VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Šeranić: Izmirene sve obaveze Bolnice “Srbija”

    Šeranić: Izmirene sve obaveze Bolnice “Srbija”

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da je Vlada izmirila sve obaveze za poreze i doprinose za lična primanja Bolnice “Srbija” i da će tokom godine biti nastavljeno izmirenje tih obaveza i drugim bolnicama Srpske.

    Šeranić je precizirao da je Vlada Srpske izvršila uplatu obaveza koje se odnose na dugovanja nastala po pitanju poreza i doprinosa u periodu od 2011. do 2019. godine.

    – Cijela obaveza Bolnice “Srbija” je iznosila oko 35 miliona KM, ali ono što se odnosi na uplatu Vlade je oko 19,5 miliona KM. To se, prije svega, odnosi na obaveze koje je Bolnica imala prema doprinosima za penziono osiguranje. Razlika koja ostaje do 35 miliona KM je otpis kamata – rekao je Šeranić.

    On je dodao da su sa tom uplatom izmirene sve obaveze koje je imala Bolnica “Srbija”.

    – Sa ovom uplatom oni su došli na nulu. Izmirene su obaveze iz prijašnjeg perioda i sada njihovo poslovanje može da krene normalnim tokom – poručio je Šeranić.

    Podsjetio je da je Vlada izmirila obaveze za poreze i doprinose domova zdravlja Republike Srpske i time većinu domova zdravlja uvela na trezorski način poslovanja koji dobro funkcioniše.

    – Ovom uplatom bolnici u Istočnom Sarajevu počeli smo da realizujemo aktivnosti po pitanju obaveza bolnica Srpske. Ovo je prva bolnica u cijelom tom ciklusu i nastavljamo dalje sa ovim mehanizmom – rekao je Šeranić za Srnu.

    On je naveo da je Vlada obezbijedila sredstva od Svjetske banke za izmirenje navedenih obaveza i drugih bolnica, te dodao da očekuje da će se to činiti tokom ove godine.

    – Time ćemo apsolutno anulirati dugovanja koje su imale bolnice o tom pitanju. Imamo određen plan za realizaciju tih aktivnosti – rekao je Šeranić.

  • Svaka tri dana u Srpskoj u saobraćaju jedna žrtva

    Svaka tri dana u Srpskoj u saobraćaju jedna žrtva

    Svakog trećeg dana od januara do juna na putevima u Republici Srpskoj u saobraćaju je poginula jedna osoba, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, koji govore da je za šest mjeseci tako stradalo 55 osoba.

    Statistika pokazuje da je broj onih koji su poginuli na cestama u prvoj polovini godine veći nego u istom periodu lani, kada je stradalo 46 osoba.

    Bezbjednošću saobraćaja na putevima nisu zadovoljni u MUP-u RS, a ministar Siniša Karan ističe da tome treba pristupiti multidisciplinarno.

    “Pravimo analize i možemo na tom planu reći da više treba raditi i na obuci vozača”, istakao je Karan, dodavši da nedostaci postoje i na putevima, da se voze stara i neispravna vozila i slično.

    Kako kaže, porazan je i podatak da je među kontrolisanim vozačima njih 700 bilo pod uticajem droge.

    Prema mišljenju Nikole Ćopića, vještaka saobraćajne struke, prekoračenje brzine problem je koji u najvećoj mjeri dovodi do saobraćajnih nezgoda.

    “Posmatrajući statističke podatke o broju saobraćajnih nezgoda, koji se ponavljaju iz godine u godinu, mišljenja sam da vozači na putevima Republike Srpske nisu svjesni opasnosti koje sa sobom nosi nebezbjedno ponašanje u saobraćaju, a naročito ono koje se odnosi na prekoračenje dozvoljene brzine kretanja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prilikom povećanja srednje brzine saobraćajnog toka za samo jedan procenat, rizik od smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama se povećava za četiri procenta. Ako na to dodamo podatke Auto-moto saveza Republike Srpske, koji ukazuju na to da svaki drugi vozač na našim putevima prekoračuje dozvoljenu brzinu kretanja, tada se može izvući jasna konkluzija zašto se crne brojke ponavljaju iz godine u godinu”, objašnjava on.

    Osim prekoračenja brzine, Ćopić kao problem navodi i alkohol, jer kako kaže, poznata je činjenica da vožnja pod dejstvom alkohola produžava vrijeme reakcije vozača na opasnost, a samim tim i zaustavni put vozila, što povećava rizik od nastanka saobraćajnih nezgoda.

