Kategorija: Društvo

  • Skupa hrana, niske plate: Koliko nas košta život u Srpskoj?

    Prosječna plata u Irskoj iznosi 3.300 evra (6.435 KM), dok je u Republici Srpskoj 1.438 KM. U Dablinu litar mlijeka košta 2,30 KM, dok se kod nas kreće od 1,90 do 3 marke. Litar ulja u Irskoj je tri marke, a u Srpskoj od 3,09 KM naviše. Razlika u primanjima i troškovima života postavlja pitanje: zašto je hrana kod nas toliko skupa?

    Troškovi života u Srpskoj svakim danom rastu. Sindikalna potrošačka korpa za decembar prošle godine iznosila je 2.666,22 KM, od čega je na prehranu odlazilo više od 45 odsto, odnosno 1.213,74 KM.

    Za Srđana T., koji izdržava petočlanu porodicu, hrana je najveći trošak.

    – Više od pola primanja supruga i ja potrošimo na hranu. Ono što smo nekad plaćali 20 maraka, sada košta 50. Osim toga, značajno su poskupjeli i higijenski proizvodi, vrtić i režije – kaže on za Srpskainfo.

    I Milica A. iz Banjaluke potvrđuje da njena četvoročlana porodica najviše novca izdvaja za osnovne životne namirnice.

    – Najskuplje je meso, pa kupujemo po pola kilograma. Nevjerovatno mi je da paprike koštaju sedam maraka, pa uzmem samo nekoliko komada za kuvanje – priča ona.

    Cijene osnovnih proizvoda rastu i za one koji žive sami. Nikola P. ističe da su mliječni proizvodi, jaja i povrće preskupi.

    – Kilogram luka u Irskoj košta 1,80 KM, dok su kod nas osnovne namirnice daleko skuplje – navodi on.

    Pored cijena hrane, jedna od ključnih razlika je i poreska politika. U Irskoj, mnogi osnovni proizvodi oslobođeni su PDV-a. U tu grupu spadaju kobasice, puter, humus, sir, voće, salame i peciva. U Srpskoj, cijene pojedinih proizvoda poput paprika, paradajza i mladog luka dostižu i do 10 KM.

    Dragan Jošić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” smatra da je ključ problema u slobodnom tržištu.

    – Država ne reguliše formiranje cijena, već se oslanja na trgovačke i distributivne marže. U EU su poljoprivredni proizvođači značajno subvencionisani, što omogućava niže cijene proizvoda – objašnjava Jošić.

    Prema njegovim riječima, moguće rješenje bi bilo zamrzavanje cijena osnovnih proizvoda ili ograničavanje marži.

    – Do 2013. godine, svako povećanje cijena moralo je biti odobreno od strane ministarstva. Takođe, nulta stopa PDV-a mogla bi smanjiti cijene, ali bi zahtijevala precizne ekonomske mjere – dodaje on.

    Pored toga, domaći proizvođači često prodaju robu na inostranim tržištima po nižim cijenama kako bi se probili, dok gubitke nadoknađuju povećanjem cijena u zemlji.

    – Da bi se izborili za tržište vani, naši proizvođači prodaju robu jeftinije, a razliku nadoknađuju kroz više cijene kod kuće – zaključuje Jošić.

  • Talas rasta cijena u BiH nije zaobišao ni apoteke

    Talas rasta cijena u BiH nije zaobišao ni apoteke

    Rast cijena proizvoda u BiH nije zaobišao ni apoteke, pa su poskupjele brojne vrste lijekova.

    Apotekari su za “Nezavisne novine” potvrdili da su lijekovi u Srpskoj prošle godine poskupjeli dva puta.

    “Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda, marža je u RS za lijekove bila ograničena na maksimalno šest odsto u veleprodaji, odnosno 18 odsto u maloprodaji. Ta uredba je važila do 30. juna 2024. godine, a nedugo nakon što je istekla, uslijedilo je povećanje marže u apotekama na 20 odsto. Samim tim poskupjeli su lijekovi. Novo poskupljenje uslijedilo je krajem 2024. i marža je podignuta na 22 odsto. Poskupjeli su svi lijekovi, od kafetina, preko brufena itd. Apsolutno svi”, ispričala je za “Nezavisne novine” jedna apotekarka.

    Na poskupljenje lijekova ukazuje i Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, koja ističe da mnogo toga ostaje nezapaženo dok se priča o osnovnim životnim namirnicama.

