VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Radno mjesto dnevna soba, radno vrijeme beskonačno: Šta sve može snaći ljude koji rade od kuće

    Radno mjesto dnevna soba, radno vrijeme beskonačno: Šta sve može snaći ljude koji rade od kuće

    Radnik, koji se okliznuo dok je hodao od svoje spavaće sobe do “kancelarije” u dnevnom boravku, pa zadobio teške povrede, ima pravo na odštetu zbog nesreće na poslu, presudio je nedavno savezni sud u Njemačkoj. Da li bi ovakva presuda bila moguća u BiH?

    Pomenuti Nijemac čija je priča postala medijski hit, radio je, po nalogu svog poslodavca, od kuće. Shodno tome, kako navodi sud, povrijeđen je na putu ka svom radnom mestu, a to je po zakonu povreda na radu.

    Kada su u Savezu samostalnih sindikata BiH pročitali ovu vijest, svi su se, kažu, “od srca nasmijali”, ali to je bio gorki smijeh.

    Presuda njemačkog suda je, tvrde sindikalci, osnovana. I tako bi, formalno gledano, u sličnom slučaju trebalo da presuđuju i sudovi u BiH. Ali, stvarnost je sasvim drugačija.

    – Kod nas, čak i kad doživi nesreću u fabričkoj hali ili na gradilištu, radnik često pod pritiskom poslodavca to ne prijavi. Jednostavno, priprijete mu otkazom i ponude neku minimalnu naknadu, ako kod ljekara kaže da se povrijedio van posla. I tako se sve zataška – kaže Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

    Dodaje da je posebno pitanje kakve pakete osiguranja poslodavci u BiH uplaćuju radnicima: da li su u pitanju najjeftinije varijante, ili one koje zaista pokrivaju sve rizike određene profesije ili radnog mjesta.

    FOTO: BHRT/YOU TUBE/SCREENSHOTFOTO: BHRT/YOU TUBE/SCREENSHOT
    – Iluzorno je očekivati da bi, u ovakvoj situaicji, radnik u BiH, koji radi od kuće, pa se povrijedi, mogao dokazati da je u pitanju nesreća na poslu – kaže Lejla Čaušević Sućeska.

    Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, nije saglasan sa ovakvom ocjenom. On tvrdi da bi, bar u Republici Srpskoj, radnik koji bi se našao u situaciji u kojoj se našao radnik u Njemačkoj, mogao ostvarti svoja prava, ukoliko bi bio dovoljno uporan i istrajan.

    – Vjerujem da bi poslodavac na sve načine pokušao da izbjegne odgovornost, ali i da bi radnik na sudu ostvario svoja prava. Problem je, međutim, što radnici ne poznaju svoja prava, niti način njihovog ostvarivanja. Recimo, malo ko, ko radi od kuće, ima rješenje, odluku ili bilo koji drugi akt o tome: sve se svodi na usmeni dogovor sa poslodavcem – kaže Stanković.

    Kada je u pitanju rad od kuće, eventualne povrede nisu jedini problem. Sindikalci upozoravaju da su mnogi poslodavci u BiH, pod krinkom zaštite od korone, rad od kuće iskoristili za smanjenje troškova poslovanja, ali i kao novu platformu za eksploataciju radnika.

    Firme otkazuju zakup poslovnih prostora i kancelarija, pogotovo zimi, kada te prostore valja grijati, pa poslovanje sele u stanove svojih zaposlenika. Radnici u takvoj situaciji često nemaju definisano radno vrijeme, izloženi su dodatnim troškovima, a privatni život im je ozbiljno narušen.

    U većini zemalja EU su, kada je u pitanju rad od kuće, jasno utvrđena pravila. Tako u Portugalu odnedavno poslodavcima prijete ozbiljne kazne, samo ako zaposlene koji rade u svom stanu pozovu telefonom poslije radnog vremena ili u slobodne dane.

    Uz to, portugalski poslodavci su dužni da zaposlenima, koji rade od kuće, plate dio računa za struju i internet, a slični su propisi i u mnogim drugim zemljama EU.

