VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Višković: Uskoro prijedlog povećanja plata i penzija

    Višković: Uskoro prijedlog povećanja plata i penzija

    Vlada Republike Srpske vrlo brzo će izaći sa prijedlogom povećanja plata i penzija i svim što će ublažiti “galopirajuću” inflaciju za koju apsolutno nismo krivi, rekao je u Trebinju predsjednik Vlade RS Radovan Višković, komentarišući poziv vrijedan 12 miliona u subvencije direktnih ulaganja.

    On je istakao da je inflacija uvezena i stvorena na nekom drugom mjestu, ali da “svi skupa plaćamo ceh”.

    “Vlada Republike Srpske prati situaciju i zaštitićemo građane u skladu sa našim mogućnostima”, rekao je Višković novinarima u Trebinju.

    On je napomenuo da je Vlada Srpske preduzimala preventivne mjere i išla u susret nadolazećoj inflaciji setom zakona, podsjetivši da su povećavane plate, penzije i boračka davanja.

    “Moramo to raditi i u narednom periodu”, odlučan je Višković.

  • Pašalić: Neće biti gladi, ima dovoljno hrane na tržištu

    Pašalić: Neće biti gladi, ima dovoljno hrane na tržištu

    Republici Srpskoj, BiH, kao i regionu ne prijeti glad, jer ima dovoljno hrane i neće biti problema kada je riječ o snabdjevenosti tržišta, istakao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Boris Pašalić.
    Pašalić je naveo da to što građani u posljednje vrijeme kupuju više namirnica, zbog krize u Ukrajini, predstavlja refleksnu reakciju ljudi koji su zabrinuti kriznim situacijama, te ponovio da trenutno nema problema u lancima snabdijevanja.

    On je za ATV rekao da panika dovodi do neracionalne kupovine namirnica, što dovodi do nestašice i rasta cijena i da se time otvara prostor za razne spekulacije i mahinacije, što uvijek ide “preko leđa građana”, ali da je vlast preduzela određene mjere da se to prevaziđe.

    Pašalić je naglasio da Republika Srpska ima dovoljno pšenice do nove žetve.

    Kada je riječ o izvozu pšenice iz BiH u ovim kriznim vremenima, Pašalić kaže da količina od 6.000 tona, koliko je izvezeno u prva tri mjeseca ove godine, nije velika ali da treba biti oprezan, te je naglasio da resorno ministarstvo na nivou BiH na čijem je čelu Staša Košarac prati situaciju.

    Pašalić kaže da je neophodno obezbijediti trgovinu žitom, odnosno prohodnost i odnos između privrednika u BiH i Srbiji koji već imaju sklopljene ugovore.

    “Prosječna potrošnja hljeba po glavi stanovnika je godišnje 110 kilograma. Republika Srpska sije od 40.000 do 45.000 hektara pšenice i ako je prosječan prinos oko pet tona to je 200.000 tona. Od kilograma pšenice dobijamo 600 do 800 grama brašna te ako je prosjek 70 odsto iskoristivosti, od tih 200.000 tona pšenice možemo proizvesti 140.000 brašna”, pojasnio je on.

    On je naglasio da ukoliko bi sva pšenica završila na tržištu Republike Srpske, ona bi imala duplo veću količinu nego što joj treba.

    Pašalić je rekao da se u Srpskoj na 130.000 hektara proizvede kukuruza uz prosječan prinos od šest tona.

    On je naveo da BiH izvozi godišnje hrane u vrijednosti oko milijardu KM, a uvozi tri milijarde, što govori o tome koliko nedostaje hrane i koliko treba raditi na tome da se ovaj deficit smanji.

    Pašalić kaže da je komunikacija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske sa ministrom Košarcem odlična, ali da je problem što se dogovoreno teško i realizuje.

    “Stiče se utisak da sve inicijative iz Srpske ne mogu da prođu u Savjetu ministara i veoma je teško u ovako složenoj državi, kakva ne postoji nigdje na svijetu, realizovati te mjere. Čini mi se da se u prvi plan stavljaju nečiji interesi, a ne gleda se poljoprivredni proizvođač, koji je osnov svega”, rekao je Pašalić.

    On je naglasio da poljoprivredni proizvođači moraju da budu u fokusu svih nivoa vlasti i da su neophodna veća ulaganja u ovu granu privrede.

    USKORO STIŽE PRVA KOLIČINA ĐUBRIVA IZ TURSKE

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je da u BiH uskoro treba da bude dopremljena prva pošiljka đubriva iz Turske od ukupno 50.000 tona, a nakon toga i ostatak.

    Pašalić je napomenuo da je isporuku đubriva BiH iz Turske dogovorio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, istakavši da, ukoliko ona stigne u narednih mjesec dana, to neće stvoriti probleme ovdašnjim ratarima jer na domaćem tržištu postoje određene količine đubriva.

