VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Rast plata u BiH pretekao inflaciju

    Rast plata u BiH pretekao inflaciju

    Ekonomija u BiH je u prethodna tri kvartala rasla po stopi od 1,2 odsto, ali je još u zaostatku u odnosu na prošlu godinu jer je rast u tom periodu usporio za 1,7 odsto.

    Ovo je istaknuto u najnovijem kvartalnom Ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zapadni Balkan, u dijelu u kojem se govori o BiH. Što se tiče ekonomskog rasta, oni citiraju posljednji izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda za BiH, u kojem je istaknuto da bi rast ekonomije u BiH ove godine mogao biti dva odsto, a naredne godine tri odsto.

    Kada je riječ o inflaciji, ove godine je očekivan pad na šest odsto, dok bi naredne godine inflacija mogla iznositi oko tri odsto.

    Glavni pokretači rasta su, kako ističu u Evropskoj komisiji, izvoz, investicije i domaća potrošnja.

    “Zbog snažnog uvoza i usporavanja izvoza, doprinos rastu neto izvoza i dalje je negativan, zbog čega će rast proizvodnje za 2022. porasti na četiri odsto, u poređenju sa 7,1 odsto godinu dana ranije”, naglašeno je u ovom dokumentu.

    Kada je riječ o proizvodnji, glavni pokretači rasta su transport i turizam.

    Sudeći prema ovom izvještaju, turizam je grana privrede koja se značajno oporavila nakon pandemije kovida.

    “U 2022. godini broj dolazaka u smještaj bio je veći za 52,4 odsto i noćenja za 43,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na 2019, posljednju godinu prije kovida, broj dolazaka tokom 2022. godine i dalje je manji za oko 11 odsto, dok je broj noćenja za oko pet odsto ispod nivoa iz 2019”, naglašeno je u ovom dokumentu.

    Kada je riječ o zaposlenosti, u izvještaju je navedeno da je došlo do pada zaposlenosti za pola odsto u proteklom kvartalu u odnosu na prethodni, a trend pada zaposlenosti se, kako su istakli, proteže i u prethodnom periodu. Kada je riječ o novozaposlenima, naglasili su da glavni sektor više nije trgovina, već sektor prehrane i ugostiteljstva.

    “Broj nezaposlenih, koji je u padu već neko vrijeme, je znatno veći od broja novozaposlenih, što dovodi do stvarnog pada radne snage, odnosno broja osoba koje aktivno učestvuju na tržištu rada”, upozorili su oni.

    Dobra vijest za građane BiH je da je došlo do rasta realnih plata. Sudeći po ovim informacijama, plate su nominalno narasle za 14 odsto u odnosu na prošlu godinu.

    “S obzirom na usporavanje inflatornih pritisaka, realni rast bruto plata je u januaru i februaru ponovo postao pozitivan i dostigao oko dva odsto. U 2022. godini rast prosječne bruto plate bio je oko 2,3 poena niži od ukupne inflacije”, istakli su oni.

    Ekonomista Zoran Pavlović kaže za “Nezavisne” da je odlazak radnika prisilio poslodavce da povećaju plate kako bi ih zadržali, ali je dodao da problem i dalje predstavljaju siva ekonomija i rastrošni fondovi, za koje poslodavci izdvajaju velike iznose, a efekat je mali.

    To je ilustrovao primjerom stanja u zdravstvu, koje zbog manjka ljekara trpi velike liste čekanja. Naglasio je da je potrebno izvršiti reformu birokratskog aparata, kao i da bi trebalo dodatno rasteretiti privredu.

    “Vlast bi trebalo da radi na smanjivanju doprinosa. Ja bih ih smanjio na 50 odsto, dok se na minimalac doprinosi ne bi naplaćivali. Cilj bi trebalo da bude da se što više ljudi zaposli. Siguran sam da bi se pokazalo da se na fondovima ništa ne bi izgubilo”, smatra on.

