obuhvata djece obaveznom imunizacijom. Kada je u pitanju konkretno MRP vakcina, obuhvat vakcinacijom sa prvom dozom vakcine je 60,24 odsto, a sa drugom 77,72 odsto za Republiku Srpsku što je daleko od potrebnih 95% i više, za ostvarenje kolektivnog imuniteta u populaciji i što stvara ozbiljan rizik od ponovne pojave bolesti koje su bile gotovo iskorijenjene – dodaju u saooštenju.

    Takođe, podsjećaju da je u Republici Srpskoj obavezna vakcinacija djece protiv deset zaraznih bolesti i to protiv tuberkuloze, hepatitisa B, difterije, tetanusa, velikog kašlja (pertusisa), poliomijelitisa, hemofilusa influence tipa B, morbila, rubeole i parotitisa. Neke od ovih bolesti se jako brzo šire, mogu izazvati teške komlikacije i imati neizvestan ishod.

    – Nevakcinisanjem djeteta, roditelji rizikuju da dijete oboli, ali ujedno doprinose stvaranju uslova za širenje zarazne bolesti čije posljedice mogu biti nepredvidive za djecu koja iz opravdanih razloga ne mogu biti vakcinisana. Danas kada su roditelji svakodnevno izloženi raznim netačnim i neprovjerenim informacijama koje im se plasiraju, opravdan je njihov strah i zbunjenost, stoga pozivamo roditelje ako imaju bilo kakve nedoumice kada je imunizacija u pitanju da se obrate svom porodičnom doktoru, pedijatru ili zdravstvenim radnicima u ЈZU Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske koji su im uvijek na raspolaganju – istakli su iz Instituta,

    Takođe, pozivaju da provjere vakcinalni status svog djeteta u nadležnom vakcinalnom centru, kako bi nadoknadili neku od propuštenih vakcina.

    – Samo odgovornim odnosom prema vakcinaciji možemo očuvati zdravlje naše djece, spriječiti epidemije i zaštititi buduće generacije – naglasili su iz Institut za javno zdravstvo Republike Srpske.

  • Socijalni partneri dogovorili – najniža neto plata u Srpskoj 1.000 KM

    Socijalni partneri dogovorili – najniža neto plata u Srpskoj 1.000 KM

    Socijalni partneri dogovorili su najnižu platu za iduću godinu.
    Najniža neto plata u Republici Srpskoj iznosiće 1.000 KM, rekao je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić.

    – Najniža neto plata sa trogodišnjom srednjom stručnom spremom iznosiće 1.050 KM, četvorogodišnja srednja stručna sprema 1.100, viša stručna sprema iznosiće 1.350, dok je najniža plata za visoku stručnu spremu predviđena u iznosu od 1.450 KM – rekao je Egić.

     

    Naveo je da je dogovoreno da u prve dvije kategorije poslodavci prilikom isplata plata imaju olakšice u iznosu od 50 KM na koje neće plaćati poreze i doprinose.

  • Oko 8.000 radnika bez zdravstvenog osiguranja

    Oko 8.000 radnika bez zdravstvenog osiguranja

    Oko 8.000 zaposlenih u Republici Srpskoj za devet mjeseci ove godine nije bilo zdravstveno osigurano jer poslodavci nisu uplaćivali doprinose, govore podaci Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske.

    Iz Fonda ističu da je na zdravstveno osiguranje samo po osnovu radnog odnosa za devet mjeseci bilo je prijavljeno oko 273.000 radnika.

    “Bez prava na zdravstvenu zaštitu bilo je oko 8.000 lica, što je mnogo manje u odnosu na stanje prije nekoliko godina, kada se za oko 40.000 radnika nisu redovno uplaćivali doprinosi. Međutim, naglašavamo da se ti podaci mijenjaju iz dana u dan i da zavise od dinamike uplate doprinosa”, kazali su iz Fonda.

    Dodali su da, kada se uplate doprinosi, Fond odobrava radnicima osiguranje i to dva mjeseca od posljednje uplate, primjera radi, ukoliko se uplati doprinos za oktobar, radnik je zdravstveno osiguran do kraja decembra.

