VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Stiže prvih 10.000 vakcina protiv gripa,imunizacija počinje u srijedu u Institutu

    Stiže prvih 10.000 vakcina protiv gripa,imunizacija počinje u srijedu u Institutu

    U Institut za javno zdravstvo RS danas stiže prvih 10.000 doza vakcine protiv sezonskog gripa koje će već od ponedjeljka biti upućene u najveće domove zdravlja.

    Pomoćnik direktora Instituta za medicinske poslove Jela Aćimović rekla je da vakcinacija za građane koji žele da se vakcinišu o svom trošku počinje u srijedu u Institutu, a cijena vakcine je 28 maraka.

    -Obezbijedili smo 25.000 doza vakcine za one koji imaju pravo na besplatnu vakcinaciju i još 5.000 vakcina za komercijalnu upotrebu – rekla je Aćimovićeva.

  • Horor iza fasade “rajske države” – 50.000 dece bilo prisiljeno na ropstvo u srcu Evrope

    Horor iza fasade “rajske države” – 50.000 dece bilo prisiljeno na ropstvo u srcu Evrope

    Praksa korišćenja dece kao besplatne radne snage nažalost ima dugu tradiciju širom Evrope. Deca su odvođena iz siromašnih porodica, domova sa jednim roditeljem ili pravo iz sirotišta i, pod okriljem zakona, smeštana u nove domove, obično na selu.

    Ipak, umesto nove porodice i toplog doma, tamo ih je čekala tortura – danonoćni rad, glad, fizičko i psihičko zlostavljanje, a nisu bili retki ni slučaji silovanja.

    Ova deca, ako bi i doživela punoletstvo, ostajala su neobrazovana, duboko traumatizovana i često potpuno nesposobna za samostalnni život.

    Ali, iako je ova praksa bila čest slučaj širom Evrope, odvajanje dece od roditelja i prisilni rad nigde se nisu zadržali toliko dugo kao u Švajcarskoj.

    Horor iza fasade “rajske države”
    Ova jeziva tradicija zapravo se pojavila kao zamena za kmetstvo tokom 19. veka.

    Jednom kada su seljaci postali slobodni, ogromna imanja pre svega u Alpima ostala su bez radne snage. Umesto da unajme radnike kojima bi morali da plaćaju, bogati zemljoposednici širom Nemačke, Austrije i Švajcarske “pomoć” su potražili među najslabijim slojem stanovništva.

    Siročad, deca iz siromašnih porodica, iz vanbračnih veza… sva ona su postala žrtve “sistema zbrinjavanja” iza kojeg je stajala država.

    Decu su najčešće preuzimali vlasnici seoskih imanja, mada je bilo slučajeva da su ona završavala i u fabrikama i rudnicima, piše Istorijski zabavnik.

    Najstrašnije posledice ova praksa je ostavila upravo u Švajcarskoj gde su poslednji slučajevi ovog “ropstva” zabeleženi 80-ih godina 20 veka.

    Ova deca tamo su poznata pod terminom “verdingkinder” – radila su bez plate, slabo su hranjena i bila su redovno prebijana, pa veliki broj njih ne bi ni dočekao punoletstvo.

    Izvinjenje koje stiže (pre)kasno
    Tačne brojke dece koja su tokom skoro dva veka prošla kroz ovaj pakao usred savremene Evrope nikada se neće saznati.

    Istoričar iz Berna Mark Leuenberger tvrdi da je, uoči Prvog svetskog rata, čak 10 odsto sve dece u tom švajcarskom kantonu bilo u ovom sistemu.

    Pojedini švajcarski izvori tvrde da je početkom 20. veka oko 50 hiljada (četiri odsto celokupne dečije populacije u toj državi) bilo prisiljeno na ropstvo.

    O ovom jezivom delu svoje istorije Švajcarska je zapravo ćutala sve do 2005. kada je ministarstvo pravosuđa te zemlje otvorilo izveštaje o zbrinjavanju dece tokom 19. i 20. veka. Iako parcijalni, rezultati do kojih je došao tim istraživača bili su dovoljno užasni.