    Govoreći o regresiranom gorivu za poljoprivrednike u iznosu od 50 feninfga po litru, Pašalić je naglasio da je Vlada Srpske od 2013. godine izdvojila gotovo 60 miliona KM, te da ovu mjeru koristi blizu 15.000 gazdinstava.

    “Uz sve probleme u vezi sa nadležnostima u BiH, moguće je definisati da poljoprivredni proizvođač sipa gorivo koje je oslobođeno akcize i putarina”, rekao je Pašalić za ATV.

    Prema njegovim riječima, cilj bi bio, ne da se plaća razlika u cijeni distributerima goriva, već da poljoprivrednik sipa na pumpi jeftinije gorivo.

    On kaže da Vlada Srpske neće dozvoliti da se mljekarski sektor u Republici Srpskoj uruši ili poklekne.

    Pašalić je rekao da Vlada Srpske i resorno ministarstvo žele da stvore konkurentnog domaćeg proizvođača, odnosno proizvođača koji kvalitetan proizvod može da proda po nižoj cijeni.

    “On to može da uradi ako primjenjuje nove tehnologije, ako ima novi traktor i priključke, znanje, određenu poljoprivrednu površinu i podršku države”, rekao je Pašalić.

    Ministar kaže da je u Srpskoj povećano interesovanje za kapitalna ulaganja u poljoprivredi, bez obzira na krizni period, što je iznenadilo i Vladu Srpske.

    Pašalić kaže da je to jedna od najmoćnijih mjera koje Vlada Srpske realizuje u sektoru poljoprivrede jer podržava bilo kakvu investiciju na farmi.

  • Mikroplastika prvi put pronađena u ljudskoj krvi

    Mikroplastika prvi put pronađena u ljudskoj krvi

    Novo otkriće pokazuje da čestice plastike mogu da putuju po telu i da se zadrže u organima. Tragovi mikroplastike su prvi put otkriveni u ljudskoj krvi, a naučnici su pronašli sitne čestice kod skoro 80 odsto testiranih uzoraka.

    Otkriće pokazuje da čestice mogu da putuju po telu i da se zadrže u organima, a uticaj na zdravlje je još nepoznat, prenosi Gardijan.

    Istraživači su zabrinuti jer mikroplastika uzrokuje oštećenje ljudskih ćelija u laboratoriji, a već je poznato da čestice koje zagađuju vazduh, ulaze u telo i izazivaju milione preranih smrti godišnje.

    Ogromne količine plastičnog otpada se bacaju u životnu sredinu, a mikroplastika sada kontaminira čitavu planetu, od vrha Mont Everesta do najdubljih okeana. Poznato je da ljudi već konzumiraju razne sitne čestice otpada hranom i vodom, kao i da ih udišu, a pronađene su u izmetu beba i odraslih.

    Naučnici su analizirali uzorke krvi od 22 anonimna davalaca. Svi su zdrave i odrasle osobe. Plastične čestice nađene su kod 17 ispitanika.

    Polovina uzoraka je sadržala PET plastiku, koja se obično koristi u proizvodnji flaša, dok je trećina sadržala polistiren, koji se koristi za pakovanje hrane i drugih proizvoda. Četvrtina uzoraka krvi sadržala je polietilen od kojeg se prave plastične kese.

    “Naša studija je prvi pokazatelj da u našoj krvi imamo čestice polimera – to je revolucionarni rezultat”, rekao je profesor Dik Vethak, ekotoksikolog na amsterdamskom univerzitetu Vrije.

    u Holandiji. “Ali moramo da proširimo istraživanje i povećamo veličinu uzoraka, broj procenjenih polimera itd.” Dalja istraživanja brojnih grupa su već u toku, rekao je on.

    “Svakako je razumno biti zabrinut. Čestice su tu i prenose se po celom telu”, dodao je profesor Vethak.

    Rekao je da je prethodni istraživački rad pokazao da je količina mikroplastike 10 puta veća u fecesu beba u poređenju sa odraslima i da bebe hranjene iz plastičnih flaša, gutaju milione mikroplastičnih čestica dnevno.

    “Takođe generalno znamo da su bebe i mala deca ranjiviji na izlaganje hemikalijama i česticama. To me mnogo brine”, istakao je.

    Novo istraživanje je objavljeno u časopisu Environment International i prilagodilo je postojeće tehnike za otkrivanje i analizu čestica malih dimenzija od 0,0007 milimetara.

    Profesor Vethak je priznao da se količina i vrsta plastike značajno razlikuju između uzoraka krvi. “Ali ovo je pionirska studija”, rekao je, naglasivši da sada je potrebno uložiti više rada na ovoj problematici.

    Naveo je da razlike u količini iz uzoraka mogu da zavise i od kratkoročnog izlaganja osobe (pre uzimanja uzoraka krvi) česticama iz plastičnog posuđa ili maski za lice.

