VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Višković traži prelazni period za zdravstveno neosigurane

    Višković traži prelazni period za zdravstveno neosigurane

    Predsjednik Vlade RS Radovan Višković zatražio je od resornog ministarstva da u saradnji sa Fondom zdravstva omoguće da građani, koji su ostali bez zdravstvenog osiguranja poslije ukidanja vanredne situacije, mogu koristiti prava iz oblasti zdravstvene zaštite na prelazni period do 60 dana.

    Kako bi u tom roku građani mogli da se usklade sa obavezama koje nalaže zakon o zdravstvenoj zaštiti- saopšteno je iz Vlade RS.

    Ukidanjem vanredne situacije u RS ukinuto je zdravstveno osiguranje neosiguranim osobama čije je troškove liječenja u pandemiji snosio Fond ZO.

  • Politizovano pravosuđe bi kriminalizacijom klevete ugrozilo građane

    Politizovano pravosuđe bi kriminalizacijom klevete ugrozilo građane

    U Domu omladine u Banjaluci u organizaciji EU i OEBS-a održana je konferencija posvećena najavi kriminalizacije klevete i zakonu po kojem bi bio uspostavljen registar nevladinih organizacija.

    Prvi panel vodila je Sandra Gojković Arbutina, glavna i odgovorna urednica “Nezavisnih novina”, dok je domaćin drugog panela bio Aleksandar Trifunović, urednik portala “Buka”.

    Iako su na raspravu pozvani i predstavnici Ministarstva pravde RS, koje je formalno predlagač izmjena Krivičnog zakonika o kriminalizaciji klevete, odbili su da se pojave, dok je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, prihvatio poziv i učestvovao u raspravi s novinarima i nevladinim aktivistima.

    Među publikom su bili prisutni i neki od narodnih poslanika, među kojima je bio i Igor Žunić, predsjednik Kluba SNSD-a.

    Podsjećanja radi, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i RS, najavio je da će ovaj zakon biti donesen uprkos kritici i zabrinutosti koju su izrazili predstavnici međunarodne zajednice, novinari i aktivisti.

    Johan Zatler, šef Kancelarije EU u Sarajevu, podsjetio je na najavu Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije, da će za zapadni Balkan biti olakšana integracija prema EU i njenim institucijama te da je zbog toga potreban napredak BiH, a ne nazadak, posebno u oblasti osnovnih sloboda.

    On je rekao da, iako u EU postoje zemlje u kojima je kriminalizovana kleveta, zbog nezavisnog pravosuđa gotovo da i nema slučajeva da novinar završi u zatvoru.

    “Situacija pravosuđa ovdje, ali i izvještaji Evropske komisije, pokazuju da, kada je riječ o vladavini prava, ima mnogo problema i političkog miješanja i postoji opasnost od političkog uticaja i zato smo tako protiv ovog zakona”, rekao je on.

    Ivana Hlavsova, ambasadorka Češke u Sarajevu, zemlje koja je nedavno predsjedavala Savjetom EU, rekla je da je iskustvo njene zemlje u komunizmu pokazalo koliko je sloboda medija važna, kao i slobodan pristup informacijama.

    “Češka ambasada u Sarajevu će nastaviti s podrškom novinarima i građanskom društvu kroz razne projekte i grantove”, rekla je ona.

    Brajan Ageler, šef Kancelarije OEBS-a u BiH, koji će se danas sresti s novinarima i aktivistima koji su nedavno boravili u evropskim institucijama, juče je rekao da njegova organizacija, zajedno s EU, pruža podršku slobodnim medijima i građanskim društvu u BiH i dodao da bez slobodnih medija demokratija ne može da funkcioniše.

    “Korupcija i nepotizam, zloupotreba javnih resursa i druge pojave će uslijediti ako nema slobodnih medija i informisane javnosti”, rekao je on.

    Tokom prvog panela Stevandić je istakao da je on u parlamentu organizovao konferenciju na koju se niko od novinara nije odazvao, ali da se on odazvao na ovu konferenciju i spreman je da brani svoje mišljenje.

    Stevandić je ocijenio da je medijski svijet u BiH otvoren za provociranje, targetiranje, ucjenjivanje i druga ponašanja koja utiču na bezbjednost ljudi i njihovih porodica. Rekao je da on neće glasati za ovaj zakon ako u njemu ostanu visoke novčane kazne.

