VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Doznake iz inostranstva skoro 3,8 milijardi maraka, a to se odrazilo i na rast trgovine u BiH

    Doznake iz inostranstva skoro 3,8 milijardi maraka, a to se odrazilo i na rast trgovine u BiH

    Podaci Centralne banke BiH pokazali da doznake iz inostranstva bilježe rekordne iznose. U 2023. godini lični transferi dijaspore iznosili su 3,79 milijardi KM i za 203 miliona KM su veći u odnosu na godinu ranije.

    Ukupan promet trgovine namalo u BiH, posmatran u tekućim cijenama, u februaru 2024. godine ostvario je rast od 13,6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Promet prehrambenim proizvodima porastao je za 14,5 posto.

    Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da ga rast prometa u tekućim cijenama ne čudi, jer uključuje inflaciju i ne mora značiti rast ukupnog prometa, već veću vrijednost zbog poskupljenja.

    U tom slučaju prodaja može biti čak i manja, a da ima veću vrijednost. S druge strane, rast prometa izražen u stalnim cijenama trebao bi predstavljati stvarni rast prodaje, a to je u našim okolnostima neobično, uzimajući u obzir kontinuirani pad broja stanovnika. Dijelom se može pokušati objasniti većim brojem turista, ali nisam siguran da u ovo doba godine to može biti dovoljno objašnjenje – kaže Gavran.

    ADVERTISING

    On je dodao da se dio odgovora, možda, kriju i povećane doznake iz inostranstva, jer povećanje plata i penzija zaostaje za inflacijom.

    – Povećanja primanja, plata i penzija uglavnom su zaostajala za inflacijom i opet ne mogu objasniti ovakav trend. Imali smo i pojavu prekogranične kupovine, jer građani Hrvatske često, a iz Srbije rjeđe, dolaze kod nas u kupovinu – ističe Igor Gavran, za Avaz.

  • Šulić: Uredbe o određivanju marže prehrambenih proizvoda i naftnih derivata na sljedećoj sjednici Vlade

    Šulić: Uredbe o određivanju marže prehrambenih proizvoda i naftnih derivata na sljedećoj sjednici Vlade

    Na sljedećoj sjednici Vlade Republike Srpske, nadamo se da će biti usvojene uredbe o određivanju marže prehrambenih proizvoda i naftnih derivata, rekao je za Јutarnji program RTRS minstar trgovine i turizma Denis Šulić.

    Pripremamo uredbu koja se tiče osnovnih životnih namirnica. Svakodnevno pratimo odnos cijena osnovnih životnih namirnica u Srpskoj, u odnosu na Federaciju, čije su namjernice dosta skuplje. Zajedno sa ljudima iz naftne industrije, završavamo uredbu o ograničavanju cijene marže naftnih derivata. Marže pojedinih životnih namirnica biće ograničene do osam odsto – istakao je Šulić.

    Kako on navodi uredbe su u samoj proceduri.

    Kada je riječ otrgovcima, koji su, prema tvrdnjama potrošača i nadležnih organa – nerealno podigli cijene namirnica, nakon povećanja minimalne plate, Šulić napominje da trgovce ne treba generalizovati.

    • Naravno da postoje slučajevi, gdje određeni trgovci, u ovakvoj situaciji žele da ostvare dodatni profit, i pokušaju to da iskoriste, ali oni će naravno, ako budu kršili zakon, biti kažnjeni. Treba da se vratimo na trgovce, koji su dio kampanje “Društveno odgovorni”, te koji se trude da tom kampanjom doprinesu tržištu – navodi Šulić.

    Kada je riječ o radu Republičke inspekcije, Šulić ističe, da ono što ministarstvo zajedno sa njima radi, jeste utvrđivanje da li trgovci rade u skladu sa uredbom.

    • Prošle godine smo imali značajni broj kontrola i značajni broj kažnjavanja, što je poražavajuće, ali pokazuje da Republička inspekcija radi. Ono što smo uvidjeli, jeste da su određeni trgovački lanci, izbjegavali marže na određene životne namirnice – ističe Šulić.