    Pored brzine i alkohola, na nastanak saobraćajki, kako objašnjava vještak saobraćajne struke, svakako utiču i faktor vozilo i faktor put sa putnim okruženjem.

    “Poznato je da Bosna i Hercegovina ima jedan od najstarijih voznih parkova u Evropi, a prilikom preventivnih kampanja koje sprovodi Auto-moto savez Republike Srpske, brojke kažu da prosječna starost kontrolisanih vozila prelazi 16,5 godina, dok trećina kontrolisanih vozila ima jednu ili više tehničkih neispravnosti, što sigurno u određenoj mjeri povećava rizik od nastanka saobraćajnih nezgoda”, navodi on.

    Zbog svega navedenog, Ćopić ističe da je, kada je u pitanju faktor čovjek, potrebno djelovati dvojako.

    “Prvenstveno preventivno, na način da se više pažnje posveti obuci novih vozača kroz proces obuke u auto-školama, ali i da se stvara prostor za priču o bezbjednosti saobraćaja i posljedicama nebezbjednog ponašanja kroz obavezno obrazovanje. Zatim je potrebno djelovati i represivno, ali sam mišljenja da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske dalo maksimum prilikom terenskog rada i da kontinuiranom represijom trošimo ljudske resurse, dok broj saobraćajnih nezgoda stagnira ili je u blagom porastu. To je pokazatelj da postojeće sankcije ne utiču značajno na promjenu stavova i ponašanja vozača na putevima Republike Srpske i da potencijalno rješenje treba tražiti u pooštravanju kaznenih odredbi”, ističe Ćopić za “Nezavisne novine”.

    Kada je riječ o faktoru put, on navodi da je potrebno realizovati niz mjera kako bi se unaprijedila postojeća infrastruktura.

    “Konačno, kada je u pitanju faktor vozilo, jedino rješenje koje se čini adekvatnim je subvencionisanje nabavke novih i ekološki prihvatljivih vozila, kao i smanjivanje nameta prilikom registracije za nova vozila, kako bi se u budućnosti smanjila prosječna starost voznog parka”, navodi Ćopić i dodaje da je ipak ključ rješenja problema u vozačima.

  • Kako će se Šume Srpske izvući iz minusa?

    Kako će se Šume Srpske izvući iz minusa?

    Preliminarni rezultati poslovanja za prvih šest mjeseci ove godine ne idu u korist Šuma Srpske. Minus je veći u odnosu na lani više od pet miliona. U ovom javnom preduzeću problem vide u vremenskim neprilikama posebno u zimskom periodu, ali i u slabijoj potražnji za drvnim sortimentima. Tako je ostvareno 90 odsto od planirane proizvodnje.

    Poslovanje šumskih gazdinstava je polovičan. Od njih 27 približno je isti broj onih koja su poslovala pozitivno i negativno. U upravi Šuma kažu da je od prošle godine nešto više od 300 zaposlenih manje. Tvrde da redovno servisiraju sve svoje obaveze.

    Ako je suditi po rezultatu poslovanja u prvih šest mjeseci , ni ove godine Šume Srpske neće na zelenu granu. Minus od 5,2 miliona maraka to potvrđuje. Ko je kriv? Direktor ovog javnog preduzeća zna ko nije. Za ovako veliki gubitak odgovornost tvrde ne snose uprava i zaposleni. U isto vrijeme padavine , ali i tople zime krivac su za loše poslovanje kao i manja potražnja za drvnim sortimentima.

    – Proizvodnja iznosi 90 odsto, mogli smo da je napravimo 110 odsto. Nama proizvodnja ne vrijedi ništa ako nemamo otpremu – rekao je vršilac dužnosti direktora Šuma Srpske Blaško Kaurin.

    A ministar poljoprivrede , šumarstva i vodorpivrede Savo Minić , kako su nam rekli iz njegovog kabineta svoje stav o poslovanju Šuma javnosti će reći sutra. Iz resornog udruženja u Privrednoj komori kažu teško je naći način kako da Šume izađu iz dubioze, ali jedan od razloga lošeg poslovanja vide u strukturi zaposlenih. U Šumama kažu da su smanjili broj radnika, ali veliki problem su i dalje sumnjiva bolovanja i radnici sa ograničenom sposobnošću.

    Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske Igor Andrić

    – U pitanju je veći broj zaposlenih, a i što se tuiče same strukture, veliko je pitanje koliko je šumarskog kadra – rekao je sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske Igor Andrić

    Iz Ministarstva unutrašnjih poslova potvrda da se vode određeni procesi zbog sumnje na nezakonite radnje u Šumama Srpske.

