Kategorija: Banja Luka

Banjalučka policija za pse ove godine je zaprimila 307 prijava, od kojih se najveći broj odnosi na prijavljivanje pasa lutalica.

Komunalna policija, u sklopu koje djeluje policija za pse, putem dežurnog telefona, elektronskim putem ili pismeno, od početka godine primila je 307 prijava, a od osnivanja taj broj iznosi oko 1.200 prijava.

“Najveći broj prijava odnosi se na prisustvo pasa lutalica, izvođenje pasa bez povoca i zaštitne korpe, te na površine koje za to nisu predviđene, kao što su parkovi, školska dvorišta i slično, držanje pasa u zgradama kolektivnog stanovanja bez saglasnosti ZEV-a i drugo”, kazali su za “Nezavisne” iz komunalne policije, u sklopu koje djeluje policija za pse.

Držanje kućnih ljubimaca na teritoriji grada Banjaluke definisano je Odlukom o komunalnom redu.

“Tom odlukom je propisan način držanja kućnih ljubimaca u objektima kolektivnog stanovanja, u dvorištu, način izvođenja i šetnja određenih pasmina, na kojim mjestima je zabranjeno izvođenje pasa i na kojima se slobodno mogu puštati bez povoca i slično”, istakli su oni.

Kako dodaju, u objektima kolektivnog stanovanja mogu se držati kućni ljubimci uz saglasnost zajednice etažnih vlasnika ili saglasnost većine etažnih vlasnika.

“Pas se može držati u ograđenom dvorištu na način da mu je onemogućen izlazak i ugrožavanje prolaznika i drugih lica, u suprotnom mora biti vezan na lancu ili u boksu, na ulazu u dvorište mora biti istaknuta tabla “Čuvaj se psa”. Ukoliko pas pri izvođenju iz stana zaprlja stepenište, stazu, put, zelenu površinu i slično, vlasnik psa je dužan da zaprljanu površinu očisti, opere, a po potrebi i dezinfikuje. Zabranjuje se izvođenje pasa na dječjim igralištima, u dvorištima predškolskih, školskih i zdravstvenih ustanova, a radi identifikacije, vlasnici pasa dužni su da izvrše trajno označavanje pasa mikročipom”, objasnili su oni.

Dodaju da se u slučaju nepoštovanja propisa definisanih Odlukom o komunalnom redu izdaje prekršajni nalog u iznosu od 1.000 KM.

“Komunalna policija trenutno ima dva komunalna policajca koja djeluju u sklopu policije za pse, a koji vrše kontrolu vlasničkih pasa, odnosno vlasnika i poštovanje odredaba Odluke o komunalnom redu koje su vezane za držanje kućnih ljubimaca, kao što su korištenje zaštitne korpe za velike pse i opasne rase, da se prilikom izvođenja koristi povodac, da se počisti poslije kućnog ljubimca i slično”, istakli su oni.

U Banjaluci, kao i u ostalim gradovima, prisutna je, kako kažu, pojava pasa lutalica, a sve zaprimljene prijave u vazi sa prisustvom pasa lutalica na području grada Odjeljenje za inspekcijske poslove i komunalnu policiju proslijedi Odjeljenju za komunalne poslove, u čijoj je nadležnosti higijeničarska služba.

“Odjeljenje za komunalne poslove izdaje nalog higijeničarskoj službi, koja u skladu sa Odlukom o organizaciji i radu higijeničarske službe vrši zbrinjavanje neregistrovanih pasa u centralno gradsko prihvatilište, odnosno azil na Manjači”, objasnili su oni.

Iako grad na Vrbasu već decenijama živi u miru, ulicama Banjaluke i danas marširaju srpske vojvode i partizanski komandanti, kosovski junaci, ustaničke čete i proleterske brigade. Od 710 banjalučkih ulica i trgova, najviše je onih koji nose ratnička imena.

Jest da Banjaluka ima i Čarobnu i Cvjetnu i Ulicu dječjeg osmjeha, ali plavim tablama sa imenima ulica dominiraju ličnosti iz prohujalih ratova i ustanaka.

Od 710 ulica i trgova banjalučkih, po konkretnim osobama, bilo da se radi o stvarnim istorijskim ličnostima, ili likovima iz književnih djela ili iz mitologije, nazvano je 440 ulica.