    “Ja mislim da ova kazna ne može proći, mislim da je suluda. Ministar se naljutio na mene što sam upotrijebio tu riječ. Bitno je da uđemo u meritum i raspravljamo o suštini”, rekao je on.

    Sandra Gojković Arbutina, glavna urednica “Nezavisnih novina”, istakla je da medijska zajednica nije protiv uređenja medijskog prostora adekvatnim medijskim zakonima.

    Takođe, upozorila je da je medijska zajednica protiv toga da se smanje visine kazni i da se to predstavi kompromisom, a ostane kriminalizacija klevete koja će onda služiti da se novinari i obični građani vode kroz krivični postupak.

    “Ovo nije zakon koji se tiče samo medija, ovo je zakon koji se odnosi na sve, na cjelokupnu javnost”, rekla je ona.

    Siniša Vukelić, šef Kluba novinara Banjaluka, takođe je istakao da se medijska zajednica slaže s potrebom uređenja medijskog prostora, ali da vladajuća koalicija u RS od 2006. do danas ništa nije uradila u vezi s tim pitanjem, osim što su uspostavili kontrolu nad javnim servisom, brojnim privatnim medijima i napravili desetine portala bez impresuma za koje je ustvrdio da su najveći izvor spinovanja.

    “Političari su ti koji najviše šire govor mržnje i kleveću. Oni najviše tuže jedni druge ili tuže medije. Slažem se da treba zaštititi porodice. I novinari imaju porodice. Kako se osjećaju moje četiri kćerke kad najmoćniji čovjek u RS i BiH novinare nazove spodobama i kaže da sami sebi grebu auta da bi se predstavili žrtvama”, rekao je Vukelić.

    Jovana Kisin Zagajac, advokatica i građanska aktivistkinja, ukazala je na čitav niz problema u odredbama o kriminalizaciji klevete, poput dvostruke regulacije ovih normi, a da će javni tužilac imati veliku diskrecionu slobodu da sam ocijeni koje norme će primijeniti. Ocijenila je katastrofalnom činjenicu da će se ti problemi rješavati kroz sudsku praksu, a da će pritom u postupku učestvovati tužioci i sudije koji na ovim predmetima nemaju iskustva ni trening. Takođe, naglasila je da su u zakonima već propisana krivična djela koja se odnose na govor mržnje i dodala da bi u predmetima klevete i uvrede krivični postupak bio loš ne samo za počinioca nego i za žrtvu.

    “U krivičnom postupku oštećeni nema pravo da dođe do suda i da kaže taj me oklevetao i nahuškao pola grada protiv mene. O svemu tome odlučuje javni tužilac. I iz ugla oštećenog koji je pogođen, krivični postupak je gora i komplikovanija opcija od građanske parnice”, rekla je ona. Upozorila je da bi, prema Zakonu o krivičnom postupku, osobi koja bi bila pod istragom za klevetu mogao biti oduzet telefon, sredstva za rad i na druge načine bi moglo biti ograničeno kretanje ili obavljanje djelatnosti.

    “Novinar ili bilo koji građanin može se naći i iza rešetaka u pritvoru bez ikakve mogućnosti da koristi mehanizme koje bi imao kroz građanski postupak kako je to do sada regulisano”, naglasila je ona.

    Marsel van der Sten, nizozemski novinar koji živi u Sarajevu, rekao je da je zabrinjavajuće s čim bi se sve mogli suočiti novinari u RS ako ovakav zakon bude usvojen.

    “Za demokratiju osnov svega je nezavisno novinarstvo, jer političari bi trebalo da znaju da oni služe narodu, a ako služe narodu, moraju da budu podložni kontroli, za to služe novinari”, rekao je on.

    Dodao je da je u Nizozemskoj nedavno bila situacija da je zbog pisanja novinara Vlada morala da odstupi kada je otkriven veliki skandal u koji su bili umiješani.

  • Šulić: Turizam i ugostiteljstvo – najveća razvojna šansa Srpske

    Šulić: Turizam i ugostiteljstvo – najveća razvojna šansa Srpske

    Smatram da je turizam i ugostiteljstvo najveća razvojna šansa Republike Srpske, rekao je ministar trgovine i turizma Denis Šulić.

    Turizam je najbrža rastuća grana svjetske ekonomije, kao i najveća razvojna šansa Republike Srpske. Postoji prostor za privredni rast kroz turizam – ističe Šulić za RTRS.