    U BiH je situacija je sasvim druačija. Zakonima o radu RS i F BiH “rad izvan prostorija poslodavca” regulisan je samo jednim članom, bez jasnih formulacija.

    – Taj član se odnosi na specifična zanimanja, poput recimo, trgovačkih putnika. Oni potpisuje ugovore o radu kojima je regulisano da će raditi van prostorija poslodavca. Sada imamo sasvim drugačiju situaciju, da radnici koji imaju “redovne” ugovore o radu, sa definisamnim radnim mjestom, rade od kuće – objašnjava Goran Stanković.

    Goran Stanković
    Zbog rada od kuće, poručuje Stanković, radniku ne smije biti smanjena plata, niti mu mogu biti uskraćena druga primanja, osim naknade za prevoz. S druge strane, treba imati na umu da radnici kada rade od kuće koriste svoje računare, struju, internet, ali i svoj stambeni prostor i namještaj.

    Da je po pravdi i evropskim standardima, primali bi posebnu naknadu za to.

    – Poslodavac u RS to ne mora da im plati jer to, bar za sada, nije njegova zakonska obaveza. Nigdje to ne piše. Moramo se time pozabaviti, kroz izmjene i dopune Zakona o radu, a o tome treba voditi račna i pri potpisivanju kolektivnih ugovora, pogotovo u oblastima gdje je rad od kuće najprisutniji – zaključuje Stanković.

    Predsjednica Saveza sindikata RS, Ranka Mišić, saglasna je da se zakoni moraju mijenjati, jer se mijenja i stvarnost.

    – Kad je radnicima rečeno da rade od kuće, to je prvobitno bilo prihvaćeno kao dobro rješenje, ali se brzo ispostavilo da u stanu od 45 kvadrata, u kojem živi porodica sa djecom, nije lako raditi i ispuniti očekivanja poslodavca – kaže Ranka Mišić.

    Dodaje da je poseban problem nedefinisano radno vrijeme i neplaćeni prekovremeni rad.

    – Tako se u prosvjeti rad od kuće i onlajn nastava svela na to da su nastavnici radili 20 sati dnevno. Komunicirali su sa svakim đakom i sa svakim roditeljem ponaosob. Bili su dostupni, takoreći i dan i noć, a to nije ničim regulisano, niti dodatno plaćeno – ističe Ranka Mišić.

    Pošto je sve u ovoj “novoj normalnosti” definisano, kako kaže Ranka Mišić, “odokativno, a ne normativno”, na adresu Saveza sindikata su stizale brojne pritužbe zbog eksploatacije, neplaćenog rada i zloupotrebe privatnih resursa, pa su pravnici SS RS imali pune ruke posla širom Srpske.

    Bez papira i pečata, radniku prijeti otkaz

    Niko ne može radnika natjerati da radi od kuće, osim ako je uvedeno vanredno stanje, upozorava Goran Stanković.

    – Ako pristane da radi od kuće, radnik treba da dobije aneks ugovora o radu ili rješenje. Mora postojati papir i pečat, inače može biti problema. Poslodavac može, recimo, iskoristiti priliku da radniku da otkaz, s obrazloženjem da tri dana nije dolazio na posao, odnosno na svoje radno mjesto – kaže Stanković.

  • Trivićeva zadovoljna “Realizovane sve godišnje aktivnosti iz akcionog plana reforme obrazovanja”

    Trivićeva zadovoljna “Realizovane sve godišnje aktivnosti iz akcionog plana reforme obrazovanja”

    Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić rekla je danas da su realizovane sve godišnje aktivnosti iz akcionog plana reforme obrazovanja.

    To su obuke naših nastavnika za nove nastavne planove i programe, digitalizacija i stručno usavršavanje, što nam je primarni cilj i u narednim godinama, rekla je Trivićeva u Foči, gdje je razgovarala sa direktorima osnovnih i srednjih škola iz te lokalne zajednice o aktivnostima u ovoj i planovima za narednu godinu.

