VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • “Čovjek ne može biološki da prehrani svoju porodicu po najminimalnijim normama”

    Sve manje građani razmisljaju o voću i povrću jer je brojnim stanovnicima i hljeb postaje luksuz. U trgovina jedan kilogram u zavisnosti od vrste, košta oko 3,50 KM, čak i više.

    Mjesečna zarada većine građana BiH svela se uglavnom na kupovinu osnovnih životnih namirnica i plaćanje režija. Slična su iskustva Banjalučana i Sarajlija.

    Oglasili su se iz Udruženja za zaštitu potrošača. Kažu, zbog trenutnog zamrzavanja cijena pojedinih artikala potrošači u BiH imaju problem. Pokušaji nadležnih da zaustave rast cijena nisu se pokazali bar do sada efikasnim, jer i dalje imaju uzlaznu putanju, smatraju mnogi.

    -Cijene hrane su problematične kompletne dakle udio hrane u iznosu potrosačke korpe je 44 odsto, dakle potrošačka korpa za jednu porodicu od četiti člana je 2.900 KM, prosječna plata 1.300. Dakle, za jednu prosječnu platu čovjek ne može bukvalno biološki prehraniti svoju porodicu pod nekim najosnovnijim najminimalnijim normama i mislim da je to naš osnovni problem – rekao je Marin Bago, predstavnik Udruženja za zaštitu potrošača “Futura”.

    Mišljenje da tzv. zaključavanje cijena, nije rješenje, dijeli i ekonomski stručnjak, Sanel Halilbegović.

    -Apsolutno nigdje nikakve veze, nigdje nikakave analitike. Evo da počnemo ne sa ekonomskog aspekta nego sa aspekta recimo zdravlja običnog čovjeka je li ima jedan proizvod svježeg voća, povrća na tim listima, naravno da nema – rekao je.

    Problem je i uvoz hrane. BiH uvozi 80 % hrane. U međuvremenu dvije prosječne plate ne mogu iznijeti minimum potrošačke korpe, piše N1.

  • U kojem gradu u BiH građani najviše zarađuju

    Velika poskupljenja danas su svakodnevica, kako u BiH tako i u regiji, pa i u svijetu. Značajno su skuplje osnovne životne namirnice, poput brašna, ulja, mlijeka…

    Da bi jedna porodica normalno živjela i podmirila sve troškove, u prosjeku joj mjesečno treba više od 3.500 KM i to bez stanarine. Podatak je to Numbea, najveće svjetske baze podataka o troškovima života.

    Prosječna plata najviša je u Sarajevu i iznosi 1.513 KM. Po visini prihoda slijedi Mostar sa 1.216 KM, zatim Banjaluka sa 1.159 KM, Tuzla sa 1.145 KM, dok su prihodi u Zenici 1.140 KM.

    Cijena osnovnih životnih namirnica razlikuje se i po nekoliko maraka. Naprimjer, jedna te ista vrsta sira razlikuje se za 5,50 KM po kilogramu. Kilogram je najskuplji u Mostaru, gdje se prodaje po cijeni od oko 17 KM, dok je najjeftiniji u Tuzli i Zenici, gdje isti sir stoji oko 11,50 KM. Razlika u cijeni litre mlijeka je 40 feninga. Najskuplje je u Sarajevu, a najjeftinije u Zenici. Marku i po razlika je i u cijeni piletine.

    Najjeftinija je u Tuzli i Zenici, gdje kilogram pilećeg filea u prosjeku stoji 12 KM, dok građani Mostara za istu količinu navedenog proizvoda izdvajaju 13,50 KM. Za kilogram banana izdvaja se od 2,45 do 3,16 KM, litru vode od 1,10 do 1,60 KM, paradajz od 2,40 KM do 3,20 KM po kilogramu, zavisi od grada do grada.

    Stanarine i skupe režije
    Iznajmljivanje jednosobnog stana u centru Sarajeva iznosi oko 600 KM, u Mostaru oko 420 KM, Banjaluci oko 550 KM, Tuzli oko 400 KM, a Zenici oko 330 KM. Kada je riječ o režijama, podaci govore da je najjeftinije u Zenici, ali ipak nije mali postotak plate koji se za njih izdvaja.