    “Veliko pitanje je šta se dešava u našem telu. Da li se čestice zadržavaju u telu? Da li se transportuju do određenih organa, kao što je prolaz kroz krvno-moždanu barijeru, i da li su ovi nivoi dovoljno visoki da izazovu bolest? Hitno moramo da finansiramo dalja istraživanja kako bismo mogli da saznamo”, upozorava profesor Vethak.

    Novo istraživanje je finansirala Holandska nacionalna organizacija za istraživanje i razvoj zdravlja i Common Seas – preduzeće koje radi na smanjenju zagađenja plastikom.

    Očekuje se udvostručena proizvodnja plastike
    “Proizvodnja plastike će se udvostručiti do 2040. godine”, rekla je Džo Rojl, osnivač dobrotvorne organizacije Common Seas. “Imamo pravo da znamo šta sva ta plastika radi našim telima”, dodal je.

    Common Seas, zajedno sa više od 80 nevladinih organizacija, naučnika i poslanika, traže od vlade Velike Britanije da izdvoji 15 miliona funti za istraživanje uticaja plastike na ljudsko zdravlje.

    Evropska unija već finansira istraživanja o uticaju mikroplastike na fetuse i bebe, kao i na imuni sistem.

    Nedavno istraživanje je pokazalo da se mikroplastika može zakačiti za spoljne membrane crvenih krvnih zrnaca i ograničiti njihovu sposobnost da transportuju kiseonik. Čestice su pronađene i u placentama trudnica, a kod ženki pacova brzo prolaze kroz pluća u srca, mozak i druge organe fetusa.

    Koautor istraživačkog rada o mikroplastici, profesor Vethak, procenjivao je i je potencijalni rizik od raka i zaključio: “Detaljnije istraživanje o tome kako mikro – i nano-plastika utiču na strukture i procese ljudskog tela, i to da li, i kako mogu transformisati ćelije i indukuju karcinogenezu, hitno je potrebno, posebno u svetlu eksponencijalnog povećanja proizvodnje plastike. Problem je svakim danom sve hitniji”.

  • Odluka Vlade RS: U školama i vrtićima ne mogu raditi pravosnažno presuđeni

    Odluka Vlade RS: U školama i vrtićima ne mogu raditi pravosnažno presuđeni

    Vlada Republike Srpske je na današnjoj sjednici utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, gdje je definisano da rad u predškolskoj ustanovi ne može obavljati lice koje je pravosnažnom presudom osuđivano za krivična djela učinjena protiv dostojanstva ličnosti, morala, zloupotrebe opojnih sredstava, službene dužnosti, polnog integriteta, zlostavljanja djeteta, polnog i drugog nasilja nad djetetom ili maloljetnim licem.

    “Izmjenama i dopunama preciznije su definisane odredbe koje se odnose na stručno usavršavanje, ocjenjivanje i napredovanje vaspitno-obrazovnih radnika i direktora predškolskih ustanova”, saopšteno je iz Vlade RS.

    Vlada je usvojila i Uredbu o uslovima za osnivanje i početak rada ustanova učeničkog standarda, kojom se uređuju uslovi za osnivanje i početak rada doma učenika i učeničkog kulturnog centra.

    “Uredbom su propisani opšti, prostorni i materijalno-tehnički uslovi za osnivanje doma učenika, prostorni i materijalno-tehnički uslovi za osnivanje učeničkog kulturnog centra kao i ispunjenost kadrovskih uslova u ustanovama učeničkog standarda”, ističu iz Vlade RS.

    Vlada RS utvrdila danas je takođe utvrdila Nacrt zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, kojim su detaljnije propisani uslovi za osnivanje područnih odjeljenja, jasnije definisan produženi boravak, te boravak i program pred polazak u školu.

    “Predloženim Nacrtom definisan je i način izvođenja ekskurzija, izleta, škola u prirodi i ostalih aktivnosti koje doprinose razvoju učenika, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

    Zbog pokrenute inicijative da se u malim sredinama, u okviru školskih objekata organizuje predškolski program, prilagođene su odredbe koje se odnose na organizovanje proširene djelatnosti, a jasnije je definisana i mogućnost organizovanja programa za baletsko vaspitanje i obrazovanje.

    Kroz reformske procese u obrazovanju po prvi put su definisana područja rada nastavnika, stručnih saradnika, voditelja biblioteke i produženog boravka, a po prvi put su definisani i poslovi odjeljenskog starješine.

    Detaljnije je utvrđeno da su nastavnici, stručni saradnici, voditelji u produženom boravku, voditelji biblioteke, sekretari, računovođe i direktori škola dužni da se stručno usavršavaju.

  • Sve manji broj beba: BiH na ivici demografskog sloma

    Sve manji broj beba: BiH na ivici demografskog sloma

    Višegodišnji trend negativnog prirodnog priraštaja u BiH nastavljen je i lani, kada je broj rođenih bio gotovo duplo manji nego broj umrlih, a stručnjaci upozoravaju na to da smo uz bijelu kugu i odlazak stanovnika u inostranstvo na pragu demografskog sloma.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, lani je rođeno 25.870 djece, što je manje za 0,48 odsto u odnosu na 2020. godinu.

