U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će preovladavati toplo i uglavnom sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost, lokalno sa prolaznom kišom.
Na krajnjem jugu biće pretežno sunčano.
Ujutro će biti umjereno do pretežno oblačno, na zapadu vedrije, a ponegdje uz rijeke i po kotlinama očekuje se magla.
Duvaće slab do umjeren, povremeno i pojačan južni vjetar, prognoza je Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha od dva do šest, u višim predjelima od minus dva, a maksimalna od 16 do 21 stepen Celzijusov.
U Republici Srpskoj i FBiH danas je bilo sunčano uz umjerenu oblačnost, a lokalni pljuskovi zabilježeni su u višim centralnim, istočnim i zapadnim predjelima, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Temperatura vazduha u 13.00 časova: Bjelašnica nula stepeni, Čemerno i Ivan sedlo 10, Han Pijesak 11, Kalinovik, Mrakovica i Šipovo 12, Kneževo, Mrkonjić Grad i Sarajevo 13, Bugojno 14, Drinić, Sokolac i Livno 15, Gacko, Novi Grad, Srebrenica, Bihać i Drvar 16, Prijedor i Ribnik 17, Banjaluka, Bijeljina, Bileća i Sanski Most 18, Doboj, Zvornik, Rudo, Trebinje i Tuzla 19, Višegrad, Foča i Zenica 20, a Mostar 22 stepena Celzijusova.
Direktor Univerzitetskog – kliničkog centra Republike Srpske dr Nikola Šobot u razgovoru za naš portal govori o stanju u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj, izazovima u radu, ulaganjima u opremu i kadrove, kao i o planovima za dalji razvoj zdravstvenog sistema i unapređenje usluga za pacijente.
Novi direktor za nove uspjehe. Gospodine Šobot dobrodošli u intervju za VrbasMedia portal. Zadovoljstvo nam je ugostiti čovjeka koji radi bez estradnih narativa.
– Hvala na pozivu da gostujem, nadam se da je zadovoljstvo doći u Univerzitetsko – klinički centar RS. Svako nosi svoj narativ. Meni je drago da moj nije estradni, volio bih da bude stručni, ali evo vrijeme je pred nama pa će pokazati.
Na početku razgovora, kako ocjenjujete trenutno stanje u UKC-u Republike Srpske?
– Ja se trudim da budem pozitivan, i uvijek ću reći dobro zato što sam ja ovdje proveo već 20 godina, poznajem svoje kolege i nosim jedno duboko uvjerenje da 90 odsto njih svoj posao radi čestito, korektno, stručno i to je ono što je dobro. Naravno da uvijek ima prostora za unaprjeđenje, postoje stvari koje nisu dobre i od takvih stvari ne treba bježati. Da bi mogli riješiti problem morate znati da postoji, a postoji jedno stalno opredjeljenje nas kao ustanove da budemo što bolji, što efikasniji, što kvalitetniji, što stručniji i što dostupniji za naše pacijente. Iz tog aspekta neću reći da je lose, ali uvijek postoji prostora za bolje. Mada kažu da je najveći neprijatelj dobrog bolje i ureći to bolje, možda nekad napravimo neke greške, ali stanje je dobro. Puno je ulagano u UKC , puno je urađeno, ali isto tako ostaje puno toga joša da se uradi naročito u organizacionom smislu, al ii stručnom. U periodu koji je pred nama ja se nadam da ćemo neke stvari uspjeti unaprijediti, poboljšati i učiniti da bolje funkcionišu.
Koji su bili Vaši prioriteti kada ste preuzeli funkciju direktora?