Po ostalim obilježjima, od kojih su najbrojniji geografski toponimi, nazvano je 270 ulica.

Od 440 ulica nazvanih po ljudima, skoro 40 odsto njih nose imena po ratnicima i ratnicama, uključujući i ustanike, srednjevjekovne vitezove i vojne komandante. To je skoro četvrtina od ukupnog broja ulica.

U tom ratničkom ešalonu, ubjedljivo najbrojniji su partizani i partizanke.

Po partizanim je nazvana čak 81 ulica, od ukupno 158 “ratničkih” ulica. Po srpskim borcima iz ratova i ustanaka prije Drugog svjetskog rata nazvano je 49, a po borcima Vojske Republike Srpske, koji su poginuli u ratu devedesetih, 28 ulica.

Po četnicima ili četničkim ideolozima nazvano je 5 ulica u Banjaluci.

Uz to 29 ulica nosi imena po ratnim jedinicama ili grupama, bilo da se radi o partizanskim, ili jedinicama Vojske Republike Srpske, ili opštijim nazivima, kao što su ulica Manjačkih ustanika, Palih boraca, ili Neznanih junaka.

Mnoge ulice u Banjaluci nose imena po partizanima, koji su danas malo poznati, kao što su komesar Dušan Jokić, ljekar i vijećnik AVNOJ-a Vojislav Đedo Kecmanović, partizanka Marija Dimić ili Vid Nježić, narodni heroj iz Gornjih Vijačana.

S druge strane, svoje ulice u Banjaluci nemaju na daleko poznate narodne heroine, Banjalučanka Vahida Maglajlić i Drvarčanka Mika Bosnić, a ni Rudi Čajaveć, prvi partizanski pilot po kojem se nekad zvala najveća i najpoznatija banjalučka fabrika.

Kad su u pitanju drugi ratnici, Banjaluka ima, na primjer, ulice nazvane po Hajduk Veljku, po kosovskom mitskom junaku Milošu Obiliću, hajdučkom harambaši i ustaniku iz okoline Drvara Golubu Babiću, i po Relji Krilatici, velikašu iz 14. vijeka, koji je u narodnim pjesmama bio “pobratim Kraljevića Marka”.

A i Marko Kraljević, naravno, ima u Banjaluci svoju ulicu. U naselju Obilićevo, koje mnogi Banjalučani i danas zovu Mejdan, Markov “prvi komšija” je Todor od Stalaća, jedina ličnost koja u Banjaluci ima 2 ulice.

Dakle, jedna je ulica nazvana po Todoru od Stalaća, srpskom feudalcu iz 14. vijeka, a druga po Vojvodi Prijezdi, kako su Todora opjevali u epskim narodnim pjesmama.

Došlo je do značajnog pojeftinjenja energenata poput drva i peleta, pa zbog toga smatramo da je krajnje vrijeme da dođe i do korekcije cijena grijanja u našem gradu, poručio je predsjednik GO DEMOS Banjaluka Boran Bosančić.

Bosančić, koji je nosilac liste DEMOS na lokalnim izborima u Banjaluci, kaže da građani već godinama plaćaju previsoke račune za grijanje i da tome treba stati na kraj.

– Cijena grijanja u Banjaluci je previsoka, dok se kvalitet usluge često ne podudara s cijenom. Svake zime suočavamo se s istim problemima – pucanje cijevi, neadekvatna isporuka toplote, te naselja i ulice koje ostaju bez grijanja u najhladnijim danima – ističe Bosančić.

Zato zahtjeva da se već sada krene sa testiranjem sistema grijanja, kako bismo izbjegli neprijatnosti koje se ponavljaju iz godine u godinu.

– Vjerujemo da u Eko toplani nešto trenutno poduzimaju, ali ovaj tempo do sada nije bio dobar. Ne smijemo dozvoliti da se u decembru suočimo s kriznim situacijama u kojima brojni građani ostaju bez grijanja. Gradski budžet izdvaja dovoljno sredstava za ove svrhe, a građani uredno plaćaju svoje račune. Stoga, zaslužujemo kvalitetno i efikasno grijanje kao osnovni uslov za normalan život – poručuje Bosančić.

Pozivamo nadležne da hitno reagiraju, te da transparentno informišu javnost o koracima koji će biti preduzeti kako bi se osiguralo da predstojeća grejna sezona prođe bez problema i po realnim cijenama, dodaje on.