    “Nije ovo samo više divljanje cijena u trgovinama, mi imamo ogromne cijene sad i u našim apotekama”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Slično stanje bilježi se i u drugim gradovima.

    “Posljednjih nekoliko dana dobijamo prijave od potrošača o novim ‘korigovanim’ cijenama u apotekama, gdje je veliki broj lijekova skuplji za 0,5 do šest KM u odnosu na januar ove godine. Svi razlozi koji se navode za opravdanje rasta cijena u ostalim sektorima u ovom trenutku, mislim da se ne mogu primijeniti na prodaju lijekova – i potrošači su zaista u pravu kada negoduju”, ističe za “Nezavisne novine” Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.

    On podsjeća da su najveći potrošači lijekova upravo ljudi s najmanjim primanjima – penzioneri.

    “Ako još tome dodamo da je više od pola penzionera na penziji do 600 KM i da na lijekove troše prosječno 100 do 300 KM mjesečno – zaista je veliko pitanje kako oni prežive od penzije do penzije”, poručuje Arnautović.

    Da su lijekovi poskupljivali u prošloj godini, proističe i iz podataka Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske, koji finansira lijekove koji se nalaze na listi lijekova FZO RS koji se izdaju na recept.

    “U 2024. godini propisano je 5.494.800 recepata, dok je trošak Fonda za ove lijekove iznosio 69,9 miliona maraka. Godinu ranije, propisano je 5.630.259 recepata, a trošak Fonda iznosio je 67,6 miliona maraka. Iako podaci pokazuju da je lani propisan manji broj recepata, trošak Fonda bio je veći u odnosu na 2023. godinu, što se moglo očekivati”, kažu iz FZO RS za “Nezavisne novine”.

    Kako dodaju, iz godine u godinu raste trošak za lijekove koji se izdaju na recept na teret FZO RS, a izuzetak je bila epidemija virusa korona.

    “Na povećanje troška najviše utiče količina propisanih lijekova u 2024. godini, ali i rast cijena pojedinih lijekova, uvođenje novih lijekova, a za mnoge lijekove proširena je indikacija, odnosno povećan broj dijagnoza kod kojih se može primijeniti terapija.

    Finansiranje i uvođenje novih lijekova na liste Fonda je kontinuirana praksa u cilju poboljšanja dostupnosti terapija, ali i efikasnijeg liječenja”, kažu iz FZO RS.

    Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da je pravni okvir za izračun maksimalne veleprodajne cijene lijeka koji se izdaje na recept i plasira na BiH tržište definisan Pravilnikom o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.

    “Pravilnikom je definisano da se za izračun maksimalne veleprodajne cijene uzima prosjek cijena iz tri referentne zemlje: Srbija, Hrvatska, Slovenija, a ukoliko u tim zemljama nema registrovanih lijekova, uzimaju se lijekovi iz rezervnih zemalja: Bugarske i Italije”, navode iz Agencije.

    Pravilnikom je, dodaju, definisana marža na lijekove, na način da je maksimalna veleprodajna marža do osam odsto, dok maloprodajnu maržu određuju entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja.

  • Novi dvodnevni bojkot potrošnje u BiH: Hoće li ovog puta donijeti rezultate?

    Novi dvodnevni bojkot potrošnje u BiH: Hoće li ovog puta donijeti rezultate?

    Građani Bosne i Hercegovine danas i sutra mogu da učestvuju u novom bojkotu potrošnje, koji je pokrenut kao odgovor na visoke cijene osnovnih životnih namirnica.

    Ovaj dvodnevni bojkot dolazi nakon prvog protesta potrošača održanog 31. januara, kada su građani pozvani da taj dan ne kupuju ništa.

    Organizatori inicijative ponovo apeluju na građane da ograniče svoju potrošnju i u drugim danima, kupujući samo neophodne namirnice, dok za danas i sutra pozivaju na potpunu obustavu kupovine u znak protesta protiv rasta cijena.

    Međutim, podaci Poreske uprave Republike Srpske, kao i Poreske uprave Federacije BiH, pokazuju da prvi bojkot, održan prošlog petka, nije imao željeni efekat. Umjesto pada prometa, zvanični podaci govore o njegovom povećanju. Ovo otvara pitanje da li su građani zaista poslušali poziv na bojkot.