    – U oblasti privrednog kriminaliteta došlo je do manjeg pada broj takvih krivičnih djela, ali uz veću materijalnu štetu. Samo u Šumama Srpske imamo oko 160 evidentiranih krivičnih djela u tom periodu i na njima radimo – rekao je ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan.

    Po rezultatima poslovanja u prvih šest mjeseci najbolje je šumsko gazdiinstvo Јahorina. Najlošiji skor ima šumsko gazdinstvo iz Čajniča, ali kako tvrde iz uprave Šuma ostvarilo je dobru proizvodnju u posljednja dva mjeseca.

  • Zašto u BiH ustavom nisu zagarantovana neka osnovna prava?

    Zašto u BiH ustavom nisu zagarantovana neka osnovna prava?

    U Finskoj je pristup brzom internetu osnovno ljudsko pravo, Slovenci imaju Ustavom zagarantovano pravo na pitku vodu, Francuskinje ustavno pravo na abortus. A šta imaju građani i građanke BiH? Imaju 2 entiteta i 3 konstitutivna naroda.

    Ustav BiH ne garantuje, eksplicitno, čak ni jednakost muškaraca i žena. Pojam roda se u Ustavu BiH uopšte ne spominje, a ravnopravnost polova je spomenuta samo u kontekstu zabrane diskriminacije.

    Najviši pravni akt BiH je pisan isključivo u muškom rodu. U njemu postoje 3 člana Predsjedništva BiH i nijedna članica. Željka Cvijanović je, dakle, u Ustavu BiH “nevidljiva”, kao , uostalom, i Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH.

    Jer, u Ustavu BiH nema funkcionerki, ali ni građanki, ni pripadnica konstitutivnih naroda i Ostalih.

    Čak ni neka prava koje su građanima socijalističke Jugoslavije bila zagarantovana još davne 1974. godine, poput prava da “svaki čovjek slobodno odlučuje o rađanju djece”, Bosna i Hercegovina nije “prepisala”.

    Pravo na abortus u BiH je propisano zakonima, ali u mnogim dijelovima BiH to je pravo ženama faktički onemogućeno, zbog toga što ginekolozi, zbog “priziva savjesti”, odbijaju da obave tu intervenciju.

    Da je pravo na abortus Ustavom zapečaćeno, kao što je to, od prošle godine, slučaj u Francuskoj, pitanje je kakva bi bila situacija na terenu.

    Ustavne promjene vruća tabu tema

    Mnogi zagovornici ljudskih prava su stava da bi Ustav BiH trebalo mijenjati, ali ta priča ne ide lako.

    Još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji je integralni dio i Ustav BiH, ustavne promjene su neka vrsta tabua i svode se na “vruću” političku, etno – nacionalnu temu.

    Problem je, kako su primjetili brojni analitičari, u tome što Ustavom BiH, kakav je definisan 1995. godine, dominiraju kolektivna prava. Shodno tome ustavne reforme su uvijek bile ekskluzivno pravo vodećih političkih partija, koje ta kolektivna prava zastupaju.

    Uz to, u dosadašnjim pokušajima ustavnih promjena uvijek su se pitali i predstavnici međunarodne zajednice, dakle SAD i Evropske unije.

    U takvom rasporedu snaga razgovori o Ustavu su se dešavali u zatvorenim krugovima, daleko od očiju javnosti, dakle od očiju građana i građanki kojih se to najviše tiče.

    Kad je u pitanju “raspakivanje” Ustava BiH, najmanje se govorilo o korpusu ljudskih prava, mada je u izvještaju za 2023. godinu Evropska komisija konstatovala da su promjene Ustava potrebne kako bi se on uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

    Brisel je u ovoj ocjeni samo donekle u pravu. Jer, katalog ljudskih prava, propisan dejtonskim Ustavom BiH, je doslovno prepisan iz Evropske konvencije.

    U Ustavu BiH je proklamovano 13 ljudskih prava, koja su takoreći elementarna: od prava na život, na slobodu kretanja i udruživanja, do zabrane torture i protivpravnog lišenja slobode.

    Zarobljeni u 1995. godini

    Uz to, Ustavom BiH je propisano da se prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava u BiH “direktno primjenjuju” i da “imaju prioritet nad svim ostalim zakonima”.

    U čemu je onda problem? Problem je u najmanje dvije stvari. Prvo, neka prava u Ustavu BiH nisu eksplicitno navedena, nego se “podrazumijevaju”, a podrazumijevanje u BiH i nije baš neka garancija.

    I drugo, od 1995. godine, kada je u cilju zaustavljanja rata i stvaranja kakve takve države, utemeljen Ustav BiH, koji do danas nije promijenjen, svijet se promijenio. I svijet i evropski standardi.