    Božana Radomir, viši stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske, kazala je za “Nezavisne novine” da je zakonska obaveza svakog poslodavca da prilikom isplate plata izvrši uplatu poreza i doprinosa na tu platu.

    “Ovaj podatak da je oko 8.000 radnika bilo bez zdravstvenog osiguranja jeste bolji pokazatelj u odnosu na prošlu godinu kada preko 40.000 radnika nije imalo osiguranje, ali prosto ne bi trebalo biti nijedna brojka u pitanja, znači da nijedan radnik ne bi trebalo da dođe u situaciju da ne može da ovjeri zdravstvenu knjižicu”, kazala je Radomirova.

    Pojasnila je da su analize pokazala smanjenje broja radnika koji nisu u mogućnosti ovjeriti zdravstvenu knjižicu.

    Kako je istakla, situacija na tržištu rada je takva da su poslodavci postali svjesni, ukoliko se ne budu pridržavali tih zakonskih rokova, odnosno redovno isplaćivali plate radnicima, da će radnici da ih napuste.

    Dodala je da postoji određen broj poslodavaca koji su nesavjesni, te ne žele da uplate, ali i poslodavaca koji naprave propuste.

    “Ali ima i pozitivnih primjera, gdje poslodavci imaju poteškoće u poslovanju, pa postepeno uplaćuju koliko imaju priliva sredstava”, kazala je ona.

    Iz Fonda podsjećaju da je Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske definisano da pravo na zdravstveno osiguranje imaju građani koji su prijavljeni na zdravstveno osiguranje po jednom od zakonom predviđenih osnova i za koje se redovno uplaćuju doprinosi.

    “Redovna uplata doprinosa je oduvijek uslov za korišćenje zdravstvene zaštite. Primjera radi, za radnike prijavu na osiguranje i uplatu doprinosa vrši poslodavac, dok, recimo, poljoprivrednici kojima je poljoprivreda osnovno zanimanje lično se prijavljuju na osiguranje i uplaćuju sebi doprinose”, kazali su iz FZO Republike Srpske.

    Pojašnjavaju da žena, ako je nezaposlena, može da bude osigurana preko supruga koji radi.

    “U tom slučaju doprinosi se uplaćuju samo za njega, dok članovi porodice koji su osigurani preko njega za zdravstvenu zaštitu ne izdvajaju ništa. Dakle, lice se na zdravstveno osiguranje može prijaviti po više osnova, kao što su radni odnos, penzioneri, poljoprivrednici, kao lica bez prihoda, kao korisnik socijalne pomoći i drugi”, ističu iz FZO Republike Srpske.

    Podsjećaju da prihodi od doprinosa zaposlenih čine više od 80 odsto ukupnih prihoda Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, što govori u prilog tome koliko je važno da se doprinosi redovno uplaćuju, jer se od tog iznosa finansira cijeli zdravstveni sistem.

  • Iz BiH se godišnje iseli pun grad ljudi

    Iz BiH se godišnje iseli pun grad ljudi

    Na godišnjem nivou BiH samo po osnovu onih koji je napuste ostane bez osrednjeg grada koji broji 25.000 ljudi.

    Takav zaključak može se donijeti iz cifre o iseljavanju, navedene u dokumentu “Okvir saradnje za održivi razvoj između Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija za period 2026-2030”, koji je objavilo Ministarstvo inostranih poslova BiH.

    “BiH i dalje prolazi kroz značajne demografske promjene obilježene padom broja stanovnika, podstaknute niskom stopom nataliteta, starenjem stanovništva i kontinuiranim iseljavanjem oko 25.000 ljudi godišnje, posebno mladih i kvalifikovanih radnika. To povećava nedostatak radne snage i predstavlja prepreku ekonomskom rastu i produktivnosti”, navedeno je u ovom dokumentu.

    Puni autobusi
    Iz svih krajeva BiH, posebno iz seoskih sredina, stižu sumorne i zabrinjavajuće brojke o iseljavanju. Primjera je napretek, a jedan od njih je i selo Orahovljani, u opštini Mrkonjić Grad.