    Švajcarska vlada se 2013. prvi put javno izvinila žrtvama ove nehumane socijalne politike koja je uništila živote mnoge dece u toj zemlji, a pokrenut je i fond iz kog će se još uvek živim žrtvama dečjeg ropstva isplatiti odšteta.

  • Koje osobe ne bi smjele da konzumiraju limun

    Koje osobe ne bi smjele da konzumiraju limun

    Nutricionisti smatraju da limun nije namirnica koju bi svako mogao da koristi.

    Limun ima brojne zdravstvene benefite – bogat je vitaminom C, suprostavlja se slobodnim radikalima u ćelijama i pomaže rad srca. Pored toga, on utiče na smanjenje nivoa šećera u krvi i odličan je saveznik u borbi protiv virusa.

    Citrusna kiselina iz limuna pomaže u prevenciji nastanka bolnog kamena u bubregu, a takođe olakšava bol kod upaljenih sinusa.

    Limun je dragocijen i za očuvanje vitke linije jer ubrzava metabolizam, ali i za ljepotu jer može da posvetli fleke na koži, smanji masnoću kose i ukloni bradavice.

    Iako se stiče utisak da je limun svemoguć, nutricionisti ipak upozoravaju da postoje određene kategorije ljudi kojima limun neće prijati.

    Prema riječima stručnjaka, agrumi su najopasniji za osobe sa gastritisom i drugim bolestima digestivnog trakta.

    “Limun stimuliše proizvodnju hlorovodonične kiseline u tijelu. Kada dospije u stomak pacijenta sa problemima sa varenjem, kiselost se još više povećava, što izaziva ne samo nelagodnost, već i pogoršanje zdravstvenih problema”, tvrdi nutricionistkinja Natalija Kruglova.

  • “U stanju su socijalne potrebe”: Šešic traži održavanje sjednice o pravima boraca u Srpskoj

    “U stanju su socijalne potrebe”: Šešic traži održavanje sjednice o pravima boraca u Srpskoj

    Poslanik SDS, Davor Šešić podnio je danas zahtjev za sazivanje Kolegijuma NSRS u kome bi se raspravljalo o održavanju posebne sjednice na kojoj bi tema bilo poboljšanje statusa boraca Vojske RS, porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida.

    Šešić kaže da vjeruje da će svi predstavnici stranka u Kolegijumu NSRS razumjeti bitnost pitanja koja se odnose na status ovih kategorija i da će im omogućiti da se obrate u parlamentu Srpske.

    “Ako borci nakon 30 godina postojanja Republike Srpske ne mogu da dobiju prostor da se obrate u NSRS i da kažu kako žive i kako bi mogao da se poboljša njihov položaj, onda se postavlja pitanje čemu služi NSRS”, upitao je Šešić.

    On kaže da se veliki broj boraca nalazi u izuzetno teškoj situaciji i da su potrebna sistemska rješenja kojima bi se poboljšao njihov položaj.

    “Skoro svaki dan možemo vidjeti novi slučaj boraca koji je u stanju socijalne potrebe, koji živi u trošnoj kući od pomoći sugrađana, bez zaposlenje i mogućnosti da priušti adekvatno liječenje “, istakao je Šešić

    On kaže da je sada prava prilika za sazivanje posebne sjednice o njihovim pravima i poboljšanju njihovog socijalnog statusa.

    “Sledeći mjesec imamo usvajanje budžeta za 2022. i sada je prilika da sa zahtjevima boraca napravimo određene relokacije i preusmjerimo određena sredstava. Ono na čemu se najviše potenciralo jesu primanja kroz borački dodatka, ali mislim da ima još mnogo prostora da se kroz budžet pomogne borcima”, pojasnio je Šešić.

    On kaže da se u aktulenom političkom momentu, kada se sve više pominju vitalni nacionalni interesi, ne smiju zaboraviti oni koji su stvarali Republiku Srpsku.

    “Da bi smo mogli čuti šta oni imaju da kažu i predlože mislim da moramo prvo da im omogućimo da dođu za govornicu NSRS i da iznesu svoje prijedloge, a da mi poslanici to podržimo sa eventalnim našim prijedlozima”, poručio je Šešić.