  • Djeci mlađoj od 15 godina dato 420 doza HPV vakcina

    Djeci mlađoj od 15 godina dato 420 doza HPV vakcina

    Vakcinacija protiv humanog papiloma virusa (HPV) teče zadovoljavajućim tempom, a do sada je dato 420 doza djeci mlađoj od 15 godina, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
    U Institutu su dodali da je iskorišteno i 70 doza za starije od 15 godina koji plaćaju HPV vakcinu.

    “Jedna doza HPV vakcine košta 210 KM, a potrebno je primiti dvije u razmaku od godinu dana. Postoji veliko interesovanje osoba starijih od 15 godina za vakcinaciju”, istakli su u ovoj ustanovi.

    Za vakcinaciju protiv HPV-a, koja je za djecu od 11 do navršenih 15 godina u Srpskoj besplatna, potrebno je obaviti pregled kod ljekara porodične medicine, nakon čega se izdaje potvrda koja vrijedi 24 časa.

    Iz Instituta su naglasili da se trenutno ne razmišlja o pomijeranju granice za besplatnu vakcinaciju sa 15 na 19 godina.

    Banjalučanka Sanja Švraka odlučila je da vakciniše svoju četrnaestogodišnju kćerku jer, kako kaže, prevencija je najbolji put do zdravlja.

    “Odlučila sam se na ovaj potez, jer ipak je riječ o vakcini koja može da smanji rizik od raka grlića materice, a kada je već imamo na raspolaganju i besplatna je, zašto da ne”, rekla je Švraka.

    Najnovija istraživanja pokazala su da HPV vakcina može da smanji rizik od raka grlića materice za skoro 90 odsto.

    To je četvrti najčešći oblik raka kod žena u svijetu, a godišnje od njega umre oko 300.000 pacijentkinja.

    Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske ranije su poručili da će Vlada Republike Srpske u naredne tri godine obezbjeđivati po 10.000 doza HPV vakcine koje će biti besplatne za djevojčice i dječake uzrasta od 11 do 14 godina.

  • Obuhvat imunizacijom niži od potrebnog za kolektivni imunitet

    Obuhvat imunizacijom niži od potrebnog za kolektivni imunitet

    Obuhvat imunizacijom u Republici Srpskoj niži je od onog koji je potreban za kolektivni imunitet, naročito kada je riječ o MRP vakcini /protiv morbila, rubeole i parotitisa/, podaci su Instituta za javno zdravstvo Srpske.

    Epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Јela Aćimović izjavila je Srni da je obuhvat MRP vakcinom već nekoliko godina u padu i prošle godine je bio 69 odsto.

    • S obzirom na to da je potreban obuhvat od 95 odsto da bismo bili zaštićeni od epidemija ovih bolesti, neophodne su hitne aktivnosti da bi se što prije nadoknadile propuštene doze i zaštitila djeca koja su u dobu do pet godina najpodložnija komplikacijama zaraznih bolesti – rekla je Aćimovićeva povodom Evropske sedmice imunizacije koja se obilježava od 23. do 29. aprila.

    Ona je navela da se u Srpskoj imunizacija vrši u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o imunizaciji i hemoprofilaksi protiv zaraznih bolesti.

    Aćimovićeva kaže da je Programom mjera za sprečavanje i suzbijanje, eliminaciju i eradikaciju zaraznih bolesti za područje Republike Srpske, koji se donosi za svaku godinu, definisan kalendar obavezne vakcinacije koja je besplatna za svu djecu i omladinu koja joj podliježu.

    Ovim kalendarom predviđena je obavezna vakcinacija protiv 10 zaraznih
    bolesti – tuberkuloze, hepatitisa B, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize, infekcije bakterijom hemofilus influence tipa B, morbila /krzamak, male boginje/, rubeole i zaušnjaka.