    Dok organizatori smatraju da je svaki oblik protesta protiv visokih cijena koristan i da građani imaju moć da izvrše pritisak na trgovce i vlasti, ekonomski analitičari upozoravaju da je za stvarni efekat potrebno dugoročnije strateško djelovanje.

    Ostaje da se vidi hoće li drugi bojkot polučiti drugačije rezultate ili će se ponoviti scenario iz januara. Građani i trgovci će u narednim danima saznati da li je ovaj vid protesta zaista efikasan način borbe protiv visokih cijena.

  • Talas zatvaranja firmi u FBiH

    Talas zatvaranja firmi u FBiH

    Privreda Zeničko-dobojskog kantona suočava se s ozbiljnom krizom, jer sve veći broj preduzeća obustavlja poslovanje ili otpušta radnike, pišu federalni mediji.

    Fabrika “Еni M” iz Doboj Juga, koja je poslovala 25 godina, ovih dana zatvara pogone i raskida ugovore sa svim zaposlenicima.

    Osim toga, ugostiteljski objekt “CIOM” već je otpustio dva radnika, dok je tržni centar “Robot” u Doboj Jugu potpuno zatvoren. Prodajni objekti “Azel Frans” u Tešnju i Maglaju prestaju s radom, a istu sudbinu doživljavaju i trgovine brendova “Alpina”, “Astra” i “Borovo”.

    Pred zatvaranjem je i veliki drvni centar “Nansi” iz Žepča, što dodatno produbljuje problem nezaposlenosti u kantonu.

    Sve ovo ukazuje na ozbiljnu ekonomsku nestabilnost, zbog koje sve više radnika ostaje bez izvora prihoda, a lokalne zajednice trpe posljedice zatvaranja preduzeća.

    Privrednici upozoravaju da su visoki nameti, niska kupovna moć građana i nedostatak podrške vlasti ključni razlozi ovakvog stanja.

    Ukoliko se ne pronađu rješenja, postoji bojazan da će se ovaj trend zatvaranja firmi nastaviti, što bi moglo dovesti do još većeg ekonomskog kolapsa u Zeničko-dobojskom kantonu. 072

  • Kolike su marže na hranu iz uvoza?

    Kolike su marže na hranu iz uvoza?

    Prosječna cijena kilograma banana pri uvozu u BiH u januaru je, sa uključenim dažbinama, iznosila 1,79, a mi ih u trgovinama plaćamo od 2,80 do tri marke.

    To znači da na putu do trgovina ovo izuzetno popularno voće poskupi za oko marku po svakom kilogramu.

    “Nezavisne novine” su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH dobile podatke o uvoznim cijenama više proizvoda koje građani često kupuju, a računica pokazuje da na većini njih neko kupi kajmak.

    Kilogram pasulja uvezenog u BiH u prosjeku je iznosio tri KM, dok ga mi plaćamo pet, šest, pa i do osam maraka po jednom kilogramu.

    Tu se spisak ne završava, jer kilogram uvezenog meda košta 11,67 KM, a u trgovinama, u zavisnosti od vrste, tegla mase koja je i manja od kilogram (uglavnom oko 900 grama), košta 16, 18, pa i 23 marke.

    Kilogram uvezene riže je sa dažbinama koje je uzela država u januaru plaćen 2,26 KM, a u trgovinama košta od 3,40 do pet maraka, pa i više od toga.

    Oni koji učestvuju u lancu prodaje imaju nešto manje apetite pri kreiranju marži na suncokretovo ulje, čija je uvozna cijena sa dažbinama, u prosjeku, 2,87 KM, dok ova namirnica u trgovinama košta, uglavnom, od 3,10 do 3,30 KM.

    Kada je u pitanju šećer, on je pri uvozu koštao 1,48 KM/kg, a u trgovinama je 1,75 do 2,30 KM.

    Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da su banane i u tom gradu oko 2,80 do tri marke, s tim što im malo spuste cijenu ako počnu da kaliraju.

    “Apsolutno se kupi kajmak. Ulazne cijene ‘obični’ građanin ne zna. Mislim da je dobit velika, recimo, na bananama. Ili što se tiče graha, apsurd je da ga uvozimo i da ga plaćamo skupo. A to je proizvod koji se može proizvesti na našem tržištu, umjesto da se grah iz Argentine ovdje prodaje za sedam ili osam maraka. I pritom se ne zna kad je proizveden i čime je tretiran”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Priča o, za mnoge, preskupoj hrani i ostalim proizvodima koje građani kupuju, top je tema već sedmicama i u BiH i regionu. Vlasti na entitetskim nivoima u BiH su najavile šta namjeravaju.