  • Steže nas društvena anomija i izostanak empatije – evo šta savjetuju stručnjaci kako da prevaziđemo ovo stanje

    Steže nas društvena anomija i izostanak empatije – evo šta savjetuju stručnjaci kako da prevaziđemo ovo stanje

    Kada čovjek u organizmu ima manjak crvenih krvnih zrnaca to nazivmo anemija, a kada u društvu vlada manjak (odsustvo) društvenih normi i vrijednosti to nazivamo anomijom, definišu stručnjaci.

    Današnje doba je doba anksioznosti, straha za, prije svega zdravlje, opstanak i budućnost. Pandemija virusa korona promijenila je svijet. Sada smo u nekoj novoj stvarnosti koju još nismo spoznali i u kojoj još učimo funkcionisati, tvrde stručnjaci.

    Od djece, roditelja, prijatelja i na koncu stanovnika ove planete, sve društvene uloge ispaštaju u danjašnjem društvu. Govorimo li ovdje o društvenoj anomiji i izostatu empatije kao potpisu 21. vijeka pričali smo sa stručnjacima iz polja sociologije i psihologije.

    Kada čovjek u organizmu ima manjak crvenih krvnih zrnaca to nazivmo anemija, a kada je u društvu manjak društvenih normi i vrijednosti to nazivamo anomijom, definišu stručnjaci.

    To se događa u periodima društvenih i političkih kriza, ratova, tranzicije odnosno, vrijeme kada više ne važe stare, a nisu stvorene nove vrijednosti. Kada vlada strah i zbunjenost, društvo je destabilizovano i sve je veći broj delinkventnog ponašanja pojedinaca i grupa, a ove „simptome“ itekako uočavamo na našim prostorima saglasna je struka.

    -U ovom momentu možemo sve ove znakove prepoznti i u našem društvu- kazala je Jadranka Berić, sociolog i TA analitičar.

    Dodaje da je anomija štetna, loša pojava, ona otuđuje ljude jedne od drugih, desocijalizuje pojedinca, dovodi do gubitka brojnih socijalnih sposobnosti, a ponajviše kvalitetne komunikacije.

    -Kada nema kvalitetne komunikacije onda je prisutna ona loša koja dovodi do narazumijevanja i do međusobnog uništenja pojedinaca, kako psihički, tako morlano i fizički. Nestanu norme, tradicija i pravila po kojima se društvo reguliše, a kada toga nema društvo se raspada- kazala je naša sagovornica.

    Ona pojašnjava da kada granica između dobra i zla nije jasna, moral izblijedi, odbace se standardne uloge pa tada dolazi do anomije društva kojoj svjedočimo danas na našim prostorima.

    Od stepena anomije zavisi da li je moguće društvo regenerisati.

    -Danas jedinu šansu za oporavak zajednice vidim u empatiji. Empatija je neophodana, ona je preduslov svih odnosa i omogućava razumijevanje među ljudima. To je vještina koja ne nastaje sama od sebe već se razvija- kazala je Berić.

    Psiholog Tijana Bundalo je za Aloonline.ba pojasnila da empatija predstavlja sposobnost uživljavanja pojedinca u stanje druge osobe i doživljavanje i osjećanja i događaja na onaj način na koji i ta osoba doživljava. Prostim jezikom rečeno da bismo osjetili empatiju treba da se stavimo u tuđe cipele i osjetimo kako drugo ljudsko biće doživljava određenu situaciju.

    -To zvuči jednostavno, zar ne? Obrazovani smo, načitani, izloženi mnoštvu informacija, sve nam je na dohvat ruke. Pa ipak, mnogi ljudi su skloni osuđivanju, predrasudama i nemaju sposobnost da shvate druge ljude kada čine ili osjećaju nešto što oni možda ne bi- kazala je Bundalo i dodala da ima utisak da kako nauka i tehnologija napreduju tako empatija slabi.

    U kom trenutku smo postali robovi vlastitih opsesija i emocija toliko da smo potpuno prestali da osjećamo druge ljude, pita se često i naša sagovornica. Kaže kako se do sada u svojoj praksi najviše susretala sa ljudima koji se vode parolama da proživljavaju stresove na poslu, na fakultetu, u školi ili u kući, pa im „još samo fali“ da slušaju tuđe probleme.