    Govoreći o snakcijama i blokadama računa pojedinih lica od strane američke ambasade, Šulić je naveo da to sve govori o tome kakva je Amerika.

    • Ljudi koji su sankcionisani imaju ogromnu podršku građana, iz ove borbe ćemo, kako i godinama prije, ali i kroz istoriju izaći kao pobjednici – navodi Šulić.

  • Visoke cijene kamufliraju mizernim pojeftinjenjima

    Nema prodavnice, marketa ili velikog trgovačkog lanca koji svakog dana nema bar nekoliko artikala na akciji. Ali, ta „akcija“ uglavnom izgleda tako da uzmete neki proizvod, a on je tek 10 ili 20 pfeninga jeftiniji. Kod nas je tako, a šta mislite kako je u razvijenim evropskih zemljama?

    Naprimjer, mi smo u jednom marketu pronašli pakovanje ćurećih prsa od 100 grama koje na akciji košta 3,99 KM, a stara cijena je 4,09 KM. Ili mlijeko koje je na akciji 1,99, a bilo je 2,19 KM. Za 30 pfeninga jeftiniji je sirni namaz, a flaša jogurta za samo 0,20 KM. Za isto pfeninga jeftinije je i malo pakovanje sos paradajza.

    Osim toga, ima proizvoda na kojima je upadljivo označeno da su na akciji, pa čak i „velikoj akciji“ ali ne znamo koja mu je cijena bila ranije, jer to nije navedeno.

    U drugom marketu su uspjeli da za marku snize cijenu svježeg krastavca, a manje pakovanje paradajz da sa 2,99 spuste na 2,75 maraka. Kod njih je kilogram jabuka jeftiniji za 30 pfeninga u odnosu na pravu cijenu, svinjska krmenadla za marku, a teleći vrat za 1,5 KM. Pakovanje smrznutog oslića je 0,50 KM jeftiniji u odnosu na regularnu cijenu, pašteta 14 pfeninga, a kukuruzno brašno 0,10 KM.

    Kako je u Evropi?
    To su najčešći iznosi „akcija“ po kojima kupujemo hranu u ovdašnjim trgovinama. U zemljama Evrope mnogo drugačije. Em su im plate daleko veće od naših, plus što kod njih akcije opravdavaju taj naziv.

    Naprimjer, u Švedskoj u marketima mlijeko na akciji košta oko 2 KM. Paradajz u zavisnosti od vrste od 6 do 8 maraka. Kod nas je 5 KM. Pakovanje šampinjona od 250 grama košta 4 KM, a na akciji bude 2 KM.

    -U vrijeme praznika pakovanje od 2 kilograma krompira platite 5 marka, a inače je 7. Bez obzira koji je praznik u putanju, uvijek je na akciji ono što ljudi najčešće u te dane jedu i piju. Sada pred Uskrs na akciji su bila jaja, rotkivce, kobasice, sirovi fileti ribe u sosevima, slatkiši. Naprimjer, 300 grama dimljenog lososa sada je 14, a redovna cijena mu je 20 maraka – kaže za Srpskainfo naš čitalac iz Švedske.

    Jagnjetina sa kostima prodaje se u pakovanjima od 1,6 kilograma. Cijena je 20 KM po kilogramu na akciji, dok je redovna cijena 36 maraka. Kilogram svinjskog filea je 14, a kada nije na akciji košta 20 maraka. Pileći file je na akciji i za 10 maraka jeftiniji, pa košta 22 marke.

    Kod nas je kilogram junećeg buta 23, juneće plećke 19,50, a telećeg buta 28 maraka. Pileće bijelo meso je oko 13 maraka.

    U Švedskoj pola kilograma bijelog grožđa je 8 maraka, a na akciji manje od 5. Oni dva kilograma brašna plaćaju 3,6 kilograma na akciji, a mi 2,95 KM.

    U Švedskoj je prosječna plata 7.468 KM. A kod nas?