    Goran Marković, profesor ustavnog prava na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, ocjenjuje da su odredbe Ustava BiH o ljudskim pravima odraz “istorijskih okolnosti njegovog donošenja”.

    – I teorija ljudskih prava i pojedini ustavni sistemi u međuvremenu su napredovali u smislu priznavanja i zaštite novih ljudskih prava, što nije slučaj sa našim ustavom, koji je ostao “zarobljen” u 1995. godini – kaže profesor Marković za Srpskainfo.

    Dodaje da politički sukobi i neriješen problem diskriminacije presudno utiču na to da nema sluha za razgovore o priznavanju nove generacije ljudskih prava.

    – Obim i sadržaj pojedinih ljudskih prava u BiH često zavise od volje političkih elita, izražene u zakonskim tekstovima, mada ne bi smjelo da bude tako – dodaje Marković.

    On ističe da, uz pravne, postoje i faktički problemi koji se tiču se krajnje neravnomjerne i nepravedne raspodjele ekonomske i političke moći u društvu, što znatno otežava ili onemogućava ostvarivanje ljudskih prava, pogotovo onih ekonomskih i socijalnih.

    Marković smatra da bi BiH trebalo a bude Ustavom definisana kao socijalna država.

    – To bi bila programska i deklarativna norma, koja po sebi ne bi predstavljala garanciju da će BiH zaista biti socijalna država. Ipak, ova programska norma bi mogla da vrši moralno-politički uticaj, da ukazuje na volju ustavotvorca da država u perspektivi postane socijalna i da usmjerava zakonodavstvo u pravcupriznavanja i ostvarivanja principa socijalne države – zaključuje Marković.

    Ali, BiH je definisana “samo” kao demokratska država, dok je recimo Crna Gora definisana kao građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde. I druge dvije nama komšinske države, Srbija i Hrvatska, u svojim ustavima definišu i socijalnu, porodičnu i zdravstvenu komponentu.

    Ali, tu nije kraj priče. Ustav Republike Srpske garantuje pravo na slobodno odlučivanje o rađanju djece. U Republici Srpskoj je garantovano i pravo na zdravu životnu sredinu i pravo na zdravstvenu zaštitu, uz eksplicitnu odredbu da se to parvo za djecu, trudnice i starije osobe obezbjeđuje iz javnih sredstava.

    Znači li to da građani i građanke Federacije BiH ne moraju živjeti u zdravoj životnoj sredini, da ne mogu slobodno odlučivati o rađanju djece, niti imati obezbjeđenu zdravstvenu zaštitu? Biće da je tako, jer Ustav Federacije BiH ove prava ne garantuje, a ne garantuje ih ni Ustav BiH.

    Muškarci i žene

    Kako ističe Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, zbog nedefinisanja spomenutih prava kroz Ustav BiH, majke u različitim dijelovima BiH u praksi nemaju jednaka prava tokom porodiljskog odsustva. Razlike postoje i u ostvarivanju prava na zdravstveno osiguranje i socijalnu zaštitu.

    – Najbolje rješenje bi bilo donošenje novog ustava BiH, ali to nije moguće, jer ne postoji politički konsenzus. Drugo rješenje je da se pristupi sveobuhvatnom mijenjanju ustavnih odredbi vezanih za ljudska prava – kaže Lučka za Srpskainfo.

    On ističe da su i ona ljudska prava, koja Ustav BiH deklarativno garantuje, samo pobrojana, a ne i definisana. Uz to, navodi Lučka treba imati na umu da je Ustav temelj za donošenje zakona, pa samo pozivanje na međunarodne konvencije nije najbolje rješenje.

    Lučka smatra da bi u Ustav BiH trebalo uvrstiti nekoliko dodatnih ljudskih prava. Stava je da osobama sa invaliditetom treba najvišim pravnim aktom garantovati posebnu zaštitu i ravnopravno uključivanje u život.

    – Muškarci i žene treba da imaju pravo na jednaku naknadu za isti rad ili rad jednake vrijednosti. Ustav bi trebalo da garantuje i pravo na brak i zasnivanje porodice, tako da svi imaju pravo na brak prema sopstvenom izboru – kaže Lučka.

    On smatra da Ustavom treba garantovati da žena slobodno odlučuje o rađanju djece.

    – Takođe, treba garantovati da majka i otac imaju ista prava i obaveze u vezi sa roditeljstvom i da žena i muškarac imaju pravo odlučivanja o svojim reproduktivnim pravima i reproduktivnom zdravlju, bez diskriminacije, prisile ili nasilja – zaključuje Lučka.