    Dodaje, da nažalost s druge strane postoji i siva zona ekonomije, ali da je najbolje poslovati legalno, te napominje da je važno iskoristiti sve što Srpska ima, a ima dosta toga.Srpska ima ogroman turistički potencijal – dodaje Šulić, ističući da je u turizmu najvažniji marketing, kao i da je potrebno povećati promociju potencijala Srpske.

  • Stiže novi smrtonosni virus?

    Stiže novi smrtonosni virus?

    Tek što se ugasila pandemija koronavirusa, pojavio se malo poznati virus koji izaziva mnoge od istih simptoma – infekciju donjeg dela pluća, kašalj, curenje iz nosa, bol u grlu i groznicu.

    Slučajevi humanog metapneumovirusa, ili HMPV, porasli su ovog proleća, prema evidencijama sistemima za nadzor respiratornih virusa američkog Centra za kontrolu i prevenciju.

    HMPV je popunio bolničke jedinice intenzivne nege malom decom i starijim osobama koji su najugroženiji na ove infekcije. Na svom vrhuncu sredinom marta, skoro 11% testiranih uzoraka bilo je pozitivno na HMPV, što je broj koji je za oko 36% veći od prosečnog, sezonskog vrhunca pre pandemije od 7% pozitivnih testova.

    Potcenjena pretnja

    Studije pokazuju da HMPV svake godine izaziva isto toliko bede u SAD koliko i grip i blisko srodni virus, RSV. Jedna studija uzoraka pacijenata prikupljenih tokom 25 godina pokazala je da je to drugi najčešći uzrok respiratornih infekcija kod dece. Studija u Njujorku sprovedena tokom četiri zime pokazala je da je kod hospitalizovanih starijih osoba uobičajena RSV kao i grip. Kao i ostale infekcije, HMPV može dovesti do intenzivne nege i fatalnih slučajeva pneumonije kod starijih osoba.

    Dajan Dejvison je uhvatio ljudski metapneumovirus tokom porodične proslave početkom aprila. Dve nedelje kasnije, tako je snažno kašljala da nije mogla da razgovara telefonom.

    “Nisam mogao da izgovorim više od nekoliko reči”, rekla je Dejvison, 59-ogodišnja ddvokatica u Baltimoru.

    “Uhvatio bi me u nasilan, baš nasilan kašalj do tačke kada bih bukvalno skoro povratila”, objašnjava ona.

    Njen kašalj je bio toliko konstantan i dubok da je bila uverena da je konačno dobila koronavirus nakon što je uspela da ga izbegne tokom pandemije. Ali uradila je šest brzih testova na Covid-19 i svi su bili negativni.

    Dejvisonova je imunokompromitovana, tako da je bila oprezna tokom pandemije. Zabrinuta zbog upale pluća, dobila je rendgenski snimak sa radiološke klinike u blizini svoje kuće i rečeno joj je da je jasno.

    Međutim, njen doktor nije bio zadovoljan i poslao ju je u hitnu pomoć na dodatno testiranje. Krvni testovi su utvrdili da ima HMPV.

    “Pomislila sam, ’šta?‘ Zato što zvuči zaista strašno“, rekla je Dejvisonova. “Nikada nisam čula za to.”

    Lekari i pacijenti u mraku

    Respiratorne infekcije su vodeći uzrok smrti dece širom sveta i prvi razlog zašto su deca hospitalizovana u Sjedinjenim Državama, ali naučnici ne znaju šta uzrokuje dobar deo njih, kaže dr Džon Vilijams, pedijatar u Univerziteta u Pitsburgu koji je svoju karijeru proveo istražujući vakcine i tretmane za HMPV.

    Vilijams kaže da su 1950-ih i 60-ih godina sprovedene opsežne epidemiološke studije, koje su proučavale uzroke respiratornih infekcija.

    “U suštini, mogli su da identifikuju virus kod ljudi samo u pola vremena. I tako je pitanje bilo: ’U redu, šta je sa tom drugom polovinom?‘“, rekao je on. Ljudski metapneumovirus ne obuhvata sve nepoznate viruse, ali je značajan udeo – otprilike toliko slučajeva kao i RSV ili grip.

    Ali niko ne zna za to. Vilijams ga naziva “najvažnijim virusom za koji nikada niste čuli“.

