Kategorija: Banja Luka

Prije nego što su odbornici na današnjoj sjednici banjalučke Skupštine došli do glasanja, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je nove projekte u gradu na konferenciji za novinare.

“U maju mjesecu počinjemo sa rekonstrukcijom Parka Petar Kočić. Veliku buru u javnosti izazvaće i “Banjalučka riva”, kao i izmještanje stočne pijace i Čistoće”, naveo je Stanivuković.

“Došlo je nekoliko stotina primjedbi na uvid plana i to je dogovoreno. Određeni dio javnosti je namjerno ulagao primjedbe da bi se čitav taj postupak usporio i ponovio”, tvrdi Stanivuković.

Ujedno je pitanje izmjena regulacionih planova uporedio sa Prijedlogom izmjena regulacionog plana “Lazarevo 3”, koji se vodi, kako kaže, sedam-osam godina.

Dodaje i da ne odustaje od ideje o uvođenju tramvaja u Banjaluci.

“Ljudi, ulazimo u fazu testa. Ako budu odobreni, onda ćemo ih nabaviti nekoliko. Znam da je to nešto novo, pa da ne ulažemo odmah dok ne prođe test kritike javnosti”, rekao je Stanivuković.

Osvrnuo se i na probleme sa grijanjem i zatraženo poskupljenje, ističući da je on za to da se sve riješi u već u maju, ali Skupština nije.

Na pitanje o problemu sa rasvjetom na novom mostu u Česmi, Stanivuković daje rokove.

“Naveče sam to saznao. Odmah smo naručili rasvjetu i računajte da treba proći 21 dan za dostavu”, istakao je Stanivuković i  dodao da mu je političkih prepucavanja preko glave.

Komentarišući usvajanje nekih izmjenama urbanističkih planova, ali i primjedbi pojednih odbornika što se to radi prije usvajanja Urbanističkog plana, Stanivuković kaže – ne može da svane prije zore.

 

Na današnjoj sjednici Skupštine grada Banjaluka, na čijem je dnevnom redu bilo 50 tačaka, odbornici su nakon aktuelnog časa odbacili više prijedloga, uključujući i tri tačke koje se odnose na regulacione planove, dok je dio rasprave obilježila polemika o kreditnom zaduženju za obnovu centralnog gradskog parka.

Sa dnevnog reda skinute su izmjene dijela regulacionog plana za prostor Regionalnog centra u Banjaluci, dijela Regulacionog plana centralnog područja grada, kao i prijedlog odluke o izradi Regulacionog plana „Park“. Odbijeni su i prijedlozi odluka o skraćenju roka za donošenje odluka o utvrđivanju osnovice za obračun rente, dodjeli poslovnih prostorija Delegaciji Evropske unije u BiH pod posebnim uslovima, te davanju saglasnosti za kupoprodaju gradskog građevinskog zemljišta neposrednom pogodbom u dva slučaja.

Nakon pauze, odbornici su usvojili dopunu dnevnog reda, prema kojoj će se razmatrati imenovanje direktora Javne ustanove Banski dvor, a prema dostupnim informacijama, dosadašnji direktor Mladen Matović ostaće na toj funkciji. Na dnevnom redu naći će se i odluke o raspisivanju javnog konkursa za članove upravnih odbora u gradskim preduzećima, davanju u zakup prostorija pod posebnim uslovima za Turističku organizaciju Banjaluka, dodjeli stubova javne rasvjete, kao i preraspodjeli budžetskih sredstava.

Tokom zasjedanja otvorena je i rasprava o kreditnom zaduženju grada u iznosu od 1,6 miliona KM za obnovu Parka „Petar Kočić“. Odbornik SNSD-a Igor Mandić izjavio je da nije protiv uređenja grada, ali da smatra da predloženi iznos nije opravdan.

„Neću glasati za zaduženje od 1,6 miliona maraka za rekonstrukciju parka, jer je nemoguće da to toliko košta. Ovo je priča za izbornu godinu i politički marketing. Siguran sam da se rekonstrukcija može uraditi za manje novca“, rekao je Mandić.