  • Morbilama zaražena 32 lica, najviše u Banjaluci i Bijeljini

    Morbilama zaražena 32 lica, najviše u Banjaluci i Bijeljini

    U Republici Srpskoj prijavljena su 32 slučaja oboljelih od morbila, a najviše ih je u Banjaluci – 16, te u Bijeljini 13, saopšteno je iz Instituta za javno zdravstvo Srpske.


    U Mrkonjić Gradu, Prnjavoru i Laktašima prijavljen je po jedan slučaj zaraze.

    Najveći broj oboljelih je starosti od jedne do četiri godine, čak 12 mališana, dok su među oboljelima i dvije bebe mlađe od godinu dana, ali i osam lica starijih od 30 godina.

    Iz Instituta su naveli da domovi zdravlja u Srpskoj imaju na raspolaganju MRP vakcinu, te apeluju da roditelji na vrijeme vakcinišu svoju djecu jer je to jedini vid zaštite protiv ove bolesti.

    Dom zdravlja Banjaluka prijavio je epidemiju morbila 8. marta.

    Svjetska zdravstvena organizacija je polovinom februara upozorila da će više od polovine svjetskih zemalja biti izloženo velikom ili veoma visokom riziku od pojave morbila do kraja godine ukoliko ne budu preduzete hitne preventivne mjere.

    Morbile su visoko zarazna bolest. U slučaju izloženosti virusu morbila obolijeva najmanje 95 odsto nevakcinisanih lica. Virus morbila je aktivan u vazduhu ili na zaraženoj površini do dva časa nakon izlaganja nevakcinisanog lica virusu.

  • Štrajk u pravosuđu: predmeti se gomilaju, svaki dan situacija sve teža

    Štrajk u pravosuđu: predmeti se gomilaju, svaki dan situacija sve teža

    Iako se sutra navršava mjesec dana od početka štrajka zaposlenih u pravosuđu u Srpskoj, opšti utisak je da resorno ministarstvo ne namjerava popustiti, a kolateralna šteta će, po svemu sudeći, uz građane i privredu, biti i radnici koji štrajkuju, pošto im pristižu predmeti koji će im kad-tad doći na radne stolove.

    Posebno su zatrpani sudovi, odakle poručuju da svaki novi dan komplikuje situaciju te da već sada imaju toliko predmeta da će im trebati mjesec dana pojačanog rada da bi se rasteretili.

    Zoran Budić, predsjednik Štrajkačkog odbora Osnovnog suda u Banjaluci, kaže da je problem kada ne rade jedan dan, a kamoli mjesec.

    “Činjenica je da se Osnovni sud iz dana u dan sve više zatrpava poslom zato što pristižu predmeti. Pazite, nama će trebati sigurno mjesec dana, ako ne i više, da postignemo sve ovo što je do sada propušteno, i to uz naše zalaganje, ostajanje prekovremeno, rad vikendom i ostalo”, rekao je Budić za “Nezavisne novine”.

    Ističe da su oni štrajku pristupili u skladu sa Zakonom o štrajku, a ne u skladu sa Rješenjem Ministarstva koje, kako napominje, podrazumijeva da sve mora da radi.

    “Mi smo poštovali minimum svih minimuma koji treba da se poštuje u skladu sa Zakonom o štrajku. Štrajk sprovodimo u skladu sa zakonom. Od 250 ljudi u Osnovnom sudu u Banjaluci, koji nisu nosioci pravosudnih funkcija, samo sedam ili osam nije u štrajku”, precizirao je Budić.

    Bojan Todorović, predsjednik Štrajkačkog odbora u Osnovnom sudu u Modriči, kaže da njihova pisarnica radi u minimumu procesa rada, s tim da se predmeti redovno zaprimaju, ali…

    “Ne skeniraju se podnesci i oni su za sada na čekanju. Svakako da svakim danom je sve veći broj predmeta i podnesaka koji se gomilaju i samim tim se očekuje da će radnici po završetku štrajka imati veoma veliki obim posla, prilikom čega će im sigurno trebati dosta vremena da ponovo postignu ažurnost u radu. To će ubuduće prouzrokovati otežan rad suda”, naveo je Todorović.