    Trivićeva je navela da je epidemiološko stanje u školama zadovoljavajuće, te da je broj oboljelih sporadičan i u opadanju.

    Ona je podsjetila da svi prasvjetni radnici od 1. januara mogu da očekuju povećanje plata, četvrto u posljednje četiri godine, te najavila da će se Ministarstvo u narednoj godini posebno baviti vaspitnom ulogom škole, uključivanjem što više stručnih saradnika u radu sa djecom.

    Trivićeva je pohvalila škole iz Foče za dobre rezultate u nastavi i na takmičenjima.

    – Vjerujem da ćemo i sa ovog područja imati nekoga u konkurenciji za Svetosavsku nagradu – rekla je Trivićeva.

    Na sastanku je razgovarano i o infrastrukturnim problemima škola i njihovima zahtjevima prema Ministarstvu.

  • Vrhovac: IRB nastavlja podršku privredi

    Vrhovac: IRB nastavlja podršku privredi

    IRB nastavlja podršku privredi, kao što je bilo tokom cijele pandemije virusom korona, istakao je Dražen Vrhovac direktor IRB-a.

    • Bilo je mnogo olakšica tokom korone. Neke od mjera su još uvijek na snazi, pratimo šta se dešava sa privrednicima, dvije godine je već prilično dug period – naglašava Vrhovac.

    On poručuje da je IRB sve svoje kapacitete stavio u službu privrede.

    • IRB ne smije biti profitabilna institucija. Cijela Srpska je pokrivena poslovnicama, od Prijedora do Trebinja. Naša sredstva su strogo namjenska, i mi vršimo stalni monitoring naših sredstava – dodao je Vrhovac.

    Vrhovac je naglasio da je stopa za mlade bračne parove fiksna tri odsto, i da će se nastaviti ta politika da mladi bračni parovi ostaju u Republici Srpskoj.

  • U Srpskoj povećana privredna aktivnost, smanjen i broj nezaposlenih

    U Srpskoj povećana privredna aktivnost, smanjen i broj nezaposlenih

    U Republici Srpskoj i ove godine je smanjen broj nezaposlenih, a ujedno je i povećanja privredna aktivnost, rekao je direktor Zavoda za zapošljavanje Miroslav Vujičić.

    • U zadnjih nekoliko godina u kontinuitetu se smanjuje broj nezaposlenih. Јedino smo imali problema u periodu kada se pojavio virus korona – naveo je Vujičić.

    Istakao je da su mjere Vlade Srpske pomogle da se problemi prevaziđu, te dodao da se brzo povećao broj zaposlenih.

    • Takođe, nije tačno da se broj nezaposlenih smanjivao zbog odlazaka u inostranstvo. Mi imamo podatke, a takođe Vlada Srpske u kontinuitetu sprovodi aktivnosti na otvaranju novih radnih mjesta u Srpskoj – naveo je Vujučić.
  • NASA angažovala 24 teologa da procjene kako bi svijet reagovao na otkriće vanzemaljskog života

    NASA angažovala 24 teologa da procjene kako bi svijet reagovao na otkriće vanzemaljskog života

    NASA je zatražila pomoć teologa da ispitaju kako bi svijet reagovao ako bi se život pronašao na drugim planetama i kakav bi uticaj takvo otkriće imalo na duboko ukorijenjena vjerovanja o božanstvu i stvaranju.
    Američka svemirska agencija je do sada regrutovala oko 24 naučnika za učešće u programu u Centru za teološka istraživanja Univerziteta Prinston u Nju Džersiju. Centar – koji je 2014. godine dobio od Agencije NASA grant od 1,1 milion dolara – nastoji da izgradi „mostove razumijevanja“ između akademika različitih disciplina, naučnika i kreatora politike o „globalnim pitanjima“.

    Prema „Dejli mejlu“, program očigledno ima za cilj da odgovori na najveća pitanja kao što su „šta je život? Šta znači biti živ? Gdje povlačimo granicu između čovjeka i vanzemaljaca? Kakve su mogućnosti za inteligentni oblik života na drugim mjestima?”