    • Sve su to zarazne bolesti koje se javljaju masovno ili mogu imati tešku kliničku sliku i za posljedicu invaliditet. Poliomielitis može uzrokovati paralizu, morbili mogu dovesti do upale mozga, pluća ili sljepila, rubeola kod trudnica može dovesti do urođenih deformacija ploda ili čak do smrtnog ishoda – rekla je Aćimovićeva.

    Ona je dodala da je od ove godine u kalendar vakcinacije u Republici Srpskoj uvedena i vakcina protiv HPV-a kao preporučena i besplatna za djevojčice i dječake od 11 do 14 godina, odnosno do petnaestog rođendana.

    Aćimovićeva je ukazala da, s obzirom na to da HPV virusi izazivaju karcinom, omogućavanje vakcinacije protiv HPV predstavlja prevenciju malignih bolesti, zbog čega ova vakcinacija ima poseban značaj.

    Ona je navela da je na raspolaganju najmodernija devetovalentna vakcina protiv HPV koja se koristi u dvije doze u razmaku od najmanje šest mjeseci.

    • Svi koji su stariji od 15 godina, a žele da se vakcinišu protiv HPV, mogu to obaviti u Institutu za javno zdravstvo Srpske i u regionalnim centrima Instituta u Doboju, Zvorniku, Trebinju, Istočnom Sarajevu i Foči, pri čemu sami snose troškove ove vakcinacije – pojasnila je Aćimovićeva.

    Ona je istakla da je vakcinacija doživotno ulaganje u zdravlje djece i njihovu dobrobit, te da je zahvaljujući vakcinama, većina djece i odraslih u Evropi imuna na morbile, rubeolu, zaušnjake, difteriju, veliki kašalj, tetanus, dječiju paralizu.

    Aćimovićeva kaže da vakcinacija protiv zaraznih bolesti ne štiti samo osobu koja je vakcinisana, nego i ljude oko nje, naročito imunokompromitovane osobe, starije osobe, one koji se zbog određene bolesti ili stanja ne mogu vakcinisati.

    Ona navodi da Republika Srpska već više od deset godina učestvuje u obilježavanju Evropske/Svjetske sedmice imunizacije.

    Aćimovićeva kaže da će Institut za javno zdravstvo zajedno sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i uz podršku partnera kao što su Unicef i Svjetska zdravstvena organizacija, u okviru sedmice imunizacije, ove godine organizovati brojne edukativne i promotivne aktivnosti širom Srpske s ciljem podizanja svijesti o značaju redovne imunizacije.

    Evropska sedmica imunizacije obilježava se svake godine s ciljem promovisanja imunizacije kao ključne mjere u prevenciji bolesti.

    Sedmica imunizacije je i prilika da se još jednom naglasi značaj zaštite vulnerabilnih grupa stanovnika vakcinacijom protiv kovida 19.

  • Inflacija pada, cijene na istom nivou

    Inflacija pada, cijene na istom nivou

    Guverner Centralne banke BiH Senad Softić smatra da se u ovoj godini može očekivati usporavanje stope inflacije koja je u februaru u BiH iznosila 12,9 odsto.

    On podsjeća da su srednjoročne projekcije ključnih makroekonomskih pokazatelja, objavljene u novembru prošle godine, projektovale inflaciju od 6,3 odsto, odnosno tri odsto u 2024. godini.

    • Na osnovu zvaničnih podataka iz januara ove godine, kao i dostupnih informacija sa međunarodnih tržišta u pogledu budućih trendova u segmentu cijena hrane i energenata, procijenjena stopa inflacije za prvi kvartal ove godine iznosi 12,6 odsto. Preliminarna procjena inflacije za prvo polugodište nešto je veća u odnosu na procjene iz decembra i trenutno iznosi 8,6 odsto – rekao je Softić za Dnevni avaz.

    Prema njegovim riječima, u ovoj godini se može očekivati usporavanje rasta inflacije.