    Dejan Lučka je jedan od branilaca ljudskih prava u BiH, koji podržavaju inicijativu “Građanke za društvene promjene”. A “građanke” se takođe zalažu da BiH bude definisana, ne samo kao demokratska, nego i kao socijalna država.

    Ova platforma predlaže amandmane, kojima bi se osigurala rodna ravnopravnost u jeziku Ustava BiH, te pravo žena na jednak pristup zapošljavanju i jednakost u platama.

    Zalažu se i za ustavnu garanciju posebne zaštite trudnica, majki i samohranih roditelja, te za rodno osjetljivu politiku socijalne zaštite.

    Da li su ovakvi ciljevi ostvarivi? Nerzuk Ćurak, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, samtra da jesu, mada to nije ni lak ni jednostavan zadatak.

    – Da bismo uspjeli u namjeri izgradnje dobrog, pravednog i inkluzivnog društva trebaju nam saveznici u političkoj sferi koji su spremni da podrže destrukciju patrijarhata kao vladajuće društvene norme i koji su, kao donosioci odluka, spremni da ulože svu energiju u izgradnju društva rodne ravnopravnosti. Takvih političara je malo i baš zato što ih je malo, oni moraju postati naši saveznici – poručio je profesor Ćurak.

    I zaključio: društva zasnovana na rodnoj ravnopravnosti su, naprosto, bolja društva.

    Građanke za ustavne promjene

    “Građanke za ustavne promjene” je inicijativa koja se zalaže za Ustav BiH koji će osigurati veću zaštitu ljudskih prava i sloboda, sa posebnim fokusom na rodnu perspektivu. Inicijativu su formirali aktivisti, aktivistkinje i organizacija iz cijele BiH.

    Ova neformalna grupa okuplja 35 organizacija civilnog društva, koje kontinuirano rade na razumijevanju pojmova pola, roda, mira, slobode i ljudskih prava.

  • Patrijarh Porfirije: Smisao Crkve nije u jednoumlju, već u jednodušnosti

    Patrijarh Porfirije: Smisao Crkve nije u jednoumlju, već u jednodušnosti

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije poručio je danas da smisao Crkve nije u jednoumlju, već u jednodušnosti.

    Mi možemo da budemo i jesmo različiti i niko ne traži jednoumlje, naročito ne u Crkvi Hristovoj, ali svakom od nas cilj treba da bude da smo jednodušni, a to znači da hoćemo da budemo jedno, bez obzira na to što smo drugačiji i različiti, što drugačije mislimo, govorimo i delamo – rekao je patrijarh Porfirije.

    Način da se to realizuje, istakao je patrijarh, jeste primjer apostola Petra i Pavla, a to je pokajanje, odnosno da praštamo i tražimo oproštaj jedni od drugih.

    Srpski patrijarh je u besjedi nakon liturgije u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u beogradskom naselju Kotež, istakao da ovi apostoli i danas pokazuju šta je vjera.

    – Ko ima istinsku, pravu i duboku vjeru ima i ključeve od Carstva Nebeskog… Važnije od svega jeste primjer dvojice apostola za našu svakodnevnicu koji polazi od činjenice da su različiti do te mjere da se svađaju o veoma važnim stvarima koje se tiču života i vjere – rekao je patrijarh Porfirije.

    Time, kaže Njegova svetost, pokazuju da ne žive u diktatorskom jednoumlju, nego da različito misle, ali da, budući da su ljudi vjere i pokajanja, pokazuju i jednodušnost, saopšteno je iz Srpske pravoslavne crkve.

    – Kad nam Gospod bude prvi i najvažniji, sve će nam biti na svom mjestu. Ako bilo šta dođe na njegovo mjesto, sve ostalo će biti na pogrešnom mjestu – poručio je patrijarh.

  • Ovo su nova pravila za stambene kredite mladim bračnim parovima

    Ovo su nova pravila za stambene kredite mladim bračnim parovima

    Stambeni krediti Investiciono–razvojne banke Republike Srpske, namijenjeni mladim bračnim parovima, uskoro bi mogli doživjeti ozbiljne promjene. V.d. direktora IRBRS Boris Knežević rekao je za Provjereno.info da su aktuelni uslovi neprihvatljivi i da će inicirati njihovu izmjenu kako bi kreditiranje bilo dostupnije većem broju građana.

    “Na sajtu imate kreditnu liniju za stambene kredite i kategorije. Po meni je ona neprihvatljiva u ovom momentu. To je nešto što ću sigurno već u narednom periodu mijanjati. Tamo su kategorizovani bračni parovi do 30 godina, kod nas su sada mladi bračni parovi do 40 godina”, kazao je Knežević.