    “To su tri glavna virusa“, ​​rekao je on. “To su velika trojka kod dece i odraslih, najverovatnije će staviti ljude u bolnicu i izazvati ozbiljne bolesti, najverovatnije će proći kroz staračke domove i učiniti da se stariji ljudi zaista razbole, pa čak i ubiju.”

    Pošto se testiranje na HMPV retko radi van bolnica, teško je znati pravi teret bolesti.

    Krvni testovi pokazuju da ga je većina dece imala do 5 godina.

    Studija iz 2020. godine u Lancet Global Health-u procenjuje da je među decom mlađom od 5 godina bilo više od 14 miliona HMPV infekcija u 2018. godini, više od 600.000 hospitalizacija i više od 16.000 smrtnih slučajeva.

  • Advokati predložili poskupljenje i do 50 odsto

    Advokati predložili poskupljenje i do 50 odsto

    Advokati u Republici Srpskoj traže od Ministarstva pravde da im odobri povećanje cijena usluga i do 50 odsto.
    Naime, u Advokatskoj komori Republike Srpske uveliko rade na izmjeni pravilnika koji definiše naknade i nagrade za rad advokata koji je na snazi od 2005. godine.

    Međutim, konačnu odluku donijeće resorno ministarstvo bez čije saglasnosti ova incijativa ne može proći, piše Capital.

    Za svaku radnju advokata njima pripada određen broj bodova. Cijena jednog boda u Republici Srpskoj godinama unazad je dvije marke, što je po ocjeni advokatske zajednice malo, pa traže da se vrijednost boda podigne na tri marke, kao što je to slučaj u Federaciji BiH.

    To znači da bi usluga koja se ranije plaćala 200 maraka sada koštala 300 KM, odnosno 50 odsto više.

    Ovo je inače bila jedna od glavnih tema na nedavno održanom sastanku predsjednika komore Dalibora Mrše i ministra pravde Miloša Bukejlovića.

    Iz saopštenja ovog ministarstva nakon sastanka ne može se naslutiti da li će zahtjev advokata biti uvažen.

    „Uloga advokata zahtijeva niz moralnih i zakonskih obaveza prema stranci koju zastupa, sudovima, advokaturi i javnosti. Zbog toga je važno raditi na unapređenju njihovog položaja“, kratko je stajalo u tom saopštenju.

    Mrša: Advokati „zakinuti“ kod vrednovanja svog rada
    Predsjednik Advokatske komore Republike Srpske Dalibor Mrša mišljenja je da je zahtjev za povećanje cijena opravdan.

    „Svjedoci smo inflacije i opšeg poskupljenja tako da mislim da je potpuno opravdano da se pokrene pitanje povećanja vrijednosti tog boda. Mi ćemo otvoriti to pitanje i nije nikva tajna da u komori radimo na tome“, kaže Mrša.

    On ne spori da bi dio usluga sigurno poskupio, ali i dodaje da bi se kroz dogovor mogao pronaći kompromis gdje bi se usvojio modalitet koji bi bio najpravedniji za sve.

    „Primjera radi, cijena boda se može povećati, ali se bodovi mogu smanjiti kako bi i građanima to bilo prihvatljivo, a kako se položaj advokata u cjelini ne bi degradirao“, kazao je on.

    Smatra da su advokati „zakinuti“ kod vrednovanja svog rada u sporovima iz porodičnih i nasljedno pravnih odnosa, zastupanja kod uređenja međa i slično.

    „Postoji čitav spektar radnji koje su potcijenjene i u tom pravcu treba razmišljati o nivelaciji cijene“, zaključio je Mrša.

  • Objavljen konkurs za upis u srednje škole

    Objavljen konkurs za upis u srednje škole

    Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske raspisalo je danas Javni konkurs za upis učenika u prvi razred srednjih škola Republike Srpske u školskoj 2023/24. godini.
    Konkurs je dostupan na portalu Vlade Republike Srpske (www.vladars.net), odnosno na stranici Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

    Pravo upisa u prvi razred srednjih škola imaju učenici sa završenom osnovnom školom koji nisu stariji od 17 godina na dan upisa.

    Lica koja se upisuju u škole za učenike sa smetnjama u razvoju mogu imati drugu dobnu granicu za upis u prvi razred, a najviše do navršene 21. godine.

    Upis učenika obavlja se u dva upisna roka i to u junskom roku, od 19. do 30. juna 2023. godine i u julskom roku, od 3. do 14. jula 2023. godine.