    Prošle nedjelje, direktor Univerziteta Vil Storar rekao je za „Tajms“ da je cilj programa koji organizje NASA „ozbiljna stipendija koja se objavljuje u knjigama i časopisima“ kako bi se pozabavila „dubokim čudom i misterijom i implikacijama pronalaženja mikrobnog života na drugoj planeti“, prenosi RT.

    „Možda nećemo otkriti život još 100 godina. Ili ćemo to možda otkriti sledeće nedjelje“, rekao je stručnjak Agencije NASA za list, koji je dodao da rastuće odjeljenje „astrobiologije“ traži nove odgovore na stara pitanja već nekih 25 godina.
    Među onima koji su učestvovali u programu je i Endru Dejvison, sveštenik i teolog sa Univerziteta Kembridž koji ima doktorat iz biohemije. Dejvison, koji je bio dio programa 2016-2017, primijetio je da su „religijske tradicije“ bile „važna karakteristika u tome kako će čovječanstvo raditi kroz svaku takvu potvrdu života na drugim mjestima“.

    Druge vjerske ličnosti, uključujući biskupa Bakingema Alana Vilsona, rabina Džonatana Romena iz sinagoge Mejdenhed i imama Karija Asima iz džamije u Meki u Lidsu, rekli su za „Tajms“ da hrišćansko, jevrejsko i islamsko učenje neće biti pogođeno otkrićem vanzemaljskog života.

    U međuvremenu, Karl Pilčer, bivši šef NASA-inog instituta za astrobiologiju, rekao je da agencija „daje daje akcenat pitanjima koja su prije 20. vijeka uglavnom bila u domenu filozofije, teologije i religije“.

  • Kupuju stanove za iznajmljivanje i preprodaju: Pandemija nije zamrznula tržište nekretnina u Srpskoj

    Kupuju stanove za iznajmljivanje i preprodaju: Pandemija nije zamrznula tržište nekretnina u Srpskoj

    Pandemija virusa korona nije zamrznula tržište nekretnina, koje je ove godine zabilježilo rast cijena i prometa, što se očekuje i u 2022, kada će mnogi kupovati stanove ne samo da bi živjeli u njima, već i da im posluže za iznajmljivanje ili preprodaju.

    Uagencijama za nekretnine širom Republike Srpske kažu da su zadovoljni ovogodišnjim prometom, ističući da slično očekuju i u idućoj poslovnoj godini.

    Direktor Agencije za nekretnine “Remaks” u Banjaluci Dragan Milanović ističe da ljudi sve više kupuju nekretnine, jer im to predstavlja jednu od najsigurnijih investicija.

    – Dobar pokazatelj je porez na nepokretnosti. Oni koji imaju jedan stan oslobođeni su plaćanja tog poreza, dok podaci Poreske uprave pokazuju da pet odsto ljudi plaća 80 odsto poreza na nepokretnosti, što znači da u vlasništvu imaju više nekretnina koje rentiraju ili posluju sa njima – navodi Milanović.

    Prema njegovim riječima, naše finansijsko tržište je nedovoljno razvijeno, pa se neko ko ima novac radije odlučuje da uloži u nekretnine, umjesto da pokreće sopstveni biznis koji sa sobom nosi i određene rizike.

    – Prodaja stanova ide u veoma ranoj fazi gradnje. To je zato što je velika potražnja, posebno za manjim stanovima. Vlasnici, i ako ne budu kasnije živjeli u njima, mogu ih lako izdati ili preprodati po znatno višoj cijeni nego što su platili dok su bili u izgradnji – navodi Milanović, piše Glas Srpske.

    I u bijeljinskim agencijama za prometovanje nekretninama kažu da je najviše klijenata koji kupuju stanove da bi u njima živjeli, ali da je sve više i onih koji nakon kupovine odlučuju da ih daju pod kiriju.

    – Stanovi su uvijek više traženi, mada postoji veliko interesovanje i za kupovinu kuća. Prodaja nekretnina nije opala čak ni u vrijeme pandemije. Ko je imao novca prije nekoliko godina, ima i danas da kupi stan. Sa druge strane, mnogi se i kreditno zadužuju kako bi riješili stambeno pitanje – navode u bijeljinskim agencijama.