– Nesmetano funcionisanje UKC-a. Ono što je bitno za naglasiti jeste da je UKC RS najveća zdravstvena ustanova koja ima pola miliona ambulantnih pregleda godišnje i ustanova koja zapošljava blizu 4. 000 ljudi tako da se radi o jednoj instituciji koja mora da funkcionisanje, a čije nefunkcionisanje se mjeri gubicima ne finansijskim ili nečim drugim, nego gubicima ljudskih života, nema skuplje cijene nego te. To mi je bio glavni prioritet – da nastavimo funkcionisanje na najbolji mogući način. Mislim da smo u tome uspjeli. Pored toga, bilo mi je jako bitno da damo značaj struci, da struka kao što je uvijek i trebala biti, bude dio Univerzitetsko – kliničkog centra i da tu negdje stavimo imperative na taj aspekt. Takođe, da nastavim ono što je i ranije bio slučaj, a to su edukacije i ulaganje u zdravstveni sistem, odnosno u Univerzitetski – klinički centar RS. Poboljšanje statusa radnika će uvijek biti moje opredjeljenje, kao što sam rekao 20 godina sam tu i proveo sam vjerovatno više vremena u ovoj ustanovi nego kod svoje kuće kad se sve sabere jer je posao takav da se dežuralo i po 12 dežurstava mjesečno, i onda shvatite da sa ljudima na poslu nekad, naročito u zdravstvu i UKC-u, više vremena provedete nego sa svojom porodicom. To su neke stvari koje ćemo raditi u narednom periodu, neke su dobre, neke loše. One koje su bile loše gledaćemo da unaprijedimo, a ono što je bilo dobro da nastavimo.
Šta smatrate najvećim izazovom u vođenju jedne zdravstvene ustanove kao što je UKC RS?
– Izazova je jako puno. Kao što sam rekao, riječ je o najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj sa velikim brojem zaposlenih, velikim brojem usluga i velikom odgovornošću za cjelokupno zdravlje stanovništva Republike Srpske. To je jedan od najvećih izazova – rukovoditi tako velikim sistemom, a da ne napravite greške. Veliki sistemi su po prirodi inertni i teško mijenjaju pravac. Kada želite da uradite nešto dobro, morate biti strpljivi i čekati da vidite rezultate svojih odluka. Nažalost, i kada uradite nešto loše, to vas stigne kasnije i onda vam treba mnogo vremena da to ispravite. Zato morate biti obazrivi, odgovorni i znati šta radite. Neke odluke koje danas donosimo možda će dati efekte tek za pet godina, a mogu biti i jako dobre i jako loše. Naravno, uz toliki broj zaposlenih i ogroman priliv pacijenata, svaki dan je izazov. Upoznajete različite karaktere, sarađujete s ljudima različitih obrazovnih profila. Pacijenti dolaze iz svih demografskih i starosnih struktura Republike Srpske. Svaki dan je pun izazova. Ako imate želju da pomognete svakome, nekada je medicina takva da je potrebno vrijeme. Često znam reći: kada odvezete automobil kod automehaničara, ponekad mu treba dva dana da utvrdi kvar. A čovjek je mnogo složeniji. Ali, uspješno prevazilazimo te situacije i nadam se da će tako biti i u budućnosti.
Kako ocjenjujete saradnju UKC-a sa bolnicama i domovima zdravlja širom Republike Srpske?
– Ja ću istaći moment sa Trebinjskom bolnicom, gdje smo uspjeli da pokrenemo interventnu kardiologiju u bolnicu u Trebinju. Dan prije toga smo bili u Kliničkom centru Foča gdje smo pokrenuli jedinicu intenzivne medicine za nehiruške grane. Mislim da ta saradnja za sada ne ide dobro, ide fantastično. Kolege u drugim bolnicama hoće da uče. Mi smo tu sigurno podrška u okviru naših mogućnosti. Ta saradnja je više nego adekvatna. Što se tiče domova zdravlja, dominantno sarađujemo sa Domom zdravlja Banjaluka i mislim da je ta saradnja na vrlo visokom nivou. Ja sam stalno isticao da džaba je najbolji doktor ovdje i sve što uradim, ako ne postoji porodični ljekar koji će tog pacijenta ispratiti, koji će mu propisati adekvatnu terapiju, koji je prvi na udaru. To je jedan sistem i svaka karika u tom sistemu i lancu mora da funkcioniše. I kažem, opet, saradnja sa Domom zdravlja Banjaluka je izuzetno korektna, opet sa određenim mogućnostima da ju unaprijedimo. Mislim da veći akcenat treba staviti na Dom zdravlja u Banjaluci, da su negdje zapostavljeni u tom stručnom dijelu i da određen dio tereta mogu preuzeti i oni, što bi za njih bila i stručna satisfakcija, a za nas jedno određeno rasterećenje. Unarodnom periodu ćemo vidjeti koliko su oni u mogućnosti. Morate voditi računa računa što radite da pružite najbolju zaštu za pacijenta.