    Podsjeća da se pronatalitetna politika Republike Srpske kreće u pravcu da se vještačka oplodnja finansira do 40 godina.

    “Sve je usmjereno na taj nekakav okvir od 40 godina i to treba omogućiti bračnim parovima do 40 godina, te stambene kredite. Imate jednu diskriminaciju pa se kaže u uslovima “za fakultetski obrazovane”. Mislim da je to stvarno neprihvatljivo. Uopšte nije bitno da li je čovjek fakultetski obrazovan ili ne, ima pravo da pristupi istoj kreditnoj liniji kao i onaj što je fakultetski obrazovan. To je možda poruka da oni koji nisu fakultetski obrazovani treba da odu odavdje. To ćemo mijenjati sigurno”, objasnio je Knežević.

    Najavio je i da će nova pravila obuhvatiti širi krug korisnika. Neće to biti krediti samo za bračne parove nego i za pojedince. “Usaglašavaćemo se sa komercijalnim bankama, ali taj sistem koji je sada na snazi, po meni je neprihvatljiv. Ponovo vam kažem, došao sam tu tek drugu sedmicu, mislim da sam uradio mnogo da obuhvatim sistem, da dođem do informacija ali u narednom periodu to je prvo što ću tražiti da se promijeni”, zaključio je Knežević.

  • Da li će pad cijena sirovina pojeftiniti i cijenu kvadrata u Srpskoj?

    Da li će pad cijena sirovina pojeftiniti i cijenu kvadrata u Srpskoj?

    Iako cijene sekundarnih sirovina i materijala osciliraju pod uticajem globalnih kretanja, domaći privrednici ističu da posla ima, jer otpad, koji stiže u otkup, većinom završava u inostranstvu, dok je pojeftinjenje čelika donekle olakšalo rad građevinskom sektoru.

    Sekundarne sirovine poput otpadnog željeza, bakra, aluminijuma i mesinga važan su resurs u industriji, kako domaćoj tako i međunarodnoj. Njihove cijene se uglavnom, tvrde otkupljivači, formiraju na berzama i zavise od globalnih događaja, poput ratova i kriza u teškoj industriji.

    Direktor preduzeća “Sekundarac” iz Gradiške Vladimir Turjačanin kaže za “Glas” da se na tržištu sekundarnih sirovina uočava blaga stabilizacija, ali da su cijene i dalje podložne čestim promjenama.

    “Zbog dešavanja u svijetu, cijene idu gore-dolje. Čim Zapad donese neku odluku, to se odmah prelije i kod nas, jer sve je to berzanska roba. Trenutno otkupne cijene su otprilike na prošlogodišnjem nivou, a obojeni metali su najnestabilniji, bukvalno se mijenjaju na dnevnom nivou”, tvrdi on.

    Ističe da globalne turbulencije remete poslovne planove i onemogućavaju dugoročna planiranja.

    “Mi ne možemo uticati na dešavanja, samo se prilagođavamo. Posla ima, ali je potražnja u svijetu generalno opala”, istakao je Turjačanin, kod kojeg su trenutne otkupne cijene željeza 0,35 KM po kilogramu, aluminijuma 2,70 KM i bakra 11,50 KM.

    I u banjalučkom preduzeću “Prizma komerc” potvrđuju da cijene osciliraju, ali i da imaju sreću što rade sa stabilnim partnerima u inostranstvu.

    “Otkupne cijene na malo kod nas se kreću od 25 do 40 feninga, dok se sa pravnim licima dogovaramo direktno, u zavisnosti od količine. Posljednje dvije godine, otkad u potpunosti izvozimo, bilježimo rast poslovanja”, kazala je direktorica Suzana Majstorović, navodeći da berza služi kao orijentacija, dok je situacija na terenu često drugačija.

    Direktor trebinjskog preduzeća “Sirovina komerc” Srđan Radović kaže da su ponuda i potražnja smanjene u odnosu na prije nekoliko godina, ali da se ipak može reći da posla ima.

    “Cijena željeza je pala, sada je 33 feninga po kilogramu, dok je lani u ovo vrijeme bila i 50. Bakar je oko 11 KM, aluminijum oko dvije, inoks 1,20 KM”, ističe Radović, dodajući da je bitno da i dalje postoji svakodnevna aktivnost.

    Da tržište sirovina ne trpi jednosmjerne trendove pokazuju i podaci iz građevinskog sektora, gdje je ove godine došlo do osjetnog pojeftinjenja građevinskog čelika i drugih repromaterijala.