    Kako ističu, cijene stanova skočile su najviše zbog rasta cijena građevinskog materijala, ali to i dalje ne sprečava kupce da se javljaju agencijama. Slična situacija očekuje se, kako kažu, i u idućoj godini.

    – Sve je više ljudi koji nekretnine kupuju uz pomoć agencija. Cijene kvadrata zavise od lokacije i da li je riječ o staroj ili novoj gradnji. Tako kvadrat u staroj gradnji košta od 900 do 1.500 maraka, ukoliko je riječ o renoviranom stanu, dok se cijene po kvadratu u novoj gradnji kreću od 1.900, pa i više od 2.000 maraka – navode u bijeljinskim agencijama.

    Ekonomista Marko Đogo kaže da je za privredu dobro kada raste obim građevinskih radova i cijene nekretnina.

    – Cijene nekretnina kod nas su desetak godina stagnirale i sada je zanimljivo da su u periodu kada je pandemija pogodila mnoga druga ekonomska kretanja nastavile ubrzano rasti. To je posebno zanimljivo jer se dešava u periodu kada su izražene emigracije, što znači da naši ljudi koji zarade novac u inostranstvu ovdje mahom kupuju stanove – navodi Đogo.

    On kaže da to može potvrditi i podatak da je kod nas svaka deseta marka od doznaka iz inostranstva, tako da ne bi čudilo da je značajan dio trenda rasta prodaje nekretnina u stvari posljedica migracija.

    – To može biti i jedan pozitivan plod emigracija, koje su ostavile razne negativne posljedice i zbog kojih smo izgubili veliki dio radne snage – dodao je Đogo.

  • Asistenti odustaju jer rade od danas do sutra

    • Položaj asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju u osnovnim školama u Srpskoj i dalje nije na zavidnom nivou, a u odnosu na lani, tokom ove školske godine Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske dalo je saglasnost za angažovanje i finansiranje 52 asistenta više.

    Za razliku od školske 2020/2021. godine, kada je bilo angažovano 356 asistenata, tokom ove školske godine učenicima sa smetnjama u razvoju pomaže 408 asistenata, podaci su nadležnog ministarstva.

    Kako kažu u Ministarstvu, asistenti su angažovani u periodu dok traje nastava, na pola radnog vremena, a plaćeni su po koeficijentu za srednju stručnu spremu.

    “Za angažovanje i finansiranje asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju Ministarstvo prosvjete i kulture je budžetom za kalendarsku 2022. godinu obezbijedilo 2,2 miliona KM”, naveli su u Ministarstvu za “Nezavisne novine”.

    Mirjana Kojić, predsjednica Udruženja za pomoć licima s autizmom “Djeca svjetlosti” Banjaluka, kaže da se na osnovu zahtjeva roditelja odobrava asistent, te da se u zadnje vrijeme sve više zahtjeva i odobri, ali da se stvarni problem ne krije u broju angažovanih asistenata, već u uslovima pod kojima oni rade.

    “Uslovi su katastrofalni. Primanja su im podignuta nešto iznad 430 KM. Mi smo pisali dopis Ministarstvu prosvjete i kulture RS preko Udruženja da se mora nešto promijenti”, rekla je ona.

    Kojićeva je kazala da u trenutnoj situaciji gube i djeca i roditelji i asistenti.

    “Roditelji na početku svake školske godine doživljavaju stres. Pored toga što šalju dijete s autizmom u nastavu, u inkluziju, ne mogu doći do asistenta, a da ne pričamo o kvalitetnom asistentu, o nekome ko neće biti samo ‘fikus’, već da hoće nešto i da radi”, navela je Kojićeva za “Nezavisne novine”. Kaže da je posao asistenata formalan i u praksi degradiran, te da je potrebno da država bolje plati asistente ili da im ponudi drugačije ugovore, jer u suprotnom, asistenti će radije otići i raditi kao trgovci.

    Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, kaže da problem traje već godinama te da je situacija jako nezgodna.

    “Ne možemo ih nikako uvesti u neki pravni sistem, nego rade od danas do sutra u smislu na određeno vrijeme. Ja sam to pominjao i bivšem ministru prosvjete i kulture RS i sadašnjoj ministarki, u nekoliko navrata, i nikako taj problem nismo stavili na pravo mjesto”, rekao je Gnjatić za “Nezavisne novine”.

    Ističe da ovakvi uslovi sigurno ne motivišu jer je posao koji asistenti obavljaju težak i stresan. “Oni su školovani za to, imaju kvalifikacije i znanje i oni to i hoće da rade, ali taj odnos plate, plaćanje i sam status, koji im je možda i bitniji od same plate, je jako nezahvalan”, naveo je on.

    Kako je rekao, Sindikat će u januaru i februaru pokušati ovaj problem postaviti na bolji osnov kako bi asistenti imali dostojanstven posao i bili pristojno plaćeni.

    Plata treba da bude veća za 30 odsto
    Iz Udruženja za pomoć licima s autizmom “Djeca svjetlosti” Banjaluka su tražili da se asistentima podigne plata za barem 30 odsto. Osim toga traže i da im se rad u svojstvu asistenta računa kao pripravnički u struci, kao i da im se godišnji rad računa pola boda na birou, jer im do sada taj rad nije bodovan. Međutim, kako kaže Mirjana Kojić, predsjednica pomenutog udruženja, ništa nije prihvaćeno.

  • Kolektivni ugovor na čekanju, u januaru štrajk službenika

    Kolektivni ugovor na čekanju, u januaru štrajk službenika

    • Iako su aktivnosti na pripremi pregovora u vezi s kolektivnim ugovorom počele još 2018, do danas nije održan nijedan sastanak radne grupe, što u Samostalnom sindikatu državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH ocjenjuju kao nedostatak volje i želje da se bilo šta pokrene, a zbog čega će već u januaru ponovo organizovati proteste ispred institucija BiH.

    Naime, krajem 2018. godine Ministarstvo pravde BiH zatražilo je od svih ministarstava imenovanje predstavnika u pregovarački tim za vođenje pregovora radi zaključivanja kolektivnog ugovora, a nakon što su dostavljena imena, Ministarstvo je tražilo pisane punomoći od institucija i tijela Savjeta ministara BiH za taj sastav pregovaračkog tima. Međutim, od 54 institucije, odgovore je dostavilo njih 39. U taj pregovarački tim bili su imenovani i pojedini državni službenicima, zbog čega se pobunilo Ministarstvo finansija i trezora BiH, ističući da u tom timu moraju biti rukovodioci najvišeg nivoa, a ne državni službenici koji istovremeno mogu biti i članovi sindikata. Poslije je došlo do promjene sastava Savjeta ministara BiH, a Ministarstvo pravde BiH ponovo je zatražilo od ministarstava da se izjasne da li ostaju pri ranije delegiranim članovima ili će ih mijenjati. Na taj dopis odgovorila su samo četiri ministarstva, koja su promijenila svoje članove.

    “Ministarstvo pravde BiH duže razdoblje preduzima aktivnosti kako bi se pokrenula procedura kolektivnog pregovaranja. Pokretanje i okončavanje ove procedure podrazumijeva ispunjenje uslova propisanih odredbama Zakona o radu u institucijama BiH, što je zbog objektivnih razloga izazvanih pandemijom korona virusa, te otežanih okolnosti organizovanja većih skupova, kao i nemogućnosti formiranja radne grupe od predstavnika svih institucija na nivou Bosne i Hercegovine, dovelo do zastoja u radu”, rekli su u Ministarstvu pravde BiH, odgovarajući na jedno od postavljenih pitanja poslanika Predstavničkog doma BiH.

    Na ove tvrdnje iz Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH kažu da je više nego očigledno da ne postoji volja da se napravi iskorak.