    Softić navodi da, iako se ne može govoriti o padu prosječnih potrošačkih cijena, već o usporavanju njihovog rasta, primarno zbog baznog efekta, faktori koji čine realnim očekivanja da inflacija bude blaža u tekućoj godini su i podaci sa međunarodnih tržišta koji trenutno ukazuju da će pritisak cijena energenata i hrane biti manji u ovoj godini.

  • Martovska neto plata 1.258 KM

    Martovska neto plata 1.258 KM

    Prosječna martovska neto plata u Republici Srpskoj bila je 1.258 KM i nominalno je veća od februarske za 0,2 odsto, a realno manja za 0,3 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.

    Najviša prosječna neto plata u martu od 1.643 KM bila je u oblasti finansijske i djelatnosti osiguranja, a najniža od 926 KM u građevinarstvu.

    U martu ove godine u odnosu na lani u svim oblastima registrovan je nominalni rast plate.

    Prosječna martovska bruto plata iznosila je 1.910 KM.

    Najviši godišnji rast cijena u martu ove godine od 20,1 odsto bio je kod hrane i bezalkoholnih pića zbog povećanja cijena u grupama mlijeko i mliječni proizvodi, te ribe.

    Godišnja inflacija u Srpskoj u martu u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosila je 10,4 odsto, dok je mjesečna u martu u odnosu na februar bila 0,5 odsto.

  • Efekti Srpska opena: Vraćena stabilnost u sektore turizma i ugostiteljstva?

    Efekti Srpska opena: Vraćena stabilnost u sektore turizma i ugostiteljstva?

    Organizovanje teniskog turnira Srpska open u Banjaluci bilo je opravdano sa stanovišta ekonomskih efekata jer je doprinio povratku ekonomske stabilnosti u sektore turizma, ugostiteljstva i trgovine, rekao je član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeka” Vladan Šurlan.
    – “Horeka” veoma pohvalno ocjenjuje organizaciju i sam događaj. Ta manifestacija u mnogo čemu je doprinijela ekonomskom razvoju – naglasio je Šurlan za Srnu.

    On je istakao da je sve bilo besprijekorno organizovano, na evropskom i svjetskom nivou, kao i da su smještajni kapaciteti u Banjaluci bili popunjeni do maksimuma, ali da je slično bilo i u okolnim gradovima i mjestima.

    – Ovakve manifestacije u više segmenata, ne samo u ugostiteljstvu, mogu da pomognu povratku u stabilne i normalne tokove poslije pandemije virusa korona i njenih efekata – dodao je Šurlan.

    Teniski turnir Srpska open održan je u Banjaluci protekle sedmice.

  • Građani BiH potrošili oko pola milijarde maraka na onlajn šoping

    Građani BiH potrošili oko pola milijarde maraka na onlajn šoping

    Promet platnim karticama na internetu lani je premašio 448 miliona maraka, a tome su doprinijele nove politike prodajnih lanaca u zemlji, pojačane aktivnosti dostave robe u prehrambenoj i industriji ugostiteljstva, ali i početak dostave u BiH nekih od najvećih svjetskih onlajn trgovina.
    Navedeno je to u godišnjem izvještaju Centralne banke BiH za 2022. godinu, prema kojem je internet prodaja lani nastavila snažno da raste u odnosu na 2021. godinu i to za čak 69,1 odsto.

    Poređenja radi, građani su na onlajn šoping 2019. godine karticama “ispeglali” tek 157,4 miliona maraka, piše “Glas Srpske“.

    “Na internet prodaju u inostranstvu se odnosilo 71,4 odsto od ukupne internet prodaje u 2022. Godini”, navedeno je u dokumentu.

    Podaci pokazuju da je ukupan promet platnim karticama na u BiH lani dostigao 14,1 milijardu maraka, što je za skoro 18 odsto više u odnosu na godinu ranije.

