Kategorija: Društvo

Manje lokalne zajednice u Republici Srpskoj uskoro bi mogle barem djelimično riješiti problem nedostatka bankarskih usluga i to omogućavanjem bankama da imaju mobilne ekspoziture.
Ovo je prije nekoliko dana najavio Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Srpske, rekavši da je Upravni odbor ove agencije donio odluku o izmjeni procedure, te je omogućeno bankama da imaju mobilnu ekspozituru.

“Ovo nije neka novina jer je mobilna ekspozitura prisutna u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj. To je ekspozitura banke u pokretu, u motornom vozilu. Funkcioniše kao kombi koji ima našu saglasnost i u stvari je šalter. Jedan dan bi mogla biti u Čajniču, drugi u Kalinoviku, Drvaru, Petrovcu i tako dalje, bilo kom mjestu”, pojasnio je Šuput medijima.

Dodao je da se za mobilnu ekspozituru ne traže posebni elaborati za koje se daje saglasnost.

“Razgovarali smo već sa nekoliko banaka i jedna od njih je izrazila spremnost da investira. Očekujemo da u narednih 60 do 90 dana imamo prvu mobilnu ekspozituru u Srpskoj.

Ona je, u stvari, šalter u kojem možete raditi sve, od isplata, uplata, transfera, te ima bankomat iz kojeg se može podizati novac. Ovo je mnogo jeftinije za banku, a pristupačno je građanima”, naglasio je Šuput.

Drago Kovačević, načelnik opštine Drinić, istakao je za “Nezavisne novine” da ova lokalna zajednica još nije riješila problem nedostatka banke.

“Pokušavamo makar nekako da se bankomat ugradi negdje u opštini. Ova vijest o mobilnoj ekspozituri banke je dobra. Mora se nešto učiniti da omogućimo našim građanima usluge banke. Ako se gasi jedna po jedna institucija, kako onda da očekujemo da ljudi ostaju ovdje? Ja mislim da nikome nije u interesu da ljudi odlaze, tako da se mora nešto uraditi na ovom pitanju”, naglasio je Kovačević.

Dodao je da nemaju uspostavljenu autobusku liniju za Ribnik, koji je udaljen oko 60 kilometara, a koji je najbliža lokalna zajednica koja ima banku.

“Ljudi se odlučuju onda da odu do Banjaluke, koja je od Drinića udaljena nekih 120 kilometara. Pošto nemamo autobuske linije, penzioneri moraju iznajmiti taksi, a odlazak do Banjaluke ih košta gotovo pola njihove penzije, što je veliki problem”, naveo je Kovačević.

Slično priča i Nenad Abramović, načelnik opštine Berkovići, koji kaže da već 10-ak godina nemaju poslovnicu banke, što dodatno otežava život mještanima ove hercegovačke lokalne zajednice.

“Imamo poslovnicu pošte, ali tu građani mogu da podignu penzije, plaćaju račune i ostalo. Ipak, nekako je najveći problem privrednicima koji svakodnevno polažu pazare, a to u pošti ne mogu. Banka je zaista potrebna, kako za privrednike, tako i za sve ostale mještane. Mi smo nudili subvencije i besplatan prostor, razgovarali sa bankama, ali nismo dobili pozitivan odgovor”, istakao je Abramović.

Naveo je da bi mobilna ekspozitura bila privremeno rješenje, da bi najbolje bilo otvaranje poslovnice, ali da je za mještane “bolje išta, nego ništa”.

“Nismo obaviješteni o takvoj inicijativi i mogućnosti, ali ipak mogu reći da bi i to na neki način riješilo problem nedostatka bankarskih usluga u našoj opštini”, zaključio je Abramović.

Ministarstvo privrede i preduzetništva već petu godinu zaredom dijeli podsticaje za ulaganja.

Budžet za ovu godinu je 14,6 miliona maraka – izjavila je pomoćnik ministra za privredni razvoj Ivana Sandić Blagojević u našem Јutarnjem programu.

​Sa poslovnom zajednicom su, kaže, izmijenili uredbu koju bi Vlada uskoro trebala da usvoji.

• Nakon toga će biti objavljen javni poziv za podsticaje za direktna ulaganja – kaže Sandić Blagojević.

Iseljeništvo iz BiH nastavlja s aktivnom ulogom u finansijskom i ekonomskim tokovima domovine, a dokaz su i dalje izuzetno visoki iznose koji se u BiH šalju kroz proces izravnih novčanih doznaka.
Informacije Centralne banke BiH pokazuju kako su od ukupno iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 3,58 milijardi konvertibilnih maraka, a što je izuzetan rast gotovo pola milijarde, u odnosu na godinu ranije kada je po toj osnovi dijaspora je porodici i prijateljima poslala 3,04 milijarde maraka.

Ukoliko se pak ovi podaci usporede s 2020. godinom kada je na osnovu novčanih doznaka u BiH stiglo 2,52 milijarde KM, vidljivo je kako iseljenici, uprkos kriznim vremenima koji se manifestiraju kroz povišene inflacijske pritiske, nastavljaju jačati podršku svojim sunarodnjacima, odnosno rodbini i prijateljima.