    Statistika pokazuje da su tokom prošle godine umrle 48.503 osobe, što je više za 13,32 odsto u odnosu na godinu ranije. Kako su naveli, prirodni priraštaj u BiH je svih 12 mjeseci prošle godine bio negativan. To je, kažu demografi, samo nastavak trenda koji je započeo još 2007. godine.

    “Ti negativni procesi prvo su se desili u Srpskoj, gdje je 2002. prvi put registrovana negativna stopa prirodnog priraštaja. Od tada iz godine u godinu imamo sve manji broj rođenih i sve veći broj umrlih”, rekao je u ime Katedre za društvenu geografiju i demografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci Aleksandar Majić.

    Kade se analizira posljednja decenija, kako kaže, vidljivo je da je broj rođenih između 9.000 i 10.000.

    “Zabrinjava izrazito povećanje stope mortaliteta. Iz godine u godinu stanovništvo je sve starije. U naš penzijski sistem ulazi stanovništvo rođeno nakon Drugog svjetskog rata”, rekao je Majić.

    Sve manji broj beba, kako kaže, posljedica je upravo starosne strukture, jer je sve manji broj fertilnih žena, prenosi GlasSrpske.

    Da su demografski trendovi u Srpskoj i FBiH zabrinjavajući te da vode ka demografskom slomu, smatra i demograf Stevo Pašalić, koji naglašava da je poseban problem to što je sve manje mladih u reproduktivnom dobu.

    “Kada uz to uzmemo ono što ne prikazuje statistika, a to je iseljavanje i odlazak mladih ljudi, pa tome dodamo odgođena rađanja i sklapanja brakova, takozvani tempo efekat, dolazimo do višegodišnje crne statistike. Kada kažemo odgođeno to je iza 30 godine života, jer sada generacije studiraju pa to duže traje i prema tome ne možemo mi to vratiti u period šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka, a to je učinila demografska tranzicija”, rekao je Pašalić.

    Kako kaže, nije lako naći rješenje za bijelu kugu u kratkom roku, ali ima sistemski dio mjera koje mogu odmah da budu primijenjene.

    “Mora se, posebno naglašavam definisati migraciona politika, jer mi najviše ljudi gubimo iseljavanjem. Odlazi stanovništvo koje ima od 20 do 40 godina, upravo ono koje nosi stvaranje porodice, ekonomiju i sve ostalo”, rekao je Pašalić.

    Kada je riječ o smrtnosti, objasnio je da je u poređenju 2020. i 2021. godine uočljivo enormno povećanje broja umrlih, a to se najdirektnije može povezati sa pandemijom virusa korona.

    Brak i razvod
    Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je prošle godine sklopljeno 17.274 brakova, za 14,29 odsto više u odnosu na 2020. godinu. Razvedena su 2.103 braka, što predstavlja povećanje od 6,59 odsto u odnosu na godinu ranije. Stevo Pašalić kaže da je zbog pandemije i ograničenih kretanja u 2020. lani bilo više vjenčanja nego te godine, dok broj razvoda pripisuje kriznim vremenima, koja utiču na stabilnost brakova.

    “Mi smo i dalje tradicionalno društvo i kod nas je brak značajna institucija, jer nam se djeca u 85 odsto slučajeva rađaju upravo u brakovima, dok se u Danskoj 50 odsto djece rađa u vanbračnim zajednicama”, rekao je Pašalić.

  • U Srpskoj u toku isplata godišnjeg boračkog dodatka

    U Srpskoj u toku isplata godišnjeg boračkog dodatka

    U Republici Srpskoj u toku je isplata godišnjeg boračkog dodatka za 2021. godinu, potvrdio je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović.

    On je naglasio da je ova, kao i sve druge isplate za boračku populaciju prioritet Vlade Republike Srpske i da je obavljena u zakonom predviđenom roku.

    Pravo na godišnji borački dodatak za 2021. godinu ostvaruje 48.775 korisnika, demobilisana borca prve i druge kategorije, mlađa od 60 godina.

    Za ovu naknadu u skladu sa Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata, Vlada Republike Srpske obezbijedila je 7.923.437,19 КM.

    Godišnji borački dodatak se isplaćuje u prvom kvartalu tekuće godine za prethodnu godinu.

  • Šeranić: Žao mi je zbog dešavanja u Domu, tražili smo sistematizaciju

    Šeranić: Žao mi je zbog dešavanja u Domu, tražili smo sistematizaciju

    Meni je žao za ovo što se desilo u Domu. Htjeli smo da uradimo novi sistem rada da bi olakšali sistem rada vaspitačima, rekao je Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

    “Mi smo dali saglasnost zaposlenja dva-tri dodatna vaspitača i način protokola poboljšanja saradnje unutar uprave. Bilo je nekih izmjena i principa rada samog doma, te očekujemo bolju situaciju ubuduće. Mi smo odmah otišli na lice mjesta da izvidimo situaciju i da vidimo kako da im pomognemo. Definisani su i protokol policije, portira i drugih lica kako da poboljšaju sam sistem rada”, rekao je Šeranić.