    Pa ipak, kaže Bundalo, nauka pokazuje da ćemo ukoliko malo uključimo svoj empatija – altruizam sistem, koji je u stanju hibernacije već neko vrijeme, doživjeti i sami duboka osjećanja, često pozitivna povezana sa činjenicom da smo nekome pomogli iako to za nas nema nikakvu korist.

    Tu dolazimo do još jednog veoma bitnog pojma za ovu temu: interes.

    -Postalo je jasno da sve više stvari radimo očekujući da ćemo od toga imati neku dobrobit. Ljudima pomažemo jer smatramo da bi oni nama mogli pomoći u nekom trenutku. Sve češće čujemo savjete poput: ‘Budi dobar prema njemu, ko zna kada će ti zatrebati’ i slično. Možda bismo mogli da budemo dobri prema nekome ne očekujući ništa zauzvrat- kazala je naša sagovornica i posavjetovala da pokušamo jednom dnevno učiniti nešto od čega nećemo imati nikakav interes.

    Određeni psiholozi smatraju, kako kaže, da se na ovaj način smanjuje nelagoda, koje u 21. vijeku ima i previše.

    Naravno, skloniji smo da budemo empatični i nesebični prema ljudima koji su nam bliski, što je potpuno razumljivo, međutim u ovom vremenu sve češće osuđujemo i bliske ljude za njihove postupke i emocije. Posljednje što nekome ko je u stanju dubokih pozitivnih ili negativnih emocija jeste naša zavist ili osuđivanje. Zapamtite podijeljena sreća duplo je veća, a podijeljena tuga je upola manja- izjavila je Bundalo.

    U razgovoru za Aloonlone.ba Bundalo je kazala kako živimo u društvu koje njeguje autonomiju, individualnost i kreativnost, ali ukoliko njegujemo ove tri osobine ne moramo i ne smijemo da žrtvujemo socijalne odnose.

    -Možemo da odobravamo nešto ili da nismo saglasni, ali nemamo pravo da osuđujemo nikoga dok ne znamo njegovu priču, a često je ne čujemo iako nam vrišti na uho. Sljedeći put kada budete sjedili na kafi sa prijateljem ostavite telefon, okrenite glavu od televizora, posvetite mu maksimum svoje pažnje, saslušajte osobu sa kojom komunicirate. Ljudi ne traže mnogo, samo da im ponekad pomognemo makar i lijepom riječju, ali zapamtite – bez da išta zauzvrat očekujemo- poručila je za kraj naša sagovornica.

    PODSJETNIK:

    -Rekoše mudri da civilizacija nije nastala izumom točka ili pronalaskom vatre, već u momentu kada je čovjek slomio nogu i preživio. To znači da nije ostao nezaštićen jer se ne može kretati već mu je tada neko prišao i pomogao – podsjetila nas je Berić.

  • U sanaciju objekata Univerziteta u Banjaluci uloženo oko tri miliona KM

    U sanaciju objekata Univerziteta u Banjaluci i njihovo energetsko utopljavanje u proteklih pet godina uloženo oko tri miliona KM, saopšteno je iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

    Resorni ministar Srebrenka Golić obićiće danas u Univerzitetskom gradu u Banjaluci gradilišta, gdje je u toku realizacija tri kapitalna projekta, u saradnji sa Vladom Srpske, te razgovarati sa rukovodstvom Univerziteta.

    Posjeta Univerzitetu zakazana je za 13.00 časova, a izjave za medije planirane su u 13.30 časova, najavljeno je iz resornog ministarstva.

    Sredstva za sanaciju objekata Univerziteta u Banjaluci i njihovo energetsko utopljavanje u proteklih pet godina uložena su kroz realizaciju projekta “Energetska efikasnost”, koji sprovodi resorno ministarstvo.

    Kroz realizaciju druge faze projekta “Energetska efikasnost” trenutno se izvode radovi na energetskoj obnovi objekta Rektorata i Akademije umjetnosti i objekta Centra za pomoć studentima sa invaliditetom, te objekta Stomatološkog fakulteta za šta je izdvojeno 1.440.000 KM.

    U toku ove građevinske sezone završeni su radovi na objektu Ekonomskog fakulteta, a vrijednost radova je 630.844 KM.