    “Što se tiče Orahovljana, ako pogledamo nekoliko godina unazad, može se reći da je tu bio potpuno drugačiji život. Škola je bila puna đaka, čak u dvije smjene se išlo. Nakon osnovne škole djeca su odlazila u srednju školu, a autobusi su bili puni đaka. Vremenom se to promijenilo, krenulo je intenzivno iseljavanje i odlazak u strane zemlje”, kaže za “Nezavisne novine” Suzana Perać, predsjednica Savjeta mjesne zajednice Orahovljani.

    Najviše ljudi se, dodaje ona, odselilo u Italiju i Austriju, a porodica ima i u Sloveniji.

    “Brojne kuće su sada prazne, a ovdje su ostali stariji ljudi, po jedno ili dvoje u domaćinstvu. Mislim da je razloga mnogo. Jedan od glavnih se odnosi na migraciju selo – grad, što je i potpuno normalno jer nam gradovi svakako nude više mogućnosti za život. A što se tiče odlaska u inostranstvo, ljudi idu zbog većih plata i sigurnije egzistencije. Mislim da je sve to dovelo do masovnog odlaska mladih ljudi iz naše zemlje”, istakla je ona.

    Demografski gubitak
    Aleksandar Majić, demograf, kaže da je ovaj prostor oduvijek bio emigraciono područje.

    “Sa prostora BiH, ako uzmemo u obzir i 19. vijek i 20. vijek, stanovništvo se iseljavalo. Imali smo, recimo, talas migracija i nakon Drugog svjetskog rata. Nažalost, ta emigracija je nastavljena i u drugoj polovini 20. vijeka. Međutim, visok prirodni priraštaj mogao je nadomjestiti taj demografski gubitak koji se odnosi na emigraciju stanovništva”, kaže Majić.

    Nažalost, protekli rat je, dodaje on, masovno ubrzao proces emigracije, tako da smo devedesetih godina prošlog vijeka imali snažan odliv stanovništva. I to je nastavljeno.

    “Ekonomska situacija i stanje u državi su se reflektovali na današnje migracije”, istakao je Majić za “Nezavisne novine”.

    Šta sve ne znamo
    On ističe da ne postoje precizni podaci o migracionom saldu vanjskih migracija, ali nemamo ni tačne podatke o tome koliko nas je u BiH.

    “Nemamo popis, posljednji je bio 2013. godine. U ovom popisnom krugu BiH nije popisala svoj broj stanovnika. Da je to urađeno, mi bismo tačno mogli da utvrdimo koliko smo stanovnika izgubili ‘zahvaljujući’ migracijama između dva popisa”, naglasio je Majić.

    Struka poručuje da iseljavanje, radne migracije, te starenje stanovništva, kao i nizak natalitet doprinose i smanjenju broja radno sposobnog stanovništva. Prema predviđanjima, radno sposobno stanovništvo će pasti sa 68 odsto u 2020. na 58 odsto do 2050. godine.

  • Počelo zimsko računanje vremena

    Počelo zimsko računanje vremena

    Noćas u tri sata počelo je zimsko računanje vremena.

    Kazaljke su pomjerene unazad – sa tri časa ujutro na dva. Zato ako niste to već učinili, obavezno pomjerite kazaljke na svom satu.

     

     

    Zimsko računanje vremena trajaće do posljednjeg vikenda u martu 2026. godine.

  • Noćas počinje zimsko računanje vremena

    Noćas počinje zimsko računanje vremena

    Ljetnje računanje vremena u 2025. godini završava se u nedjelju, 26. oktobra u 3 sata, tako što se vrijeme u 3 sata računa kao 2 sata.
    Na osnovu Zakona o računanju vremena, kazaljke na satu se pomeraju jedan sat unazad.

    Zimsko računanje vremena trajaće do posljednjeg vikenda u martu 2026. godine.

  • UKC RS: Nastavljamo sa besplatnim prenatalnim testovima

    UKC RS: Nastavljamo sa besplatnim prenatalnim testovima

    – Rukovodstvo Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske (UKC RS) i dalje će nastaviti sa pružanjem besplatne usluge neinvazivnog prenatalnog testiranja (NIPT) za trudnice, saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove, a nakon što je Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS u četvrtak, 23. oktobra saopštio da su bili primorani da promijene ovaj program i da će ubuduće opet krenuti naplata ove zdravstvene usluge.