    Tako je Vlada FBiH najavila sniženje cijena 50 osnovnih životnih namirnica, dok nadležni u Srpskoj poručuju da će danas održati sastanak sa proizvođačima i dobavljačima na kojem će im biti predložena ideja da u narednom periodu bude formirana nova paleta proizvoda široke potrošnje sa maržom od nula odsto.

    Podsjetimo, u prošli petak u BiH, ali i zemljama regiona, održan je bojkot trgovina, a novi bojkot kod nas najavljen je za sutra i prekosutra. Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević izjavio je da je bojkot prepoznat kao signal građana i da se u FBiH radi na vraćanju cijena, a ne samo na njihovom zamrzavanju.

    S druge strane, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić najavio je proširenje kampanje “Društveno odgovorni” uvođenjem novih proizvoda široke potrošnje sa maržom od nula odsto, a sastanak na tu temu zakazan je za danas.

    Kada je u pitanju bojkot trgovina održan u prošli petak, a prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa bio je veći nego dan ranije.

    Međutim, ako se dublje uđe u analizu, vidi se da je u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” promet, ipak, smanjen.

    Naime, 24. januara (u petak, sedam dana pred bojkot), evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” iznosio je 23.274.523 KM.

    Dan prije bojkota, 30. januara, evidentirani promet preko fiskalnih kasa u ovoj djelatnosti iznosio je 23.212.813 KM.

    Kada je u pitanju 31. januar (dan bojkota), kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama” iz Poreske uprave Republike Srpske, evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” iznosio je 22.908.884 KM

  • Šeranić: Povećanje plata zdravstvenim radnicima nije upitno

    Šeranić: Povećanje plata zdravstvenim radnicima nije upitno

    Povećanje plata zdravstvenim radnicima nije upitno, i ići će onom dinamikom kako je i dogovoreno, rekao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić, gostujući u našem Јutarnjem programu.

    Medicinske sestre i tehničari u Republici Srpskoj, od januarske plate će dobiti povećanje od 100 KM, a od aprila – svi radnici u zdravstvu trebali bi dobiti povećanje plata od 10 odsto.

    Međutim, pojavile su se neke informacije o namjerama nekih direktora da zbog toga smanje koeficijente, što Šeranić kategorički odbija.

    Bilo je takvih informacija. Ono što se može reći da se ne smije dovesti u pitanje ovo povećanje plata. Zdravstvene ustanove su bile u strahu da li će moći ispoštovati to povećanje, za ova izdvajanja Vlada će obezbijediti 53 miliona KM – dodao je Šeranić.

    Resorni ministar je naveo da je Fond zdravstvenog osiguranja ove godine planirao više aktivnosti kada je riječ o uvođenju novih usluga u primarni nivo zdravstvene zaštite.

  • U znak protesta zbog zaključavanja vrata: Učenici banjalučke Gimnazije okupili se u holu škole

    U znak protesta zbog zaključavanja vrata: Učenici banjalučke Gimnazije okupili se u holu škole

    Učenici Gimnazije u Banjaluci okupili su se jutros u holu škole kao vid negodovanja zbog dešavanja od petka, kada im je uprava škole oko podne zaključala vrata i onemogućili im da izađu.

    U to vrijeme organizovan je protest studenata u Kampusu Univerziteta u Banjaluci kojem su se namjeravali pridružiti i banjalučki gimnazijalci, o čemu su obavijestili i školskog pedagoga. Međutim, dočekala su ih zaključana vrata.

    Direktorka Gimnazije je tada izjavila da je to standardna procedura, iako su učenici tvrdili drugačije zbog čega su se u znak protesta i tada okupili u holu škole.

    Današnje okupljanje je organizovano na 15 minuta unutar škole, u vrijeme velikog odmora, a što je bilo svojevrsna poruka upravi škole, piše Mondo.

  • Domovi zdravlja puni zbog virusa

    Domovi zdravlja puni zbog virusa

    Čekaonice u domovima zdravlja posljednjih dana su prepune zbog cirkulacije nekoliko virusa koji uzrokuju visoku temperaturu kod djece i produžene simptome kod odraslih.

    Dok djeci temperatura traje danima, odrasli su malaksali, imaju bolove u mišićima i kostima, te se teško oporavljaju. Akutne respiratorne infekcije su najčešće, što je očekivano u sezoni virusa gripa, rekla je danas dr Nataša Đuričić, pedijatar.