    Za učenike koji imaju 60 i više bodova, prijem dokumenata za upis učenika u srednje četvorogodišnje škole počinje 19. juna, a završava se 20. juna 2023. godine.

    Za učenike koji imaju manje od 60 bodova, prijem dokumenata za upis učenika u srednje četvorogodišnje i trogodišnje škole počinje 26. juna, a završava se 28. juna 2023. godine.

    Prijem dokumenata za upis učenika u srednje četvorogodišnje škole i srednje trogodišnje škole u julskom upisnom roku počinje 3. jula, a završava se 5. jula 2023. godine.

    Kandidati koji nisu zadovoljili uslove konkursa za željeno zanimanje upisuju se u srednje škole u kojima ima slobodnog mjesta, i to od 10. do 14. jula 2023. godine.

    Redoslijed kandidata utvrđuje se prema ukupnom broju bodova dobijenih na osnovu opšteg uspjeha u osnovnoj školi; posebnog uspjeha u osnovnoj školi iz pet predmeta značajnih za zanimanje u određenoj struci, odnosno u smjeru gimnazije za koji kandidati konkurišu, kao i za upis u umjetničke škole; rezultata ostvarenih na posebnom ispitu za umjetničke škole.

    Prilikom upisa kandidati se mogu prijaviti u najviše dva zanimanja u stručnim školama, dva smjera u gimnaziji ili dva odsjeka u umjetničkim školama. Kandidatima se boduju rezultati u uspjehu u oba zanimanja, smjera ili odsjeka. Rangiranje se vrši prema uspjehu u oba zanimanja, smjera ili odsjeka.

    Škole su obavezne dostaviti konačne podatke o upisu učenika u prvi razred Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske najkasnije do 28. jula 2023. godine.

  • Šeranić ocijenio: Vlast Srpske dobro odgovorila na izazove tokom epidemije

    Šeranić ocijenio: Vlast Srpske dobro odgovorila na izazove tokom epidemije

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić ocijenio je da je vlast u Srpskoj dobro odgovorila na izazove tokom epidemije virusa korona, što su potvrdili i strani stručnjaci.
    “Smatram da je vlast dobro odgovorila na tu situaciju. To nije bila potvrda nas samih, nego i drugih ljudi, ovdje su dolazili predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije za vrijeme pandemije, pa su obilazili i Univerzitetski klinički centar. Mislim da smo uradili dobru stvar, da smo se dobro borili protiv svega toga, da smo uspjeli da organizujemo sistem”, rekao je Šeranić za ATV.

    Šeranić je naveo da će virus korona i dalje biti prisutan, te da su njegove posljedice nešto što će se tek izražavati, objašnjavajući da je tu riječ o opasnostima od poremećaja zgrušavanja krvi i infarkta.

    Resorni ministar je apelovao da se građani Srpske, koji to do sada nisu učinili, prijave u Fond zdravstvenog osiguranja Srpske kako bi ostvarili pravo na zdravstvenu zaštitu.

    On je rekao da je zadovoljan radom aktuelnog sastava Vlade Srpske i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, dodajući da su u oblasti zdravstva i socijalne zaštite u proteklom peridu uvođena nova prava u korist građana.

    Šeranić je podsjetio da su aktuelni infrastrukturni projektu izgradnje i rekonstrukcije bolničkog sektora Srpske, istakavši novu bolnicu u Trebinju i Doboju.

    Govoreći o finansijskim obavezama zdravstvenih ustanova Srpske, Šeranić je rekao da sve ustanove trenutno redovno plaćaju poreze i doprinose.

    “Uveli smo 22 ustanove na trezorski sistem poslovanja i one sada funkcionišu prema tom sistemu, što znači da je kontrola njihovih troškova i načina poslovanja mnogo bolja”, rekao je Šeranić.

    Šeranić je podsjetio da je u protekle dvije godine mnogo urađeno na povećanju plata radnicima u zdravstvu. “Idemo uvijek ka tome da tome da unapređujemo socijalno-ekomonski status zdravstvenih radnika”, rekao je Šeranić.

  • Bh. izvoz pada

    Bh. izvoz pada

    Izvoz BiH je u aprilu ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle, bio manji za 210 miliona maraka, a prognoze su i za period koji slijedi poprilično zabrinjavajuće, jer, kako tvrde u poslovnoj zajednici, ne blista ni u evropskim zemljama koje su najveći kupci naših proizvoda.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prošlog mjeseca (april) izvoz je iznosio 1.399.345.000 KM, a u aprilu 2022. bio je “težak” 1.609.578.000 maraka.