Sličan stav iznio je i šef Kluba odbornika SNSD-a Dragan Lukač, ističući da u prijedlogu nedostaju ključni detalji.

„Mi ne znamo za šta treba da glasamo. Pominje se grijanje i hlađenje u Staklencu, ali se ne objašnjava zašto taj prostor nije u funkciji. Ako Grad nije sposoban da ga koristi, treba ga dati nekome na upravljanje“, naveo je Lukač.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio je da gradska uprava već duže vrijeme nastoji da obezbijedi sredstva za obnovu centralnog parka.

„Park propada i nedostojan je Banjaluke. Pokušali smo obezbijediti sredstva iz Evrope, ali za to nije bilo podrške. Plan uključuje i podhodnik koji bi park spojio s Boskom, novi izgled Gospodske ulice i dodatne sadržaje. Svjestan sam da su radovi skupi, ali smatramo da je ovo neophodno“, rekao je Stanivuković.

Tokom sjednice pokrenuto je i pitanje sječe stabala uz obalu Vrbasa. Odbornik SNSD-a Nenad Talić zatražio je konkretne odgovore o nedavnim aktivnostima, podsjećajući na reakcije građana i udruženja.

Stanivuković je odgovorio da nije riječ o masovnoj sječi.

„Nije posječeno više vrba, nego samo jedna. Banjaluka će biti zelena i na jednu vrbu biće posađeno 50 novih“, rekao je gradonačelnik.

Talić je, međutim, naveo da su udruženja građana iznijela drugačije podatke i upozorio da je, prema dostupnim informacijama, posječeno oko 25 stabala, što je izazvalo ogorčenje javnosti.

Rasprava o ovim pitanjima pokazala je značajne razlike u stavovima između skupštinske većine i gradske uprave, posebno kada je riječ o prioritetima i načinu finansiranja ključnih projekata u gradu.

Skupština grada Banjaluka trebala bi danas, 28.aprila da razmatra tri kreditna zaduženja – za rekonstrukciju Parka Petra Kočića, izgradnju i rekonstrukciju dječijih igrališta i izgradnju parking-garaža kod zgrade Okružnog javnog tužilaštva.

Predsjednik Skupštine grada Ljubo Ninković rekao je Srni da bi dnevni red mogao biti dopunjen tačkama o zamjeni zemljišta, koje još čekaju mišljenje Pravobranilaštva Republike Srpske.

On je dodao da se na predloženom dnevnom redu nalazi i 11 tačaka koje se odnose na regulacione planove.

“Postoji interesovanje da se dnevni red dopuni tačkama koje se odnose na nazive ulica i još neki materijali, što ćemo podržati, tako da bismo mogli imati i više od 50 tačaka dnevnog reda”, napomenuo je Ninković.

Dnevnim redom su, između ostalog, predloženi i izvještaji za pet javnih ustanova za 2025. i plan rada za ovu godinu, prijedlog kalendara turističkih manifestacija grada za 2026, te odluke o zakupu prostora.

Sjednica Skupštine grada zakazana je za 9.00 časova.

Pored više od 50 tačaka dnevnog reda, odbornici će, između ostalog, odlučivati o dodjeli besplatnih placeva mladim bračnim parovima.

Gradonačelnik Draško Stanivuković pozvao je odbornike da podrže odluku o besplatnim placevima, naglasivši da je dugo čekana zakonska osnova konačno stvorena.

“Dugo smo čekali Zakon o stvarnim pravima i zato smo sad predložili odluku o dodjeli besplatnih placeva. Morali smo sačekati da sve zakonske procedure prođu. Pozivam odbornike da usvoje odluku kako bismo već u maju imali prvu podjelu od 50 do 70 placeva, i to onim redoslijedom koji je dodijeljen ranije mladim bračnim parovima”, rekao je Stanivuković.

Uz besplatan plac, Grad planira pokriti i troškove priključka na vodovodnu mrežu, za šta ukupna vrijednost podrške po korisniku iznosi oko 50.000 KM. On je podsjetio da Banjaluka kao teritorijalno velika lokalna zajednica ima dosta praznih placeva te da bi ovaj model mogao poslužiti kao primjer i za druge lokalne samouprave.