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ukupni tekući transferi u 2022. godini iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM su veći u odnosu na 2021. godinu.

Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM. Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijardi KM odnosi se na mirovine iz inozemstva.

No, struka je jasna u ocjeni kako bi ključni dugoročni potencijal iseljeništva trebao biti bolje prepoznat u domaćim okvirima, a radi se o mogućnosti uvezivanja iseljenika s idejama, kontaktima, ali i kapitalom, s poslovnom zajednicom unutar BiH. Umrežavanje i stvaranje kontakata preduvjet su i moguće ulaganje u BiH, pri čemu je od iznimnog značaja imati unutar BIH kontakt točku preko koje će se lakše dobiti sve potrebne informacije, ali i realizirati poslovna ideja.

Omogućiti ulaganje u BiH

Druga ili treća generacija bosanskohercegovačkog iseljeništva može biti velika prilika za razvoj privrede u BiH, no prije toga tim ljudima je potrebno stvoriti preduvjete da investiraju u domovini, počevši od olakšavanja birokratskih prepreka pa do stvaranja mogućnosti za uvezivanje s domaćim privrednicima.

Ojačati veze iseljeništva s domovinom, omogućiti uspješnim poslovnim ljudima iz iseljeničke zajednice lakše i učinkovitije ulaganje u BiH te stvoriti pretpostavke da iseljenička zajednica postane svojevrsni lobist za privlačenje stranih investicija neki su od ključnih strateških ciljeva kojima vlasti, ali i nevladin sektor u BiH, pokušavaju preokrenuti trendove te od BiH stvoriti mjesto u koje se isplati ulagati.

Već niz godina unutar BiH ugledni ljudi iz ekonomskog i marketinškog sektora pokušavaju podići odnos prema iseljeništvu na višu, produktivniji nivo, a pritom se organizuju i događaji koji služe stvaranju novih i produbljivanju postojećih veza iseljeništva i domaće poslovne zajednice.

Garant dugoročnosti investicija od strane dijaspore

Ekonomista Admir Čavalić za portal UNA kazao je da podaci pokazuju da se Bosna i Hercegovina i bosanskohercegovačka ekonomija još uvijek značajno oslanjaju na doznake iz dijaspore.

“Pored ekonomskog uticaja, najvažniji je onaj socijalni – doznake predstavljaju alternativu domaćem sistemu socijalne zaštite”, poručio je Čavalić.

Prema njegovim riječima, na određeni način se tako objašnjavaja egzistencija pojedinih kategorija stanovništva u Bosni i Hercegovini.

“Ključno pitanje je kako izvršiti transformaciju dijaspore – od socijalne ka investicionoj. Odgovori nisu jednostavni. Mora se unaprijediti poslovna klima, ukloniti barijere i smanjiti rizici u poslovanju. Samo to je garant dugoročnosti investicija od strane dijaspore”, zaključio je Čavalić.

Agencije za bankarstvo Republike Srpske i Federacije BiH donijele su Odluku o privremenim mjerama za ograničavanje izloženosti banaka i Odluku o dopuni odluke o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa.

Ove Odluke kako navode iz Agencija donesene su za ublažavanje rizika izazvanih značajnim rastom referentnih kamatnih stopa, inflacijom i drugim poremećajima koji mogu imati negativne efekte na tržište Republike Srpske i Federacije BiH.

Agencije navode da kontinuirane prate rizike i promjene koji mogu uticati na ekonomske prilike i stanje bankarskog sistema, a prije svega na rizike koji se odnose na značajan rast kamatnih stopa, jer su ovi rizici i dalje prisutni u 2023. godini.

U skladu sa nadležnostima Agencija, donesene odluke, kao i nastavak aktivnosti Agencija u 2023. godini dodatno se usmjeravaju na očuvanje ekonomije i izbjegavanje prenošenja negativnih efekata sa drugih tržišta.

“U cilju očuvanja stabilnosti tržišta i bankarskog sistema, Agencije su u toku 2022. godine donosile odluke kojima su se nastojale ograničiti rizike i posljedice makroekonomskih mjera i poremećaja na vanjskim tržištima. U periodu prvih šest mjeseci primjene Odluke o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa, od oktobra 2022. godine, održan je opšti nivo kamatnih stopa na tržištu uz dominantno izbjegavanje povećanja nivoa kamatnih stopa od strane banaka”, navode iz ovih Agencija i dodaju da se u uslovima mogućih značajnih poremećaja na vanjskim tržištima, očuvanje i jačanje stabilnosti bankarskog sistema postiže dodatnim i privremenim usmjeravanjem upravljanja rizicima i kroz upravljanje strukturom potencijalno značajnih i velikih izloženosti banaka na tržištima izvan Bosne i Hercegovine.

“Odluke će imati i povoljne efekte na kreditnu aktivnost i jačanje konkurencije na domaćem tržištu”, zaključuju iz ovih Agencija.