Koliko je digitalizacija zdravstvenog sistema unaprijedila rad ljekara i dostupnost usluga pacijentima?
– Evo ja ću dati jedan banalan primjer. Ja kad sam počeo da radim, pa kad sam pisao otpustnice trajalo je nekih sat vremena da je napišete, dok vi to sve prekucate. Evo za ovih mojih 20 godina došli smo u situaciju da su svi nalazi u jednom sistemu, da ih prekopirate, da otpustnice napišete za sedam minuta. Što znači da ste oslobodili jednog doktora kucanja, a dali ste mu prostora da se posveti pacijentu i da se bavi onim što je zaista suština našeg posla. Vještačka inteligencija mislim da će donijeti ogroman pomak. Uvezani smo videolinkom konzilija, vezano je recimo za kardiohirurgiju, za interventnu kardiologiju gdje mi putem videolinka prezentujemo pacijente. U COVID-u smo za jednog pacijenta koji je bio ozbiljno ugrožen, napravili videolink sa McGill Institutom u Kanadi gdje je bilo nas 12 ljekara. I evo taj pacijent je dan danas živ, dan danas je naš kolega koji divno radi svoj posao. Tako da to su sve evidentne prednosti od kojih apsolutno ne treba bježati. To su neki alati koji će nam olakšati posao i sigurno da su značajno unaprijedili ako ništa komunikaciju i razmjenu znanja.
U proteklom periodu bilo je dosta ulaganja u zdravstveni sektor. Koje investicije su trenutno najznačajnije za UKC RS?
– Što se tiče UKC-a, znate da je počelo sa preseljenjem, sa rekonstrukcijom Centralnog medicinskog bloka. Ja bih istakao Kliniku za kardiohirurgiju. Urgentni centar koji je, evo opet za ovih mojih godina rada, ovdje sam ja sam dežurao nekad u internoj prijemnoj. To je bila jedna ambulanta koja je zbrinjavala sve prijeme na interne grane. Mi sad imamo fantastičan Urgentni centar koji malte ne postaje opšta bolnica za grad Banja Luku. Vidjeli ste da smo nedavno otvorili zgradu Onkologije i hematologije. U toku je studija izvodljivosti za rekonstrukciju zgrade i objekta Klinike za infektivne bolesti i maternitea. To su zaista neke od krucijanih investicija unutar UKC-a. Urađena je rekonstrukcija Tehnološk – ekonomskog bloka faza jedan. Planiramo fazu dva. Sve su to jako veliki, jako zahtjevni projekti, ali koji su značajno izmijenili izgled i funkcionisanje UKC-a. Banka humanog mlijeka je urađena na Ginekologiji. Sve su to veliki projekti koji su sigurno promijenili izgled kliničkog centra.
Da li pacijenti u UKC-u danas imaju dostupne savremene dijagnostičke i terapijske metode koje su standard u Evropi?
– Pa znate kako, ne mogu ja reći sve, ali da je nivo zdravstvene zaštite na vrhunskom nivou, ja sigurno to tvrdim. Bio nam je ministar Šaranić pa se potrefilo da smo gledali jednu sliku u holu, na kojoj je i on. Nas je to podsjetilo da smo mi, recimo, minimalni ulaz u hirurgiju aortalne valvule uradili 2024. godine. I najbolji kardiohirur na svijetu, zato je došao i bio u Banja Luci. Forma edukatora, a istu takvu operaciju je prvi put uradila Republika Hrvatska prije nekih desetak, petnaest dana. Tako da u nekim stvarima zaista prednjačimo i imamo vrhunsku medicinu. U nekim drugim možda i malo kaskamo, ali gledamo da se unaprijedimo svaki dan. Ne mogu, opet ću se ograditi, da kažem da radimo sve, ali da radimo ozbiljan broj svih diagnostičko-terapijskih procedura na jednom ozbiljnom stručnom nivou to sigurno tvrdim.
