Kategorija: Društvo

  • Radnici “Šuma RS” sutra počinju štrajk

    Radnici “Šuma RS” sutra počinju štrajk

    Šumska gazdinstva širom Republike Srpske, sutra stupaju u štrajk upozorenja, saopšteno je iz Jedinstvene udružene sindikalne organizacije u “Šumama Republike Srpske”.

    Iz ove organizacije traže da Uprava preduzeća bez odlaganja poveća plate radnicima i to kroz povećanje cijene rada, koja bi, kako zahtijevaju trebalo da bude 175 KM, umjesto dosadašnjih 140 KM.

    Odluku o stupanju u štrajk, potvrdili su predstavnici Šumskih gazdinstava “Vrbanja”Kotor Varoš, “Vučevica” Čajniče, “Klekovača Potoci” Istočni Drvar, ŠG “Romanija” Sokolac, ŠG “Oštrelj-Drinić” Drinić, ŠG “Milići” Milići, ŠG “Birač” Vlasenica, ŠG “Visočnik” Han Pijesak, kao i radnici zaposleni u “Centru za gazdovanje kršom” Trebinje i Šumska uprava “Šekovići”.

    “Još jednom poručujemo Upravi ovog preduzeća da je strpljenje radnika isteklo i da će radnici, kao što smo i najavili prošle sedmice, od sutra stupiti u štrajk upozorenja, kada će u ŠG ‘Vrbanja’, ‘Romanija'Sokolac i ‘Visočnik’ biti održani prvi u nizu štrajkova po Šumskim gazdinstvima, do ispunjenja naših zahtjeva”, navodi se, između ostalog, u saopštenju koje je potpisao Dušan Marković, predsjednik Jedinstvene udružene sindikalne organizacije u “Šumama Republike Srpske”.

    Iz sindikata navode da je u posljednjih 14 godina cijena rada povećanja samo jednom, i to u iznosu od 10 KM, te da je traženo povećanje neophodno zbog, kako kažu, galopirajuće inflacije, svakodnevnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica i rekordnih cijena goriva.

    Najavljeni štrajkovi upozorenja po Šumskim gazdinstvima širom Republike Srpske održaće se od 30. juna do 4. jula 2022. godine, a pridružiće im se i radnici ostalih Šumskih gazdinstava u narednim danima, rečeno je iz sindikata.

  • Paklene vrućine: Na snazi narandžasti meteoalarm zbog visoke temperature

    Paklene vrućine: Na snazi narandžasti meteoalarm zbog visoke temperature

    Na području Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/ i dalje je na snazi narandžasti meteoalarm zbog visoke dnevne temperature vazduha i vrijednosti UV indeksa.

    Od danas do petka, 1. jula, očekuje se dnevna temperatura vazduha između 33 i 38, na jugu i lokalno na sjeveru do 40 stepeni Celzijusovih, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Stanovništvo je upozoreno da preuzme mjere opreza i da bude spremno na prekid aktivnosti na otvorenom, kao i da djeluje u skladu sa savjetima koje su dali ovlašteni organi.

  • Uskoro Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju – trudnicama na bolovanju puna plata

    Uskoro Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju – trudnicama na bolovanju puna plata

    Republika Srpska bi uskoro trebalo da dobije Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju kojim je predviđeno da trudnicama koje moraju da održavaju trudnoću bude isplaćena plata u punom iznosu. Nacrt ovog Zakona je usvojen na posljednjoj sjednici Narodne skupštine. Cilj zajednice je zdrava beba, ali i zadovoljna majka.

    Sve je još u formi Nacrta zakona, a detalji i način ostvarivanja biće utvrđeni nakon svih procedura za donošenje novog zakona o obaveznom zdravstenom osiguranju. Osiguranici će sa tim detaljnije da se upoznaju u Fondu zdravstva Srpske.

    Ginekolozi Srpske podržavaju ovu inicijativu. Pojašnjavaju da se u prvom tromjesečju trudnoće uoče rizici zbog kojih je neophodno čuvanje trudnoće. Među rizike za čuvanje trudnoće spadaju ako su žene imale spontani pobačaj, prijevremeni porođaj, hiruršku intervenciju na reproduktivnim organima, ako trudnice imaju hronične bolesti, poput oboljenja štitne žlijezde.