– Ovo nije samo pitanje finansija, već osnovnog prava na pristojan život u našem gradu – zaključuje Bosančić.

U moru populizma i antikampanje, Ujedinjena Srpska je ponudila konkretno i realno ješenje za jedan od gorućih problema u Banjaluci, ali i šire, a to su gužve u čekaonicama kod ljekara.

Tim stručnjaka koji čine dr Vladimir Krivokuća, mr ph. Vesna Vipotnik, mr ph. Nataša Milanović i dr Slobodan Grahovac, na čelu sa dr Nenadom Stevandićem, ima ideju kako da već od iduće godine nestanu duge liste čekanja.

Oni ne predlažu skupa rješenja, poput gradnje bolnice u Banjaluci, nego da se na najbolji način iskoriste postojeći medicinski resursi, koje nesporno imamo.

O čemu se radi?

Plan je da se u dogovoru između Doma zdravlja Banjaluka i UKC Republike Srpske, koji je takođe smješten u Banjauci, za građane Banjaluke uvedu popodnevne smjene za preglede, ultrazvučne i druge pretrage, te intervencije i operacije.

Šta dobijamo?

To bi rasteretilo jutarnje i dnevne smjene, pa i zagušenja u čekaonicama, kao i liste čekanja za operacije. Tako bi svi bili na dobitku. Konkretno, ujutro bi svi van Banjaluke manje čekali, a popodne bi Banjalučani imali brže zakazane preglede, operacije i intervencije.

Kako bi se to finansiralo?

Novac bi bio obezbijeđen iz gradskog budžeta, odnosno sve sestre i doktori u popodnevnim smjenama bili bi dodatno plaćeni, tako da bi svi bili zadovoljni – i pacijenti i medicinsko osoblje iz Banjaluke i Republike Srpske.

-Mnogi gradovi imaju na stalnom raspolaganju svoje bolnice i UKC, dok građani Banjaluke imaju samo UKC gdje se liječi cijela Republika Srpska. Mi ne vodimo kampanju osporavanja i pljuvanja drugih, već nudimo rješenja, promovišemo pamet i sabornost. Na taj način služimo Republici Srpskoj i svim građanima – naglašavaju iz Ujedinjene Srpske.

Radovi na mostu u Česmi u Banjaluci već deset dana stoje, a nema ni radnika, što je zabrinulo mještane ovog naselja.

Rade Radonjić, predsjednik Savjeta MZ Česma, zabrinut je zbog trenutnog stanja na gradilištu.

“Ovih dana se ne radi skoro ništa. Prije 20 dana je dolazio gradonačelnik da vidi kako teku radovi na mostu. Tada je bilo 40 radnika koji su radili na pristupnom putu od glavne ulice Petra Velikog prema mostu. Što se tiče mosta, prije 10 dana građani su mi javili da je na most dolazio tehnički direktor ‘Puteva RS’ sa Ljubom Ninkovićem, predsjednikom gradske Skupštine, nakon čega nije bilo više radnika, tako da ti radovi stoje na mrtvoj tački”, objasnio je on.

Kako je dodao, ne zna zašto je došlo do obustave radova.

“Sve pripreme za postavljanje nosača još na dva polja su urađene, ali ništa od tog posla. Ako počnu kiše, voda će da odnese platformu na kojoj je trebalo da stoji dizalica koja podiže nosače. Neko iz ‘Puteva’ bi trebalo da se oglasi i kaže zašto su obustavili radove. Možda to zna i predsjednik Skupštine grada, koji se petlja u sve samo ne u normalan rad Skupštine”, zaključio je Radonjić.

Prema riječima Ljube Ninkovića, predsjednika Skupštine grada, on nije upoznat sa tim da li su radovi obustavljeni.

“Nemam informaciju da su radovi obustavljeni. Ono što znam jeste da su radovi na samom mostu u nadležnosti JP ‘Putevi RS’, dok su pristupni putevi obaveza grada”, objasnio je on.

Kako kažu iz JP “Putevi Republike Srpske”, izgradnja mosta u Česmi realizuje se na osnovu Sporazuma o zajedničkoj realizaciji projekta sa gradom Banjaluka, a vrijednost ugovora za izvođenje radova je 6.616.557,09 KM sa PDV-om, te su izvođači radova “Mrkonjićputevi” i “Struktura”, dok nadzor radi firma “Radis”.