    U tom gradu za osnovne režije za stan od 85 kvadrata, koje podrazumijevaju struju, grijanje, hlađenje, vodu i smeće, potrebne su 283 KM. Sarajlije za iste troškove izdvajaju 391 KM, Mostarcima treba 358 KM, a najveći postotak plate izdvajaju Banjalučani, čak 34,7 posto prosječne plate. Nešto malo manje izdvajaju Tuzlaci 31 odsto ili 356 KM mjesečno, piše Večernji list BiH.

  • BiH do visokog dohotka može za 16 godina

    BiH do visokog dohotka može za 16 godina

    BiH je u periodu od 2005. do 2023. godine ostvarila značajan razvoj, prošla je kroz period rasta i makroekonomske stabilnosti, stekla je status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, ali uprkos ovim postignućima, perspektiva članstva u EU i izgradnja potpuno funkcionalne tržišne ekonomije i dalje je poprilično daleko.

    Pokazao je ovo izvještaj Svjetske banke za BiH “Ekonomski memorandum za zemlju”, koji je posljednji put objavljen 2005. godine.

    “Uprkos ovim postignućima, perspektiva članstva u EU i izgradnja potpuno funkcionalne tržišne ekonomije poprilično je daleko. Za preokretanje ovakve putanje BiH bi trebalo da započne širu strukturalnu reformu ka produktivnijoj ekonomiji predvođenoj privatnim sektorom, te smanjenju zavisnosti od uglja”, navodi se u memorandumu.

    Nadalje se navodi da je BiH sa niskog dohotka 1999. godine prešla na viši srednji dohodak u 2010. godini, i to sa bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika od preko 4.000 američkih dolara, te su procjene da ako se rast prosječne stope BDP-a po glavi stanovnika, zabilježen u posljednje dvije decenije, nastavi, zemlja bi mogla dostići status visokog dohotka u narednih 16 do 17 godina.

    “Osim toga, oprezna fiskalna politika od 2014. godine rezultirala je relativno niskim omjerom javnog duga na nivou BiH od oko 30 odsto BDP-a, uprkos značajnim rashodima entitetskih vlada usmjerenim na podršku firmama i domaćinstvima nakon pandemije 2020. godine i naknadnog inflatornog šoka 2022. godine”, ističe se u ovom memorandumu.

    Kako se navodi, valutni odbor je održavao stabilnost cijena, s niskim stopama inflacije koje su tokom posljednje dvije decenije bile izražene u jednocifrenom broju sve do globalnog inflatornog šoka, podržavajući blagostanje i konkurentni realni efektivni devizni kurs.

    Naposljetku, spoljni deficit tekućeg računa značajno se poboljšao, dostižući rekordno nisku vrijednost od 2,5 odsto BDP-a u 2021. godini, sa oko 16 odsto BDP-a u 2005. godini.

    “Realni rast BDP-a po glavi stanovnika u BiH nadmašio je susjedne zemlje, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, i to više zbog sve većeg odliva stanovništva, nego zbog veće stope rasta proizvodnje. S druge strane, rast stvarnog outputa u BiH je stagnirao u posljednjih 15 godina, shodno tome, kumulativni rast realnog BDP-a u BiH značajno zaostaje za njenim partnerima”, ističe se u memorandumu.

    Što je još važnije, konvergencija u realnoj potrošnji po glavi stanovnika stagnirala je na oko 40 odsto u odnosu na prosječnu zemlju EU u posljednjih 15 godina.

    “U međuvremenu, zemlje regiona ostvarile su napredak u smanjenju ovog jaza, pri čemu je Crna Gora dostigla 60 odsto, Srbija 53 odsto, a Sjeverna Makedonija 51 odsto prosjeka. Ispod BiH je ostala samo Albanija, sa 39 odsto, s tim da je krenula od niže osnovice od 26 odsto 2005. Dakle, dok Albanija ubrzano sustiže prosječnu zemlju EU po životnom standardu, BiH jedva napreduje”, stoji u ovom memorandumu, gdje se nadalje navodi da se trenutni model rasta i energetike u BiH neće moći održati, a očekuje se da će se rast prepoloviti za dvije decenije.

    “Ovo će vjerojatno biti dodatno pogoršano zbog slabljenja izvozne konkurentnosti jer se na granicama EU traži prilagođavanje emisije uglja (CBAM). Dakle, pri trenutnom tempu strukturnih reformi, izgledi BiH da dovrši svoj prelaz u funkcionalnu tržišnu ekonomiju i ispuni ekonomske kriterijume za postizanje članstva u EU su slabi. Da bi se promijenila ova situacija, BiH bi trebalo da sprovede niz dubokih strukturnih reformi kako bi ojačala privatni sektor i produktivnu ekonomiju, te smanjila zavisnost od uglja”, navodi su u memorandumu.

    Nesrazmjerno veliki javni aparat i produktivnost rada koja stagnira od 2015. godine samo su neki od razloga koje koče dalji razvoj.

    “Makroekonomske politike su imale tendenciju da favorizuju kratkoročne ciljeve na račun dugoročnog rasta, sa fokusom na podsticanje potrošnje, a ne ulaganja. Tekuća budžetska potrošnja, posebno na javne plate, penzije i

    socijalna davanja, ograničavala je kapitalne izdatke u proteklih 10 do 15 godina”, ističe se memorandumom, gdje se naglašava da prilivi direktnih stranih investicija ostaju nedovoljni i znatno ispod regionalnih kolega, a produktivnost u BiH stagnira zbog malog privatnog sektora u sjeni prisustva velikog državnog preduzeća.

    Tome u prilog idu i podaci da se relativna neefikasnost mnogih državnih preduzeća može dijelom pripisati uticaju političkog pokroviteljstva, koje ponekad daje prioritet osiguravanju izborne podrške putem strateškog zapošljavanja, umjesto da se fokusira na povećanje produktivnosti.

    “Da bi se spriječilo usporavanje rasta dugoročnih trendova, mjere usmjerene na jačanje ukupne faktorske produktivnosti najviše obećavaju. Prema uobičajenom scenariju, očekuje se usporavanje dugoročnijeg realnog rasta proizvodnje u BiH zbog nepovoljne dinamike stanovništva i usporavanja TFP-a zajedno sa sličnim zemljama”, navodi se u memorandumu.

    U memorandumu se navodi i da je potrebno ponovo pokrenuti tranzicije na tržišnu ekonomiju kroz privatizaciju, restrukturiranje ili bankrot javnih preduzeća, posebno malih i srednjih preduzeća u državnom vlasništvu, čime se oslobađa potencijal privatnog sektora, i drugo, poboljšanjem efikasnosti i upravljanja državnim preduzećima.

  • Morbilama u Srpskoj zaražena 24 lica

    Morbilama u Srpskoj zaražena 24 lica

    Kod 24 lica u Republici Srpskoj potvrđene su morbile, podaci su Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Po 11 zaraženih je iz Banjaluke i Bijeljine, a po jedno iz Mrkonjić Grada i Prnjavora.

    Najviše oboljelih, osam, je dobi od jedne do četiri godine, a četvoro je starosti od 20 do 24 godine, naveli su u Institutu.

    Više od polovine zaraženih su nevakcinisani i nepotpuno vakcinisani, dok dvoje nije uzrast za vakcinaciju.

    Prema informacijama kojima raspolažu u Institutu, MRP vakcine danas će biti isporučene Institutu, nakon čega će ih preuzeti domovi zdravlja.

    Dom zdravlja Banjaluka prijavio je epidemiju morbila u petak, 8. marta.

    Banjaluka je drugi grad u Republici Srpskoj, osim Bijeljine, koji je prijavio ovu epidemiju.

  • Ovo su 3 glavna razloga zašto se Srpska suočava sa ozbiljnim problemom odlaska medicinskih radnika

    Ovo su 3 glavna razloga zašto se Srpska suočava sa ozbiljnim problemom odlaska medicinskih radnika

    Odlazak ljekara, medicinskih sestara i tehničara u inostranstvo, ali i prelazak u druge zdravstvene ustanove u FBiH i niske plate gorući su problemi u velikom broju zdravstvenih ustanova.

    Nebojša Šešlija, direktor Bolnice “Srbija”, rekao je da oni imaju najozbiljniju situaciju po pitanju odlaska radnika na cijelom području Republike Srpske.

    –A upravo iz razloga što smo mi naslonjeni na najveći grad u BiH, gdje je sigurno najveći kanton i oni su spremni da daju svim zdravstvenim radnicima puno bolje uslove nego što je slučaj kod nas – rekao je Šešlija.

    Ističe da im trenutno problem pravi i otvaranje Prve opšte bolnice na području BiH, koja sa ozbiljnim finansijskim ponudama ide ka njihovom kadru, kako srednjem medicinskom, tako i prema ljekarima.

    Imamo doktore koji imaju ozbiljne ponude za prelazak i naše mogućnosti za zadržavanje u našoj ustanovi nisu velike. Mi smo i u prethodnom periodu bili, ali i sada smo, jedna od najpogođenijih zdravstvenih ustanova što se tiče kadra – istakao je Šešlija.

    Dodao je da su pod velikim pritiskom da zadrže radni kadar, ali i funkcionisanje same ustanove.

    –U prethodnih pet godina našu ustanovu je napustilo oko 20 doktora, a i u narednim danima jedan ljekar će nas napustiti – ističe Šešlija i dodaje da nemaju problem sa odlaskom radnika u inostranstvo, već Kanton Sarajevo im uzima veliki broj kadra.

    Tatjana Perić, predsjednica Saveznog udruženja medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, rekla je da odlazi kvalitetan, obrazovan, već svršen kadar, koji može doprinijeti boljem i kvalitetnijem pružanju zdravstvenih usluga.

    -Nama problem pravi i prekvalifikacija, jer dolazimo u situaciju gdje medicinska sestra koja se školovala i radi na svom poslu mora još dodatno da se bavi obučavanjem prekvalifikovanih radnika – rekla je Perićeva.

    Da je sve izražniji problem odlaska medicinskih sestara i tehničara, ali da problem pravi i prekvalifikacija, smatra i Mirko Šerbedžija, predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske.

    –Kompletna Srpska je pogođena odlaskom zdravstvenih radnika. Ako uzmemo u obzir da su medicinske sestre i tehničari jedno od najtraženijih zanimanja u Evropi, dovoljno pokazuje u kakvom smo problemu, na koji mi ukazujemo i pokazujemo – rekao je Šerbedžija.

    Prema njegovim riječima, ono što bi određeni broj zdravstvnih radnika zadržalo, ali i pojedine kolege navelo da se vrate iz zemalja zapadne Evrope su sigurno bolji uslovi rada, sistemska rješenja.

    -Ono čega se mi plašimo, ako ne uredimo profesiju, ne povećamo platu, imaćemo veliki pad produktivnosti rada i veliko nezadovoljstvo među zdravstvenim radnicima – rekao je on.

    Vlado Đajić, generalni direktor UKC RS rekao je za Nezavisne novine da oni u ovoj zdravstvenoj ustanovi nemaju problema sa nedostatkom kadra.

    -Od kada sam direktor, zaposleno je 360 ljekara, a otišlo ih 20, dok je za sve ove godine otišlo oko 100 medicinskih sestara, a došlo ih je dva ili tri puta više – istakao je i dodao da oni nemaju problem sa manjkom radnika.

  • Sedmica borbe protiv glaukoma, u UKC Srpske besplatan pregled

    Sedmica borbe protiv glaukoma, u UKC Srpske besplatan pregled

    Ova sedmica se u svijetu obilježava kao svjetska sedmica borbe protiv glaukoma. Kao i ranijih godina, ljekari UKC Republike Srpske se i ove godine nizom aktivnosti pridružuju obilježavanju.

    Povodom Svjetske nedjelje borbe protiv glaukoma, u srijedu 13. marta od 8 do 13 časova, održaće se akcija besplatnog skrininga glaukoma na Univerzitetskom kliničkom centru u Banjaluci.

    Glaukom je hronični, progresivni, degenerativni poremećaj optičkog nerva koji dovodi do karakterističnog oštećenja vidnog polja. Glaukom je drugi uzrok sljepila, i što je jako važno: uzrokuje nepovratano gubitak vida.

    Procenjuje se da oko 80 miliona ljudi širom svijeta ima glaukom. Otprilike 1,5 do dva odsto stanovništva starijeg od 40 godina pati od njega i njegova incidencija raste sa starenjem.

    U svojim ranim fazama glaukom je asimptomatski. Ako se ne liječi, glaukom može napredovati i dovesti do sljepila. Periodično testiranje i odlazak na redovni oftamološki pregled omogućava ranu dijagnozu kako bi se spriječilo oštećenje vida.

  • Gdje je zapela inicijativa za vraćanje PDV-a za bebi-hranu i opremu?

    Gdje je zapela inicijativa za vraćanje PDV-a za bebi-hranu i opremu?

    Povrat PDV-a za kupovinu hrane i opreme za bebe u BiH još je na čekanju, jer svoj stav o tome treba da daju Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i njen Upravni odbor (UO), a onda i oba doma parlamenta BiH.

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je, podsjetimo, u decembru usvojio inicijativu kojom se od Savjeta ministara BiH traži da u roku od 60 dana pripremi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u radi povrata PDV-a u ovu svrhu.

    “Savjet ministara BiH je na svojoj sjednici održanoj 1. februara razmatrao tu, kao i inicijativu koja se odnosi na smanjenje PDV-a na lijekove. Obje ih je uputio UO UIO BiH da oni daju svoje mišljenje da li se to može sprovesti ili ne”, rekla je za “Nezavisne novine” poslanica Mira Pekić, koja je sa kolegom Branislavom Borenovićem inicirala povrat PDV-a na hranu i opremu za bebe.

    Prema riječima Pekićeve, još nemaju povratnu informaciju iz UO UIO, koji još nije ni zasjedao.

    “Ja ću na prvoj sjednici u martu postaviti pitanje Savjetu ministara dokle se stiglo sa odgovorom Upravnog odbora UIO BiH, ali očekujem da će to biti rješavano u paketu sa inicijativom koja se odnosi na PDV na lijekove”, naglasila je Pekićeva.

    Ako ove inicijative dobiju zeleno svjetlo u UO UIO BiH, preostalo je još nekoliko koraka.

    “Dakle, nakon toga idu izmjene i dopune Zakona o PDV-u. Zakon ide na sjednicu Predstavničkog doma i sjednicu Doma naroda i nakon toga se primjenjuje. Ja ne vjerujem da će neko glasati protiv toga, naročito ako UO UIO pokaže razumijevanje za ove inicijative”, istakla je Pekićeva za “Nezavisne novine”.

    U Kancelariji predsjedavajućeg UO UIO su nam potvrdili da su obje inicijative dobili.

    “UO UIO primio je obje inicijative za izmjene i dopune Zakona o PDV-u i u skladu s procedurama dostavio ih na mišljenje UIO, nakon čega mogu biti razmatrane na prvoj narednoj sjednici”, potvrdili su u Kancelariji predsjedavajućeg UO UIO za “Nezavisne novine”.

    Međutim, u UIO BiH nisu oduševljeni ovakvim inicijativama. Naprotiv.

    “Potpuno je neprihvatljivo i pogrešno ići na ovakav način da se svakog mjeseca traži za određenu grupu proizvoda ukidanje PDV-a ili smanjenje stope, i to bez bilo kakve urađene analize u smislu efekata šta će to u konačnici donijeti”, kažu iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

    Mišljenja su da UIO treba da prikupi sve prihode, a da nadležne entitetske vlade tako prikupljena sredstva više usmjere ka onim socijalno ugroženim kategorijama kojima je to potrebno.

    “Postoje na nivou entiteta podaci o višečlanim porodicama sa većim brojem djece, pa se takvim porodicama mogu vratiti sredstva za plaćeni PDV na bebi-opremu. I to treba da urade entiteti i njihove nadležne institucije. Na takav način pomoć će stići onima kojima je potrebna i namijenjena. Isto se odnosi i na lijekove”, kategorični su iz UIO BiH.

    U inicijativi koja se odnosi na bebi-hranu i opremu su, podsjetimo, poslanici Pekić i Borenović zatražili povrat PDV-a za kupovinu hrane i opreme za bebe u ukupnom iznosu do 3.000 KM u prve dvije godine uzrasta djeteta.

    Zamišljeno je to na način da roditelji, odnosno staratelji, kao kupci ostvare ovo pravo na osnovu pismenog zahtjeva koji se podnosi regionalnoj jedinici UIO BiH na čijem području imaju prebivalište.

    “Gornja granica povrata PDV-a za prvu godinu starosti djeteta je 2.000 KM, a za drugu godinu 1.000 KM. Prilikom podnošenja prvog zahtjeva za povrat PDV-a roditelj, odnosno staratelj, dužan je da priloži dokumente kojima dokazuje da su ispunjeni uslovi propisani zakonom, odnosno podzakonskim aktima. Uz svaki podneseni zahtjev roditelj, odnosno staratelj, dužan je da priloži fiskalne račune koje je izdao prodavac hrane i opreme kao dokaz o kupovini”, navedeno je u inicijativi, koja je u posjedu “Nezavisnih novina”.

    Kako je naglašeno, hranom i opremom za bebe za koje se može ostvariti povrat PDV-a smatraju se: hrana za bebe, pelene, krevetac, kolica, stolica za hranjenje i auto-sjedalica.

    Kada je pročitala vijest o mogućnosti da dobije povrat PDV-a za opremu i hranu za djecu, Banjalučanka Dajana M. se obradovala.

    “Stvarno odlična stvar. Međutim, oteglo se to, a mi čekamo. Kćerkica je već odrasla, a sinčić još nije napunio dvije godine. Stvarno bi nam to dobro došlo, ali izgleda da će naša djeca krenuti u školu dok to ne zaživi. Da je trebalo uvesti neki namet, davno bi oni to usvojili”, kaže ova Banjalučanka za “Nezavisne novine”.

  • Niže rate na kredite tek 2025. godine

    Niže rate na kredite tek 2025. godine

    Prognoze od početka ove godine da će u Republici Srpskoj uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu, posebno na kredite koje klijenti imaju u bankama sa promjenjivom kamatom, a koji su vezani za euribor, neće se obistiniti, a kako sada stvari stoje, ako ne dođe do većih svjetskih lomova, pozitivni efekti o tom pitanju mogli bi uslijediti tek 2025. godine.

    Banke u Srpskoj u više navrata prethodne dvije godine podizale su kamatnu stopu na kredite koje klijenti imaju sa promjenjivom kamatnom stopom. Kako je početkom godine najavljeno da euribor pada i prognoze su bile da će uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu, ali stručnjaci za bankarstvo navode da taj pad euribora nije dovoljan za korekcije o pitanju manjih rata.

    Procjene

    Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Branka Topić Pavković kazala je “Glasu Srpske” da se i dalje može očekivati labavi pad euribora.

    • Evropska centralna banka (ECB), ali i ostali su na tom smjeru ka snižavanju euribora, ali bi, prema procjenama, pravi efekti njihovog djelovanja trebalo da se osjete i vide 2025. godine – kazala je Topić Pavković.

    S druge strane, naglašava da inflacija jeste niža, ali nije niska kako je očekivano.

    • Ta neka ciljna inflacija od dva odsto nije dostignuta u većini zemalja iako je to krajnji cilj. Težeći ka tom cilju ide se i ka labavljenju monetarne politike, ali neki krajnji efekat, prema procjenama, očekuje se tek 2025. godine ako uzmemo u obzir globalno okruženje, moguće ratne tenzije i sve ostalo – kazala je Topić Pavković.

    Dakle, naglašava, očekuje se i dalji pad euribora, ali za sada izostaje strmi pad koji bi mogao da utiče na pad kamatnih stopa na kredite.

    • Taj pad euribora biće postepen i u nekim manjim pomacima, ali će se dešavati. Međutim, svjetska trgovina i razmjena, kao što su napadi Huta na britanske i ostale brodove koji prevoze najznačajnije namirnice, energente i sve ostalo mogu dovesti do potpuno drugih dešavanja sredinom i krajem godine, što opet može u nekom slučaju, prema najgorim procjenama, dovesti do povećanja inflacije pa da se donesu neke druge mjere. Međutim, to je sve za sada u domenu nagađanja nekih globalnih tokova na koje mi ne možemo uticati – zaključila je Topić Pavković.

    Ključne odluke FED-a

    Sličnog stava je i njen kolega i profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Dragan Gligorić koji navodi da su januar pa i februar pokazali da se inflacija neće tako brzo smiriti.

    • Još je inflacija iznad onih targeta postavljenih od strane vodećih banaka, odnosno ECB-a i Sistema Federalnih rezervi (FED), tako da bez nekih naznaka da će inflacija zaista pasti ispod tih dva odsto ne možemo očekivati da ove banke snize referentne kamatne stope – kazao je “Glasu Srpske” Gligorić.

    Prema trenutnim procjenama, naglašava, to bi se moglo desiti u junu, ali sve zavisi od daljeg kretanja cijena u svijetu.

    • Cijena energenata ponovo ima tendenciju rasta, imamo takođe problema u transportu robe iz Azije u ostatak svijeta zbog problema vezanih za transport robe kroz Crveno more.

    Svi ti faktori utiču na to da se još ne može očekivati značajnije smanjivanje inflacije ispod nivoa koji su definisani kao targeti velikih centralnih banaka – poručio je Gligorić.

    FED, kako navodi, prednjači sa smanjenjem, ali i povećanjem kamatnih kriza.

    • ECB nešto kasni u odnosu na njih, tako da se i sada očekuje da bi FED mogao da smanji kamatne stope u junu, a onda, faktički i da tu politiku slijedi i evrozona.

    Ako dvije centralne banke ne prate jedna drugu, kako u povećanju, tako i u smanjenju kamatnih stopa, to onda ima i značajan uticaj na međusobni kurs valuta, prije svega evra i dolara, tako da očekujemo da će u narednom periodu ipak doći do pada kamata, ali ne tako brzo kao što se to očekivalo – naglasio je Gligorić.

    To se, prema prognozama, može očekivati tek krajem drugog ili početkom trećeg kvartala.

    • Sve to opet zavisi od inflacije, dakle, primarni cilj ECB-a i FED-a je smanjenje inflacije ispod dva odsto. Sve dok se to ne postigne, odnosno dok oni ne steknu uvjerenje da će inflacija pasti ispod tog nivoa, ne možemo očekivati da će doći do smanjenja kamatnih stopa – naveo je Gligorić.

    Primjer

    Pojedinim građanima koji su podigli kredite s promjenljivom kamatnom stopom mjesečna rata zbog rasta euribora u prethodne dvije godine povećana je za skoro 100 maraka.

    Jedna od onih koje je pogodilo ovo podizanje kamata jeste i M. B. iz Banjaluke. Kaže kako je 2019. godine digla stambeni kredit od 66.000 maraka po promjenljivoj kamatnoj stopi, vezanoj za euribor. Rata kredita u početku iznosila je 342 marke.

    • Međutim, u septembru 2022. godine iz banke su me obavijestili da su zbog povećanja kamatnih stopa od strane ECB-a, te usklađivanja sa euriborom prinuđeni da koriguju kamatne stope naviše pa samim tim i iznos koji ubuduće moram mjesečno plaćati kao ratu kredita.

    Nakon toga stiglo je i novo obavještenje, tako da od marta prošle godine rata iznosi 413 maraka – kazala je ova Banjalučanka za “Glas Srpske”.

    Navodi i da ju je vijest od početka godine da će uslijediti pad kamata na ove kredite obradovala, ali da joj je već sada jasno da od toga nema ništa, jer iz banke nema obavještenja da će uslijediti korekcija kamatne stope naniže.

    Investicije

    Dragan Gligorić naglašava da je politika kamatnih stopa bitna jer ona utiče na povećanje i smanjenje količine novca u opticaju, prvenstveno posredstvom kreditiranja.

    • Niža kamatna stopa bi trebalo da znači veću tražnju za kreditima, a više kredita u privredi znači veću količinu novca u opticaju i veću privrednu aktivnost. S obzirom na to da investicije pokazuju određeni efekat kašnjenja, a poznato je u ekonomiji da, ako imamo u jednoj godini investicije zbog nižih kamatnih stopa, ti pozitivni efekti se najviše osjete u narednoj godini.

    Dakle, ako dođe do smanjenja kamata krajem drugog ili početkom trećeg kvartala, imaćemo rast kreditiranja u ostatku godine, ali će se u 2025. godini vidjeti taj pozitivan efekat nižih kamatnih stopa, prije svega na povećanje investicija – kazao je Gligorić.

  • Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu Srpskog Sarajeva

    Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu Srpskog Sarajeva

    Danas se obilježava Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu Srpskog Sarajeva.

    Osnovna škola “Sveti Sava” u Istočnom Novom Sarajevu obilježiće Dan sjećanja na stradalu djecu Srpskog Sarajeva, sa posebnim akcentom na njene učenice Natašu Učur i Milicu Lalović, koje su sinonim stradanja djece na području Sarajevsko-romanijske regije.

    Vijenci će biti položeni na spomen-obilježje u dvorištu Osnovne škole.

  • Koje su najrizičnije branše u Republici Srpskoj

    Koje su najrizičnije branše u Republici Srpskoj

    U proteklih pet godina u Srpskoj poginula su ukupno 53 radnika, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” u Inspektoratu Republike Srpske.

    ATV
    Naime, prema njihovim podacima, u 2019. godini dogodilo se 11 smrtnih povreda na radu, u 2020. osam, a crni niz nastavljen je i 2021. godine, kada je bilo 16 tragedija. U 2022. godini bilo je sedam smrtnih povreda, a u 2023. deset.

    Dodaju da se u prva dva mjeseca ove godine dogodila jedna smrtna povreda na radu u oblasti građevinarstva, a početkom marta još jedna.

    Prema podacima Inspektorata Srpske, lani se dogodilo 76 težih povreda na radu, od čega je 12 bilo u šumarstvu i drvnoj industriji, četiri u elektroprivredi, 15 u građevinarstvu, dvije u hemijskoj industriji i 43 u ostalim d‌jelatnostima.

    Kao najrizičnije d‌jelatnosti, prema podacima inspekcije, izdvajaju se građevinarstvo, elektroprivreda, te šumarstvo i drvna industrija, u kojima, posmatrano po godinama, postoji kontinuitet nastanka povreda na radu.

    Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne d‌jelatnosti Republike Srpske, istakla je za “Nezavisne novine” da ove brojke govore da se ne poštuju odredbe Zakona o zaštiti na radu i Strategije o zaštiti zdravlja na radu.

    “Problem je u primjeni i što se to ne poštuje. Veliki problem je što inspekcijske kontrole ne rade nadzor od samog početka gradnje. Zaštitna oprema ne podrazumijeva samo šljem, dobre cipele i rukavice. Zaštita na radu podrazumijeva zaštićen objekat sa dobrim skelama, sa dobrim zaštitnim mrežama, a tek onda lična zaštitna oprema koju radnici moraju da koriste”, istakla je Vrabičićeva za “Nezavisne novine”.

    Dodala je da se na građevinskim objektima može vid‌jeti veliki broj radnika koji koriste šljemove, međutim, prema njenim riječima, šljemovi su najmanja zaštita.

    “Potreban je stalni nadzor nad objektom, nad radnicima, nad upotrebom zaštitne opreme i nad tim da li poslodavac ispunjava sve obaveze koje mora vezano za zaštitu na radu”, rekla je Vrabičićeva.

    Kako ističe, dosadašnja praksa je pokazala da je veoma mali broj propusta radnika, dok je najveći problem neobezbijeđen objekat.

    S druge strane, podaci inspekcije pokazuju da kontrola ne nedostaje, a i da su pljuštale novčane kazne.

    “U oblasti zaštite na radu Republička inspekcija rada je u 2023. godini izvršila 1.550 kontrola, od čega je 630 bilo sa utvrđenim propustima. U cilju otklanjanja nepravilnosti poslodavcima je izrečeno 380 upravnih mjera, dok su zbog počinjenih prekršaja podnesene četiri prekršajne prijave i izrečene kazne u vrijednosti od oko 360.000 KM”, kazali su u Inspektoratu RS.

    Dodaju da se u povrede na radu ubrajaju i povrede koje se dogode prilikom dolaska na posao i odlaska s posla, što znači da se nisu dogodile na konkretnom radnom mjestu i nisu u direktnoj vezi sa sprovođenjem mjera zaštite na radu od strane poslodavca.

    “Primjeri takvih povreda su lom ruke radnika zbog leda na trotoaru, pad sa bicikla prilikom dolaska na posao, saobraćajna nezgoda i slično. Inspekcijske kontrole pokazale su da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad, redovno ispitivanje opreme i sredstava rada i drugo”, zaključili su iz Inspektorata.