    “U vezi sa saopštenjem za javnost Fonda zadravstvenog osiguranja Republike Srpske u kojem se navodi da je trudnicama pružena mogućnost da prenatalne testove obavljaju u privatnim zdravstvenim ustanovama uz refundaciju, obavještavamo javnost da Univerzitetski klinički centar Republike Srpske i dalje nastavlja sa pružanjem besplatne usluge neinvazivnog prenatalnog testiranja (NIPT) za trudnice”, bili su jasni iz UKC RS.

    Besplatni testovi sve dok odluka Konkurencijskog savjeta ne stupi na snagu

    Kako za “Nezavisne novine” pojašnjavaju dobro upućeni, besplatni prenatalni testovi na UKC RS vrijediće sve dok se nova odluka koju je od FZO RS tražio Konkurencijski savjet BiH ne objavi u Službenom glasniku RS, a onda stupi na snagu osmog dana od dana objavljivanja.

    Čim odluka stupi na snagu, ugovor koji imaju FZO RS i UKC RS u dijelu koji se odnosi na finansiranje prenatalnog testa, biće raskinut.

    Od tog trenutka, sve trudnice moći će birati u koji zdravstvenim ustanovama, da li javnim ili privatnim će raditi prenatalne testove, a nakon toga će imati mogućnost da novac koji su dali za taj test, traže od FZO RS (refundiranje troškova).

    “Problem je što to nije moguće da zdravstvene ustanove ne naplaćuju, nijedna od njih se ne bavi analiziranjem i to bi se opet slalo u inostranstvo, a teško da bi to bolnice radile džaba, jer traže da im Fond plati i vazduh koji dišu”, kaže izvor “Nezavisnih novina”.

    Različita mišljenja o ukidanju besplatnih prenatalnih testova

    Podsjetimo, trudnice u Republici Srpskoj uskoro će ponovo morati da plaćaju prenatalne testove (Neinvazivno prenatalno testiranje – NIPT) ukoliko se odluče ili dobiju preporuku od svog doktora za ovu zdravstvenu uslugu, a onda će moći tražiti refundaciju tih troškova, što je promjena u odnosu na ono što je bilo do sada, a to je da je test bio potpuno besplatan.

    FZO RS je u ovom slučaju morao da postupi po rješenju Konkurencijskog savjeta BiH, koji je od njih tražio da izmijene Program neinvazivnog prenatalnog testiranja iz krvi trudnica za 2025, jer je ocijenjeno da se dosadašnjim načinom ostvarivanja prava na NIPT narušava tržišna konkurencija.

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske, istovremeno upozoravaju da će ovo dovesti do određenih problema, prije svega u smislu toga da sve trudnice nemaju iste finansijske mogućnosti za prenatalni test.

    Ministarstvo zdravlja RS dalo je saglasnost na usvajanje navedenog programa, ali sa željenjem kažu da su bili primorani da prihvate ovu odluku. Poručuju da ovakvo rješenje nije u skladu sa namjerom Vlade Republike Srpske, ovog ministarstva, kao i rukovodstva Republike Srpske, da se neinvazivno prenatalno testiranje obezbijedi i jednako za sve trudnice finansira iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.

    S druge strane, iz Udruženja porodica sa problemom steriliteta “Roda” u Banjaluci, ističu da je odluka Konkurencijskog savjeta BiH donekle dobra, jer je test koji su trudnice radile u UKC RS najosnovniji mogući, te, kako kažu često nije dovoljan.

    “Sve one trudnice koje su uradile da kažem neki malo bolji i detaljniji test nisu imale pravo na refundaciju novca. Kažem da je odluka bolja i iz razloga što će sada trudnice moći da odaberu mjesto na kojem će moći raditi prenatalni test i moći će da vrate tih oko 1.100 KM, koliko je to po cjenovniku FZO RS, i iskreno se nadam da se ta cifra neće dirati jer za taj novac i eventualno neku doplatu zaista može da se uradi kvalitetan prenatalni test”, poručuje Dajana Kuzmanović, predsjednica pomenutog udruženja.