    Djeca i stariji padaju kao pokošeni od nekoliko virusa koji cirkulišu u društvu, najdominantniji od svih je grip. Prema riječima dr Nataše Đuričić, sada smo u sezoni virusa gripa, koji i puni čekaonice u domovima zdravlja.

    Pacijenti najčešće dolaze malaksali, sa temperaturom koju danima ne mogu da skinu, a mnogi se žale i da ne mogu da ustanu iz kreveta od bola u mišićima, kostima i cijelom tijelu.

    – Uzrok tome je dugotrajna temperatura. U posljednjih 15 dana dominiraju akutne respiratorne infekcije kod naših pacijenata, što nije čudo s obzirom na to da se nalazimo u sezoni virusa gripa. Ljudi su danima malaksali, imaju bolove u tijelu, a to su simptomi virusa gripa, koji je najjači u sezoni. Povišena temperatura, malaksalost, kašalj, stomačni problemi, a ponekad i kombinovani u isto vrijeme. Cijele porodice su bolesne, ne samo mali pacijenti. Savjeti su uvijek da se temperatura obara, mirovanje je obavezno, zatim i hidratacija – kaže dr Đuričić.

    Ističe i da roditelji nikako ne treba da se koriste zastarjelim metodama liječenja i skidanja temperature poput obloga u čarapama.

    – Roditelji ne treba da koriste zastarjele metode trljanja djece alkoholom, obloge u čarapama, sirće, brašno u čarapama i slične metode. Ali, može tuširanje za visoke temperature, prozračan prostor, dovoljno tečnosti, lijekovi, i naravno lagana i prilagođena ishrana. Ako dijete ima dobro raspoloženje kada nema temperaturu, ako ne odbija hranu i tečnost i ako nema otežano disanje, može kod kuće ostati 3-4 dana, zavisno od djeteta. Ako se stanje pogoršava, pogotovo ako je beba sa visokom temperaturom, ne bih savjetovala čekanje – kaže dr Đuričić.

    Koji su najčešći simptomi
    Milunka Milinković iz Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut” izjavila je za da je u prethodnoj nedjelji registrovano preko 13.400 slučajeva oboljenja sličnih gripu.

    Simptomi gripa javljaju se naglo i teško popuštaju.

    – Simptomi su karakteristični za grip i ne odstupaju od uopštenih obrazaca javljanja. To su nagli početak simptoma sa povišenom temperaturom, slabošću, bolovima u mišićima, zglobovima, glavoboljom. Prisutni su simptomi u gornjim disajnim putevima kao što su curenje iz nosa, kašalj – istakla je Milinković.

    Uobičajeni simptomi gripa su:

    povišena tjelesna temperatura

    malaksalost

    glavobolja

    bol u mišićima i zglobovima

    kašalj

    bol u grlu

    pojačana sekrecija iz nosa.

    Simptomi prolaze u roku od 7 dana,

    Ona je rekla da simptomi najčešće prolaze u roku od sedam dana uz simptomatsku terapiju, nadoknadu tečnosti, dovoljno odmora, analgetike, antipiretike i snižavanje temperature.

    – Veoma je važno za stanovništvo koje pripada kategorijama koje su u povećanom riziku od komplikacija, kao što su osobe sa hroničnim bolestima, starije osobe, jer može doći do komplikacija, tako da ove kategorije posebno treba da obrate pažnju – naglasila je Milinković.

    Zbog gripa su već zabranjene posjete u većini bolnica, a pravi pik se tek očekuje.

    Obratiti pažnju na mjere prevencije
    Istakla je da je neophodno obratiti pažnju na opšte mere prevencije, kao što su higijena ruku i provjetravanje prostorija.

    – Vakcinacija se preporučuje takođe kategorijama stanovništva koje su u povećanom riziku od razvoja teških formi bolesti ili komplikacija osnovne bolesti – zaključila je Milinković.

  • Egić: Učinićemo sve da se popravi status boračke populacije

    Egić: Učinićemo sve da se popravi status boračke populacije

    Učinićemo sve da se popravi status boračke populacije, rekao je Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    – Prioritet Vlade je da se bazira na poboljšanje života boračke populacije. Na zadnjem sastanaku kod predsjednika Republike Srpske Miulorada Dodika napravljen je ogroman pomak ka tom pravcu. Od povećanja invalidnina, zapošljavanja djece poginulih boraca. Dobili smo i 500.000 maraka od predsjednika Srpske za završetak radova na groblju Mali Zejtinlik. Počećemo ove godine da obnavljamo i spomen kosturnice, koje su u jako lošem stanju, riječ je o kosturnicama u Banjaluci, Istočnom Sarajevu i Nevesinju.