    Ovo je jedna od predloženih mjera Srpske da bi nam se više djece rađalo. Nažalost, sve je više problema prilikom začeća kod mlade populacije, pa je bar neki vid finansijskog rasterećanja olakšanje u borbi za zdravo potomstvo.

  • Trivićeva najavila novo povećanje plata u oblasti prosvjete i kulture

    Vlada Republike Srpske je na prethodnoj sjednici, po hitnom postipku usvojila prijedlog zakona o povećanju plate, a mislimo da bi povećanje trebalo da bude od avgusta, rekla je ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Natalijom Trivić.

    – Od 2019. godine ovo je šesti put da se povećava plata za zaposlene u prosvjeti i kulturi, što oni svakako i zaslužuju – rekla je Trivićeva.

    Kako Trivićeva navodi, ovaj put plata se povećava jednako, po modelu socijalne pravde.

    – Očekujemo povećanje plate svima u iznosu od 100 KM, već od avgustske plate – dodala je Trivićeva.

    Kada je riječ o Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju Trivićeva ističe da je fokus tog zakona da se neke stvari unaprijede, kako bi bilo bolje učenicima, ali i radnicima u prosvjeti i kulturi, prenosi RTRS.

    – Znanje je nešto što je neotuđivo – zaključila je Trivićeva.

  • Sindikat apeluje na nadležne da sklone radnike sa sunca

    Sindikat apeluje na nadležne da sklone radnike sa sunca

    Za građevinske radnike nema predaha i njihov posao ovisi o potpisanim rokovima gradnje, a ne od vremenskih uvjeta, pa tako iz Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti Republike Srpske apleuju na nadležne da što prije donesu akt kojim će doći do preraspodjele radnog vremena, te da se radnici što prije sklone sa sunca.

    Visoke temperature su uveliko počele, a u toku ove sedimice se najavljuju temperature i više od 40 stepeni.

    Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti Republike Srpske, kazala je za “Nezavisne novine”  da apleuju da se donese bilo kakav akt koji će primorati poslodavce da sklone radnike sa vrućina.

    “Mi apelujemo na poslodavce da sklonu ljude sa ovih vrućina, da se izvrši preraspodjela radnog vremena,  a na nadležnim ministarstvima je zadatak da i oni pokušaju zaštiti ljude određenim aktom, odnosno koje su to temperature na kojima nije dozvoljen rad”, rekla je Vrabčićeva.

    Kako je istakla, od dest sati ujutru kreću visoke temperature  i traju do 18 časova, a kako navodi najbolje bi bilo da radnici ne rade od 11 do 17 časova.

    “Najbolje bi bilo da se zajedno dogovore sindikat i nadležna ministarstva šta uraditi. Najgore je da se nešto nameće i najbitnije je da se ljudi smaknu sa ovih vrućina”, rekla je Vrbačićeva.

    Prema njenim riječima, postoje radovi koji se mogu završiti unutra, a bitno je napraviti pravilnu preraspodjelu rada.

  • Deset najvećih dužnika u Srpskoj duguje 322,93 miliona

    Deset najvećih dužnika u Srpskoj duguje 322,93 miliona

    Zbog neizmirenih poreskih obaveza, javne ustanove i preduzetnici u Republici Srpskoj duguju milione KM.

    Među najvećim poreskim dužnicima u Srpskoj su javne zdravstvene ustanove i firme kod kojih su pokrenuti postupci stečaja ili likvidacija.

    Deset najvećih dužnika, od kojih su sedam zdravstvene ustanove, zaključno sa 30. aprilom ove godine, duguju 322,93 miliona KM. Listu 10 najvećih dužnika, pored zdravstvenih ustanova, zatvaraju “Birač” iz Zvornika, koji je u stečaju, “Swisslion IAT” A.D. Trebinje i “UNIS fabrika cijevi” A.D. Derventa.

    Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, zbirni dug svih poreskih obveznika na kraju prošle godine premašio je 1,2 milijarde KM.

    “Ukupne dospjele, a neizmirene obaveze za poreze i doprinose na dan 31. decembra 2021. godine iznosile su 1,257 milijardi KM”, kazali su iz Poreske uprave za “Nezavisne novine”. Iz ove uprave, ipak, poručuju da je u posljednje tri godine djelimično zaustavljeno gomilanje poreskih dugovanja.