    U okviru prve faze projekta, koji je realizovan u periodu od 2015. do 2019. godine, saniran je objekat Prirodno-matematičkog fakulteta, a vrijednost radova iznosila je oko 929.000 KM.

  • Nema povrede vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka i Hrvata

    Nema povrede vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka i Hrvata

    Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske utvrdio je da zahtjev za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa u vezi sa Zakonom o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma nije utemeljen na Ustavu Srpske i da se sa materijalno-pravnog aspekta ne radi o povredi vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog i hrvatskog naroda.

    Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske utvrdio je danas odgovor Ustavnom sudu Republike Srpske na navode iz zahtjeva za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa u vezi sa Zakonom o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma, koji su podnijeli klubovi delegata iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda u Vijeću naroda.

    Odbor ističe da Zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma ima za cilj da sistemski uredi zaštitu, očuvanje i način korišćenja jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma u Republici Srpskoj kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

    Ovaj zakon ima za cilj da definiše jezik srpskog naroda i ćiriličko pismo kao kulturno dobro od izuzetnog značaja kao nematerijalno kulturno nasljeđe srpskog naroda kao konstitutivnog naroda u Republici Srpskoj, saopšteno je iz Narodne skupštine.

    Ustavni osnov za donošenje predmetnog zakona sadržan je u Amandmanu na član 68. Ustava Republike Srpske.

    Sjednicom Odbora za ustavna pitanja predsjedavao je predsjednik Odbora i Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović.

  • Za brade i hidžabe nema mjesta u Oružanim snagama

    Za brade i hidžabe nema mjesta u Oružanim snagama

    Ministarstvo odbrane (MO) BiH odbacilo je navode iz apelacije člana Kolegijuma Doma naroda Parlamenta BiH i lidera SDA Bakira Izetbegovića koju je podnio Ustavnom sudu BiH tražeći ocjenu ustavnosti pojedinih članova Pravila službe Oružanih snaga (OS) BiH.

    Izetbegović je praktično tražio da se pripadnicima OS BiH omogući nošenje hidžaba i brade u skladu sa običajima vjernika islamske vjeroispovijesti, ali Ministarstvo odbrane BiH u odgovoru na apelaciju u cijelosti je osporilo navode iz njegove apelacije. Lider SDA zahtjev za ocjenu ustavnosti uputio je nakon što je Sud BiH odbacio tužbu pripadnice OS BiH Emele Mujanović protiv Ministarstva odbrane koja je smatrala da je diskriminisana zato što joj nije dozvoljeno da nosi hidžab. Pored Mujanovićeve, sudovi su odbacili i tužbe nekoliko muških pripadnika OS BiH koji su tražili da im se omogući nošenje brade.

    MO BiH u odgovoru na Izetbegovićevu apelaciju navelo je da Pravila službe kažu da “vojna lica moraju uvijek biti uredno odjevena, obrijana i podšišana”, kao i da “žene, vojna lica moraju kosu uredno održavati da im ne smeta pri izvođenju obuke, nošenju zaštitne maske, šljema i druge opreme, odnosno prilikom obavljanja dužnosti”.

    • Pitanje vjerskih aktivnosti i sloboda u OS BiH uređeno je Zakonom o službi u OS BiH, u kojem se određuje da se organizacija vjerskih aktivnosti prvenstveno zasniva na objektivnim vojnim potrebama. Pozivanje apelanta na stav 4. Pravila službe u kojem navodi da je za rješavanje ovog pitanja trebalo konsultovati Islamsku zajednicu predstavlja jednostran i ciljan pristup u gledanju na navedeni problem. Tvrdnje koje se temelje na nalazu vještaka u konkretnom pojedinačnom slučaju ne mogu biti osnova za prihvatanje pravila ponašanja u OS BiH, jer rješavanje takvih pitanja nužno pretpostavlja široku raspravu koja podrazumijeva ozbiljnu studiju – navedeno je u odgovoru MO BiH.

    Zamjenik ministra odbrane Mirko Okolić kaže za “Glas Srpske” da se vojna lica prilikom obuke za vojnu službu upoznaju sa svim propisima koji su u vezi sa njihovim pravima i obavezama.