Grad Banjaluka na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem uložiće još 3,8 miliona maraka u nastavak izgradnje velikog parka kod tržnog centra „Delta“ i to nakon što je u taj park već uloženo oko 4,2 miliona KM.

Računajući ovo ulaganje u park kod „Delte“ će biti uloženo zajedno sa dodatnim i nepredviđenim radovima, oko osam miliona maraka.

S druge strane, aktivisti koji su od samog početka pratili izgradnju ovog parka, koja je započela još 2024. godine, upozoravaju na netrasparentnost ovog projekta, kao i na činjenicu da ulaganje u ovaj park ne može zamijeniti masovnu betonizaciju gradskih površina.

Konkretno, riječ je o drugoj fazi izgradnje, a uključujući najnovije ulaganje cifra uložena u parkove za Stanivukovićevog mandata mogla bi dosegnuti oko 12,2 miliona maraka.

Kada je u pitanju pejzažno uređenje za, kako je u tenderu navedeno novi gradski park Grad od ponuđača zahtijeva između ostalog sadnju 17 stabala divljeg kestena, devet stabala paulovnije, deset stabala rajsko drveta, ali i tri stabla katalpe.

Traže od ponuđača da posadi i šest stabala bijele topole, ali i tri stabla eukaliptusa.

Osim pejzažnog uređenja grad želi i da ponuđač nabavi i postavi urbani mobilijar.

Tu traže da im se nabavi, dopremi i ugradi 12 drvenih klupa za sjedenje sa naslonom, 14 klupa za dvostrano sjednje, ali izgradnju armiranih betonskih ležaljki.

Od firme ili više njih koja će dobiti ovaj posao traže da je imala uspješno iskustvo u realizaciji jednog ili najviše dva ugovora sa istim ili sličnim predmetom nabavke u zadnjih pet godina, a čija je minimalna vrijednost dva miliona KM bez PDV-a.

Zahtijevaju da ima zaposlenog i jednog građevinskog inženjera sa najmanje deset godina radnog iskustva, jednog građevinskog tehničara sa minimalno pet godina i jednog geodetskog tehničara sa takođe minimalno pet godina radnog iskustva.

Kada su u pitanju oprema i mašine traže da ima garnituru valjaka za asfaltiranje i to dva valja nosivosti do četiri tone i dva valjka nosivosti preko osam tona.

Neophodno je da ponuđač ima i bager težine do sedam tona, bager težine preko 15 tona ali i deset kamiona nosivosti preko 15 tona, kao i jedan finišer.

Aktivistkinja i predstavnik GI “Za Plan” Banjaluka Tijana Grujić u izjavi za Capital kaže da na osnovu dostupnih informacija nije poznato šta se sada planira graditi u parku kod Delte.

„Zabrinjavajuća je netransparentnost samog postupka koji je na početku, prije pet, šest godina, predstavljen javnosti. Ispočetka se zaista činilo da sve ide kako treba – anketu popunjavali građani i davali mišljenje, izabrano idejno rješenje i od tada imamo netransparentnost“, upozorava Grujićeva.

Ističe da nije sigurna da posljednji izrečeni planovi o sadržaju u parku prate izabrano idejno rješenje.

„Potrebna je stalna i transparentna uključenost struke i građana u projekte koji se odnose na javni prostor Banjaluke. To je prostor svih nas i svi ćemo da ga koristimo“, kaže Grujićeva.

S druge strane, kako dodaje, izgradnja ovog parka, čiji konačan izgled je, po svemu sudeći, nepoznat, je postao izgovor gradskoj adminstraciji za brojne izmjene regulacionih planova u gradu.

„Nerijetko imamo situacije da, kada se građani pobune protiv betonizacije njihovih naselja i pretvaranja zelenih površina u stambeno-poslovni sadržaj, nadležni iz Gradske uprave odmah kao „kontrargument“ spomenu park kod Delte“, izjavila je Grujićeva.