“Dužina mosta je 171,70 m, dok je širina mosta 15,20 m. Radovi na mostu su započeli krajem januara 2023. godine, kada su vremenski uslovi postali povoljniji. Prema usvojenoj tehnologiji i organizaciji izvođenja radova, prvo su se izvodili radovi na desnoj obali rijeke Vrbas, a u drugoj polovini 2023. godine realizacija radova je prebačena na lijevu obalu”, objasnili su oni za “Nezavisne”.

Kako su dodali, izvedeni su sljedeći radovi: bušenje i izrada šipova na svim stubnim mjestima 50 bušenih šipova, temeljne ploče na svim stubovima osam temeljnih ploča, upornjaci U1 i U2, krilni zidovi i konzole pješačkih staza, tijela srednjih stubova svi stubovi S1 – S6, ležišne grede na srednjim stubovima, sve ležišne grede S1 – S6, rasponska konstrukcija armirano-betonska monolitna ploča između stubova S6 i U2. Ugrađena su sva pokretna ležišta na mostu, izrada i montaža montažnih prednapregnutih armirano-betonskih nosača, te je montirano ukupno 28 nosača od ukupno 42 nosača, četiri polja od ukupno šest.

“Trenutno se izvode sljedeći radovi: izrada preostalih 14 nosača za dva posljednja polja. Ova pozicija radova je na kritičnom putu dinamike izvođenja radova, od nje zavisi krajnji rok realizacije ugovora. Montaža sedam nosača je planirana za 6. septembar ove godine, a posljednjih sedam za 15. septembar ove godine, izrada poprečnih nosača i kolovozne ploče na rasponima gdje su montirani nosači, izvođenje radova na izdizanju odbrambenog vodoprivrednog nasipa, na desnoj obali rijeke, pripremni radovi na izgradnji obaloutvrde na lijevoj obali rijeke”, istakli su iz ovog preduzeća.

Prema trenutnim procjenama, kako kažu, izgradnja osnovne konstrukcije mosta bi trebalo da bude završena do kraja septembra ove godine, nakon čega slijedi izrada hidroizolacije, pješačkih staza, rubnih vijenaca, ograde, rasvjetnih tijela, postavljanje instalacija na mostu i asfaltiranje mosta.

“Rok realizacije je 36 mjeseci, tačnije novembar 2025. godine, ali ‘Putevi Republike Srpske’ ulažu napore, kako finansijske, tako i tehničke, da radovi budu završeni u što kraćem roku”, istakli su oni.

Kako kažu, važno je napomenuti da su ovim ugovorom obuhvaćeni radovi prve faze predmetnog projekta, koja obuhvata izgradnju samo mosta, bez pristupnih saobraćajnica.

“Druga faza nije obuhvaćena ovim ugovorom, ona obuhvata izgradnju pristupnih saobraćajnica i pratećih objekata potporni zidovi i ona je potpunosti u nadležnosti grada Banjaluka”, zaključili su oni.

Spektakularnim koncertom na vodi koji su za sugrađane priredili Andrej Pucarević i gosti, zvanično je završena manifestacija „Banjalučko ljeto“, koja je i ove godine privukla veliki broj naših sugrađana ali i turista.

Uz sve to, okončanana je i izgradnja još jedne dionice šetališta, ovaj put uz tvrđavu Kastel, ali prvi put je zasijao i Gradski most.

Kako je naglasio gradonačelnik, Draško Stanivuković, Banjaluka sada ima ukupno šest kilometara uređenog šetališta uz rijeku Vrbas.

-Uz osvijetljenje Gradskog mosta završili smo još jedan kilometar šetališta od mosta duž zidina Kastela i obale Vrbasa. U narednim mjesecima krećemo obnovu još dvije kule na tvrđavi, a pripremamo se i za obnovu stare puškarnice čime ćemo završiti potpunu obnovu simbola našeg grada – kazao je gradonačelnik.

Poručio je i to kako je plan da se već naredne godine krene u proces izgradnje kolektora otpadnih voda na Vrbasu.

-Dodatno, gradićemo i novih sedam kilometra šetališta uz rijeku – od Gradskog mosta do novog gradskog parka koji gradimo kod tržnog centra “Delta” čime će Banjaluka definitivno pripasti Vrbasu, a Vrbas Banjauci – istakao je on.