    “Kad neko neće nešto da uradi onda to pokušava opravdati, tako i Ministarstvo pravde. Kakve veze ima korona sa svim tim? Savjet ministara zasjeda, parlament BiH zasjeda gdje ima više ljudi, a ne može radna grupa. Jednostavno ne postoji politička volja da se to uradi i sada se traže izgovori. Tako mogu još tri godine odugovlačiti. Nama ne preostaje ništa drugo nego da ponovo izađemo na ulicu odmah poslije praznika u januaru i ukažemo na naše probleme”, rekao je za “Nezavisne novine” Salih Karčić, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH.

    Inače, na nivou BiH postoje tri reprezentativna sindikata i njihov osnovni zahtjev već godinama je vraćanje ranijeg koeficijenta za plate, koji je iznosio 5,35, ali je prije desetak godina smanjen na 4,75 i od tada su plate zaposlenih u institucijama BiH iste.

    U Sindikatu radnika UIO kažu da su kao reprezentativni sindikat ispunili sve zakonom propisane odluke i imenovali svoje članove.

    “BiH je jedina zemlja u okruženju koja nema kolektivni ugovor na državnom nivou”, rekla je za “Nezavisne novine” Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata radnika UIO.

  • Prosječna plata u RS-u u novembru 1.030 KM, građevincima samo 750 maraka

    Prosječna plata u RS-u u novembru 1.030 KM, građevincima samo 750 maraka

    Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, najveća prosječna plata u novembru u Republici Srpskoj isplaćena je u oblasti finansijske djelatnosti i osiguranja i to 1.519 KM, dok su najnižu dobili radnici u građevinarstvu 750 KM.

    Tako je prosječna neto plata, nakon oporezivanja, isplaćena u novembru ove godine iznosila 1.030 KM i veća je za tri KM u odnosu na prosječnu platu isplaćenu u oktobru.

    “Niske prosječne plate u novembru primili su radnici u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije 828 KM, zaposleni u djelatnosti saobraćaja i skladištenja 766 KM, u trgovini 799 KM, kao i u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstva i ugostiteljstva 764 KM”, saopštili su iz Sindikata.

    Sindikalna potrošačka korpa za novembar 2021. godine iznosi 2.015 KM i prosječna plata je pokriva sa 51,1 posto.

    “Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prijevoz, obrazovanje i kulturu”, navode iz Sindikata.

    Porodice u Republici Srpskoj su najviše novca u novembru trošile za nabavku prehrane 780 KM, za stanovanje i komunalne usluge 591 KM, te za tekuće održavanje domaćinstva 111 KM.

    Nabavka obuće i odjeće u prošlom mjesecu koštala je 156 KM, higijena i njega zdravlja 92 KM, prijevoz 200 KM, a obrazovanje i kultura 83 KM.

  • Poskupljenje struje: Hoteli i trgovci traže 45 evra po megavat-času, ERS nudi 72

    Poskupljenje struje: Hoteli i trgovci traže 45 evra po megavat-času, ERS nudi 72

    • Privredni subjekti iz sektora trgovine i ugostiteljstva ne prihvataju ponuđeno povećanje cijene električne energije i diskriminatorski odnos prema sektoru usluga u odnosu na ostale grane privrede, jedan je od zaključaka jučerašnje sjednice privrednih društava iz Udruženja trgovine i Udruženja turizma i ugostiteljstva, koji je održan u Privrednoj komori Republike Srpske.

    Naime, “Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) najavila poskupljenja struje za privredu u Srpkoj, gdje će većina preduzeća plaćati 53 evra po megavat-času, dok bi velikim hotelima, ali i trgovinama cijena struje novim ugovorima trebalo da bude uduplana.

    Privrednici iz oblasti trgovine i ugostiteljstva traže da im struja bude 45 evra po megavat-času, umjesto ponuđenih 67 za trgovačke centre, odnosno 87 evra za velike hotele, kojima je, kako nezvanično saznajemo, “Elektroprivreda RS” naknadno ponudila cijenu od 72 evra.