Naglašava da ignorišu upozorenja stručnjaka sa Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta, da se gradi neplanski jer nemamo Urbanistički plan i da se pravi nehuman grad koji nije zdrav za život.

„Dozvoljena je gradnja koja isključivo pogoduje građevinskim preduzetnicima i to nas može skupo koštati ako hitno ne budu zaustavljene izmjene regulacionih planova i izrada novih do donošenja novog Urbanističkog plana“, zaključila je Grujićeva.

Još 2023. godine aktuelna gradska administracija u Banjaluci počela je da ulaže milione maraka u izgradnju novog parka kod tržnog centra „Delta“ bez regulacionog plana i građevinske dozvole, a po uzoru na izgradnju teniske arene za potrebe turnira „Srpska open“.

Ovo je samo jedan u nizu parkova koje je Stanivuković izgradio za svog mandata, a sa ovim posljednjim ulaganje u parkove će dostići oko 12,1 miliona maraka.

Tako je za u veliki gradski park kod tržnog centra „Delta“ do sada uloženo oko 4,2 miliona KM, a sa ovim ulaganjem predviđenim najnovijim tenderom taj iznos će se popeti na 8 miliona sa porezom.

Za park „Tvrtka I Kotromanića“ dato je oko 2,4 miliona maraka.

Za „Ćirlični park“ je Grad do sada dao oko 230.000 KM dok su donatori za nabavku slova u parku dali oko 300.000 maraka, tako da je u ovaj park uloženo sa donatorskim sredstvima oko 530.000 KM, za „Park knjige“ oko 620.000 KM, a za „Park Oslobođenja“ oko 700.000 maraka sa porezom.

Sezona maturskih večeri u Banjaluci počinje 8. maja, kada će gradske ulice ponovo oživjeti u znaku mladosti i slavlja, a svečane kolone maturanata, dotjeranih i raspoloženih, proći će gradom u simboličnom oproštaju od školskih klupa i ulasku u novo životno poglavlje.

Ove godine sezonu matura otvaraju maturanti Medrese “Reis Ibrahim-ef Maglajlić” Banjaluka, koji maturu proslavljaju 8. maja.

Tradicija u centru grada

Okupljanje maturanata je tradicionalno u centru grada, a svečanim defileom kroz centar dolaze do mjesta proslave mature, s tim da su ove godine, kao i prethodne, zahvaljujući Gradu Banjaluci, sve maturske proslave besplatne.

U nastavku donosimo spisak matura:

Medicinska škola, 19. maja, na Trgu Krajine, u 19 časova, proslava u hotelu “Bosna”;

Tehnička škola, 31. maja, s okupljanjem u 19 časova, proslava u hotelu “Bosna”;

Srednjoškolski centar “Gaudeamus”, 27. maja, sa okupljanjem u 19 časova, a nakon okupljanja održaće se proslava u hotelu “Bosna”

Građevinska škola i Politehnička škola 27. maja, na Trgu Krajine, s okupljanjem u 19 časova i proslavom u hotelu “Bosna”,

Gimnazija, 25. maja, u parku “Petar Kočić” u 18.15, poslije čega je maturska zabava u Banskom dvoru;

Elektrotehnička škola, 20. maja, na Trgu Krajine, u 19 časova, proslava u hotelu “Bosna”;

Katolički školski centar, 21. maja, u parku “Petar Kočić” u 19 časova, nakon čega će proslaviti u hotelu “Courtyard by Marriott”;

Ekonomska škola 23. maja, sa okupljanjem u 19 časova i proslavom u hotelu “Bosna”;

Muzička škola “Vlado Milošević”, 23. maja, u 19 časova na Trgu Krajine, a potom je proslava u kafiću “Trezor”;

Tehnološka škola 24. maja, sa okupljanjem na Trgu Krajine u 19 časova i proslavom u hotelu “Bosna”

Srednjoškolski centar “Gemit-Apeiron”, 27. maja, s okupljanjem u parku “Petar Kočić” u 19 časova, dok je proslava u hotelu “Bosna”;

Ugostiteljsko-trgovinsko-turistička škola, 21. maja, s okupljanjem u 19 časova i proslavom u hotelu “Bosna”;

Poljoprivredna škola 21. maja, s okupljanjem u 19 časova i proslavom u hotelu “Bosna”;

Srednja škola unutrašnjih poslova 29. maja, s okupljanjem u 19 časova,

Centar “Zaštiti me”, 4. juna, u 19 časova i proslavom u prostorijama Centra.