    U izvještaju je navedeno da je sa slabljenjem pandemije i ublažavanjem restrikcija za kretanje fizičkih lica zabilježen snažan rast prometa na POS terminalima te da je vrijednost realizovanih transakcija, koja je u prošloj godini iznosila 3,77 milijardi, premašila pretpandemijske nivoe. Rast od 12,9 odsto lani je ostvaren i kada je u pitanju promet na ATM uređajima, koji je bio težak 9,88 milijardi.

    Dodato je da se oporavak turizma u 2022. godini najbolje odražava u snažnom rastu realizovanih vrijednosti inostranih kartica u BiH.

    “Promet po inostranim karticama u BiH za kupovinu robe i usluga na POS terminalima u odnosu na 2019. godinu veći je za čak 32,6 odsto. Takođe, i promet za kupovinu robe i usluga na POS terminalima u inostranstvu, po karticama izdatim u BiH, znatno je porastao u odnosu na pretpandemijski nivo”, pokazuju analize Centralne banke BiH.

    Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže za “Glas” da je ostvareni rast kada je riječ o upotrebi platnih kartica u BiH evidentan, ali da dinamika nije onakva kakva je mogla i trebalo da bude.

    “Taj rast ni izbliza ne prati onaj u razvijenim zemljama, jer BiH generalno kaska za svjetskim prosjekom. Skok jeste veliki ako se posmatra u apsolutnim i relativnim relacijama, ali kada se gleda sa aspekta razvoja platnih transakcija, nije to nešto veliko. Pa na Zapadu se već uveliko plaća telefonima ili nekim drugim sistemima umjesto platnim karticama”, navodi Ljuboja i dodaje da podatak o ostvarenom prometu putem kartica turista pokazuje u kojoj se mjeri one koriste u inostranstvu.

    Ljuboja kaže da se u budućnosti može očekivati da bezgotovinsko plaćanje u svim sferama života dostigne svoj maksimum te da će gotovi novac činiti pet do deset odsto ukupnog prometa.

    “Pandemija je uticala na to da i oni koji su ranije bili skeptici prema kartičnom načinu plaćanja to promijene, mnogi su se uvjerili da to nije teško i nesigurno i da postoje sistemi osiguranja. Istina nemili događaji se dešavaju, ali i u radu sa gotovinom su se dešavali”, kazao je Ljuboja.

    Brend
    U izvještaju Centralne banke BiH navedeno je da je “Mastercard” najzastupljeniji brend kartica u zemlji.

    “Razlog je što banke u BiH, uglavnom prihvataju ‘Mastercard’ i ‘Visa’ brendove kartica na ATM i POS terminalima. Ostali brednovi su zastupljeni u veoma malom broju banaka”, navedeno je u dokumentu.

  • Za godinu u BiH poskupjeli brojni artikli: Podivljale cijene brašna, mesa, mlijeka…

    Za godinu u BiH poskupjeli brojni artikli: Podivljale cijene brašna, mesa, mlijeka…

    Za godinu dana cijene proizvoda koje građani BiH najčešće kupuju su, doslovno, podivljale, a to se najviše odnosi na hranu.

    Recimo, prema podacima Agencije za statistiku BiH, riža je u februaru prošle godine koštala 3,40 KM, a godinu kasnije kilogram je koštao 4,30 maraka.

    Kilogram hljeba je sa 2,60 otišao na 3,30 KM, a bijelo pšenično brašno je sa 1,30 “skočilo” na 1,70 KM.

    Za junetinu bez kosti, umjesto 15,6, plaćamo 19 maraka, a svinjetina sa kostima je sa 7,7 otišla na 10,20 KM.

    Litar mlijeka u tetrapaku, sa 1,50 KM, poskupio je na čak 2,60 maraka, a kilogram tvrdog sira, umjesto 14,50, plaćamo 17,40 KM. Poskupjela su i jaja, te za 10 komada, umjesto tri, plaćamo četiri marke.

    Skočile su i cijene voća, pa je, recimo, za kilogram banana, umjesto 2,60 KM, u februaru ove godine trebalo izdvojiti 3,50 maraka, a rast je zabilježen i kod povrća – crni luk je sa 1,40 “otišao” na 1,90, a krompir sa 1,40 na 1,60.