Podsjećamo, „Banjalučko ljeto“ i ove godine započelo je tradicionalnom manifestacijom „Ljeto na Vrbasu“, tačnije popularnim skokovima sa Gradskog mosta, nakon čega je upriličeno i „Kino na otvorenom“, Ples pod zvijezdama“, te trke dajak čamaca, kao i besplatni treninzi na otvorenom, u Parku „Mladen Stojanović“.

Našim sugrađanima ali i turistima bilo je ponuđeno mnoštvo kulturnih, sportskih i turističkih manifestacija, kako za naše najmlađe, tako i za sugrađane treće životne dobi.

Brojne aktivnosti bile su organizovane i u Domu omladine, te na uređenim plažama i štelištima uz rijeku Vrbas, kao i sada već tradicionalna manifestacija „Veliki početak“, kada su učenicima od petog do deveto razreda podijeljeni udžbenici, nakon čega su urpiličeni koncerti – prvo Ane Lazarević, a nakon toga i Indire i Kaliopi.

Svi događaji u rezultirali su time da je naš grad ponovo oborio turistički rekord, odnosno da je u šest mjeseci Banjauku posjetilo skoro 56 hiljada turista.

Nosilac odborničke liste DEMOS-a za Skupštinu grada Banjaluka, Boran Bosančić, pozvao je građane da na predstojećim izborima podrže ovu političku partiju, ističući da je Banjaluci potrebna umjerena, realna i racionalna politička opcija.

Na konferenciji za novinare u Banjaluci, Bosančić je naglasio da je u prethodnom periodu u gradskoj skupštini bilo mnogo sukoba, ali premalo konkretnih rješenja. Prema njegovim riječima, DEMOS je sposoban da donese konstruktivan doprinos i pomogne u rješavanju ključnih problema.

Bosančić je naveo da se DEMOS, između ostalog, zalaže za izgradnju četiri nove javne garaže kako bi se riješio problem parkiranja, poboljšanje kvaliteta saobraćaja u gradu, kao i izgradnju treće fabrike vode.

Kandidatkinja DEMOS-a za odbornika u Skupštini grada, Radmila Kocić Ćućić, izjavila je da grad može učiniti mnogo na polju sistemskih rješenja kako bi se unaprijedila pismenost.

Kandidat za odbornika, Željko Savić, istakao je da će se DEMOS zalagati za premještanje deponije sa lokaliteta Ramića, dok je kandidat Saša Borić kritikovao aktuelnu gradsku vlast zbog zapostavljanja seoskih i prigradskih naselja.

Nosilac liste DEMOS-a za Skupštinu grada Banjaluka Boran Bosančić rekao je večeras da je cilj ove stranke osvajanje tri odbornička mandata u gradskoj skupštini.

Bosančić je na Trgu Krajine, gdje je DEMOS zvanično započeo predizbornu kampanju, poručio da bez DEMOS-a nema formiranja skupštinske većine.

“Naši osnovni ciljevi su putna infrastruktura u seoskom području, završetak izgradnje vododne mreže, obnova fasada i krovova na starim zgradama, izgradnja kolektora na rijeci Vrbas i treće fabrike vode u Novoseliji”, rekao je Bosančić novinarima.

On je pozvao građane da na izborima podrže DEMOS, koji je ozbiljna narodnjačka politička organizacija.

Otvaranju kampanje u Banjaluci prisustvovao je i predsjednik DEMOS-a Nedeljko Čubrilović, koji je rekao novinarima da ova stranka “ima ozbiljne liste u svim sredinama”.

“Očekujemo da ćemo imati značajniji uticaj u Skupštini grada Banjaluka, da prestane rijaliti politika i da se konkretizuju mnogi prijedlozi koji dolaze od ljudi koji su ostvareni i kroz svoju političku karijeru i profesionalni rad i koji znaju šta hoće”, rekao je Čubrilović.

On je dodao da DEMOS očekuje podršku građana, ističući da su ljudi sa liste ove stranke to i zaslužili.

Kandidat DEMOS-a za odbornika u Skupštini grada Banjaluka Radmila Kocić Ćućić rekla je da ova stranka ima ljude koji znaju, mogu i hoće nešto novo u gradu.