Grad Banjaluka obezbijedio je vaučere u iznosu od po 100 KM za sve maturante srednjih škola, kako bi im olakšao troškove proslave mature i pružio podršku na kraju jednog važnog životnog poglavlja, prenose Nezavisne.

Brza zarada koja na papiru izgleda primamljivo, u Banjaluci se sve češće pretvara u skupu lekciju za stanodavce. Sve veći broj vlasnika stanova koji su, vođeni računicom o većoj zaradi, klasično iznajmljivanje zamijenili modelom „stan na dan“, danas govori o iskustvima koja više liče na horor priče nego na uspješan biznis. Umjesto sigurnih mjesečnih prihoda, suočavaju se sa demoliranim namještajem, higijenskim katastrofama i troškovima koji nerijetko višestruko premašuju zaradu od nekoliko noćenja.

Oni koji su o tome govorili za BL portal, kažu da su fotografije katastrofe u stanu uglavnom izbrisali, da ih ne podsjećaju na ono što su preživjeli, a i one koje su ostale, kažu, “bolje da ne vidite”.

U prve redove ove borbe svakodnevno stupaju radnici agencija za čišćenje, koji jedini znaju pravu istinu o tome šta se dešava iza zatvorenih vrata. Andrej Matić iz banjalučke agencije „Tip Top“ ne krije da je ovaj posao postao test izdržljivosti.

„Svega se čovjek nagleda u ovome poslu, od prljavih ljudi do, da se ne izražavam, kakvih sve stanova ima. Ima užasnih stvari – od pasa ostavljenih u stanu do ogromnih količina izmeta na balkonu i unutra. Ljudi prosto ne mare za tuđu imovinu, a mi smo ti koji na kraju moraju sanirati te higijenske katastrofe. Nekada je obim posla takav da vam treba cijeli dan samo za jednu prostoriju“, iskren je Matić u razgovoru za BL portal.

Da mašta „gostiju iz pakla“ nema granica, potvrđuje i iskustvo Svetlane Radić, vlasnice stana u centru Banjaluke, koja je na teži način naučila da visoka cijena noćenja ne garantuje i kulturne goste.

„Najveći šok sam doživjela prošle jeseni. Ljudi su iznajmili stan na tri dana, a ja sam mislila da su turisti. Kada sam ušla nakon njihovog odlaska, imala sam šta i vidjeti – u stanu su pekli paprike za ajvar! Mast i ulje su prskali po zidovima, miris je bio nepodnošljiv, a struju su potrošili više nego što je koštalo cijelo noćenje. Osim toga, zatekla sam polomljenu konstrukciju kreveta i potpuno razbijen lavabo u kupatilu. Zarada je bila nula, a šteta nekoliko hiljada maraka“, ogorčeno priča Radićeva za BL portal.

Da li je isplativo?

Iskustva banjalučkih stanodavaca pokazuju da se „stan na dan“ često pretvara u kocku sa sopstvenom imovinom. Pored uništenog inventara, tu su i skriveni troškovi koji brzo pojedu zaradu.

Jedan od onih koji su osjetili gorak ukus „lake zarade“ je i Dragan Perić, vlasnik modernog apartmana. Dragan priznaje da ga je u ovaj biznis uvukla matematika koja na papiru izgleda idealno, ali u praksi često zakazuje.