    Zabilježen je i skok cijene šećera, i to sa 1,60 KM na 2,30 KM, te kuhinjske soli sa 0,90 na 1,20 KM, dok je mljevena kafa sa 16,40 poskupjela na 17,90 maraka.

    Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne, ističe da nije upratio da je ijedan političar dao konkretan prijedlog za prevazilaženje ove situacije.

    “Cijene su porasle, a sve se svelo na predizborno obećanje političara da će nešto uraditi, dok poslije izbora nikog za to nije briga. Zaista, više ne možemo ništa očekivati od politike”, rekao je Arnautović za “Nezavisne novine”.

    Veliko je pitanje kako u ovakvoj situaciji žive najugroženiji stanovnici, poput, recimo, penzionera.

    “Prava je čarolija preživjeti od mjeseca do mjeseca. Penzije od, recimo, 300 do 600 maraka nisu dovoljne ni za preživljavanje. A to su ljudi koji su 30-40 godina radili, borili se, stvarali i svedeni su u situaciju da sada ne mogu ni preživjeti”, naglasio je Arnautović.

    U sličnoj su situaciji i brojni radnici. Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, kaže da prosječna plata u građevinskom sektoru iznosi 918 KM, a u komunalnom sektoru ispod 1.100 maraka.

    “Znajući da u prosječne plate ulaze i plate vlasnika preduzeća, menadžera, direktora itd., to nam dovoljno govori o tome kako radnici u ova dva sektora žive. A poskupjelo je gotovo sve. Ne znam kako ljudi žive, od čega, kako se snalaze od mjeseca do mjeseca”, kaže Vrabičićeva za “Nezavisne novine”.

    Uvjerila se i sama, tokom kupovine, da cijene divljaju “preko noći”.

    “Od hljeba, preko mlijeka, voća i povrća, onog osnovnog, što bi trebalo da se nađe na stolu svakog čovjeka, račun od juče nije isti računu današnjem. O mesu da ne govorim. Čak te cijene idu toliko da ljudi ne mogu da povjeruju da je račun ispravan. Dešavalo se da vidim ljude da pitaju da li je račun ispravan”, naglašava Vrabičićeva.

    Računica je jednostavna i najbolje pokazuje kako se u BiH živi. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa koju su izračunali za mart 2023. godine iznosi 2.892 KM.

    Agencija za statistiku BiH izračunala je da je prosječna mjesečna isplaćena neto plata za februar 2023. godine iznosila 1.211 KM.*

  • Šulić najavljuje bolju evidenciju turista u Srpskoj

    Šulić najavljuje bolju evidenciju turista u Srpskoj

    Ugostiteljski radnici već duže vrijeme upozoravaju na nedostatke u evidenciji turista i prijave gostiju u Republici Srpskoj, što dovodi do nepreciznih podataka o broju posjetilaca, ali i manjih prihoda od boravišnih taksi. Upravo zato iz Ministarstva trgovine i turizma najavljuju novi zakon o boravišnoj taksi, ali i rigoroznije kontrole.
    Kako za BL portal objašnjava prvi čovjek ovog resora, Denis Šulić, dio problema svakako su i ugostitelji koji ili ne prijavljuju sve goste ili posluju u sivoj zoni. Zato, u saradnji sa inspekcijom, najprije kreću kontrole.

    „U fokusu kontrola u narednom periodu biće i kontrola poslovanja pružalaca usluga smještaja u Republici Srpskoj, jer statistički pokazatelji u poređenju sa realnim stanjem na terenu upućuju na sumnju da veliki broj pružalaca usluga posluje u sivoj zoni. To je posebno izraženo u dijelu pružalaca usluga smještajnih kapaciteta registrovanih kao stan na dan“, kaže Šulić za BL portal.