    • Oni nakon završene obuke potpisuju ugovor o profesionalnoj vojnoj službi te na takav način prihvataju profesionalnu službu uz poštovanje svih propisa u MO i OS BiH. Svaki naknadni pokušaj nametanja privatnih interesa i prava kojima bi se pravila ograničenja za upotrebu jedinica i pojedinaca ili razbijao kohezioni ambijent neophodan za izvršenje zadataka OS nije prihvatljiv i narušava borbenu spremnost – kaže Okolić, dodajući da je to navedeno i u odgovoru na apelaciju Bakira Izetbegovića.

    Prema njegovim riječima, doslovna primjena odredbi Evropske konvencije o ljudskim pravima obesmislila bi Oružane snage kao instituciju i onemogućila vršenje njenih osnovnih funkcija.

    • Na službi u OS nalaze se lica koja su bezuslovno prihvatila ograničenje ljudskih prava i osnovnih sloboda koja su im unaprijed poznata te bilo kakvo mijenjanje stavova i uvjerenja pojedinca nije prihvatljivo ukoliko narušava red, koheziju i operativnu spremnost – ističe Okolić.

    Šišanje na nulu

    Pravila službe OS BiH kažu da je nošenje brade dozvoljeno samo za vjerske službenike, pri čemu brada mora biti uredno održavana, dok je šišanje na nulu na dobrovoljnoj osnovi i ne može biti naređeno.

    • Upotreba zaštitne opreme koja nužno uslovljava obrijano lice ne ostavlja prostor za udovoljavanje zahtjevu pojedinaca da nose bradu – navedeno je u odgovoru na apelaciju Bakira Izetbegovića.
  • Do kada će rukovodstvo Centralne banke biti u tehničkom mandatu: Softić iznad zakona i Ustava BiH

    Do kada će rukovodstvo Centralne banke biti u tehničkom mandatu: Softić iznad zakona i Ustava BiH

    Da li je ispunjen san određenih političkih centara moći iz Sarajeva da se ovlada Centralnom bankom BiH? Očigledno da jeste, ističu izvori “Glasa Srpske” navodeći kako se godinama unazad u ovoj instituciji krše zakoni, ali sprovodi i tiha centralizacija i prenos nadležnosti od strane aktuelnog guvernera Senada Softića, a koji je i dalje na toj poziciji, iako mu je istekao šestogodišnji mandat.

    • Sve što se u posljednje vrijeme radi kosi se sa svim zakonskim propisima, ali i Ustavom BiH. Softić pokušava da uvede nadzor nad platnim sistemima. Postavlja se pitanje koga on zastupa i u čije ime to uopšte radi, jer guverner CB BiH je izvršna funkcija, a ne zakonodavna. Ako se zemlja zadužuje zar o tome ne trebaju donositi odluku parlamenti? Da li je već odavno Centralna banka sebi uzela mnogo toga za pravo – zapitali su se sagovornici “Glasa Srpske”.

    Podsjećaju kako je guverner Softić blokirao novčana sredstva za “brzo finansiranje”, a koja su tražena zbog suzbijanja posljedica pandemije. On je to uradio, iako je postojao Memorandum o razumijevanju, Pismo namjere i odluka Savjeta ministara. Na dušu mu se stavlja da je “potopio” i pregovore oko 1,5 milijardi maraka kredita MMF-a, jer je insistirao na uvođenju jedinstvenog registra računa u CB BiH uključujući i račune fizičkih lica, a što bi bio još jedan prenos nadležnosti sa Srpske na državni nivo.

    U čitavoj ovoj priči sporan je i legitimitet samog Softića, jer ga niko od sadašnjeg sastava Upravnog odbora nije birao za guvernera. Podsjećanja radi, Predsjedništvo BiH 2015. godine imenovalo je Kemala Kozarića, Ankicu Kolobarić, Ljubišu Vladušića, Trivu Marinkovića i Senada Softića za nove članove Upravnog odbora CB BiH. Na konstitutivnoj sjednici novog Upravnog odbora članovi su između sebe izabrali Softića za guvernera na mandat koji mu je istekao 11. avgusta ove godine.