    Prema njegovim riječima, sve to će, što štrajk bude duže trajao, ići teže, odnosno sporije, zbog čega svi zaposleni koji su u štrajku imaju nadu da će što ranije doći do sporazuma između Sindikata pravosuđa i Ministarstva pravde.

    “Međutim, zasad Ministarstvo pravde nema nikakvih pozitivnih iskoraka u smislu da dođe do sporazuma”, rekao je Todorović za “Nezavisne novine”.

    Željka Gnjatović, predsjednica Štrajkačkog odbora Okružnog javnog tužilaštva u Prijedoru, kaže da u ovoj pravosudnoj instituciji niko ne odustaje, te da se štrajk i dalje nastavlja.

    “Problem koji se može pojaviti u tužilaštvu je nagomilana pošta koja nije zavođena. Pritom, postoje i predmeti koji stoje, a imamo godišnje planove koje tužilaštvo mora ispuniti, tako da ćemo možda morati raditi i više nego što nam je to radnim vremenom propisano”, rekla je Gnjatovićeva za “Nezavisne novine”.

    Inače, administrativno-tehničko osoblje sudova i tužilaštava širom Srpske izašlo je i juče u štrajkačku stražu, te poručilo – nema odustajanja.

    Mile Latinović, predsjednik Štrajkačkog odbora Osnovnog suda u Bijeljini, poručio je da je već načinjena ogromna šteta za građane i privredu, pogotovo u Banjaluci, koja je daleko veći grad od Bijeljine.

    “Ljudi ne mogu da dobiju uvjerenja, kasne na tendere ili ne mogu da izađu na tendere, ne mogu da dobiju uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka da bi predali papire za inostranstvo, gube poslove zbog toga. Mnogi ne mogu da preregistruju svoje firme…”, istakao je Latinović.

    Asistent Osnovnog suda u Bijeljini Nada Bjelica poručuje da radi 25 godina u Sudu i da nikada nije bilo ovako.

    “Mislimo da je ministar trebalo da bude spreman da se bavi problemima u svom resoru kada je preuzeo ministarsku funkciju, a ne samo da bude spreman da gazi crvenim tepihom”, navela je Bjelica.

  • Republika Srpska dobija socijalnu kartu

    Republika Srpska dobija socijalnu kartu

    U Banjaluci je danas prezentovan projekat “Socijalna karta Republike Srpske”.

    Socijalna karta predstavlja projekat izgradnje socio-ekonomske mape stanovništva u Republici Srpskoj. Odnosi se na više od 90 prava iz 15 zakona koje građani ostvaruju na više od 400 lokacija u Srpskoj. Projekat obuhvata sva prava i institucije.

    Pripremni period je završen i identikovana su prava, institucije i elektronske evidencije koje vode institucije, kao i stanje elektronskih evidencija sa tehničkog i regulatornog stanovišta. Takođe, izrađena je baza socijalne karta koja objedinjuje podatke iz elektronskih evidencija i urađena simulacija registra socijalne karta, kao i kvalitativna analiza podataka iz svih evidencija.

    Projekat obuhvata tri faze.

    U prvoj fazi predviđena je javna nabavka za kreiranje registra socijalne karte, donošenje zakona o socijalnoj karti i Zakona o elektronskoj upravi, identifikacija i optimizacija svih upravnih postupaka koje vode institucije kod kojih se ostvaruju prava i redizajn portala eSrpska preko koga će građani da pristupaju registru.

    U drugoj fazi je predviđena nadogrfanja postojećeg registra.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je realizacija projekta “Socijalna karta Srpske” od izuzetnog značaja jer se njime želi pravedna podjela socijalnih prava, odnosno da ih ostvare oni koji to zaslužuju.

    • Želja je bila da napravimo socijalnu kartu da bi na pravedniji način mogli da realizujemo sprovođenje tih prava. Važno je da ovaj projekat bude realizovan jer od njega velika očekivanja imaju i korisnici ovih prava – rekao je Višković.

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da je registar korisnika socijalnih prava alat čiji je cilj pravednije vođenje sistema socijalne zaštite.