    On kaže da su tražili sistematizaciju same institucije.

    “Imamo srednjoročne i dugoročne planove, a to će već pokazati dalji tok. Ja se nadam da ćemo zajednički poboljšati značajno stanje u odnosu na trenutnu situaciju”, dodao je Šeranić.

    Maloljetna štićenica Doma “Rada Vranješević” u ponedjeljak je pokušala da izvrši samoubistvo u prostorijama ove ustanove.

    Ona je primljena u Univerzitetski klinički centar zbog samopovređivanja i stabilnog je zdravstvenog stanja.

  • Srpska pravi rezerve – nabavljeno ulje, šećer, pšenica, konzerve mesa i povrća

    Srpska pravi rezerve – nabavljeno ulje, šećer, pšenica, konzerve mesa i povrća

    U okviru interventne nabavke hrane, za slučaj nestašice na tržištu, Vlada Srpske je do sada nabavila osnovnih životnih namirnica u vrijednosti nešto više od četiri miliona KM.

    Nabavljeno je jestivo ulje, šećer, konzerve različitih vrsta hrane i pšenica.

    Podsjetimo, odluka o interventnoj nabavci određenih količina osnovnih životnih namirnica u ukupnoj vrijednosti 15 miliona KM donesena je 3. marta.

    Tom prilikom, iz MTT saopštili su da Vlada RS želi da bude spremna za sve eventualne situacije u kojima se Srpska može naći.

    Danak
    A posljedice rusko-ukrajinskog rata već sedmicama uzimaju danak i kod nas. U prvom redu, riječ je o drastičnom poskupljenju hrane i goriva, zbog skoka cijena energenata i sirovina u svijetu. Kraj krize nije ni na vidiku, zbog čega su, kako predviđaju stručnjaci, neminovna dalja poskupljenja ovih roba.

    Iz Ministarstva trgovine i turizma poručuju da je tržište u Srpskoj trenutno stabilno i da nema straha od nestašice roba, ali da nadležne službe kontinuirano prate stanje kako bi pravovremeno mogle da intervenišu.

    – U slučaju potrebe, proizvodi i sirovine nabavljene u ovom postupku biće pušteni u promet, s ciljem uspostavljanja stabilnosti tržišta – naglašavaju za Srpskainfo u ovom ministarstvu.

    Do kraja prošle sedmice nabavljeno je 190.000 litara jestivog ulja, ukupne vrijednosti 666.900 KM sa PDV-om, koje je uskladišteno kod dobavljača.

    – Nabavljeno je i 190.000 kilograma šećera, ukupne vrijednosti 273.429 KM sa PDV-om, a i ova roba je skladištena kod dobavljača. Konzervirane hrane različite vrste, odnosno mesnih i prerađevine od ribe, te povrća, nabavljeno je u vrijednosti preko 1,34 miliona maraka sa PDV-om, a riječ je o 863.430 konzervi koje su skladištena kod dobavljača. Ostavljen je prostor za dodatnu nabavku ovih namirnica – naglašavaju u ministarstvu.

    Nova procedura
    Vlada je nabavila i 2.000 tona pšenice, ukupne vrijednosti skoro 1,74 miliona KM sa PDV-om i uračunatom cijenom skladištenja. Roba je skladištena kod dobavljača, a u toku je nabavka dodatnih količina pšenice.


    – Zbog nemogućnosti ponuđača da ispoštuju uslove tenderske dokumentacije, poništena je nabavka soli i u toku je pokretanje nove procedure. Takođe, zbog promjena na tržištu nafte i naftinih derivata, odnosno značajnog pada cijena na svjetskom tržištu, u toku same procedure nabavke i visoke cijene dostavljenih ponuda poništen je postupak nabavke nafte i u toku je pokretanje nove procedure – objašnjavaju u ministarstvu i dodaju da je realizacija nabavki preostalih namirnica u toku.

    Zbog drastično povećane kupovine kako građana, tako i preprodavaca, mnogi marketi u Srpskoj ograničili su prodaju brašna i ulja.

    Građani se, što zbog straha od nestašice, što zbog prečestih poskupljenja hrane, trude da, koliko su u mogućnosti, naprave što veće zalihe osnovnih životnih namirnica.

    Intervencija
    Kad je riječ o eventualnim nestašicama hrane, Nemanja Vasić, privrednik i potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da do toga kod nas ne bi trebao da dođe, ali da će značajnih poskupljenja biti i u narednom periodu.

    – Razlog je skok cijena ulaznih inputa, te velika potražnja koja dovodi do smanjenja zaliha i poskupljenja. Prognoza je da će ova kriza trajati dugo i da se, nažalost, neće mjeriti sedmicama i mjesecima – kaže za Srpskainfo Vasić.