    Izvoz je, prema istom izvoru, podbacio i u martu ove godine, kada je iznosio 1.518.784.000 KM, a u martu 2022. je bio 1.596.000.000 KM.

    Na taj način bh. izvoz je počeo naglo da ide silaznom putanjom, dok je u prethodnim mjesecima neprestano rastao.

    Pokazateljima o padu izvoza nije iznenađen Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, koji smatra da je riječ o logičnim trendovima, s obzirom na stanje u zemljama koje predstavljaju naše najvažnije spoljnotrgovinske partnere.

    “Privreda, prije svega EU, kao najznačajnijeg spoljnotrgovinskog partnera Republike Srpske, u izvjesnoj je stagnaciji. Konkretno, imam informacije da mnoga preduzeća u zemljama EU, poput Njemačke i Italije, imaju manjka posla, te da su već u svom poslovanju u prva četiri mjeseca imali prinudne odmore od pola sedmice, sedmicu… Iz toga zaključujemo da postoji nedostatak posla i to se reflektuje na naše privredne subjekte, u smislu da imaju smanjen obim narudžbi”, rekao je Ćorić za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da postoje i pozitivni efekti, poput pada inflacije u mnogim zemljama, što bi trebalo da predstavlja ohrabrenje u pogledu lakših uslova poslovanja, međutim…

    “Generalno, smanjene su narudžbe, što govori da su možda i efekti rusko-ukrajinske krize uzeli danak na privredu EU, a to se, nažalost, reflektuje i na nas. Za mene je malo zabrinjavajuće kako će to biti u narednim mjesecima, pošto ulazimo i u period godišnjih odmora. Italija tradicionalno ima 15 dana, a po mojim saznanjima povećava na 21 dan.

    Sve to govori da su privredne aktivnosti u zemljama EU smanjene i da to može imati negativne posljedice na privredu Srpske”, kaže Ćorić.

    I ekonomista Saša Stevanović smatra da podaci o našem spoljnotrgovinskom prometu u prva četiri mjeseca ukazuju na probleme u evropskoj ekonomiji. Prema njegovim riječima, politika Evropske centralne banke i želja da se inflacija svede na nivo od dva odsto koštaju. Trošak je, ističe, usporavanje ekonomske aktivnosti, usporavanje tražnje, a posljedica je manji izvoz domaće ekonomije.

    “Interesantan podatak koji očekujem biće u pravcu rezistentnosti inflacije na rast kamatnih stopa. Dalja težnja za rastom kamatnih stopa usporiće tražnju i sljedstveno tome dolazi do dodatnog usporavanja izvoza. Podatak da je izvoz u razvijene zemlje EU opao, a zemlje u razvoju u EU nije, pokazatelj je problema koje razvijene zemlje EU imaju. Raduje podatak da je rast izvoza u Njemačku povećan, ali to ne može nadomjestiti pad izvoza u Italiju. Evidentan je problem izvoza u Italiju, gdje je izvoz umanjen za trećinu u prva četiri mjeseca”, kaže Stevanović.

    Prema njegovim riječima, ova dva različita ekonomska sistema i različite performanse umanjuju tezu da je manji izvoz rezultat usporavanja inflacije.

    Već sada su, dodaje, jasne tendencije prema dugoročnom scenariju gdje ne treba isključiti rast EU ispod jedan odsto na dugi rok ili rast manji za trećinu nego u prethodnom periodu, kada je iznosio 1,5 odsto u prosjeku.

    Osim toga, kako prognozira, demografski problemi će prouzrokovati probleme na uključivanju više ljudi na tržiste rada, to će umanjiti produktivnost itd.

    “Ekonomski rezultat i dugoročna šteta su najvećim dijelom posljedica geostrateškog pregrupisavanja, novih tokova kapitala. Ovaj scenario otvara pitanje prilagođavanja naše spoljnotrgovinske i ekonomske politike u pravcu otvaranja novih tržišta na istoku, povezivanje sa ekonomskim sistemima koji će bilježiti više stope ekonomskog rasta, koja su potentna. Naredni period je period pokušaja geografske diverzifikacije izvoza domaće ekonomije”, kaže Stevanović.

    Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” rekli da je u četiri mjeseca ove godine ostvaren ukupan obim razmjene u vrijednosti od 14,9 milijardi KM, što je 67,7 miliona KM ili 0,5 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Međutim, smanjen je izvoz, a povećan uvoz.

    “Izvoz je iznosio 5,9 milijardi KM, što je smanjenje od 76,1 milion KM ili jedan odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti od 8,9 milijardi KM, što je za 143,8 miliona ili dva odsto više u odnosu na isti period prethodne godine”, rečeno nam je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Kada se podvuče crta, deficit u robnoj razmjeni iznosi 3,01 milijardu KM, a pokrivenost uvoza izvozom tek 66 odsto. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, u ukupnoj razmjeni BiH, EU učestvuje sa 70 odsto.

  • Krenuo rast kamata u BiH, skuplji novac za građane

    Krenuo rast kamata u BiH, skuplji novac za građane

    Rast kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini, koji se dugo najavljivao, je krenuo, prenose mediji.

    Loša vijest je što je novac skuplji za građane, a dobra što nije došlo do rasta kamata za kompanije.

    Naime, prosječna efektivna kamatna stopa na kredite banaka sa sjedištem u Federaciji BiH u prvom kvartalu ove godine bila je 3,71 posto. Na početku, ali i na kraju prošle godine, ta stopa je bila 3,59 posto.

    Biznis.info prenosi da su razlike veće ako se razdvoje krediti privredi i stanovništvu.

    Prosječna EKS na kredite privredi na početku ove godine je 2,54 posto, za razliku od lanjskih 2,57 posto, što znači da je došlo i do blagog pada.

    S druge strane, prosječna EKS na kredite stanovništvu narasla je na 6,45 posto sa 6,16 od kraja prošle godine, odnosno 5,99 posto s počekta 2022.

    Kreditiranje privrede od velike je važnosti za ekonomski razvoj privrede. S druge strane, otežano zaduživanje građana može voditi ka blagom padu potrošnje što bi trebalo pomoći kod obuzdavanja inflacije.

  • Zavod za statistiku: Najviše poskupjeli stanarina, režije i hrana

    Zavod za statistiku: Najviše poskupjeli stanarina, režije i hrana

    Poskupljenja su se u Srpskoj u aprilu najviše odrazila na cijene stanovanja, režija, te osnovnih životnih namirnica, a dok je mjesečna inflacija iznosila 0,3 odsto, godišnja je bila devet odsto, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

    Tako su, prema ovim podacima, od 12 odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene zabilježene u deset, a niže cijene u dva odjeljka.

    “Najveći godišnji rast cijena u aprilu ove godine zabilježen je u odjeljku stanovanja, i to 20,2 odsto, usljed rasta cijena u grupama električna energija i drugi energenti od 24,4 odsto, slijedi održavanje i popravak stambene jedinice sa 11,7 odsto i snabdijevanje vodom i druge komunalne usluge sa 8,7 odsto, te u odjeljku hrana i bezalkoholna pića sa 13,8 odsto, usljed povećanja cijena u grupama mlijeko i mliječni proizvodi od 28,1 odsto i riba od 24,8 odsto”, navodi se u podacima Zavoda.

    Upoređujući podatke u prethodnih godinu dana, odnosno u periodu od aprila prošle i ove godine, može se primijetiti da su najviše poskupjela jaja, i to za više od 30 odsto, te pileći file, za 12 odsto. Tako je cijena jajeta sa 0,32 skočila na 0,42 KM po komadu, dok je pileći file tada koštao 12,69 KM/kg, a sada je 14,31 KM/kg.

    Osim toga, i druge namirnice su poskupjele, pa je tako u aprilu prošle godine polubijeli hljeb od pšeničnog brašna koštao 3,15 KM/kg, dok je sada 3,54 KM.

    I meso je skuplje, pa je tako junetina sa kostima prije godinu dana koštala 11,94 KM, dok je sada 13,23 KM, a teletina bez kosti je lani koštala 22,81 KM, a sada 24,28 KM. Tako je i svinjetina bez kosti prije godinu dana koštala 10,52 KM/kg, a u aprilu ove godine 12,35 KM.

    Poskupjelo je i voće, pa je tako kilogram banana lani koštao 2,52 KM, a sada je 3,12, dok su jabuke koštale 1,80 KM, a sada su dvije KM.