    Međutim, on je nastavio sa radom i nakon isteka ovog roka, pozivajući se pritom na Zakon o upravi BiH. Kako bi i dalje ostao na ovoj poziciji 10. avgusta 2021. održana je sjednica UO CB BiH, s koje je izdato saopštenje da je zauzet stav da je neophodno omogućiti nesmetan rad dok Predsjedništvo BiH ne izvrši imenovanje novog saziva. Prema mišljenju naših sagovornika, Softić i članovi UO su se na ovaj način stavili iznad Ustava BiH, a u kojem je jasno navedeno da se ovaj odbor sastoji od pet lica koja imenuje Predsjedništvo BiH na period od šest godina.

    Da je situacija više nego konfuzna i da Banka praktično ne funkcioniše bar ne onako kako je to ustavom propisano, govori i činjenica da nijedna nadležna institucija BiH, odnosno Predsjedništvo, Parlamentarna skupština niti Ministarstvo pravde, a ni nadležne službe Banke, nisu dali mišljenje kojim bi se potvrdilo da Upravni odbor ili sam guverner trenutno djeluju zakonito.

    • Upravni odbor je čak od oktobra 2019. do aprila 2020. godine radio u tročlanom sastavu. Republika Srpska u tom periodu nije imala svoje predstavnike u ovom najznačajnijem organu Banke, tako da su i sve odluke koje su tada donesene nelegitimne sa ustavnopravnog stanovišta – poručili su izvori “Glasa Srpske”.

    Dodali su kako je konfuzna situacija i kada je u pitanju pozicija glavnog internog revizora, jer nakon što je ovaj mandat istekao Aniti Dujmović iz reda hrvatskog naroda trebalo je da bude imenovan neko iz reda srpskog. To naravno do sada nije učinjeno, baš kao i u slučaju zamjenika revizora. Naime, istekom mandata Stojanki Šarović u uredu Glavne interne revizije nema više srpskih kadrova.

    Odgovarajući na naš novinarski upit iz CB BiH su naveli kako je 27. oktobra ove godine održana nova sjednica UO te da na njoj nije bilo riječi o novim imenovanjima. Na pitanje ko će nastaviti da obavlja funkciju guvernera Banke, odgovorili su kako je odluka o načinu rada i funkcionisanju UO donesena na sjednici od 10. avgusta. 2021. godine.

    Crveni kartoni

    Prema važećim zakonskim propisima obaveza CB BiH je da u roku od tri mjeseca nakon završetka godine podnese godišnji izvještaj Parlamentu BiH. U posljednjih šest godina, na sjednicama Doma naroda nije usvojeno čak pet ovih izvještaja zbog različitih manjkavosti i propusta u radu ove banke.

  • Krše li se prava građana konstantnim poskupljenjima i šta država treba učiniti da ih zaštiti

    Krše li se prava građana konstantnim poskupljenjima i šta država treba učiniti da ih zaštiti

    Proteklih mjeseci građani BiH nalaze se na udaru poskupljenja najpotrebnijih životnih namirnica. Kako vrijeme odmiče, cijene su sve više, a stabilizacija se očekuje tek na proljeće iduće godine. Sada se postavlja pitanje krše li se prava građana i šta država treba učiniti da ih zaštiti?

    Potrošačka korpa jedne porodice u Bosni i Hercegovini je porasla na iznos veći od dvije hiljade konvertibilnih maraka, zbog čega, nažalost, mnogi građani jedva preživljavaju, sklapajući kraj s krajem.

    Stručnjaci iz oblasti ekonomije navode da je aktuelna poskupljenja u BiH, posebno životnih namirnica, prouzrokovao set objektivnih ekonomskih okolnosti, odnosno faktora koji su izvan utjecaja domaće politike.

    “Konkretno, globalni oporavak vodi rastu potražnje što za posljedicu ima visoke cijene. Došlo je do restruktuiranja globalnih lanaca snabdijevanja, nevjerovatnog rasta transportnih troškova, naročito brodskog transporta, rasta cijena osnovnih faktora proizvodnje i slično. Tu su i inflatorne tendencije. Postoji bojazan i od stagflacije. Rast cijena je globalni fenomen. Dešava se u većini zemalja svijeta, tako i u Bosni i Hercegovini. Naša privreda ne može biti imuna na globalna dešavanja, naročito razumijevajući da smo mala otvorena ekonomija”, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Admir Čavalić.