    Dodaje da se, pored rješavanja problema nestašice, robe iz državnih rezervi, generalno, koriste za nivelaciju kod divljanja cijena, za humanitarne potrebe i u ratu.

    Nemanja Vasić
    – Mislim da neće biti potrebe za intervencijom robama iz interventne nabavke, možda u slučaju regresiranog goriva, kako bi se značajnije pomoglo poljoprivrednicima. Jer, ako Vlada u većoj mjeri subvencioniše proizvodnju jeftinim energentima i sirovinama, onda ima moralno i ekonomsko pravo da ograniči cijene i marže u prodaji. Ako to ne uradi, ne može da postavlja ograničenja, jer je poljoprivrednik sam sve skupo platio, pa mora skupo da naplati i proizvod – objašnjava Vasić.

    Navodi da bi kod nas robe iz interventne nabavke moglo da budu iskorištene i za pomoć najsiromašnijem sloju.

    – Riječ je o kategoriji stanovništva koja ima mala primanja i koju poskupljenja hrane i te kako ugrožavaju. Za njih bi bilo korisno obezbijediti neke pakete pomoći – predlaže Vasić.

  • BiH dobija bazu podataka o dijabetičarima

    BiH dobija bazu podataka o dijabetičarima

    Dijabetes je jedna od najrasprostranjenijih bolesti današnjice koja ne zaobilazi ni Bosnu i Hercegovinu. Zahvaljujući udruženjima koja okupljaju ovu populaciju, kvalitet života dijabetičara u BiH je poboljšan, međutim, određeni problemi i dalje postoje.

    Tačan broj oboljelih od dijabetesa u Bosni i Hercegovini nije poznat, s obzirom na to da jedinstveni registar još uvijek ne postoji. Međutim, nekoliko udruženja oboljelih od dijabetesa, ali i drugih hroničnih oboljenja iz oba bh. entiteta pokrenuli su projekat unapređenja evidencije o broju oboljelih s ciljem poboljšanja kvaliteta njihovog života.

    Projekat je prvobitno trebao biti realiziran na prostoru Federacije BiH, međutim, shodno angažmanu udruženja, proširen je i na Republiku Srpsku. Predvodnik aktivnosti je tuzlansko Udruženje Novi horizonti, iz kojeg ističu da formiranje jedinstvene baze podataka predstavlja ogroman pomak i najveći je korak koji su dosad napravili u svojim aktivnostima.

    “Nakon izrade, aplikacija će biti ustupljena institucijama zdravstvenog sistema. Dakle, nju neće popunjavati članovi udruženja, već će to činiti stručnjaci, odnosno ljekari koji će znati tačno procijeniti koji su parametri najvažniji za statističke podatke, praćenje ishoda liječenja pacijenta, lijekova koji se koriste i slično”, kazala nam je predsjednica Udruženja Novi horizonti Indira Bektić.


    Ovakva specijalizovana baza podataka biće značajna i za oboljele u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, u kojem je tačan broj dijabetičara, također nepoznanica.

    “Nijedan kanton nema tačan broj oboljelih, a sve se zasniva na spekulacijama zavoda zdravstvenih osiguranja. Realno, oni bi mogli imati tačne brojeve, ali očito im nije u cilju da to bude javno objavljeno”, smatra predsjednik Udruženja dijabetičara HNK Insula Mislav Sapić.


    Unazad nekoliko godina na prostoru cijele Bosne i Hercegovine otvoreno i glasno se počelo govoriti o dijabetesu koji uzima sve više maha i među populacijom, posebno mladima.

    Formirana su udruženja oboljelih i članova njihovih porodice te su se shodno tome stvari počele pomjerati s mrtve tačke, u vidu poboljšanja kvaliteta njihovog života. Tretman u svakom kantonu još uvijek nije isti, a tome doprinosi nedovoljan angažman nadležnih.

    Snaga jednog udruženja, najbolje se vidi kroz prizmu Tuzlanskog kantona, regije koja je prije nekoliko godina imala najneuređeniju oblast zaštite dijabetičara. Međutim, danas je u samom vrhu kada je riječ o poboljšanju kvaliteta njihovog života, ali i pružanju zdravstvenih usluga.

    “Mi smo napravili ogroman pomak u kvalitetu života oboljelih od dijabetesa, posebno kada se radi o djeci i omladini. Danas imamo 70 inzulinskih pumpi, obezbijedili smo i senzore za bezbolno mjerenje nivoa šećera putem Kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, a većina općina iz budžeta finansira razliku novca. S druge strane, još uvijek je na nezadovoljavajućem nivou kvalitet života osoba sa dijabetesom tipa dva jer se oni uvijek nađu na marginama, s obzirom na to da smo svi nekako najosjetljivi na djecu”, ističe Bektić.

    Brojne promjene napravljene su i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, u kojem dijabetičari takođe danas lagodnije žive.