    Takođe naglašava da su i iz Inspektorata Srpske apelovali i na ugostitelje da svoje poslovanje obavljaju u skladu sa propisanim zakonskim odbredbama i okvirom, jer, kako kaže, cilj kontrola nije kažnjavanje, već uvođenje reda. Samo na taj način imaćemo prave podatke o broju turista, ali i veće prihode od turizma.

    Šulić ujedno najavljuje i izmjene i dopune Zakona o ugostiteljstvu i Zakona o boravišnoj taksi, koje bi preciznije uredile ovu oblast.

    „Prateći kretanja i dinamiku razvoja u ovoj oblasti, naš resor je prepoznao potrebu unapređenja zakonskog okvira, pa smo u do kraja planirali izmjene ova dva zakona. Ministarstvo u sve to kreće uključujući i poslovnu zajednicu i jedinice lokalne samouprave. Zato smo od zainteresovanih partnera zatražili da dostave prijedloge i sugestije koje smatraju da treba inkorporirati u tekst ovih zakona“, ističe Šulić.

    U planu je da zbog pojednostavljenja i ubrzavanja procesa boravišne prijave, Republika Srpska, prema uzoru na zemlje regiona, uvede i sistem elektronske prijave.

    „Jedna od mogućnosti o kojoj se razgovara je svakako uvođenje elektronskog sistema prijave gostiju poput onih koje su uvele Srbija i Hrvatska, ali u nekom modelu koji bi bio prilagođen našim uslovima, posebno u smislu nadležnosti Republike Srpske i BiH“, naglašava Šulić.

    Ipak, sve ove promjene ne treba očekivati prije ovogodišnje ljetne sezone, jer je Ministarstvo tek počelo pripremne aktivnosti na izradi izmjena i dopuna ovih zakona, pa je, kako kaže Šulić, rano govoriti o konkretnim rješenjima koja će biti donesena.

  • Podaci zabrinjavaju – sve više djece treba pomoć logopeda

    Podaci zabrinjavaju – sve više djece treba pomoć logopeda

    Od 300 pregledanih dobojskih predškolaca, 180 je upućeno na intenzivan logopetski tretman. Podaci zabrinjavaju kažu u Domu zdravlja, jer broj djece sa problemom govora je sa 30, za dvije godine skočio na 65 odsto. Pojedini glasovi nisu jedina narušena komponenta.

    “Najčešće je to udruženo sa jezičkim komponentama gdje djeca sve češće agramatične rećenice koriste miješaju mijenjanju rodove ne mijenjaju imenice kroz padeže, nemaju pojam brojnosti”, kaže Mira Cvijanović, logoped.

    Problem se za nekoliko mjeseci ne može riješitim jer su potrebne i desetine tretmana. Izvjesno je da budući prvačići neće biti poptuno spremni za školu.

    “Vjerovatno će bit malo teže djetetu jer to sve utiče poslije na čitanje i pisanje”, kaže Ivana Todorović, defektolog.

    Roditelji o problemu pred kamerama nerado govore. Milenina djeca ih osim kratko sa glasom L, nisu imala, ali vjeruje da pravovremena reakcija sve rješava.

    “To je imala sestra, ali je do škole ispravila, mala ne što se nje tiče. Bitno je da djeca to isprave da vode ljudi logopedu kod koga se javi taj problem“, kaže Milena Radonjić, majka.

    Javljanje na vrijeme je ključ, kaže i struka. Roditelji su karika koja mora da primijeti problem i ne smije da zakaže.

    “Taj razvoj ide i vaspitanje od početka, ne možete sa pet godina da radite neke stvari da li tu postoje predrasude, postoje mislim u smislu toga ako se dijete javi u neku od ustanova biće stigmatizirano”, kaže Snježana Demonjić, psiholog.

    Odlaganje odlaska na pregled i strah od reakcije okoline su jedan problem. Drugi su gužve kod logopeda. Termin se čeka i do mjesec dana, a za intenzivan tretman potrebna su dva do tri sedmično.