    “Ukupan dug na kraju prošle godine smanjen je za oko 50 miliona KM”, navode iz ove uprave.

    Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da podaci Poreske uprave pokazuju da su zdravstvene ustanove u odnosu na prethodni period smanjile svoja dugovanja, ali da je to i dalje ogroman teret koji rukovodstvo tih ustanova ne može riješiti bez pomoći nadležnih.

    “To je nešto što budžet ako se vodi na transparentan i efikasan način može podnijeti. Imamo ovdje dva pitanja… Taj dug će se u jednom trenutku morati skinuti s leđa zdravstvenih ustanova zato što one objektivno nisu u stanju da ga vrate. A drugo pitanje koje treba postaviti je odgovornost menadžmenta tih ustanova i zašto su uopšte dozvolili da se generiše tako veliki dug”, naglašava Đogo.

    I kod javnih preduzeća, navodi on, je slična situacija po pitanju neisplaćenih poreskih obaveza.

    “Javna preduzeća u principu treba da postoje da pružaju neke usluge na tržištima gdje postoji tzv. prirodni monopol, dakle tamo gdje ne mogu nastupiti dvije ili više kompanija gdje bi jedna kompanija u privatnim rukama iskoristila monopolističku poziciju i nametnula neke cijene koje bi bile neopravdano visoke. Ovdje se postavlja pitanje da ako vam je neko dao monopolističku poziciju, kako je moguće da vi generišete dug. Prosto se to ne može očekivati”, smatra Đogo.

    Iz Poreske uprave RS ističu da je prinudna naplata jedan od mehanizama koji ima uprava kada pokušava da dođe do svojih potraživanja. Tom postupku, pojašnjavaju, prethodi slanje opomene poreskim obveznicima. Ukoliko i to ne pomogne, kreće se sa blokadom žiro računa, obustavom primanja obveznika, pljenidbom gotovine, kao i pokretnih ili nepokretnih stvari.

  • U BiH za pet mjeseci došlo alkohola vrijednog 74 miliona

    U BiH za pet mjeseci došlo alkohola vrijednog 74 miliona

    Tokom prvih pet mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu je od alkoholnih pića najviše uvezeno piva, dok je iz BiH u druge zemlje najviše plasirano rakije i žestokih pića.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom prvih pet mjeseci ove godine uvezeno je 62.707.948 kilograma alkohola vrijednosti 73.867.706 KM.

    Kako se navodi u ovim podacima, dominira uvoz piva i žestokih pića, poput rakije, likera i drugih.

    “U toku prvih pet mjeseci ove godine uvezena su 56.429.323 kilograma piva dobijenog od slada vrijednosti 45.249.852 KM. U istom periodu ove godine uvezeno je 2.712.710 kilograma vina od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina i mošt od grožđa ukupne vrijednosti 12.164.124 KM. Ove godine je uvezeno nedenaturisanog etilnog alkohola sa volumenskim sadržajem alkohola manjim od 80 odsto, kao što su rakije, likeri i ostala alkoholna pića, i to 1.886.904 kilograma ukupne vrijednosti 13.847.889 KM”, stoji u podacima UIO BiH.

    Kako se ističe u ovim podacima, tokom ove godine najviše alkohola u Bosnu i Hercegovinu je došlo iz Srbije, i to za ukupno 28.681.455 KM.

    “Nakon Srbije, slijedi uvoz alkohola iz Hrvatske, i to za 18.810.051 KM”, rekli su za “Nezavisne novine” iz UIO BiH.

    S druge strane, u toku prvih pet mjeseci iz Bosne i Hercegovine je izvezeno ukupno 5.696.216 kilograma alkohola ukupne vrijednosti 13.496.236 KM.

    “Od ovog broja najviše je izvezeno rakije, likera i ostalih alkoholnih pića, i to 778.050 kilograma vrijednosti 7.648.461 KM. Zatim slijedi izvoz vina od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina u iznosu od 3.256.538 KM, te izvoz piva za iznos od 2.587.549 KM”, kažu u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

    Najviše alkohola smo u toku ove godine izvezli u Srbiju, i to 4.534.969 KM.

    “Nakon Srbije, najviše alkohola je izvezeno u Hrvatsku za 3.627.429 KM, te Slovačku za 2.882.020 KM”, ističe se u ovim podacima.