  • U Republici Srpskoj evidentan nedostatak radne snage

    U Republici Srpskoj evidentan nedostatak radne snage

    U Republici Srpskoj evidentan je nedostatak radne snage, posebno u sektorima građevinarstva, poljoprivrede i ugostiteljstva i turizma, rekao je direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić.

    Aćić je za RTRS rekao da je su do toga doveli pad nataliteta, odliv radne snage prema zemljama EU i struktura ekonomije prema kojoj domaća radna snaga nema interes da se bavi zanimanjima karakterističnim za tu strukturu.

    Rukovodilac banjalučke Filijale Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Mladen Vrećo potvrdio je da domaćem tržištu nedostaje kvalitetna radna snaga i da je Zavod izdao 1.400 radnih dozvola za radnike iz Turske, Indije, Nepala, Bangladeša i Srbije.

  • U inostranstvo otišlo 605 osnovaca iz Srpske

    U inostranstvo otišlo 605 osnovaca iz Srpske

    U prošloj školskoj godini 605 đaka iz osnovnih škola širom Srpske nastavilo je školovanje u obrazovnim ustanovama u inostranstvu, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

    Demograf Stevo Pašalić kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da su ovo nepovoljni podaci za obrazovanje u Republici Srpskoj.

    “Kroz ovaj obuhvat možemo vidjeti i demografski trend kretanja jer smanjivanje broja učenika tipična je posljedica demografije”, kazao je Pašalić.

    Ističe da se odlazak đaka u inostranstvo dešava u kontinuitetu jer veliki broj cijelih porodica godinama unazad odlazi trbuhom za kruhom i sigurno je da, kako kaže Pašalić, se može očekivati da će se dešavati i u narednim godinama.

    Sociolog Vladimir Vasić kazao je da podaci o broju đaka koji su nastavili školovanje van naše zemlje govore da Srpsku više ne napuštaju pojedinci, nego cijele porodice.

    “Ono što je pogubno jeste to što idu ljudi sa stečenim znanjem, ali i što ostajemo siromašni za ljudske resurse”, kazao je Vasić.

    Dodao je da veliki dio porodica odlazi zbog usložnjene socioekonomske situacije, bezbjednosne situacije, te mladi ne žele da žive više u društvu gdje je visoka stopa korupcije i kriminala.

    “Tek ćemo u budućnosti da vidimo posljedice ovih današnjih savremenih egzodusa, zato što nam odlaze mladi ljudi sa porodicama”, kazao je Vasić.

    U Ministarstvu su precizirali da je u školskoj 2022/23. godini 1.688 osnovaca promijenilo školu i nastavilo obrazovanje u drugim školama.

    “Od tog broja njih 910 ih je nastavilo školovanje u drugoj školi u Republici Srpskoj, 106 u Federaciji BiH, 13 u školama u Brčko distriktu, a 605 u inostranstvu”, kazali su iz nadležnog ministarstva i dodali da su u prošloj školskoj godini 54 učenika prekinula školovanje.

    “Deset učenika je prekinulo školovanje iz socijalnih razloga, troje je napunilo 15 godina, dvoje iz ličnih razloga, jedan učenik je preminuo, a 38 učenika je napustilo školovanje iz nepoznatih razloga”, ističu iz ovog ministarstva.

    Dodaju da što se tiče srednjih škola, u prošloj školskoj godini 585 učenika je ispisano iz škole.

    “370 učenika nastavilo je školovanje u drugoj školi, dok je 215 učenika napustilo školovanje zbog porodičnih razloga, stupanja u brak, neopravdanih izostanaka, lošeg uspjeha, teže povrede obaveze učenika, zdravstvenih razloga, smrti i drugih nepoznatih razloga”, pojasnili su iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

    Njihovi podaci pokazuju da od 370 učenika koji su nastavili školovanje u drugoj školi, najveći broj ih je u nekoj od škola u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, a 60 ih je nastavilo školovanje u inostranstvu.