Planiraju li se u narednom periodu nove nabavke medicinske opreme ili proširenje kapaciteta?
. Mi donosimo plan nabavki i ono što se ja trudim da uvedem jeste da nabavljamo ono što nam treba, da nabavljamo ono što ima smisla, što će da se koristi i što će da doprinijeti našim pacijentima, ali isto tako ono što mi možemo da fakturišemo kao uslugu prema Fondu zdravstvenog osiguranja i što će donijeti određenu ekonomsku stabilnost Univerzitetskom kliničkom centru. Nedavno sam čuo jedno divno izreku, kaže, ko kupuje što mu ne treba, završiće tako što prodaje ono što mu je neophodno. Gledamo da zadržimo taj princip, sve ono što će unaprijediti rad, što će uvesti nove usluge, što će dovesti do toga da pacijenti ne idu u inostranstvo, da im omogućimo da se liječe u našoj ustanovi, apsolutno nije sporno, plan nabavke je jako širok, ali s druge strane gledamo da budemo restriktivno smišljati da te nabavke zaista imaju smisla i da sredstva koje imamo iskoristimo na najbolji mogući način.
Šta biste izdvojili kao najveće unapređenje u kvalitetu zdravstvene usluge u posljednjih nekoliko godina?
– Ja moram biti subjektivan jer sam bio dio jednog velikog projekta na koji je Banjaluka i Republika Srpska čekala skoro tri decenije, a to je kardiohirurgija. Ogroman broj pacijenata koji je išao van Republike Srpske, lično sam vjerovao u tu priču i nosio je zato što pamtim pacijente koji su umirali pod rukama u transportu zato što nisu imali kardiohirurgiju, pa pacijenti sa disekcijom aorte su morali da se upućuju u Tuzlu, Beogradu, Kamencu i neki nisu na žalost stigli. Za mene lično je to velika pobjeda nas kao ustanove, zdravstvenog sistema, jedan veliki uspjeh, jedan veliki benefit za sve naše pacijente, nešto na što sam ja i lično ponosan kao dio toga, ali evo mislim i kao ustanova negdje bih to istakao kao možda jedan od krucijalnih momenata u smislu zdravstvene usluge. Ne toliko finansijskog ulaganja, veličine finansijskog ulaganja, koliko efekata jer mi uopšte nismo imali kardiohirurgiju, nije postojala i to je jedno totalno novo polje u liječenju kardiovaskularnih pacijenata kojih je definitivno najviše po pitanju oboljevanja u savremenoj populaciji.
Koje medicinske procedure ili operacije se danas u UKC RS rade, a ranije su pacijenti morali ići u inostranstvo?
– Tu je dominantno kardiohirurgija donijela određenu promjenu. Nekad su se ti pacijenti slali najviše. Ono što je sad dominantno što se tiče slanja jesu pedijatrija i ortopedija, koliko ja raspolažem informacijama. Ovo što ja mogu kod vas najaviti jeste robotska hirurgija koljena i u perspektivi kuka. Jedini smo u regionu koji imaju robotsku hirurgiju koljena za sad. Planiramo i kuk, tako da će to isto doprinijeti razvoju ortopedije UKC-a RS.
Koja je Vaša vizija modernog zdravstvenog sistema u Republici Srpskoj?
– Funkcionalan, efikasan, orijentisan prema pacijentu i isključivo po pravilima struke. Mislim da je dovoljno i mislim da govori sve.
Koliko je zahtjevno uskladiti posao direktora sa privatnim životom?