    Direktor i vlasnik preduzeća “Jokić invest” iz Zvornika Ivo Jokić kaže da su armaturni i betonski materijali u prosjeku jeftiniji za oko 50 maraka po toni u odnosu na prošlu godinu, dok je cijena konstrukcionih čelika niža i do 100 maraka.

    “Svako pojeftinjenje mnogo znači, jer manji troškovi u nabavci materijala direktno utiču na konkurentnost firmi na tržištu”, kazao je Jokić.

    Sada su, tvrdi on, u boljoj poziciji da koriguju cijene i na taj način ostanu u trci. Prema njegovim riječima, cijene u stambenoj izgradnji trenutno su stabilizovane, a u narednom periodu ne očekuje se njihov rast.

    “Naprotiv, moguće je čak i blago sniženje, jer pojeftinjenje ulaznih sirovina neminovno povlači i korekciju cijena nekretnina”, rekao je Jokić.

    Čeličane
    Ivo Jokić kaže da su sekundarne sirovine značajno pojeftinile, ali da to nema direktan odraz na građevinski sektor u onoj mjeri u kojoj se očekuje.

    “Tržištem sekundarnih sirovina, posebno otpadnog željeza, u velikoj mjeri upravljaju čeličane u smislu kolikim kapacitetom rade i koliko im je tog materijala potrebno. Zbog toga i pored pada cijena sekundarnih sirovina, građevinski sektor to ne osjeti punim intenzitetom”, pojasnio je Jokić.

  • Udruženje Srba iz BiH u Srbiji: Retorika iz Zagreba podsjeća na nacističke skupove i prijeti novim zločinima

    Udruženje Srba iz BiH u Srbiji: Retorika iz Zagreba podsjeća na nacističke skupove i prijeti novim zločinima

    Udruženje Srba iz BiH u Srbiji saopštilo je da je koncert Marka Perkovića Tompsona, održan 5. jula 2025. godine u Zagrebu uz podršku hrvatske države, bio ispunjen retorikom koja, kako navode, podsjeća na nacističke govore i upozorava na mogućnost novih zločina nad Srbima.

    “Retorika koja je sinoć korišćena na koncertu nacista upozorava na zamisao hrvatskog rukovodstva o novom genocidu nad Srbima”, navodi se u zaključcima sa sjednice Upravnog odbora Udruženja održane 6. jula u Beogradu.

    Predstavnici Udruženja tvrde da poruke iz Zagreba imaju sličnosti s propagandom iz perioda pred Drugi svjetski rat, poredeći ih sa nacističkom retorikom sa Olimpijskih igara u Berlinu 1936. godine.

    “To je bio početak kataklizme i smotre smrti, a ista ideološka matrica i danas je prisutna. Oni koji to ne vide, slijepi su ili odobravaju mržnju prema Srbima”, poručuju iz Udruženja.

    Dodaju da srpski narod ne može ostati nijem na poruke koje doživljava kao napad na Republiku Srpsku, Srbiju i Srpsku pravoslavnu crkvu.

    Udruženje upozorava da hrvatsko društvo, kako navode, nije raskrstilo sa zločinima iz vremena ustaškog režima NDH i da se i danas mogu prepoznati “recidivi krvave prošlosti”.

    “Hrvatski narod nije naučio lekciju iz prošlosti, naprotiv – time se i danas diči”, zaključuje se u saopštenju koje potpisuje predsjednik Udruženja Nenad Maksimović

  • Ograničene količine seruma protiv zmijskog otrova

    Ograničene količine seruma protiv zmijskog otrova

    U zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj trenutno su, zbog povećanih potreba, ograničene količine seruma protiv zmijskog otrova, a u toku je proces nabavke novih količina, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo Srpske.

    Do tada, iz Instituta apeluju na povećan oprez građana, uz provođenje ranije objavljenih preporuka i mjera predostrožnosti koje mogu znatno umanjiti mogućnost ujeda zmija.

    Oprez je potreban tokom boravka u prirodi, gdje treba izbjegavati kretanje kroz neuređena područja koja mogu biti staništa zmija, kao i visoku travu, šiblje i korov bez prikladne odjeće i obuće.

    – Vrlo često ugriz zmije se desi pri pokušaju njenog ubijanja ili kada im se ljudi iz znatiželje previše približe. Zmije najčešće pobjegnu, a samo u izuzetnim slučajevima napadaju – rekla je Srni portparol Instituta Milka Mrđa.

    Prema njenim riječima, kod sumnje na ugriz zmije otrovnice potrebno je mirovanje i izbjegavanje najmanjeg pokreta, a ako je ujed na ruci ili nozi ekstremitete treba imobilisati, odnosno fiksirati uz čvrst predmet.