    “Važno je napomenuti da su u toku 2023. godine kroz proces nostrifikacija diploma u vaspitno-obrazovni sistem uključena 184 učenika koji su se u prethodnom periodu školovali u inostranstvu, dok je u toku 2022. godine iz inostranstva u Republiku Srpsku upisano 198 učenika, a u toku 2021. upisano je 112 učenika”, zaključili su iz ovog ministarstva.

  • Crna Gora ograničila marže 500 proizvoda, a Srpska samo 20

    Crna Gora ograničila marže 500 proizvoda, a Srpska samo 20

    Crnogorska Vlada donijela je odluku o ograničavanju marži na više od 500 artikala, a u Srpskoj je na takvom spisku oko 20 proizvoda.

    Skroman obuhvat artikala u Srpskoj, kojim je cijena ili marža regulisana, proširen je nedavno tek još jednom stavkom: hljeb od 600 grama, napravljen od brašna tip 500, u maloprodaji ne smije biti skuplji od 1,90 KM, što znači da svim drugim pekarskim proizvodima cijene mogu ići u nebo.

    Ranije su, podsjetimo, ograničene marže na neke artikle, ali kada se sve stavi na papir i podvuče crta, ima ih oko 20, tako da je borba s inflacijom, najblaže rečeno, skromna.

    Na spisku su, kao što je poznato, gorivo, a tu su još i kuhinjska so (od jedan kg), svinjska i biljna mast, suncokretovo ulje od litar i pet, šećer od kg i pet, margarin (od 250 i 500 g), pšenično brašno, lijekovi, te hrana za dojenčad i zamjena za majčino mlijeko.

    Tu još spadaju i pasterizovano i sterilizovano mlijeko od jednog litra (ali samo od 2,8 odsto mliječne masti), te mlijeko u plastičnoj foliji, kao i jogurt (2,8 odsto mliječne masti i u pakovanju od litra, te u plastičnoj foliji), te hljeb od brašna tip-850.

    Najavljeno je, istina, da će ovaj spisak u Srpskoj biti proširen, ali se to još nije dogodilo, dok Crnogorci ne gube vrijeme, pa je njihova vlada u četvrtak donijela odluku o ograničavanju cijena više od 500 artikala.

    “To znači ne samo da se zaustavlja rast cijena tih proizvoda, nego se smanjuju cijene određenih proizvoda. Do danas smo govorili da ćemo zaustaviti rast cijena, a sad govorimo o smanjenju cijena. Pozdravljam i privredu koja je prihvatila ovakvu mjeru”, rekao je predsjednik crnogorske Vlade Milojko Spajić.

    Ministar ekonomskog razvoja Crne Gore Nik Đeljošaj pojasnio je da će trgovci biti u obavezi da obilježe proizvode čija cijena je ograničena.

    “Trgovine to moraju da sprovedu u djelo”, naglasio je Đeljošaj.

    Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana “ToPeeR” Doboj, smatra da bi se i u Srpskoj trebalo raditi po crnogorskom receptu.

    “To što imamo u Crnoj Gori donijeće potrebne efekte za njihove građane. Kod nas postoje pokušaji u zadnjih mjesec dana da Ministarstvo trgovine donese određene propise u vezi sa snižavanjem cijena, ali to nekako ne ide jer očigledno nemaju dobre sagovornike sa druge strane, pošto trgovci kod nas za to nisu raspoloženi”, rekla je Šešlija za “Nezavisne novine”.

    U Srpskoj, prema njenim riječima, očigledno regulativa nije naklonjena potrošačima, jer su, kako ocjenjuje, trgovci ti koji diktiraju uslove.

    “Ono što naša vlada treba da uradi jeste da se u Srpskoj donese slična direktiva kao u Crnoj Gori. Mi imamo određene inicijative, ali one zasad nemaju toliki odraz na stanovništvo”, naglasila je Šešlija.

    Iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske tvrde da redovno prate kretanje cijena na tržištu i obavljaju analize primjene postojećih normativnih rješenja u Republici Srpskoj.