– Ovaj posao se ne radi od 7h do 15h. Ovo živite, tu ste čitav dan. I kad niste tu, tu ste. Da ne bude nikakvih zabluda, direktor ustanove je odgovorno lice. Ja sam odgovoran za sve što se ovdje dešava i u radno vrijeme i van radnog vremena. Stalno ste dostupni, pritisak pacijenata je ogroman. Sve se slijeva u UKC RS. Jako teških pacijenata. Naravno, mi smo mala sredina, uvijek neko nekog zna. Imate obavezu da se javite ljudima s životnom problemom i nemate taj luksuz da se ne javljate, nastavna organizacija. Poslije i sve što ovakva ustanova zahtijeva, morate biti dostupni na taj način. I to je nešto s čim vi živite svakodnevno, 24 sata. A, i s porodicom živite 24 sata i preklapa se samo smo kratki jedan dan da bi se svi namirili. Ali, pronalaze se načini, naravno.
Šta Vas lično najviše motiviše u radu u zdravstvenom sistemu?
– Ja sam iz ljekarske porodice dominantno. Ja sam čitav život u zdravstvu i nekako kod mene u glavi se nije postavljalo pitanje šta ja i kako želim da radim. I onda kad uđete u to, onda vas to nosi. Ja sam počeo na klinici za kardiologiju, pacemaker centru, pa interventna kardiologija, pa kardiohirurgija, godine odricanja, ulaganja, rada. I onda jedno prati drugo. Ono što je dominantno i što vas najviše motiviše jeste želje da pomognete. Ako to nemate, onda ovaj posao gubi smisao. Ako to imate, sve ostalo je dobro došlo, ali to vas uglavnom nosi. A što se tiče samog direktorskog mjesta i nekih upravljačkih struktura u zdravstvu, koliko god vas htijeli mi to priznati ili ne, udaljavaju od struke, s druge strane vam daju priliku da donosite strateške odluke koje će upravo tu struku unaprijediti višestruko u odnosu na ono što biste vi postigli kao ljekar. I kad donosite neke smislene mere, organizujete posao na adekvatan način, stvorite određene uslove, recimo to je pravljenje kardiohirurgije. Možete biti najbolji na svijetu, ali nemate uslove, ne postoji ta usluga. Ali kad to vidite, onda dođete u situaciju da je prošle godine u Banjaluci operisano 550 pacijenata. Upitno je koliko bi njih preživjelo da Banjaluka nije imala kardiohirurgiju. E upravo ono što me sad motiviše na ovom mjestu, jeste mogućnost da uradite i donosite strateške odluke i planove koje, ako Bog da će imati više nego pozitivne efekte, pa recimo ta saradnja sa Trebinjem i pokretanjem sale, ko zna koliko će života spasti. Sve su to stvari koje vam ova pozicija daje kao mogućnost. I ako to shvatite kao jednu priliku da uradite nešto i da sve ono što imate u sebi kao želju i potrebu da uradite za zdravstveni sistem, sprovedete kroz poziciju koju obavljate, to je jedna fantastična stvar i trenutno me to zaista motiviše.
Koju poruku biste poslali građanima i pacijentima koji dolaze u UKC Republike Srpske?
– Da ovdje rade ljudi koji žele da im pomognu, koji su za to obučeni, školovani, s najboljom željom da to urade i da taj jedan odnos između pacijenta i ljekara ili ti zdravstvenog radnika na kraju krajeva treba da bude jedna svjetinja gdje mi treba da prepoznamo da su to ljudi koje boli, koji su bolesni i traže pomoć. Da je naša obaveza da im pomognemo, ali isto tako i da taj pacijent razumije da nije jedini, da nije uvijek lako i da zdravstveni radnici nose težinu svog posla i da samo kroz zajednički rad, povjerenje, poštovanje i razumijevanje možemo doći do cilja koji kako je bitan pacijentu, tako i nama. Mi želimo da svoj posao radimo uspješno, a da ne pričam i da objašnjavam zašto je bitno pacijentu. I samo kroz ove stvari koje sam nabrojao zajedno možemo doći do uspješnog cilja, a sigurno da je Univerzitetski klinički centar ustanova gdje do tog cilja zajedno možemo i doći.
U Republici Srpskoj i FBiH prije podne očekuje se promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode, a od podneva umjeren razvoj oblačnosti koji će usloviti prolaznu kišu i pljusak praćen grmljavinom.
Republički hidrometeorološki zavod saopštio je da će lokalno oko rijeka i po kotlinama biti maglovito, a na jugu i istoku sunčanije.