    – Iznad mjesta ugriza ekstremitet treba podvezati srednje jakim pritiskom kako bi se usporila venska cirkulacija i širenje otrova u organizmu. Važno je da se ne podveže prečvrsto kako se ne bi zaustavila arterijska cirkulacija – navela je Mrđa.

    Iz Instituta su napomenuli da je opšteprihvaćen stav da se ranica ne zarezuje, ne isisava otrov i ne stavlja led na mjesto ugriza.

    – Neophodan je hitan prevoz osobe u najbližu zdravstvenu ustanovu, jer se svaki slučaj ugriza zmije hospitalizuje, bez razmišljanja o tome da li je otrovnica ili ne – istakla je Mrđa.

    Prema podacima Katedre za zoologiju, evoluciju i genetiku na Priropdno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, na prostoru Republike Srpske pouzdano živi 13 vrsta zmija, među kojima tri otrovnice – poskok, šarka i planinski šargan.

    Najveći diverzitet zmija registrovan je na području Trebinja, gdje je pouzdano zabilježeno 11 vrsta, od kojih je samo jedna otrovnica – poskok.

  • Od septembra uvećani dodaci borcima, Vlada bez precizne brojke

    Od septembra uvećani dodaci borcima, Vlada bez precizne brojke

    Vlada Republike Srpske planira da od avgusta poveća borački dodatak, dok će isplata povećanog iznosa biti realizovana u septembru. Potvrdu toga dao je predsjednik Vlade RS Radovan Višković, koji je najavio skorije razgovore sa predstavnicima boračkih i socijalnih udruženja.

    Višković nije precizirao koliki će iznos povećanja biti, ističući da bi bilo neozbiljno spekulisati unaprijed. Time je ostalo nejasno da li će povećanje iznositi 5 procenata, kako je to ranije najavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ili će doći do izmjena.

    – U narednim danima biće održani sastanci sa relevantnim udruženjima kako bi se dogovorili detalji oko povećanja boračkog dodatka. Ne bih govorio o konkretnim ciframa prije tih razgovora – poručio je premijer Višković.

    Ukoliko bi se realizovalo Dodikovo obećanje o petoprocentnom uvećanju, to bi značilo da bi postojeći dodatak od 3 KM po mjesecu provedenom u borbenim dejstvima bio uvećan za svega 15 feninga, što je izazvalo negativne reakcije među borcima.

    Iako je većina bivših boraca izražavala razočaranje takvom ponudom, Udruženje “Veterani Republike Srpske”, koje vodi Duško Vukotić, javno je pohvalilo zalaganje premijera Viškovića. U saopštenju ovog udruženja istaknuto je da podržavaju povećanje dodatka, kao i uvođenje sistemske kontrole putem boračkih legitimacija i revizije Registra boraca.

    Iz istog udruženja su se ogradili od pojedinaca koji, kako tvrde, neovlašteno koriste njihov naziv u političke svrhe i javno nastupaju predstavljajući se kao veterani.

    Nedeljko Klincov, potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, izjavio je za Srpskainfo da iz Viškovićeve najave nije jasno šta se tačno planira.

    – Ako se ostane na Dodikovoj najavi od 5 posto, to je ponižavajuće. Možda Vlada sada želi popraviti utisak. No, koliko je meni poznato, Ustavni sud je već utvrdio da Vlada RS nema ovlašćenje da samostalno određuje iznos boračkog dodatka – rekao je Klincov.

    On tvrdi i da je formirana radna grupa koja radi na novom zakonu o pravima boraca, ali da u njenom sastavu učestvuju samo pojedina udruženja koja, prema njegovim riječima, vlast doživljava kao podobna.

    – Sva udruženja su registrovana na republičkom nivou, pa i naše. Međutim, nismo dobili nikakvu pozivnicu da se uključimo u taj proces – kaže Klincov.

    Između redova, Klincov sugeriše da vlast namjerno bira organizacije koje može lakše kontrolisati.

    Kritikuje i izjave iz Udruženja “Veterani RS” koje se odnose na “lažne veterane”, smatrajući da su te riječi usmjerene protiv njegovog udruženja.

    – Ako već govore o lažnim veteranima, neka Vukotić javno kaže koliko njegovih odbora postoji u Srpskoj. Znamo mi dobro kako je govorio na protestima prije deset godina, a sada se pretvorio u nekoga ko je blizak vlasti. Mi radimo pošteno i ne obaziremo se na njihove stavove – zaključuje Klincov.