     

    Na spisku onih koji ostvaruju boračka prava je oko 180 hiljada građana. Zakonom će biti riješeno i po kojoj formuli će biti izračunavan borački dodatak.

    – Ima određen broj onih koji su se provukli i dobili kategorizaciju. Isto tako imamo određen broj malverzacija i kod određivanja invalidnosti. Trebaće jednom sve istresti i doći do prave brojke. Idemo ka tom cilju, iako je to ogroman posao, ali zbog one većine u boračkoj populaciji to moramo uraditi – dodao je Egić.

    Vijesti iz iste rubrike

  • Šeranić: Unaprijeđen proces rada i povećana prava radnika

    Šeranić: Unaprijeđen proces rada i povećana prava radnika

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da posebni kolektivni ugovor za zaposlene u javnim ustanovama u oblasti zdravstva donosi važna unapređenja procesa rada i povećanja prava radnika.

    Šeranić je rekao da je tim dokumentom predviđeno povećanje naknade za noćni rad sa 30 na 40 odsto.

    – Prihvatili smo i prijedlog sindikata da za mjesta pod posebnim rizikom naknada iznosi od dva do 20 odsto, a bila je do 15 odsto – rekao je Šeranić.

    On je naveo da je posebno značajna mjera da se zdravstvenim radnicima koji rade u izrazito nerazvijenim i nerazvijenim lokalnim zajednicama omogući naknada na platu do 25 odsto.

    – To je bio i zahtjev načelnika manjih lokalnih zajednica kako bi mogli da privuku i zadrže zdravstvene radnike – dodao je Šeranić.

    On je naveo da su, po zahtjevu sindikata, kolektivnim ugovorom i vozačima hitnih sanitetskih vozila odobrene naknade za obavljanje tog posla.

    – Definisali smo i da su zdravstvene ustanove u obavezi da u roku od 60 dana donesu pravilnik o određivanju stimulacija zdravstvenim radnicima kako bi sve bilo jasno i transparentno. Imali smo dobru saradnju sa sindikatom u okviru pregovora – naglasio je Šeranić za Srnu.

    ZAVRŠETAK RADOVA NA BOLNICI U TREBINjU U POSLjEDNjEM KVARTALU OVE GODINE

    Šeranić je rekao da radovi na novoj bolnici u Trebinju napreduju dobrom dinamikom, podsjetivši da su završeni građevinsko-konstruktivni radovi i da su u toku radovi na unutrašnjosti objekta.

    – Trenutno se radi na nabavci opreme, s obzirom na to da je potrebno da se poruči prije kako bi se mogla instalirati i kako bi zdravstveni radnici mogli da prođu obuku – naveo je Šeranić.

    On je dodao da grad Trebinje završava poslove kada je riječ o kanalizacionoj i elektromreži, te ostale stvari u vezi sa logistikom.

    – Nadam se da ćemo u skladu sa ugovorom završiti sve poslove – rekao je Šeranić.

    On je istakao da se u posljednjem kvartalu ove godine može očekivati završetak svih radova na novom objektu bolnice, kao i svih ostalih poslova.

    – U okviru ugovora predviđeno je da se obavi i edukacija zdravstvenih radnika za nove aparate koje će koristiti. Ima mnogo stvari koje je potrebno završiti u skladu sa ugovorom. Očekujem da bi to moglo biti u posljednjem kvartalu ove godine – dodao je Šeranić.

    On je ocijenio da će izgradnjom nove bolnice u Trebinju biti unaprijeđeni uslovi rada, što je jedan od segmenata sprečavanja odlaska medicinskih radnika.

    – Osim toga, i posebni kolektivni ugovor i sve ono što govorimo o platama je paket kojim pokušavamo da obezbijedimo ostanak zdravstvenih radnika u Srpskoj – rekao je Šeranić.

    On je ukazao da je važno završiti poslove kada je riječ o bolnici u Prijedoru i dobiti idejno rješenje za rekonstrukciju i dogradnju ove zdravstvene ustanove.