Vjetar slab do umjeren, pri jačim pljuskovima na sjeveru i pojačan, promjenljiv ili južnih smjerova.
Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 20, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.
U Hercegovini jutros preovladava pretežno vedro vrijeme, a u ostalim krajevima umjereno do pretežno oblačno, saopštio je Federalni hidrometeorološki zavod.
Temperatura vazduha u 7.00 časova: Bjelašnica minus dva, Livno minus jedan, Bileća, Kalinovik nula, Sokolac, Drinić i Gacko jedan, Kneževo, Čemerno, Ribnik i Rudo dva, Banjaluka, Han Pijesak, Foča, Drvar, Šipovo, Novi Grad, Mrkonjić Grad, Ivan Sedlo i Sanski Most tri, Prijedor, Bihać, Bugojno, Sarajevo, Srebrenica Srbac i Višegrad, četiri, Zenica pet, Doboj i Tuzla šest, Trebinje sedam, Bijeljina i Mostar osam i Gradačac devet stepeni Celzijusovih.
U Republici Srpskoj tokom vikenda očekuje se sunčano vrijeme uz prolaznu oblačnost i kišu i najvišu dnevnu temperaturu vazduha od 15 do 21 stepen Celzijusov.
U subotu, 14. marta, očekuje se uglavnom sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost, na istoku će biti oblačnije i toplije od prosjeka, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Poslije podne razvoj oblačnosti će usloviti prolaznu kišu ili pljusak, dok će na jugu biti pretežno sunčano. Na jugozapadu će tokom dana biti povremeno vjetrovito.
Minimalna temperatura biće od dva do sedam, u višim predjelima od minus dva, a maksimalna dnevna od 15 do 21, u višim predjelima od 11 stepeni Celzijusovih.
U nedjelju, 15. marta, biće promjenljivo oblačno s prolaznom kišom ili pljuskom s grmljavinom, dok će tokom dana biti i sunčanih perioda, naročito na jugu i toplo za ovaj dio godine.
Minimalna temperatura vazduha biće od jedan do šest, u višim predjelima od minus dva, a maksimalna od 15 do 21, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.
U ponedjeljak, 16. marta, biće promjenljivo oblačno uz sunčane intervale i toplo. U drugom dijelu dana očekuje se jače naoblačenje s kišom i pljuskom.
Minimalna temperatura vazduha biće od tri do šest, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna dnevna od 15 do 20, u višim predjelima od devet stepeni Celzijusovih.
Zbog sumnje da je zaražen meningitisom, učenik Elektrotehničke škole “Nikola Tesla” iz Banjaluke smješten je u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske te je pod nadzorom ljekara.
Škola čeka zvaničnu potvrdu o mogućoj infekciji
Kako je kazala za “Nezavisne novine” Irina Čavić, direktorka Elektrotehničke škole “Nikola Tesla” Banjaluka, prema informacijama kojima škola raspolaže, kod jednog učenika je izražena sumnja na moguću infekciju.
“Međutim, zvanična potvrda da je riječ o meningitisu nije dostavljena školi. Odmah nakon saznanja kontaktirali smo s nadležnom Higijensko-epidemiološkom službom, koja u tom trenutku takođe nije imala potvrdu da se radi o meningitisu, te nam je rečeno da ćemo biti blagovremeno obaviješteni u slučaju potvrde”, rekla je Čavićeva.
Učenik nije u školi, pojačane preventivne mjere
Prema njenim riječima, učenik za kojeg se sumnja da je zaražen trenutno nije u školi te se nalazi pod zdravstvenim nadzorom.
“Škola inače redovno sprovodi dezinfekciju prostora, a u ovom trenutku te aktivnosti su dodatno pojačane radi prevencije i zaštite zdravlja učenika i zaposlenih”, dodala je ona.
UKC RS bez detalja zbog zaštite privatnosti djeteta
Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske za “Nezavisne novine” navode da ne mogu dati informacije od djetetu.
“Obavještavamo vas da roditelji nisu saglasni s tim da informacije o zdravstvenom stanju njihovog djeteta budu dostupne medijima”, kazali su iz UKC RS.