    Zima će biti posebno izazovna

    Stabilizaciju cijena u našoj zemlji on očekuje do proljeća naredne godine, naglasivši da će zima biti posebno izazovna.

    “Postoji opravdana mogućnost daljeg rasta cijena shodno eskalaciji energetske krize, odnosno rast cijena nafte i naftnih derivata, električne energije i prirodnog plina. Tokom zime raste potražnja za energijom. Shodno navedenom, moguće da će u narednom periodu značajan broj građana, pored relativno viših izdataka za osnovne životne namirnice, imati problema i sa finansiranjem zadovoljenja energetskih potreba. Očekivani rast cijene električne energije za privredu od januara naredne godine može indirektno utjecati na dodatni rast cijena proizvoda/usluga”, prognozira Čavalić.

    U aktuelnom periodu postavlja se pitanje da li i kako vlasti građane mogu i trebaju zaštititi od poskupljenja, a Čavalićev odgovor se ogleda u tome da u ovom trenutku ne postoje jasne politike zaštite, barem ne u kratkom roku.

    “Ono što se sada može uraditi jeste fokusirana zaštita onih najviše ugroženih, odnosno građana sa minimalnim ili nikakvim primanjima i slično. To se može uraditi kroz uspostavu funkcionalnog sistema robnih rezervi, naročito u Federaciji BiH i na nivou kantona. Pravo je vrijeme da se pokrenu reforme fiskalnog okvira, smanjenja fiskalnog opterećenja na rad, što bi omogućilo rast neto plaća od 200 do 300 KM, što je polazište za minimalac od 700 KM. Vlast mora raditi i na unapređenju poslovanja velikih javnih kompanija, kao i funkcionalnosti socijalnih sistema poput zdravstvenog, sistema socijalne zaštite i slično. Na taj način bi se pomoglo građanima”, smatra Čavalić.

    Neopravdana povećanja cijena

    Rast cijena osnovnih životnih namirnica u Udruženju za zaštitu potrošača BiH evidentiraju već okvirno šest mjeseci, ističući da je on veći od prosjeka iz ranijih godina.

    Kako nam je kazala predsjednica udruženja Gordana Bulić, iako je pandemija koronavirusa sada u ekonomskom smislu došla na naplatu, aktuelna situacija se koristi i za neopravdano poskupljenje određenih proizvoda.

    “Mi imamo i neopravdane najave poskupljenja određenih proizvoda, misleći na mlinsko-pekarske proizvode, brašno i pšenicu. Bez obzira na koronu, iz Srednje Evrope, iz koje najviše uvozimo, nismo imali informacija da su zasijane manje površine i da je manji rod pšenice, a uslovi za uzgoj i žetvu su bili veoma dobri, uz prinose”, ističe Bulić, navodeći da je život građana u našoj zemlji trenutno narušen.

    Iako je na bh. tržištu prisutno slobodno formiranje cijena, sada se nameće i pitanje koje se tiče eventualnog kršenja prava potrošača kontinuiranim poskupljenjem proizvoda?

    Bulić kaže da u Zakonu o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini nigdje nije navedeno da se njihova prava krše ukoliko nešto poskupi. Međutim, naša sagovornica dodaje da postoje druga prava, poput socijalnih koja se sada evidentno krše.

    “Mi imamo pravo na sigurnost i kvalitet života koji se obezbjeđuje posebnim instrumentima, socijalnim programima i mjerama države. Sasvim sigurno da su naša prava kao građana narušena nepoštivanjem toga te nečinjenjem ničega da se građani zaštite i olakša im se situacija u kojoj se nalazimo”, naglasila je predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača BiH.

    Period u kojem se nalazimo pravo je vrijeme za aktiviranje robnih rezervi, međutim s obzirom na to da naša zemlja ne raspolaže dovoljnim količinama namirnica u tom sistemu, teško se može utjecati na promjenu cijena na tržištu. To je pokazatelj loše socio-ekonomske politike koja se vodi u Bosni i Hercegovini pa zbog toga građanima jedino preostaje da se do proljeća snađu kako znaju i umiju.