    Ekonomista Slaviša Raković smatra da ovi podaci pokazuju da je uvoz alkohola iz Srbije i Hrvatske, ali i plasiranje ovih proizvoda u ove zemlje dokaz tradicije.

    “Pored tradicije da uvozimo, ali i izvozimo alkohol u Hrvatsku i Srbiju, dokaz je i to da jednostavno na ovom podneblju imamo isti ukus za ove vrste pića. Kada govorimo o pivu, normalno je da se pivo iz Hrvatske i Srbije pije kod nas, a tako isto da se naše domaće pivo pije u tim zemljama”, pojasnio je Raković.

    Na pitanje da li Bosna i Hercegovina ima potencijal za veći izvoz alkohola, s obzirom na to da je mnogo veći uvoz od izvoza, Raković odgovara da je moguće, ali veoma teško.

    “Možda bi se moglo nešto učiniti na tome da se više izvozi pivo i da se obogati ponuda u regionu. Što se tiče vina i žestokih pića, i tu ima potencijala, ali ne vjerujem da možemo nešto više učiniti kako bi se taj izvoz drastično povećao”, zaključio je Raković.

  • Naučnici zatečeni otkrićem da ćelije krvi nastaju iz dva različita izvora

    Naučnici zatečeni otkrićem da ćelije krvi nastaju iz dva različita izvora

    Naša tijela su toliko komplikovana da čak i najvitalniji i dobro proučeni sistemi i dalje iznenađuju naučnike. Studija sprovedena na miševima, otkrila da ćelije krvi sisara, možda potiču iz dva različita izvora.
    Istorijski gledano, ljudi su vjerovali da većina naše krvi potiče od veoma malog broja ćelija koje na kraju postanu krvne matične ćelije, takozvane matične ćelije hematopoeze, objašnjava provesor Fernardo Kamarago, molekularni biolog sa Univerziteta Harvard koji je učestvovao u istraživanju.

    “Bili smo iznenađeni kada smo pronašli još jednu grupu progenitornih ćelija koje ne potiču od matičnih ćelija. One čine većinu krvi u fetalnom periodu, sve do mladog odraslog doba, a zatim postepeno počinju da se smanjuju”, dodaje Kamarago. Ove ćelije su poznate kao embrionalni multipotentni progenitori (eMPP).

    Matične ćelije hematopoeze se formiraju u ranom razvoju iz ćelija koje oblažu arterije. Ranije se smatralo da se eMPP odvajaju od ovih ćelija u nekom trenutku u ranom razvoju.

    Koristeći nedavno razvijene tehnike genetskog barkodiranja, biomedicinski naučnik sa Harvardskog univerziteta, Sašin Patel i njegove kolege, uspejli su da prate ćelije koje se dijele kako bi vidjeli da matične ćelije hematopoeteze i eMPP nastaju iz iste obloge.

    Da bi to uradili, istraživači su ubacili dijelove DNK sekvenci koje je lako detektovati na mjesto u genomu ćelije miša koje bi se prenijelo na sve njihove ćelijske potomke, prenosi “B92”.

    Ovo im je omogućilo da prate poreklo svih svojih ciljnih ćelija, otkrivajući eMPP podeljene na ćelije odgovorne za većinu limfoidnih ćelija (određeni tip belih ćelija) kod miševa u razvoju. Čini se da su ove eMPP ćelije majke mnogih imunoloških krvnih zrnaca, uključujući bela krvna zrnca (B i T ćelije).

  • I vaspitači u vrtićima traže povišicu

    I vaspitači u vrtićima traže povišicu

    Sindikat obrazovanja, nauke i kulture apeluje na sve lokalne zajednice da povećaju plate vaspitačima u vrtićima i zaposlenima u ustanovama kulture u Srpskoj čiji rad se finansira iz budžeta opština i gradova.

    Apelujemo i ovaj put na sve lokalne zajednice da pronađu način da povećaju plate, zbog galopirajuće inflacije. Mi smo kao sindikat preuzeli sve kako bi do toga i došlo, što je i preporuka Saveza opština i gradova. Međutim, ono što je bitno u ovom trenutku jeste da Ministarstvo prosvjete i kulture RS, odnosno Vlada RS i Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS, moraju i trebaju da potpišu posebne kolektivne ugovore, kako bismo na kvalitetan način definisali početne koeficijente i početne cijene rada i kako bi učinili prvi korak u ujednačavanju ovih ljudi u cijeloj Republici Srpskoj. Takvi kolektivni ugovori već postoje i ne tražimo ništa više – poručio je Dragan Gnjatić, predsjednik ovog Sindikata.