    “Biću neskroman i reći ću da je danas situacija u našem kantonu veoma dobra. Mi smo se izborili po pitanju senzora za bezbolno mjerene nivoa šećera, ali i lijekova. Ostao nam je mali dio starije populacije koja nije u potpunosti pokrivena sa trakicima koje se koriste za mjerenje glukoze. I dalje ćemo raditi na poboljšanju uslova života”, navodi Sapić.

    Tačni uzroci nastanka dijabetesa još uvijek sa sigurnošću nisu utvrđeni, ali ono što se trenutno zna je da postoje određeni faktori rizika za njegov nastanak poput: gojaznosti, virusne infekcije, pretjeranog unosa prostih šećera, kao što su slatkiši, bijeli šećer, gazirani sokovi, zatim nedovoljna fizička aktivnost, stres i genetske predispozicije za nastanak ove bolesti.

    Prvi simptomi šećerne bolesti su učestalo mokrenje i pretjerana želja za unosom bilo koje vrste tečnosti, pretjerana potreba za hranom, osjećaj iscrpljenosti, ali i problemi s vidom.

    Za razliku od tipa dva, oboljeli od dijabetesa tipa jedan, nemaju mogućnost prirodnog lučenja inzulina. Betaćelije gušterače su u potpunosti uništene i oni do kraja života moraju uzimati vještački inzulin, koji se u zavisnosti od potreba aplicira nekoliko puta dnevno.

    Posebno moraju biti edukovani o tome šta jedu, odnosno voditi računa o ishrani u smislu da moraju znati tačno koliko su ugljikohidrata unijeli za svaki obrok, koliki je faktor osjetljivosti, koliko jedna jedinica inzulina pokriva grama ugljikohidrata…

    I uz sve to dijabetičari mogu voditi sasvim normalan život, aktivno privređivati društvu, odlaziti na izlete, baviti se sportskim aktivnostima i slično. Tome svjedoči i Tuzlak Eldin Kurević, kojem je dijabetes tipa jedan dijagnostifikovan prije 18 godina.

    “Kada se osvrnem na početke, dijabetes sam dobio u 17. godini i u počecima je bilo teško. Međutim, spoznavanjem mnogih stvari danas je stanje drugačije. Mi nismo ograničeni u raznovrsnosti ishrane, ali kontinuirano moramo paziti na razinu šećera u krvi. Prosto rečeno, sve možemo jesti i piti, ali moramo adekvatno pokriti jedinicima inzulina”, priča nam Kurević.


    Postojanje udruženja poput Novih horizonata smatra od iznimnog značaja. Dolaskom u ovo udruženje, nastavlja nam da se njemu, ali i njegovom sinu kojem je također dijagnostifikovan dijabetes, promijenio kvalitet života.

    “Zahvaljujući ovom udruženju, ali i Gradu Tuzla dobili smo bezkontaktne senzore za mjerenje nivoa šećera, a takođe smo mnogo naučili o ovoj bolesti. Ljekari koji se tu nalaze naučili su nas pravilnom načinu unošenja uglikohidrata i preciznom davanju inzulina”, nastavlja Kurević, koji ponosno ističe da se njegov 11-godišnji sin danas aktivno bavi košarkom.

    Ovaj Tuzlak na kraju nam kaže da dijabetes nikako ne treba gledati kao oboljenje koje vam donosi kraj života. Nasuprot tome, osobama kojima je tek dijagnosticirana bolest savjetuje da što vedrije gledaju na životni put te da se okruže pozitivnim ljudima, praveći krupne korake u budućnosti.

  • Građevinarstvu u BiH prijeti kolaps

    Građevinarstvu u BiH prijeti kolaps

    Nestašica repromaterijala u građevinskom sektoru, ako potraje, a sve su pretpostavke da hoće, mogla bi dovesti do kolapsa građevinarstva u BiH, jer zbog krize u Ukrajini dolazi do nestašice i rasta cijena širokog spektra sirovina za građevinarstvo, a među njima i eksera i šrafova.

    Naime, kako prenose svjetski mediji, zbog sankcija protiv Rusije, u Njemačkoj je prisutnija nestašica eksera i šrafova na građevinama, a građevinarima veliki problem predstavljaju i rastuće cijene. Kako su ranije naveli u Udruženju njemačke građevinske industrije, ne može se više predvidjeti da li će biti dovoljno materijala za sve građevinske radove u Njemačkoj.

    Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS, za “Nezavisne novine” rekao je da je poskupljenje građevinskog materijala počelo s početkom 2021. i potrajalo je tokom cijele godine.

    “Trend poskupljenja i nestašice u velikoj mjeri usporio je rast građevinskog sektora, ali je kontinuirano snabdijevanje u proteklih nekoliko mjeseci bilo obezbijeđeno. U prethodnih nekoliko dana došlo je do dodatnog poskupljenja građevinskog materijala, a u najvećoj mjeri željeza, koje je ujedno i vrlo teško nabaviti”, kazao je Petrović.