Drago mi je da mogu sa zadovoljstvom obavijestiti javnost o nedavnom uspjehu Gradske razvojne agencije Banja Luka (CIDEA) u pribavljanju značajnih sredstava iz međunarodnih fondova za našu razvojnu agendu.

Istakao je ovo Neven Stanić, direktor Gradske razvojne agencije Banjaluka (CIDEA), i dodao da ovi projekti predstavljaju ključne inicijative za unapređenje različitih sektora našeg društva i pružaju nam priliku da ostvarimo konkretne rezultate u oblastima koje su od vitalnog značaja za naš grad i regiju.

-U oblasti unaprjeđenja tržišta rada, završili smo projekat „Integracija nezaposlenih osoba na tržište rada uz pomoć LPZ Banja Luka“, koji je finansiran iz Programa „EU za oporavak“. Sa budžetom od 337.464,06 KM, ovaj projekat nam je omogućio da pružimo podršku nezaposlenim osobama i olakšamo njihovu integraciju na tržište rada – rekao je Stanić.

U sektoru obrazovanja, projekat „Jačanje kapaciteta za praktičnu nastavu u Javnoj ustanovi Tehnička škola Banja Luka“ je odobren za finansiranje iz Regionalnog fonda za izazove-RCF-KFW u iznosu od 560.000 evra. Ova inicijativa će trajati tri godine i ima za cilj unapređenje obrazovnih kapaciteta i praktične nastave, što će značajno doprineti kvalitetu obrazovanja u našoj zajednici.

U oblasti turizma, ponosni smo na projekat „Zelena i mistična dunavska pripovjedačka ruta –
MISTIČNI DUNAV“, koji uključuje 10 partnera iz 9 zemalja i 11 pridruženih partnera. Ukupna
vrijednost projekta je 1.979.634,48 €, a CIDEA će upravljati aktivnostima u vrijednosti od 150.615,00€. Ovaj projekat, finansiran iz Interreg regionalnog programa za Dunavsku regiju, usmjeren je na razvoj inovativnih i održivih turističkih ruta duž Dunava.

Konačno, u oblasti zelene ekonomije, projekat „Unaprjeđenje modernizacije, zelenih inovacija i tranzicije malih i srednjih preduzeća ka uspješnoj održivosti kroz transnacionalne prakse i alate“ (GREENSMES) ima ukupnu vrijednost od 1.570.283,00 €, dok će CIDEA realizovati aktivnosti u iznosu od 175.540,00 €. Ovaj projekat, koji će biti finansiran iz EU programa Interreg IPA ADRION, trenutno je u fazi potpisivanja Grant ugovora i očekujemo njegovu aktivaciju u skoroj budućnosti.

Ovi projekti su dokaz našeg kontinuiranog truda i posvećenosti u unapređenju naših lokalnih
kapaciteta i ekonomskih sektora. Zahvaljujem se svim partnerima i finansijerima na povjerenju i podršci, i radujemo se nastavku uspješne implementacije ovih važnih inicijativa.“

Gradonačelnik Draško Stanivuković ne može besplatno dijeliti placeve u Banjaluci. Imovina grada se ne može otuđiti, odnosno prenositi bez odluke Skupštine i bez naknade, tvrde u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

“Nakon donošenja Odluke članom 348. Zakona o stvarnim pravima propisano je da se nepokretnostima u svojini Republike Srpske i lokalne samouprave kao i sa pravom građenja može raspolagati samo na osnovu konkursa uz naknadu po tržišnoj vrijednosti. Istim članom je propisano da se navedene nepokretnosti ne mogu prodati ispod tržišne cijene”, kaže Dejan Đukanović, pomoćnik direktora za poslove nadzora u RUGIPP-u.

Članom 348a. istog Zakona propisano je da radi otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i stambenog zbrinjavanja ugroženog stanovništva, na nepokretnostima u svojini Republike Srpske ili lokalne samouprave može se osnovati pravo građenja bez naknade, a stavom 2 istog člana ovog Zakona može osnovati pravo građenja u cilju rješavanja stambenog pitanja porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida.

“Što znači da nijednim zakonom nije propisano da se nepokretnosti u svojini jedinice lokalne samouprave mogu otuđiti, odnosno prenositi bez Odluke Skupštine jedinice lokalne samouprave u svojinu na druga lica i bez naknade”, istakaoje Đukanović za ATV.