    Međutim, i ona je saglasna da u ovoj situaciji nije povoljno to što će trudnice morati da obezbijede pomenuti novac unaprijed i da plate test.

    “Ali, mislim da se na kraju svi mi snađemo za taj neki novac koliko je potrebno. Ovdje je ključno i to da ta refundacija ide kako treba, odnosno da se ne bude čekalo mjesecima za povrat novca. Ako tako bude, mislim da je opcija plaćanja pa refundacije povoljnija jer podrazumijeva pravo na izbor koji test će se uraditi i gdje će se uraditi, nismo ograničeni samo na jednu ustanovu”, zaključila je Kuzmanovićeva za “Nezavisne novine”.

  • U BiH prijavljena nestašica 157 lijekova, neki i trajno povučeni

    U BiH prijavljena nestašica 157 lijekova, neki i trajno povučeni

     Na tržištu Bosne i Hercegovine ove godine prijavljena je nestašica 157 lijekova, nekih neće biti do kraja godine, a neki su trajno povučeni sa tržišta, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

    Kako navode, razlozi nestašice su kašnjenje proizvođača u proizvodnji, problemi u lancu snabdijevanja, odluka proizvođača da neće obnavljati dozvolu, ograničeni proizvodni kapaciteti, reorganizacija proizvodnje i globalno prekinuti lanci snabdijevanja.

    Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, tokom ove godine prijavljena je nestašica od 157 lijekova, od kojih više od 40 na bh. tržištu trajno.

    “Među njima su lijekovi za korigovanje povišenog krvnog pritiska, ovisnost o narkoticima, epilepsiju, astmu, vrtoglavicu, depresiju, bolesti jetre”, kazali su iz ove agencije.

    Dodaju da prekidi koji se događaju u snabdijevanju lijekovima mogu biti trajni i privremeni.

    “Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i neulazak u postupak obnove dozvole), oni se događaju uglavnom iz komercijalnih razloga”, ističu iz Agencije.

    Pojašnjavaju da kada su u pitanju privremeni prekidi oni se dešavaju zbog problema u samom proizvodnom procesu, zbog izmjena u proizvodnom procesu, zbog reorganizacije proizvodnje, zbog problema u nabavci sirovina, problema u nabavci pakovnog materijala, zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja.

    Ističu da se uvidom u prijave nestašice ne može reći da se radi o jednoj grupi lijekova.

    “Na našem tržištu veći broj lijekova ima takozvane generičke paralele, lijek sa istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača. Stoga prekid u snabdijevanju od strane jednog proizvođača ne znači i nedostupnost određene terapije”, kazali su iz Agencije.

    U jednoj apoteci u Banjaluci ističu da nekih lijekova uopšte trenutno nema u nabavci.

    “Imamo zamjenske lijekove za one koji nedostaju, ali pacijenti, uglavnom oni stariji, na to ne pristaju. Oni traže onaj lijek koji im propisan, nijedan drugi. Onda obiđu sve apoteke, te kad se uvjere da nema rješenja tada se jave doktoru da uzmu zamjenu”, kazali su iz ove apoteke.

    Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kazali su ranije za “Nezavisne novine” da nemaju u planu da mijenjaju bilo šta kada su cijene lijekove u pitanju.

    “Naime, svjedoci smo sve većih nestašica lijekova u Bosni i Hercegovini i svako snižavanja cijena bi moglo da prouzrokuje još veće nestašice s obzirom na naše malo tržište, sve veće nestašice aktivne ili pomoćne komponente, zatim nesigurnog plasmana lijekova i mnogih drugih uzroka koji dovode do nestašica”, kazala je ranije Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

    Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini najbolje znaju članice Udruženja žena oboljelih od raka dojke “Iskra” iz Banjaluke.

    “Lijekovi su najskuplji u regiji, nažalost, i nisu dostupni. Većina ljudi nije u mogućnosti da ih kupi ako nisu na listi. Velike su liste čekanja i ljudi su primorani da kupuju negdje drugo – onaj ko može”, kazala je Verica Tadić, sekretarka “Iskre”.