    Dodao je da proizvođači građevinskog materijala kao jedan od osnovnih razloga navode povećanje troškova proizvodnje na koje utiče povećanje cijena sirovina na tržištu.

    “Pored čelika, najveći rast cijena bilježi se kod proizvoda čija je osnovna sirovina nafta i naftni derivati. Ne smijemo zaboraviti ni indirektni uticaj na nova poskupljenja, kao i nestašicu, jer nismo imali značajan direktan uvoz usljed ratnih dešavanja u Ukrajini, jer su isporuke čelika ka Evropi onemogućene i vodeće evropske ekonomije akumuliraju zalihe kako bi obezbijedile stabilnost sektora”, naveo je Petrović.

    Istakao je da je poskupljenje uporedo praćeno nestašicom građevinskog materijala, a realno je očekivati u budućem periodu da će se ovakvo stanje nastaviti sve dok ne dođe do konačne stabilizacije tržišta.

    “Osnovni razlozi za povećanje cijena građevinskog materijala su rast cijena sirovina zbog smanjene proizvodnje, rast cijena nafte, kriza u Ukrajini, kao i rast potražnje zbog povećanog obima gradnje”, zaključio je Petrović.

    Borko Đurić, direktor građevinskog preduzeća “Krajina”, kazao je da je nestašica eksera i šrafova najmanji problem građevinskog sektora u BiH, jer, kako navodi, veći problem je nabavka građevinskog čelika.

    “To gotovo niko i ne prodaje, jer nema ni uvoza, ni proizvodnje, ni prodaje. Ako ovo potraje, a svi su izgledi da će potrajati, nestašica će pogoditi građevinare zbog kojeg će građevinarstvo stati”, rekao je on.

    Dodao je da malo ko kod nas ima velike zalihe ovih materijala, jer se, kada je tržište uredno, materijali nabavljaju za narednih mjesec ili dva.

    “Koliko mi je poznato, malo je onih koji imaju dovoljno zaliha za završetak objekata koji su započeti i zbog toga će se sigurno većina onih koji se bave građevinarstvom brzo suočiti s tim problemom”, naveo je Đurić.

    Istakao je da više nije ni u pitanju koliko sirovine koštaju, nego je pitanje da li će toga biti.

    “Većina poluproizvoda i sirovina za izvlačenje građevinskog čelika nabavljana je iz Ukrajine i Rusije”, kazao je Đurić.

    Naveo je primjer da kompaniju “Novi Jelšingrad”, koja je u vlasništvu preduzeća “Krajina”, partneri iz Austrije više ne pitaju za cijenu proizvoda, već da kažu da bi platili i višu cijenu, samo da se posao obavi.

    “Rekli su nam: ‘Ne pitamo za cijenu, pokažite nam fakture koliko ste platili i samo pokušajte da ispoštujete ugovorene obaveze.’ Pitali su još koliko posla možemo preuzeti da uradimo u kontinuitetu, jer kod njih materijala bukvalno nema”, naveo je Đurić.

    Da je i kod nas već primjetna nestašica eksera i šrafova, za “Nezavisne novine” potvrdili su u kompaniji “PO-NE” iz Brčko distrikta, gdje su naveli da je situacija kritična, jer ne znaju odakle da nabave sirovine.

    Kako je kazao Nefair Pobrić, vlasnik i direktor kompanije “PO-NE”, koja se bavi proizvodnjom eksera i šrafova, nestašica je repromaterijala koji se u BiH ne proizvode te da se već i kod nas osjeti problem nestašice eksera.

    “Cijene repromaterijala su porasle, a u odnosu na prošlu godinu cijene sirovina su više i do 85 odsto”, rekao je Pobrić.

    Dodao je da, nažalost, to nije kraj rastu cijena repromaterijala te da se i ubuduće očekuje skok cijena.

    “Teško je reći šta bi to domaće kompanije trebalo da urade da se izvuku iz ove situacije. Morale bi se možda vezati za domaće željezare i tu napravili lanac, da bismo makar tu imali prednost. Željezare većim dijelom izvoze željezo, a za domaće tržište ostane sasvim malo sirovina”, kazao je Pobrić.

    Esmin Hodžić, direktor kompanije “Abena” iz Sarajeva, koja se bavi proizvodnjom eksera, trenutnu situaciju je ocijenio kao katastrofalnu, jer su, kako ističe, cijene 100 odsto više u odnosu na godinu ranije.

    “Svaki dan cijena se mijenja. Materijala imamo, malo nam je situacija sa željezom kritična, jer nigdje u BiH ne možemo da ga nađemo, jedino ga imaju oni koji su imali lager, a niko drugi ne može da ga uveze zato što je poskupio i prevoz, a i samo željezo”, rekao je Hodžić.

    Dodao je da je cijena kilograma eksera prije dvije godine bila 1,4 KM plus PDV, a sada je tri KM plus PDV.