    “U tom smislu Ministarstvo je predvidjelo donošenje uredbe kojom će biti proširen spisak proizvoda iz grupe osnovnih životnih namirnica na koje će se primjenjivati ograničena marža prilikom formiranja cijena. Tekst uredbe je u završnoj fazi izrade te očekujemo da će ga u narednim danima zvanično potvrditi Vlada Republike Srpske”, rečeno je iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske za “Nezavisne novine”.

  • Radnici u pravosuđu Srpske razmišljaju o napuštanju branše

    Radnici u pravosuđu Srpske razmišljaju o napuštanju branše

    Zaposleni u pravosuđu Srpske sve više su ogorčeni porukama koje stižu iz resornog ministarstva, a epilog bi, poručuju, mogao biti taj da dio njih napusti branšu i nađe druge, bolje plaćene poslove.

    Bojan Todorović, predsjednik Štrajkačkog odbora u Osnovnom sudu u Modriči, kaže da u ovom sudu trenutno štrajkuje 15 radnika, s tim da imaju četiri kolege koji su odranije na bolovanju, kao i šest u minimumu procesa rada.

    “Radnici su u štrajku zbog ostvarivanja svojih prava koja se odnose na topli obrok, regres te povećanje plate. Mi smo se nadali da će biti moguć dogovor sa Ministarstvom i da će štrajk što prije da se završi. Međutim, za sada ne postoji jasna naznaka da će doći do dogovora i Ministarstvo je počelo da vrši pritisak na predsjednike sudova u vezi sa isplaćivanjem plata radnicima za dane koji su u štrajku. Povodom toga, nezadovoljstvo raste”, naglasio je Todorović.

    Prema njegovim riječima, plata radnicima sa srednjom stručnom spremom, ako se uzme samo osnovica bez minulog radnog staža, toplog obroka i regresa, ne prelazi 875 maraka.

    “Nezadovoljstvo radnika je sve veće i ako se u budućnosti ovako nastavi, ja mislim da će, pogotovo mlađi radnici, početi nalaziti bolje poslove i davati otkaze. To će svakako prouzrokovati problem rada pravosuđa na nekom drugom nivou, koji je mnogo gori nego možda čak i štrajk”, naveo je Todorović za “Nezavisne novine”.

    Željka Gnjatović, predsjednica Štrajkačkog odbora Okružnog javnog tužilaštva u Prijedoru, ističe da je elan njenih kolega za štrajk juče bio i veći nego ranije.

    “Niko ne razmišlja o odustajanju od štrajka. Ni najmanje”, naglašava Gnjatovićeva za “Nezavisne novine”.

    Radnica u jednom sudu u Srpskoj, koja je insistirala na anonimnosti, rekla nam je da u njenu platu, koja je tek nekoliko desetina KM iznad 1.000 maraka, ulaze i topli obrok i regres, koje nikad nije imala odvojeno.

    “U taj iznos nam je uračunato sve. A, recimo, sudije na svoju platu od 5.000 maraka imaju i regres i topli obrok, jer su tužili državu i dobili to, i to sa kamatom. To, međutim, nije kraj diskriminacije, jer se na radni staž sudijama obračunava 0,5, a nama samo 0,3 odsto”, priča ogorčena radnica.

    Prema njenim riječima, administrativno-tehničko osoblje je nezadovoljno već godinama, ali je kap prelila čašu u januaru.

    “Nama je plata povećavana samo prošle godine i to za pet odsto, pa smo na našu platu dobili 60 KM, a sudijama je povećana i ove godine u januaru za 11,9 odsto. Radnici u administraciji rade izrazito težak i stresan posao. Jako smo ogorčeni na ponašanje Ministarstva i nećemo odustati. Pa, kada se odbije topli obrok, regres i težina rada od 35 odsto, nama plata nije ni 800 KM”, kaže sagovornica “Nezavisnih novina”.

    Podsjetimo, zaposleni u pravosuđu Srpske, ne računajući nosioce pravosudnih funkcija, u štrajku su od 28. februara. Ni u četvrtoj sedmici štrajka, zbog kojeg su ogorčeni i građani i privrednici, jer u sudovima ne mogu završiti svoje obaveze, nema naznaka iz resornog ministarstva da će njihovim zahtjevima biti udovoljeno.