Vazduh je jutros nezdrav u Prijedoru, Kaknju, Banjaluci, Doboju i Zenici, zbog čega se stanovnicima savjetuje da smanje boravak na otvorenom da bi izbjegli štetne uticaje na respiratorni sistem, objavljeno je na internet stranici “Zrak.ekoakcija”.
Prema mjerenju u 9.00 časova, indeks kvaliteta vazduha u Prijedoru je 163, Kaknju 161, Banjaluci 155, Doboju 154 i Zenici 153.
Lica sa plućnim i srčanim oboljenjima, kao i trudnice, djeca i starije osobe trebalo bi da izbjegavaju sve aktivnosti na otvorenom, a i ostalim građanima savjetuje se da se ne izlažu većim fizičkim naporima napolju.
U Visokom je indeks kvaliteta vazduha 149, u Brodu 145, Ilijašu 142, Tuzli 114, Sarajevu i Tešnju 111, Lukavcu 110 i Hadžićima 106, zbog čega je vazduh ocijenjen kao nezdrav za osjetljive kategorije stanovništva.
U Travniku je indeks 96, u Maglaju 95, Vogošći 94, na Ivan sedlu 65, te u Trebinju 55, što ukazuje na umjeren stepen zagađenja.
Prema skali indeksa, vrijednosti od nula do 50 označavaju dobar kvalitet vazduha, od 51 do 100 umjereno zagađen, od 101 do 150 nezdrav za osjetljive grupe, od 151 do 200 nezdrav, od 201 do 300 vrlo nezdrav, a iznad 300 predstavljaju opasnost po zdravlje.
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme uz sunčane intervale, a od sredine dana lokalno su mogući kiša i pljuskovi.
Padavine, praćene grmljavinom, moguće su od sredine dana prvo na zapadu. Prestanak padavina očekuje se uveče, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Vjetar slab do umjeren južni u Hercegovini i višim predjelima, a u ostalim područjima promjenljiv ili sjeverni.
Maksimalna temperatura od 14 do 19, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jutros preovladava umjereno do pretežno oblačno vrijeme.
Temperatura vazduha u 7.00 časova: Sokolac minus četiri, Gacko i Kalinovik minus tri, Bjelašnica i Rudo minus jedan, Višegrad i Čemerno nula, Bileća jedan, Han Pijesak dva, Sarajevo i Srebrenica tri, Drinić, Mrakovica, Novi Grad, Sarajevo i Livno pet, Bijeljina, Trebinje, Kneževo, Šipovo, Tuzla i Mostar šest, Mrkonjić Grad, Prijedor, Sanski Most i Zenica sedam, Ribnik, Srbac osam, Banjaluka i Doboj devet, Gradačac 11 i Bihać 12 stepeni Celzijusovih.
Podizanje svijesti o traumi koja je dio mnogih životnih priča cilj je manifestacije “Sedmica svijesti o traumi”, koja će prvi put biti održana u Banjaluci od 23. do 27. marta, a iza čije organizacije stoje tri studentkinje psihologije.
Lični interes za ovu temu, ali i želja da se razgovara o načinu rada sa traumom podstakli su Dajanu Smiljanić, Anastasiju Kalabić i Anu Risović da organizuju niz predavanja i da u grad na Vrbasu dovedu stručnjake koji će podijeliti svoja znanja.
“Primijetile smo da je to tema koja je dosta eksponirana, koja interesuje ljude, ali isto tako da se možda ne bavimo na pravi način time, pa smo htjele da u zajednicu dovedemo ljude koji su zaista stručnjaci u oblasti psihološke traume, da pružimo znanja koja su naučno utemeljena, ali i informaciju kome se mogu obratiti, koga da prate ukoliko imaju svoje lične dileme”, priča za “Nezavisne novine” Dajana Smiljanić.
Trauma je sveprisutna u našem društvu
Kako ističe, trauma u velikoj mjeri oblikuje živote ljudi, pogotovo na našim prostorima.