    Članovi Regionalnog odbora i Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS traže od Natalije Trivić, ministra prosvjete i kulture u Vladi RS, da što prije potpiše Posebne kolektivne ugovore za zaposlene u predškolskim ustanovama Republike Srpske i ustanovama kulture, koje se finansiraju iz budžeta lokalnih zajednica.

    Poručuju da im je jasno da Vlada, odnosno resorno ministarstvo ne može nametnuti lokalnoj zajednici koeficijente i primanja, ali “takvi kolektivni ugovori postoje i zato je važno načiniti prvi korak, jer je situacija zaista teška.”

    Gnjatić podsjeća da se o ovoj temi konstantno priča već šest mjeseci.

    Draginja Bradašević, predsjednica Sindikalne organizacije JPU „Naša radost“ Modriča, poručuje da su radnici nezadovoljni.

    – Želim da istaknem nezadovoljstvo radnika u predškolskim ustanovama, jer nama plate nisu povećane. Svi ostali su dobili kakvo-takvo povećanje, a mi smo pali na dno. Zato očekujemo da se u kratkom roku riješi i naše pitanje i da dobijemo povećanje plata – poručuje ona.

  • Očekuje li BiH nestašica nafte i drugih proizvoda?

    Očekuje li BiH nestašica nafte i drugih proizvoda?

    Prije nekoliko dana mnoga mjesta u Sloveniji ostala su bez goriva. Nadležni u zemljama regije smatraju da se nestašice mogu pojaviti jer građani na rast cijena reagiraju gomilanjem. Kakva je situacija u našoj državi pitali smo institucije.

    U BiH pitanje zaliha robnih rezervi entiteti Federacija BiH i Republika Srpska različito rješavaju. U FBiH Direkcija robnih rezervi vrši poslove formiranja, nabavki, teroritorijalnog razmještaja, smještaja i čuvanja roba, obnavljanja i korištenja robnih rezervi, dok je u Republici Srpskoj za te poslove zaduženo Ministarstvo trgovine i turizma jer su Robne rezeve RS-a društvo u stečaju.

    Rezerve nafte u Federaciji BiH

    “Prije 15-tak dana je projekat koji je 30. godina bio imovinsko-pravno neriješen, dočekao da se riješi. Radovi su u dobro odmakloj fazi. Radi se o 50 miliona litara koji će naredne godine biti spremni za pripremu prijema obavezujućih rezervi. Da sam ih ranije imao, sad bih ih imao zapunjene. Što se tiče Živinica i otvaranja terminala tečnih tereta prije 15 mjeseci, tamo imamo nekih 7,8 miliona litara za ne daj Bože prvi udar, kao dovoljni ali ni blizu onoga što bismo trebali imati sukladno zakonu o naftnim derivatima”, kazao je za Klix.ba predsjednik uprave Operator Terminali Federacije BiH, Hermedin Zornić.

    U Bihaću su, navodi Zornić, u problemima sa tenderima zbog žalbi i tužbi na proces javnih nabavki jer se određene kompanije bave “obaranjem tendera”, čime smatra da bi bilo dobro da se pozabave nadležne institucije.

    “I ovu robu koju imamo, znate koliko je tender trajao, godinu i šest mjeseci. Firme koje se žale, apelujem, neka institucije traže ko su i neka se radi revizija žalbe, odgovorno tvrdim da tako reketiraju, ništa drugo ne rade”, ističe Zornić.

    Na posljednjoj sjednici Naftnih terminali Federacije su dobili instrukciju od Vlade FBiH da 52 miliona litara nafte iz terminala Ploče spreme i povuku u Federaciju BiH u slučaju većeg udara na ekonomiju ili nestašica.

    “Imamo nalog Vlade Federacije, da ako se ovo nastavi, u prioritetu imamo sporazum, odmah povučemo 80 miliona litara. Nama je problem još par mjeseci da stavimo Blažuj na mjesto gdje pripada, sa količinom od 50 miliona litara”, ističe Zornić.