    Iz Privredne komore RS kazali su da od “Elektroprivrede RS” zahtijevaju da hitno preispita donesene odluke i da se cijena električne energije za potrošače iz kategorije trgovine i ugostiteljstva koriguje na 45 evra po megavat-času.

    “Dostavljeni ugovori o potpunom snabdijevanju električnom energijom subjektima iz navedenih privrednih grana predviđaju povećanje cijene električne energije koje ide i preko 100 odsto, što u ionako složenim ekonomskim uslovima dodatno i ozbiljno ugrožava njihovo dalje poslovanje”, dodaju iz Komore.

    Ističu da se predloženim povećanjem direktno ugrožava i ispunjavanje svih drugih obaveza, sa velikom izvjesnošću potpunog i trajnog prekida poslovanja za mnoge subjekte, što ima dalekosežne posljedice po društvo u cjelini. “Ovakve nagle promjene cijena na više iznose potpuno su neprihvatljive i s aspekta planiranja poslova i plasmana proizvoda i usluga za narednu godinu”, pojasnili su iz Privredne komore RS.

    Kako hotelijeri kažu, novi ugovori su već na njihovim stolovima.

    Miloš Stanišić, menadžer etno-sela “Stanišić” iz Biljeljine, u razgovoru za “Nezavisne novine” kazao je da je skok cijene struje u pandemiji dodatni udar na hotelijerstvo.

    “Umjesto da podstiču ovu oblast da ostanemo da normalno poslujemo, ovo je samo mjera koja će dodatno otežati poslovanje”, kazao je on.

    Dodao je da je, što se tiče etno-sela, rast cijene struje za preko 50 odsto.

    “Nije ni tajna da mi na mjesečnom nivou plaćamo oko 35.000 KM za struju, a s ovim povećanjem to bi bili nemjerljivi gubici. Umjesto da sredstva usmjerimo na nova radna mjesta ili bar da očuvamo postojaće, mi ćemo morati da dajemo više novca za struju”, kazao je Stanišić.

    U banjalučkom hotelu “Courtyard by Marriott” kazali su da će novim ugovorom struja za njih da poskupi 111 odsto.

    “Ne vidim zašto na nas ne gledaju kao na ostali dio privrede kada plaćamo poreze, radnike i obaveze prema njima. Mi nismo banke niti neke visokoprofitne kategorije da nam se tolike obaveze nameće”, kaže Mišo Kuzmanović, vlasnik hotela, i ističe da je u Srpskoj svega 11 velikih hotela koji treba da plaćaju veći iznos za struju.

    “U njemu je nova cijena po megavat-času 87 evra, duplo viša nego ona koja je plaćana ranije”, kazao je Kuzmanović.

    I Mirjana Čomić, direktorica hotela “San” Laktaši, kazala je da je zdravstveni turizam u Srpkoj generalno izložen velikim izazovima zbog pandemije prvenstveno jer su njihovi gosti dominantno osobe starije životne dobi iz Slovenije i Hrvatske.

    “Povećanje cijene električne energije za 111 odsto neminovno vodi do povećanja cijena naših usluga, što dodatno ugrožava perspektivu u smislu bar djelimičnog oporavka, kako na inostranom, tako i na domaćem tržištu”, kazala je Čomićeva.

    Dodala je da smanjenje obima poslovanja uslovljava i smanjenje broja radnika, a u konačnici i potpuni i trajni prestanak poslovanja.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kaže za “Nezavisne novine” da ovo nije povoljan trenutak za povećanje cijene električne energije za privredu.

    “‘Eletroprivreda RS’ je javno preduzeće koje mora biti u funkciji razvoja privrede i društva u cjelini”, kazao je Ćorić, koji ističe da država treba energičnije tome da pristupi.

    “Država treba da bude glavni regulator kretanja cijena električene energije u privredi RS, a ne da se to prepusti željama i potrebama ‘Elektroprivrede RS’ ne ulazeći u suštinu da nešto mijenjuju u sopstvenim redovima”, kazao je Ćorić.

    Kako je rekao, privrednici prihvataju da treba da dođe do rasta cijene elektirčne energije, ali na razumnim osnovama.