    U tom periodu došlo je do pada cijena nekih namirnica, pa je tako ulje lani koštalo 5,21 KM, dok je sada 3,49 KM, a orasi su koštali 16,73 KM, a sada su 13,08 KM.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, za “Nezavisne novine” je kazala da im se građani često žale na poskupljenja.

    “Količina novca koju dobija većina naših penzionera nije dovoljna da bi preživjeli mjesec, a pogotovo kada više nema ljetnjeg računanja struje, što je ogroman udar na džep penzionera. Iako je došlo do drastičnog pojeftinjenja nafte, cijene namirnica nisu pale, i to očigledno nije bio razlog za poskupljenje, već su na to uticali brojni drugi razlozi”, rekla je Marićeva.

    S druge strane, kako kaže, ulje je u određenom periodu doživjelo drastičan skok cijene, ali sada je oko tri KM, što je, kako kaže, znak da i ostale životne namirnice mogu biti znatno jeftinije.

    “Piletinu uvozimo, a to je nešto što možemo proizvesti u našoj zemlji i ne moramo toliko skupo plaćati. Do sada smo se trebali okrenuti domaćoj proizvodnji, ali u našim tržnim centrima teško ćemo naći domaću piletinu. Nažalost, svi su najavili novo poskupljenje komunalija, grijanja itd., te ovo ide u nedogled i pitanje je koliko će to građani moći izdržati”, dodaje ona.

    Ekonomista Siniša Pepić, iz STRATOSa Beograd, ističe da, koristeći objektivne globalne probleme kao izgovor, mnogi su pribjegli špekulativnom pristupu tržištu i manipulisanjem s ciljem bogaćenja.

    “Jedan od najboljih primjera je cijena prehrambenih proizvoda. Nepunih godinu dana prije otpočinjanja ukrajinskog sukoba, koji je mnogima bio izgovor za poskupljenje, najveći investicioni fondovi u svijetu su povećali udio prehrambene i poljoprivredne industrije u svom portfelju. Da li stvarno treba da vjerujemo kako su poremećaji u lancu snabdijevanja i poskupljenje energenata jedini razlog za poskupljenje hrane?”, kazao je Pepić za “Nezavisne novine”.

    Prosječna plata u RS u aprilu 1.265 KM
    Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u aprilu ove godine iznosila je 1.265 KM i u odnosu na mart nominalno je veća za 0,6 odsto, a realno za 0,3 odsto, dok je u odnosu na isti mjesec lani nominalno veća za 15,6 odsto, a realno za 6,1 odsto.

    “Prosječna mjesečna bruto plata iznosila je 1.921 KM. Posmatrano po područjima, u aprilu 2023. godine najviša prosječna neto plata isplaćena je u području informacija i komunikacija i iznosila je 1.643 KM, a najniža prosječna neto plata u aprilu 2023. isplaćena je u području građevinarstva, 933 KM”, navode iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Moguć pad pojedinih cijena
    Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, održao je juče u Banjaluci sastanak sa predstavnicima trgovačkih lanaca, Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, Privredne komore Republike Srpske i Republičke uprave za inspekcijske poslove, sa kojima je razgovarao o aktuelnoj situaciji u oblasti trgovine i kretanju cijena proizvoda u maloprodajnim objektima.

    “Tema sastanka bilo je i društveno odgovorno poslovanje trgovačkih lanaca u Republici Srpskoj, kao jedan od modaliteta za ublažavanje inflatornih kretanja. Ministar Šulić je iznio prijedlog o mogućnostima sprovođenja kampanje u čijem središtu bi bilo društveno odgovorno poslovanje u smislu plasiranja pojedinih proizvoda po nižim cijenama u maloprodajnim objektima”, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Podsjetimo, slična kampanja, pod nazivom “Stop inflaciji”, sprovodi se u Crnoj Gori.

    Kako su naveli iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, na jučerašnjem sastanku je istaknuto da su inflatorna kretanja i dalje izražena kada je riječ o cijenama proizvoda u Republici Srpskoj, te je razgovarano o mogućim budućim aktivnostima koje bi se sprovodile uz primjenu postojećih uredbi kojima su ograničene marže na osnovne životne namirnice i tečna naftna goriva.

    “Učesnici sastanka izrazili su zainteresovanost za učešće u zajedničkim aktivnostima koje će imati za cilj ublažavanje inflatornih kretanja, ali i unapređenje rada trgovinskih objekata, te je istaknuto da će se o svemu više razgovarati u narednom periodu”, naveli su iz resornog ministarstva.