    Podsjeća da je cijena barela nafte tokom 2012. godine bila identična sadašnjoj na svjetskom i evropskom tržištu.

    “Cijena maloprodajna je bila 2,15 KM. Odakle sad cijena 2,60 KM. Ovo je fizirano i nije ok. Najveći problem je Zakon o slobodnom formiranju cijena, dakle ljudi uzimaju maržu koliko smatraju da trebaju”, kazao je predsjednik uprave NTF-a.

    Projekcija je da bi zalihe nafte za unutrašnju potrošnju u Federaciji BiH mogle trajati mjesec dana, a za naftu iz NTF Ploče bilo bi potrebno 10 dana da se prebaci iz Hrvatske u FBiH, te bi bila dostatna za 2 do 3 mjeseca upotrebe. U to nije uključena nafta iz Robnih rezervi FBiH.

    “Oni imaju svoju robu i mogli bi izaći u susret u ovoj priči, njihova roba je namjenska i koristi se kroz aspekte plavog dizela i šta je već potrebno za poljoprivredu, ali ja bih je svakako planirao”, zaključio je Zornić.

    Robne rezerve Republike Srpske

    Zakonom o interventnim nabavkama Republike Srpske uređuje se način interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu Republike Srpske.

    “Predmetnim Zakonom definisano je da ozbiljni poremećaji na tržištu podrazumijevaju poremećaje na tržištu koji nastaju u slučaju velikih prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških, ekoloških katastrofa, ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti i drugih vanrednih prilika koje dovode do nestašice dobara za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva”, istakli su iz Ministarstva trgovine i turizma RS-a za naš portal.

    Proizvodi, robe i sredstva interventne nabavke su:

    osnovni poljoprivredni proizvodi (uključujući i rezerve mesa u živoj stoci),
    industrijsko-prehrambeni proizvodi neophodni za ishranu stanovništva,
    određeni industrijsko-neprehrambeni proizvodi, sirovine, reprodukcioni materijal,
    energetski proizvodi, derivati nafte i druga sredstva potrebna za proizvodnju i transport robe.
    “Takođe, odredbama Zakona o interventnim nabavkama Vlada Republike Srpske jednom godišnje, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, donosi Plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava, kojim se definišu vrsta, količina i vrijednost proizvoda, robe i sredstava, kao i nosioci snabdijevanja u jedinicama lokalne samouprave”, ističu.

    Ministarstvo trgovine i turizma u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave sačinjava listu nosilaca snabdijevanja, a nosioci snabdijevanja su kompanije i osobe koje su u mogućnosti da na najbolji način, blagovremeno i efikasno, učine dostupnim proizvode, robu i sredstva.

    Robe koje su predmet interventnih nabavki mogu se podijeliti u tri osnovne grupe:

    Industrijsko prehrambeni i neprehrambeni proizvodi za potrebe stanovništva,
    Roba za potrebe privrede,
    Nafta i naftni derivati.
    Planom interventnih nabavki za 2022. godinu, sačinjena je lista od 856 dobavljača u 51 lokalnoj zajednici u Republici Srpskoj, a opštine Kupres, Oštra Luka, Rudo, Istočni Drvar, Kalinovik, Petrovac, Vukosavlje, Kneževo, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Krupa na Uni i Srebrenica izjasnile su se da nemaju registriranih privrednih društava, pravnih i fizičkih lica koja su osposobljena, da vrše ulogu nosioca snabdijevanja.

    “Interventno snabdijevanje u ovim lokalnim zajednicama će se, u slučaju potrebe, sprovoditi u skladu sa odredbama zakona”, objasnili su iz ministarstva.

    U slučaju uočenih poremećaja, Vlada RS-a će donijeti Odluku kojom proglašava postojanje ozbiljnih poremećaja na tržištu, a finansijska sredstva za interventne nabavke proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja obezbjeđuju se u budžetom.

    Kada nastupe elementarne nepogode i drugi ozbiljni poremećaji na tržištu, industrijsko prehrambeni i neprehrambeni proizvodi su osnovne životne namirnice neophodne za ishranu (ulje, brašno, šećer, riža, so, palenta, konzerve hrane) i ličnu higijenu (prašak za veš, šampon za kosu, sapun, četkica za zube, pasta za zube, peškir, sredstvo za pranje suđa, toalet papir i po potrebi pelene za odrasle).