    – Razgovarali smo sa menadžmentom bolnice, ali i grada Prijedora koji su se aktivno uključili u ovaj posao, tako da se nadam da ćemo uskoro dobiti takvu vrstu idejnog projekta. U nekoliko navrata Vlada je pomogla prijedorskoj bolnici za određene hitne stvari. Međutim, ovdje treba ozbiljno pristupiti projektu kako bi zdravstveni radnici i pacijenti mogli da dobiju kvalitetniju zdravstvenu zaštitu – rekao je Šeranić.

    On je dodao da je dobra saradnja Vlade i Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju “Dr Miroslav Zotović”, te da se uskoro očekuje otvaranje ortopedije na lokaciji u Slatini, ali i banjsko-rekreativnog centra u Srpskim toplicama.

    POVEĆANjEM PLATA DO UNAPREĐENjA EKONOMSKO-SOCIЈALNOG STATUSA RADNIKA

    Šeranić je podsjetio da će medicinskim sestrama i tehničarima od januarske plate primanja biti povećana za 100 KM, što je učinjeno na zahtjev sindikata.

    – Za to će trebati dodatno da se izdvoji 15 miliona KM i taj će novac biti obezbijeđen. Ne smijemo doći u situaciju, kao što se to desilo u jednom domu zdravlja, da se smanjuju koeficijenti zdravstvenim radnicima. To se ne smije dovoditi u pitanje – rekao je Šeranić.

    On je naveo da će povećanjem plata od 10 odsto svim zdravstvenim radnicima od 1. aprila na inicijativu predsjednika Srpske Milorada Dodika biti projektovano ono što je sindikat očekivao iz aspekta povećanja plata.

    Šeranić je rekao da Republika Srpska za povećanja plata u zdravstvu treba da obezbijedi dodatnih oko 53 miliona KM, te dodao da će Ministarstvo nastaviti da radi na unapređenju ekonomsko-socijalnog položaja zdravstvenih radnika.

    NOVE USLUGE NA NIVOU PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

    Resorni ministar je naveo da je Fond zdravstvenog osiguranja ove godine planirao više aktivnosti kada je riječ o uvođenju novih usluga u primarni nivo zdravstvene zaštite.

    – Oni su predvidjeli u ovoj godini proširenje ugovora domova zdravlja za određene usluge. Na primjer, da usluge centara za mentalno zdravlje u vezi sa problemima djece sa govorom ili iz autističnog spektra poremećaja prebacimo na nivo domova zdravlja – rekao je Šeranić.

    On je dodao da je važno da se u okviru domova zdravlja planiraju i usluge za rano otkrivanje šećerne bolesti ili drugih hroničnih oboljenja.

    – Radićemo i na ranom tretmanu i prepoznavanju simptoma depresije – rekao je Šeranić.

    NA TREZORSKI SISTEM POSLOVANjA NIЈE PREŠLO OSAM DOMOVA ZDRAVLjA

    Šeranić je naveo da je prošle godine obezbijeđena isplata oko 51 milion KM za dugovanja domova zdravlja kako bi prešli na trezorski sistem poslovanja, te dodao da još osam domova zdravlja nije ušlo u taj sistem poslovanja.

    – Neki to nisu učinili zbog neusvajanja opštinskih budžeta, što će biti učinjeno u
    narednom periodu. Neki su svoj ulazak u trezor pomjerili za 1. februar, a neki nisu završili proces donošenja odluka, tako da ćemo i sa njima nastaviti da radimo – rekao je Šeranić.

    On je naglasio da je važno što je obezbijeđeno da domovi zdravlja više nemaju dugovanja prema Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje, tako da radnici mogu bez problema da odlaze u penziju i da im staž bude povezan.

    OMOGUĆITI MAKSIMALNU BEZBЈEDNOST RADNICIMA U ZDRAVSTVU

    Govoreći o inicijativi Udruženja doktora porodične medicine da u Krivični zakonik bude uvedeno krivično djelo napad na lice zaposleno u zdravstvenoj ustanovi, Šeranić je rekao da Ministarstvo to podržava i da svi zajedno treba da rade na tome da radnicima u zdravstvu bude omogućena maksimalna bezbjednost u obavljanju njihovih radnih zadataka.

    – Radnici socijalne zaštite takođe se dovode u pojedinim situacijama u vrlo izazovne bezbjednosne situacije. Ne smijemo dozvoliti da dolaze u situacije u kojima će im biti narušena bezbjednost – zaključio je Šeranić.