  • Trudnice će same plaćati prenatalna testiranja, pa tražiti refundaciju

    Trudnice će same plaćati prenatalna testiranja, pa tražiti refundaciju

    Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske usvojio je izmjenjeni Program neinvazivnog prenatalnog testiranja (NIPT) za 2025. godinu, postupajući po rješenju Konkurencijskog savjeta BiH. Novi program dobio je saglasnost resornog ministarstva i stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u Službenom glasniku Srpske.

    Prema novim pravilima, trudnice će ubuduće same plaćati troškove NIPT testa, a potom se obraćati Fondu sa zahtjevom za refundaciju troškova po cijeni definisanoj Fondovim Cjenovnikom. To u praksi znači da pristup ovoj zdravstvenoj usluzi više neće biti jednako dostupan svim trudnicama, jer će zavisiti od njihovih finansijskih mogućnosti.

     

     

    Iz Fonda ističu da su bili obavezni da postupe po odluci Konkurencijskog savjeta BiH, koji je ocijenio da se dosadašnjim načinom ostvarivanja prava na NIPT narušava tržišna konkurencija. Međutim, upozoravaju da će ovaj potez usložniti proces ostvarivanja prava na testiranje.

    – Naš cilj od početka bio je da se pravo na NIPT u potpunosti ostvaruje kroz javni zdravstveni sistem, preko Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske, koji je jedina ustanova u Srpskoj sa genetskim savjetovalištem. Taj model bio je najsigurniji i najpravedniji za sve trudnice koje imaju preporuku za ovaj test – saopštili su iz Fonda.

    Podsjećaju da je do sada NIPT testiranje bilo obezbijeđeno u potpunosti preko UKC RS, s kojim je Fond imao zaključen ugovor u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske. Taj zakon propisuje da se zdravstvene usluge na teret obaveznog osiguranja mogu pružati isključivo u ustanovama koje imaju ugovor sa Fondom.

    Iz Fonda naglašavaju da NIPT nije samo laboratorijski test, već uključuje i stručno genetsko savjetovanje, koje može obavljati isključivo UKC RS, što je, kako dodaju, još jedan razlog zašto su smatrali da je dosadašnji model bio najbolji.

     

     

    – Fond je neprofitna institucija i ne može ugovarati zdravstvene usluge sa privrednim društvima koja ne ispunjavaju zakonom propisane uslove za rad u sistemu javnog zdravstva. Ipak, u skladu sa odlukom Konkurencijskog savjeta, bili smo obavezni da ovo pravo omogućimo putem refundacije troškova, a ne ugovaranjem – navedeno je u saopštenju.

    Fond će, kako najavljuju, pravovremeno obavijestiti javnost o načinu podnošenja zahtjeva za refundaciju troškova, čim izmjene programa budu objavljene u Službenom glasniku Republike Srpske i počnu da se primjenjuju u praksi.

  • Prosječna septembarska neto plata u Republici Srpskoj 1.557 KM

    Prosječna septembarska neto plata u Republici Srpskoj 1.557 KM

    Prosječna septembarska neto plata u Republici Srpskoj iznosila je 1.557 KM i nominalno je veća za 0,1 odsto, a realno ostala na istom nivou u odnosu na avgust, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Prosječna neto plata u septembru u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec nominalno je veća za 10,3 odsto, a realno za 5,6 odsto.

    Najviša prosječna septembarska neto plata od 1.992 KM bila je u području stručne, naučne i tehničke djelatnosti, a najniža od 1.218 KM u građevinarstvu.

    U septembru ove godine u odnosu na isti mjesec lani sva područja djelatnosti zabilježila su nominalni rast neto plate.

    Prosječna septembarska bruto plata bila je 2.396 KM.

    Mjesečna inflacija u Srpskoj u septembru bila je 0,1 odsto, a godišnja posmatrano u septembru u odnosu na isti mjesec prošle godine 4,4 odsto.

    Najviši godišnji rast cijena u septembru od 8,7 odsto bio je u odjeljku restorani i hoteli zbog povećanja cijena hrane i pića u ugostiteljskim objektima.

    Najveći godišnji pad cijena od 3,1 odsto bio je u odjeljku odjeća i obuća zbog sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine.