VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • U sukobu sa zakonom 127 maloljetnika

    U sukobu sa zakonom 127 maloljetnika

    U sukobu sa zakonom prošle godine našlo se 127 maloljetnih počinilaca prekršaja, a najveći broj njih, čak 108, evidentiran je prilikom izvršenja prekršaja po Zakonu o javnom redu i miru Republike Srpske.

    Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, lani je evidentirano i 15 maloljetnih počinilaca po Zakonu o proizvodnji i prometu opojnih droga, kao i po dvoje maloljetnih počinilaca prekršaja po Zakonu o oružju i municiji i po Zakonu o sprečavanju nasilja na sportskim priredbama.

    “Tokom 2022. godine evidentiran je ukupno 131 maloljetni počinilac prekršaja, od kojih je najveći broj njih evidentiran prilikom izvršenja prekršaja po Zakonu o javnom redu i miru – 109”, istakli su iz nadležnog Ministarstva za “Nezavisne novine”.

    Pretprošle godine evidentirano je i 13 maloljetnih počinilaca po Zakonu o proizvodnji i prometu opojnih droga, četvoro po Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, troje po Zakonu o oružju i municiji i dvoje po Zakonu o sprečavanju nasilja na sportskim priredbama.

    Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe da ovo pitanje zahtijeva pažnju svih koji su uključeni u život mladih, prvenstveno misleći na roditelje i druge značajne autoritete, ali i vaspitno-obrazovne ustanove, kao i društvo u cjelini.

    Dodaje da postoje višestruki razlozi za delinkventno ponašanje maloljetnika.

    “Prije svega, to je nedostatak adekvatnog nadzora i podrške od strane roditelja, škole i drugih autoriteta, što često dovodi kod mlade osobe do osjećaja isključenosti i povećava sklonost prema negativnom ponašanju, jer na taj način privlače pažnju i stavljaju sebe u centar svih dešavanja. Takođe, značajno je napomenuti da na mladu osobu u periodu adolescencije najveći uticaj imaju njeni vršnjaci. Ti negativni uticaji mogu podstaći mlade na kriminalno ponašanje”, objašnjava ona za “Nezavisne novine” dodajući da mladi nisu svjesni posljedica njihovih postupaka.

    Prema njenim riječima, prevencija je veoma važna i postoje brojni načini prevencije delinkventnog ponašanja.

    “Veoma je bitno pružiti podršku roditeljima u odgoju djece. Jačanje porodičnih veza može smanjiti rizik od delinkventnog ponašanja. Bitni su edukativni programi usmjereni na podizanje svijesti o posljedicama njihovih postupaka, razvijanje pozitivnih vrijednosti, vještina. Takođe, mjere rehabilitacije i resocijalizacije trebaju biti dostupne za mlade počinitelje prekršaja kako bi im se pružila ujedno i prilika za promjenu i integraciju u društvu”, navodi Savanović Zorićeva.

    Roditeljski odgoj, prema njenim riječima, igra ključnu ulogu u prevenciji.

    “Pozitivna, podržavajuća i dosljedna roditeljska podrška može pomoći mladima da razviju pozitivne vještine suočavanja sa izazovima i riješe problem na konstruktivan način smanjujući tako rizik od delinkventnog ponašanja”, ističe ona.

    Vladimir Vasić, sociolog, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se maloljetni izvršioci krivičnih djela u početku susreću sa lakim krađama ili saučesništvima u izvršenju djela, a da bez prevencije sve može kulminirati težim krivičnim djelima.

    “Najvažnije u procesu kriminalizacije mlade osobe jeste da se adekvatno reaguje na samom početku, odnosno da se djeluje u pravcu sankcija, u pravcu prevencije kako ne bi došlo do dalje kriminalizacije osobe. Nažalost, ono što mi imamo u praksi jeste da se često za sitna djela maloljetnicima progleda kroz prste i da se izriču ili čak i ne izriču kazne ili se izreknu blage kazne u vidu opomene”, navodi Vasić.

    Kako ističe, često se govori da je za delinkventno ponašanje mladih kriv sistem, međutim polazna tačka je porodica, a roditelji moraju pronaći vrijeme za djecu.

    “Roditelji moraju obratiti pažnju na ponašanje djece ukoliko djeca imaju netipično ponašanje, ukoliko imaju novac za koji ne mogu opravdati porijeklo. Definitivno je da se tada dešava nešto čudno i da to treba ispitati. Imamo slučajeva da roditelji zanemare ponašanje djece”, rekao je Vasić za “Nezavisne novine”.

  • Građani BiH lijekove i hranu kupuju u Srbiji

    Građani Bosne i Hercegovine na sve načine pokušavaju uštediti. Racionalnim korištenjem kućnog budžeta nastoje pronaći način da usljed svakodnevnih poskupljenja organizuju normalan život.

    Jedan od tih načina je i kupovina u Malom Zvorniku u Srbiji.

    Državljani BiH svakodnevno prelaze granicu i u tom gradu kupuju hranu i lijekove, tvrdeći da im se isplati.

    To potvrđuje i Brano Mihajlović, predsjednik Udruženja penzionera Zvornik.

    –Pojedini lijekovi su 50 odsto jeftiniji, neka su manje, ali ono što penzioneri koriste su ti lijekovi koji su povoljniji. Dolaze iz pograničnih dijelova pa i iz Tuzle jer im se isplati – rekao je Mihajlović za Novu BiH.

  • Patrijarh Porfirije: Ne odgađati početak duhovnog podviga i pokajanja

    Patrijarh Porfirije: Ne odgađati početak duhovnog podviga i pokajanja

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije služio je danas svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetog velikomučenika Dimitrija na Novom Beogradu i prisutnima poručio da ne odgađaju momenat za početak duhovnog podviga i pokajanja.

    Patrijarh Porfirije je u arhipastirskoj besjedi povodom početka Mesopusne nedjelje rekao da je svaki trenutak – drugi dolazak Hristov i čovjeku sud.

    • Ne znamo kada ćemo otići iz ovog svijeta, a ovdje se opredjeljujemo u prostoru i vremenu za to da li smo u vječnosti sa Gospodom ili ne. Svaki trenutak je nama sudnji i svaki trenutak je drugi dolazak Hristov. To znači da svakoga trenutka treba da budemo duhovno budni, da ne odgađamo momenat za početak duhovnog podviga i pokajanja – rekao je patrijarh.

    Njegova svetost je upitao šta je to kriterijum po kojem se opredjeljuje za Carstvo Božije i šta u času drugog dolaska Hristovog određuje da li je neko njegov ili nije, te napomenuo da je to ljubav, prenosi Televizija Hram.

    • Ne apstraktna, ne deklarativna ljubav, nego konkretna svakodnevna u odnosu na našeg bližnjeg i slučajnog prolaznika kome je potrebna pomoć – rekao je Njegova svetost.

    Danas je počela Mesopusna nedjelja, koja predstavlja pretposljednju pripremnu nedjelju pred Uskršnji post, u toku koje je dozvoljena upotreba mesa, a koja se završava se mesnim pokladama, a tokom nje se Crkva se sjeća Strašnog suda i toga dana se u hramovima čita Hristovo kazivanje o Posljednjem sudu.

    Nakon ove nedjelje dolazi Siropusna nedjelja, u kojoj upotreba mesa nije dozvoljena, iako pravi post još nije počeo.

  • Vipotnik: Vrše se samo istraživanja, do eksploatacije dug put

    Vipotnik: Vrše se samo istraživanja, do eksploatacije dug put

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik izjavio je da se u resornom ministarstvu ne vodi nijedan postupak koji se odnosi na eksploataciju zlata, litijuma ili drugih ruda i mineralnih sirovina, te naglasio da se i dalje vrše samo istraživanja koja sama po sebi ne predstavljaju ekološku opasnost.

    Od istraživanja do potencijalne eksploatacije je dug put i ako se u eventualnim postupcima iz nadležnosti ovog ministarstva pojavi i najmanja sumnja da bi moglo doći do zagađenja životne sredine i negativnih uticaja na zdravlje ljudi, takvi projekti neće dobiti dozvole. To je stav Vlade Republike Srpske i kompletnog rukovodstva Republike Srpske – poručio je Vipotnik.

    Vipotnik je rekao da Ministarstvo podržava sve aktivnosti koje će doprinijeti rastu ekonomije, a samim tim i životnog standarda građana, ali uz maksimalne mjere zaštite životne sredine.

    • Kada je riječ o najavljenim protestima zbog navodne eksploatacije ruda i mineralnih sirovina – bojim se da se radi o klasičnoj predizbornoj zloupotrebi opravdanog straha od zagađenja životne sredine, a svi strahovi dolaze od nedovoljnog poznavanja stvari- rekao je Vipotnik za Srnu.

    On je podsjetio da su svi postupci iz oblasti zaštite životne sredine i kreirani da spriječe negativne uticaje i uz to – maksimalno transparentni, tako da će stručna i najšira javnost, ukoliko bude zahtjeva za postupanje iz nadležnosti ovog ministarstva, biti blagovremeno obavještavana i maksimalno uključena, što je i zakonska obaveza.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je ranije da će o rudniku i rudarenju litijuma na području Lopara ključnu riječ imati struka, a ne političari.

    • Ako struka kaže da je rudarenje bezbjedno za zdravlje i životnu sredinu, onda će to biti prihvatljivo. Ako kažu da ima bilo koji segment, koji utiče na život građana, onda Vlada Srpske to neće podržati – rekao je Višković.
  • Stevandić uputio čestitku povodom Međunarodnog dana žena

    Stevandić uputio čestitku povodom Međunarodnog dana žena

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić čestitao je svim ženama 8. mart – Međunarodni dan žena, sa željom da im i ovaj praznik donese sreću, porodični i profesionalni uspjeh.

    • Svim ženama, majkama, bakama, sestrama i kćerkama, iskrenim prijateljicama i pouzdanim i vrijednim saradnicama, želim srećan 8. mart! – poručio je Stevandić, naglasivši da su žene stub porodice i našeg društva.

    On je istakao da su žene oličenje hrabrosti, snage i požrtvovanosti.

    • Naša je obaveza da radimo na njihovom osnaživanju, jer sa jakim ženama Republika Srpska je jača, stabilnija i prosperitetnija. Bez uspješnih žena nema ni ekonomskog napretka, koji je veoma važan za svako društvo i državu – naglasio je Stevandić.

    On je istakao da će Narodna skupština Republike Srpske nastaviti da unapređuje zakonodavni okvir radi poboljšanja položaja žena u svim sferama javnog i privatnog života.

    • Želimo da povećamo broj žena na rukovodećim pozicijama, uz sistemsku afirmaciju i dosljednu primjenu prava žena i čvrstu borbu protiv nasilja nad njima – naveo je Stevandić.

    Predsjednik parlamenta izrazio je zahvalnost svim ženama koje su, kako je naveo, dale nemjerljiv doprinos u izgradnji Republike Srpske i razvoju tolerantnijeg i boljeg društva.

    • Ne samo na ovaj praznik, već svaki dan treba da odajemo priznanje i poštovanje svim ženama zbog njihove uloge u društvu. Drage dame, srećan vam praznik! Želim vam mir, zdravlje i sreću – istakao je Stevandić.
  • Šeranić: Prelaskom na trezorski sistem poslovanja domova zdravlja veća finansijska disciplina

    Šeranić: Prelaskom na trezorski sistem poslovanja domova zdravlja veća finansijska disciplina

    Vlada Republike Srpske opredijeljena je da svi domovi zdravlja pređu na trezorski sistem poslovanja, rekao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić i ponovio da bi se na taj način uspostavilo namjensko i plansko trošenje sredstava, odnosno veća finansijska disciplina.

    “Iskustva su pokazala da trezorski način poslovanja omogućava kvalitetnije finansijsko planiranje, upravljanje i kontrolu trošenja javnih sredstava“, istakao je Šeranić.

    Jedna od glavnih prepreka ulaska javnih zdravstvenih ustanova u trezorski sistem, kaže ministar, su poreska dugovanja zdravstvenih ustanova iz prethodnog perioda.

    Podsjetio je da je nedavno imao sastanak sa gradonačelnicima, načelnicima i predstavnicima opština i gradova, kao i direktorima domova zdravlja u Republici Srpskoj koji još nisu prešli na trezorski sistem poslovanja.

    “Osnivačima i domovima zdravlja biće dostavljene jasne smjernice za prelazak domova zdravlja na trezorski sistem poslovanja, a koje opisuju korake aktivnosti za ulazak u trezorski sistem i daju detaljan uvid u to šta za javne zdravstvene ustanove znači prelazak na trezorski sistem poslovanja“, istakao je Šeranić.

    Naglasio je da su pozitivne reakcije na trezorski sistem poslovanja.

    Podsjećamo, dosadašnjim aktivnostima u cilju osiguranja održivosti zdravstvenog sistema Republike Srpske, u trezorski sistem Republike Srpske uvedene su 22 javne zdravstvene ustanove, od toga četiri republičke zdravstvene ustanove – Zavod za stomatologiju, Zavod za sudsku medicinu, Zavod za transfuzijsku medicinu i Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac, te 18 ustanova primarnog nivoa zdravstvene zaštite, odnosno domova zdravlja, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

  • BiH digla ruke od proizvodnje

    BiH digla ruke od proizvodnje

    BiH posjeduje izvanredne mogućnosti kada je u pitanju obradivost zemljišta i poljoprivreda, ali praksa vodi u pravcu toga da je sve manje onih koji se hvataju motike i ostaju na selima u pokušaju da sačuvaju ili ožive domaćinstvo, zbog čega su mnogobrojna područja već odavno zarasla u korov jer tamo više nema ko da obrađuje zemlju, odnosno proizvodi hranu, prije svega za sebe.

    O kolikom problemu se radi najbolje ilustruje informacija da BiH uvozi više od 65 odsto hrane koju konzumiramo, što praktično znači da dva od tri zalogaja nismo zasijali u svojoj bašti, ali, opet ponavljamo, ne zato što ne možemo, već zato što je sve manje zainteresovanih za tako nešto, uz stav da im se to teško isplati.

    Podaci statističkih agencija iz prošle godine kažu da FBiH ima nešto više od 720.000 hektara obradivih površina, a da Republika Srpska raspolaže sa oko milion hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega se skoro polovina ne koristi za proizvodnju hrane.

    “Zaista je tačna informacija da BiH uvozi oko 65 odsto hrane. BiH izvozi hranu u vrijednosti od oko milijardu KM, a uvozi tri milijarde. Dakle, mi smo u deficitu dvije milijarde maraka”, kazao je za “Nezavisne novine” Boris Pašalić, bivši ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

    Kada govorimo o Srpskoj, Pašalić naglašava da su neka područja potpuno poljoprivredno zapuštena, ali da s druge strane postoji stalna potreba za novim zemljištem u Semberiji i Lijevče polju.

    “Tamo imamo razvijenu poljoprivredu, domaćinstva gdje žive mladi poljoprivrednici sa novom mehanizacijom, i njima nedostaje zemljišta. A u područjima koja su iseljena, gdje nema mlade radne snage već su ostali stariji ljudi koji nemaju snage ili resursa da obrađuju zemlju, onda je to zapušteno. Teško je vratiti ljude na selo, one koji su otišli za drugim poslom i ne žele da se bave poljoprivredom”, navodi Pašalić te dodaje da se sa ovakvim problemom suočava i veći dio Evrope.

    Ipak, on ističe da je u prethodne četiri godine u Srpskoj došlo do povećanja iskorištenosti obradivih površina.

    “Došli smo do obradivih 398.000 hektara, što znači da te raspoložive površine rastu. Idemo tim nekim dobrim putem, ali idemo sporo”, rekao je Pašalić.

    Pored toga, bivši resorni ministar naglašava i da uprkos negativnim brojkama o kojima smo govorili na početku teksta, BiH nije zavisna od uvoza hrane.

    “Vidjeli ste da kada se desila pandemija, mi smo uspjeli da obezbijedimo dovoljno hrane za naše ljude, posebno onda kada u onih mjesec dana nije ušlo ni zrno pšenice iz Srbije i Mađarske. Nije tako alarmantna situacija da bismo mi ovdje pocrkali od gladi da se nešto sutra desi, jer čim imate problem, a imate resurs, narod će se okrenuti proizvodnji. Samo ću reći da smo mi 2020. godine kada je počela pandemija podijelili 10.000 sjetvenih paketa. Ljudi koji nikad nisu uzeli motiku u ruke su napravili baštu”, ističe Pašalić.

    U kompletnoj priči on podsjeća da BiH nikada nije potegla mjere koje su joj na raspolaganju i koje bi omogućile da lakše upravlja odnosom uvoza i izvoza.

    “BiH ima mogućnost da ograniči uvoz hrane iz drugih zemalja onda kada te hrane imamo dovoljno iz sopstvenih izvora. Dakle, kad kod nas dospijeva krompir, treba određenim taksama opteretiti uvoz krompira iz Egipta, Albanije… I to je nešto što mi imamo razrađeno zakonom, ali taj mehanizam nikad nije pokrenut od strane Savjeta ministara BiH, što je velika zamjerka”, pojasnio je Pašalić.

    S druge strane, Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kaže za “Nezavisne novine” da su podaci o količini uvoza i izvoza hrane još ozbiljniji od onoga što smo naveli na početku teksta.

    “Mi izvozimo oko milijardu maraka, ali uvozimo više od četiri milijarde KM. Ne treba dalje da idemo”, navodi Bićo.

    Rješenje broj jedan je, dodaje, zaštita domaće proizvodnje i proizvođača, a u tom pravcu on smatra da bi se trebalo razmišljati i o oporezivanju uvoznih proizvoda.

    “Godinama tražimo prelevmane na uvoznu robu, da bi se to na neki način izjednačilo sa domaćim proizvodima, kako bismo bili konkurentni na tržištu. Jer ovo što dolazi izvana su damping cijene, imaju jeftiniju proizvodnju i s tim se ne možemo nositi”, naveo je Bićo.

    On smatra da bi bilo dobro i da se povećaju izdvajanja za poljoprivredu, koja, kada se sabere Srpska, FBiH i Brčko distrikt, iznose oko 400 miliona KM.

    “Iako se sredstva povećavaju iz godine u godinu, proizvodnja je sve manja. Ovo bi trebalo da upali neki alarm. Poskupljuju inputi, a izdvajanja ne mogu da to pokriju. Zato dosta ljudi i odustaje od poljoprivrede i zato nam je sve ovako”, dodao je Bićo.

  • Potrošačka korpa sve praznija

    Da je kriza natjerala građane Republike Srpske da stegnu kaiš i smanje potrošnju jasno je iz najnovijih statističkih podataka, prema kojima je promet u trgovinama na malo, mjeren u tekućim cijenama, u januaru pao za 14,6 odsto u odnosu na decembar prošle godine

    Iako je januar mjesec koji obiluje brojnim slavljima, počevši od Božića, Pravoslavne nove godine do nekoliko velikih slava, čija priprema zahtijeva velike nabavke, podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je promet u trgovinama na malo, kada su u pitanju hrana, pića i duvanski proizvodi, posmatran u tekućim cijenama u prvom mjesecu ove godine bio manji za 11,2 odsto u odnosu na decembar 2023. godine.

    Veliki pad prometa imale su i pumpadžije, jer su statističari izračunali da je u posmatranom periodu prodaja goriva i maziva smanjena za 9,5 odsto.

    Portparol Privredne komore RS Dejan Rauš kaže za “Glas” da su brojni faktori uticali na negativnu statistiku, odnosno na smanjenje prometa u maloprodaji.

    – Trgovine na malo već neko vrijeme su suočene sa izazovima koji uključuju pad prometa uzrokovan prije svega smanjenjem kupovne moći građana, uticajem inflacije i povećanjem cijena ulaznih troškova, a što se odrazilo i na poskupljenje proizvoda. Sve se to u krajnjoj liniji oslikava na godišnje podatke koji nisu ohrabrujući – rekao je Rauš. On je istakao da se građani sve više okreću kupovini samo onoga što im je trenutno dostupno i finansijski pristupačno.

    – Ovaj trend će se vjerovatno nastaviti i u narednom periodu, zbog visokih ulaznih troškova i povećanih troškova proizvodnje. Predviđanja su da će cijene ostati na sadašnjem nivou ili čak dodatno rasti. Ako i dođe do pojeftinjenja, to će biti minimalno – naglasio je Rauš.

    Linker
    Predsjednica dobojskog udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija smatra da je enormno povećanje cijena glavni krivac za pad prometa u trgovinama u Srpskoj.

    – Poskupljenje je natjeralo potrošače da smanje broj artikala u korpi. Nekada se kupovalo pet komada jednog proizvoda, a sada jedan. Vjerujem da bi statistički podaci bili još gori da se u obzir uzimaju prodate količine, a ne finansijski aspekat, koji je zbog poskupljenja “prenaduvan” u odnosu na realno stanje. Građani su primorani da stegnu kaiš, odriču se mnogih stvari, plus što kupuju najjeftiniju robu, ne mareći uopšte za kvalitet – rekla je Šešlija. Prema njenim riječima, već sada je jasno da će se negativan trend nastaviti i u narednim mjesecima.

    – Dolazimo u još goru situaciju zbog povećane minimalne plate, budući da se na dnevnom nivou cijene robe povećavaju od jedan do pet feninga. To prolazi neprimjetno, ali će već od idućeg mjeseca, sigurna sam, prouzrokovati drastičan pad potrošnje i prometa – smatra Šešlija.

    Prasići natjerali na štednju

    Snežana Šešlija kaže da su visoke cijene prasića u januaru mnoge građane natjerale na štednju prilikom kupovine drugih namirnica.

    – Ljudi su za slavu morali kupiti pečenicu, za koju su morali izdvojiti znatno više novca nego godinu ranije, a prasići uglavnom ne ulaze u maloprodaju statistiku. Budući da su se samo za tu stavku prekomjerno istrošili, morali su praviti rezove kod druge robe – pojasnila je Šešlija.

  • Odluka Ustavnog suda neće dovesti do rasta cijena električne energije za potrošače

    Odluka Ustavnog suda neće dovesti do rasta cijena električne energije za potrošače

    Odluka Ustavnog suda Republike Srpske neće dovesti do povećanja cijena električne energije za potrošače u Srpskoj, rečeno je na današnjem sastanku predstavnika Regulatorne komisije za energetiku, predsjednika Srpske Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića, direktora Elektroprivrede Luke Petrovića i resornog ministra Petra Đokića.

    Tom prilikom je usaglašeno da će Regulatorna komisija za energetiku donijeti rješenje kojim će se prilagoditi odluci Ustavnog suda o tarifama za obračun električne energije, objavljeno je profilu Vlade na društvenoj mreži Iks.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik objavio je na Iksu da će Regulatorna komisija za energetiku donijeti rješenje kojim će se prilagoditi odluci Ustavnog suda o tarifama za obračun električne energije i u okviru tarifnih grupa neće postojati podgrupe.

    Premijer Višković je istakao da su predstavnici Republike Srpske brzo djelovali nakon odluke Ustavnog suda Republike Srpske i donijelu odluku kako električna energija ne bi poskupila za građane.

    Poručio je da Vlada Republike Srpske neće dozvoliti da cijena struje bude povećana i da će iskoristiti sve mehanizme da ostane najjeftinija u regionu, kao i do sada.

  • Koliko zarađuju zaposleni u ministarstvima u Vladi Republike Srpske

    Koliko zarađuju zaposleni u ministarstvima u Vladi Republike Srpske

    Prosječna neto plata zaposlenih u ministarstvima republičke Vlade kreće su u rasponu od 1.800 do čak 2.180 maraka, a resor energetike i rudarstva koji vodi Petar Đokić može se pohvaliti najvećom prosječnom platom, dok je najmanja kod njegovog kolege Save Minića koji upravlja poljoprivredom, šumarstvom i vodoprivredom.

    Podaci iz ministarstava u Vladi Srpske o prosječnoj zaradi za svako zasebno pokazuju da pojedini resori sa prosječnom platom i do skoro 900 maraka premašuju republički prosjek, koji prema posljednjim podacima iznosi 1.312 maraka.

    Više od 2.000 KM
    Prosječna isplaćena neto plata za zaposlene u Ministarstvu energetike i rudarstva za januar 2024. godine iznosila je 2.182,86 KM.

    “U ovom ministarstvu zaposleno je 55 radnika, od čega su 52 sa visokom stručnom spremom i tri sa srednjom stručnom spremom”, kazali su “Glasu Srpske” u Ministarstvu energetike i rudarstva RS.

    Slijedi ih resor saobraćaja i veza RS, kojim upravlja Nedeljko Čubrilović, a gdje prema posljednjim podacima prosječna neto plata iznosi 2.148,31 KM, dok nešto manji prosjek ima resor za evropske integracije i međunarodnu saradnju na čijem čelu je Zlatan Klokić. Prema njihovim podacima, prosječna plata isplaćena za januar iznosila je 2.048 KM.

    Ministarstvo pravde, na čijem je čelu Miloš Bukejlović, jedino javno i to svakog mjeseca, objavljuje ove podatke još od 2016. godine, a statistika pokazuje da su zaposleni u ovom resoru u januaru u prosjeku zaradili 2.046 maraka.

    Prosječnom platom koja je veća od 2.000 maraka može se pohvaliti i resor porodice, omladine i sporta kojim rukovodi Selma Čabrić, a prema posljednjim podacima prosjek plate kod njih iznosi 2.027,45 maraka.

    Posljednje, šesto mjesto, ali ništa manje slavno, liste onih koji imaju prosječna primanja iznad 2.000 maraka pripalo je Ministarstvu privrede i preduzetništva kojim rukovodi Vojin Mitrović. Prosječna neto plata prema posljednjim podacima iznosi 2.023 KM.

    Od 1.800 do 2.000 KM
    S druge strane, prosječna zarada u šest resora Vlade Srpske kreće se od 1.900 do 2.000 maraka, a prvo ispod 2.000 maraka je Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje na čijem je čelu Željko Budimir, gdje je prosjek plate 1.974,78 maraka.

    Slijedi ih resor kojim rukovodi Alen Šeranić, odnosno Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, gdje je prosječno isplaćena neto plata u januaru iznosila 1.963,20 KM.

    Prosjek plate u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, na čijem je čelu Bojan Vipotnik, je 1.935,34 marke, a u resoru uprave i lokalne samouprave, kojim rukovodi Senka Jujić, 1.927,70 maraka.

    Nešto manje zarađuju u Ministarstvu finansija, na čijem je čelu Zora Vidović, a gdje prema posljednjim podacima prosječna neto plata iznosi 1.916 KM, dok je u resoru trgovine i turizma, koji vodi Denis Šulić, prosječna neto plata u januaru 2024. godine iznosila 1.902,10 maraka.

    Međutim, ima i resor koji je ispod crte od 1.900 maraka, a to je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

    “Na osnovu analize na bazi januara 2024. godine, prosječna neto plata isplaćena za zaposlene iznosi 1.811,15 KM”, kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.

    “Glas Srpske” je pitanja poslao i na adresu ministarstava prosvjete i kulture, unutrašnjih poslova te rada i boračko-invalidske zaštite kojim upravljaju Željka Stojičić, Siniša Karan i Danijel Egić, ali od njih odgovore nisu dobili.

    Podaci o prosječnim zaradama zaposlenih u ministarstvima pokazuju da je onaj ko je uspio da dobije posao u javnom sektoru na dobitku, a da za rezultate svoga rada ne mora da se sekira, kazao je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

    Naglasio je da su zbog takve situacije najpoželjniji poslovi u javnom sektoru, jer niko ne odgovara za rezultate svog rada kao što je to u privatnom sektoru.

    “S druge strane, vidimo da se narušava dogovor ili sugestija Svjetske banke po kojoj ne treba zapošljavati nove radnike u javnom sektoru i povećavati plate. Kao što vidimo, to se ne poštuje, a veliko je pitanje iz čega će se sve to moći i isfinansirati s obzirom na to da su prihodi od indirektnih poreza u porastu, ali i obaveze po osnovu vraćanja kredita rastu, dok su direktni porezi u padu”, rekao je Pavlović za “Glas Srpske”.

    To u prevodu, naglašava, znači da će javni sektor ili morati da uzima kredite da bi isplaćivao plate ili da te plate smanjuje.

    “Drugu opciju je veoma teško izvesti jer je uglavnom riječ o zaposlenima koji su iz određenih krugova i partija koje su na vlasti”, zaključio je Pavlović.

    Sindikat
    Predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić rekao je da visokom prosjeku plata u ministarstvima najviše doprinose rukovodeći kadrovi.

    “Nisu računate plate namještenika koji nemaju status službenika, a rade u tim ministarstvima. S druge strane, ako posmatramo to na način da je jedan načelnik odjeljenja, koji je zadužen za izradu nekog zakona, imao 1.800 pa i 1.900 maraka primanja, a iz toga izuzmemo topli obrok i regres, dođemo do toga da on ima platu oko 1.500, 1.600 KM, što i nije tako velika plata u odnosu na druga zanimanja, gdje zaposleni nisu uložili znanje da bi radili najsloženije poslove za državu”, kazao je Marić.