“Tu se osvrćem ne samo na neke lične traume, već i na kolektivne, na transgeneracijski prenos trauma. Naše učenje psihologije, ali i posmatranje svijeta oko nas i razgovori s ljudima su nas doveli do uvida da je sveprisutna u našem društvu, jer trauma nije samo nešto što se osobi desi ili što se u društvu desi, već je nešto što zaista ostavi trajne posljedice ili relativno trajne na funkcionisanje ličnosti, na osobu, na odnose”, kaže ona.
Prema njenim riječima, trauma oblikuje načine na koje ljudi funkcionišu s drugima, ali i ističe da je pozitivno što se o traumi u posljednje vrijeme sve više priča.
“Zaista mi djeluje da su sve više ljudi otvoreni. Možda ne da pričaju lično, ali osjetimo, i iz povratnih reakcija, da je ljudima ovo važno. Možda nisu još uvijek ljudi spremni da pričaju otvoreno, ali smatramo da negdje postoji spremnost za introspekciju, da se nešto više čuje, da se možda primijeti neki i lični problem koji se potiskivao, tako da mislimo da se, što se toga tiče, krećemo u dobrom smjeru”, ističe ona za “Nezavisne novine”.
Predavanja i stručnjaci o traumi
O traumi će tokom pet dana govoriti Tatjana Stefanović Stanojević, Olga Lola Ninković, Katarina Subašić, Anne Marie Alves Ćurčić, Tatjana Marković, Bojana Škorc, Aleksandra Hadžić i Ivana Zečević, dok će učešće na panel-diskusiji uzeti Gorica Ivić, Branko Anđić, Saša Risojević, Branislava Popović, Slavica Tutnjević i Tatjana Preradović Sjenica.
Za radionicu na temu “Vještine samoregulacije” zadužene su Iva Patricia Davidoski, Dajana Smiljanić, Ana Risović i Anastasija Kalabić, dok su za priču o posttraumatskom rastu zadužene Tijana Mirović i Snježana Gajić.
Sem na Filozofskom fakultetu, predavanja će biti i na Pravnom fakultetu, Fakultetu političkih nauka, Medicinskom fakultetu, Akademiji umjetnosti, kao i u Banskom dvoru.
Manifestacija ima i humanitarni karakter
“U sklopu manifestacije ‘Sedmica svijesti o traumi’ imamo i izložbu studenata naše Akademije umjetnosti pod nazivom ‘Tihe posljedice’ i ono što je još važno jeste da cijela manifestacija ima humanitarni karakter, a sva prikupljena sredstva ćemo donirati porodici Gajić, za nastavak kliničke studije za Laforinu bolest”, ističe ona za “Nezavisne novine”.
Dajana, Anastasija i Ana dobile su sem svog fakulteta i podršku “Manje”, Advokatske komore Republike Srpske, NLB banke i Naše banka.
“Naša želja je da ‘Sedmica svijesti o traumi’ postane tradicija, pa da svake godine dižemo svijest i širimo znanja”, kaže ona.
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će biti promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme uz sunčane intervale, ali i lokalne pljuskove.
Od sredine dana prvo na zapadu, a kasnije i u ostalim područjima lokalno se očekuju kiša i pljuskovi koji mogu biti praćeni grmljavinom, ali će padavine uveče prestati, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab do umjeren vjetar južni u Hercegovini i višim predjelima, a u ostalim područjima promjenljiv ili sjeverni.
Minimalna temperatura vazduha biće od dva do sedam, u višim predjelima na istoku od minus dva stepena, a maksimalna od 14 na zapadu do 19 lokalno na sjeveroistoku, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.
Prema podacima Federalnog hidrometeroološkog zavoda, danas u Republici Srpskoj i FBiH preovladava sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, a slaba kiša je registrovana u pojedinim područjima.
Temperatura vazduha izmjerena u 13.00 časova: Bjelašnica minus jedan, Han Pijesak 12, Sokolac 13, Drinić i Mrakovica 14, Sarajevo, Trebinje, Bileća i Mrkonjić Grad 16, Prijedor i Novi Grad 17, Bijeljina, Višegrad, Srebrenica i Foča 18, Banjaluka, Zvornik i Mostar 19, Doboj 20 stepeni Celzijusovih.