„Imao sam ponudu da stan izdam na duži period za sigurnih 600 KM mjesečno. Ipak, odlučio sam se za ‘stan na dan’ jer je mjesečna zarada mogla biti i više nego duplo veća. Sve je išlo dobro dok ključ nisam predao paru koji je tvrdio da im treba mir. Umjesto njih dvoje, u stan je ušlo dvadesetak ljudi. Napravili su žurku koja me je koštala više nego što bi mi tri podstanara platila za godinu dana“, priča Dragan za BL portal.

Prizor koji ga je dočekao ujutro bio je poražavajući.

„Nova ugaona garnitura je bila puna rupa od cigareta, pametni televizor koji sam tek kupio bio je razbijen, a u gipsanom zidu u hodniku zatekao sam ogromnu rupu, kao da je neko namjerno udarao u njega. Kada sam podvukao crtu, šteta je bila nekoliko hiljada maraka. Sav onaj ‘ekstra profit’ koji sam ganjao nestao je u jednoj noći, a ja sam ostao u debelom minusu dok sam sanirao haos“, zaključuje Perić.

Matematika je surova – ako noćenje naplaćujete 60 KM, a gost vam ostavi fleke na zidovima koje zahtijevaju krečenje i uništen namještaj, vi ste u dubokom minusu koji se ne može nadoknaditi sedmicama. Prije nego što se odlučite da svoj ključ predate nepoznatim osobama, dobro razmislite da li je nekoliko desetina maraka vrijedno rizika potpunog demoliranja vašeg doma.

Planirana maturska ekskurzija učenika banjalučke Tehnološke škole u Italiju, Francusku i Španiju našla se pod lupom javnosti nakon što je grupa roditelja uputila dopis nadležnim institucijama sa zahtjevom za inspekcijski nadzor.

Dok roditelji sumnjaju u transparentnost izbora agencije i broj obroka, iz uprave škole poručuju da su ispoštovane sve procedure.

U anonimnom dopisu roditelja/staratelja navodi se da postoji sumnja u netransparentan izbor turističke agencije, te se traži provjera dokumentacije i privremena obustava realizacije putovanja.

Glavne primjedbe odnose se na dostupnost informacija i strukturu ishrane tokom putovanja koje će trajati 9 dana. Cijena ekskurzije iznosi 1.380 KM.

– Uočeno je da je za 9 dana puta predviđeno oko 14 obroka, što odstupa od standardnog režima ishrane za višednevne ekskurzije. Takođe, smatramo da Savjet roditelja nije bio adekvatno uključen u proces odlučivanja, te zahtijevamo uvid u sve pristigle ponude i kriterijume po kojima je izabrana agencija – stoji u dopisu roditelja.

Direktor Tehnološke škole, Dejan Čutura, ističe da je škola uradila sve po pravilima i da su sve zakonske procedure ispoštovane. On je objasnio da škola ne bira agenciju “po želji”, već na osnovu javnog poziva na koji se, u ovom slučaju, javio samo jedan ponuđač.

Predsjednica Savjeta roditelja, Danijela Šobat, potvrđuje da je upoznata sa situacijom, ali naglašava da lično nije primila žalbe roditelja.

– Cijene su na nivou svih ostalih škola i na to nismo mogli uticati zbog opšteg poskupljenja goriva i usluga. Što se tiče ishrane, tako je bilo i prethodnih godina. Roditelji su svjesni da je uz samu cijenu aranžmana potreban i određeni džeparac za obroke koji nisu uključeni u program dok su djeca na putu – kaže Danijela Šobat.

Naglasio je da je tačno  da je ista agencija i ranije organizovala ekskurzije, ali prvenstveno zbog toga što se druge agencije najčešće nisu ni prijavljivale na poziv.

– Škola nikad nije ograničavala konkurenciju. Čak sam na Savjetu roditelja zamolio da, ukoliko poznaju neku agenciju, sugerišu da se prijave na konkurs kako bismo imali veću konkurenciju i potencijalno nižu cijenu. Đaci su sami, većinski, izabrali upravo ovu destinaciju, koja je najdalja i najkomplikovanija za organizaciju – navodi Čutura za Srpskainfo.

Povodom primjedbi na broj obroka, direktor pojašnjava da plan putovanja diktira i način ishrane.

– Program je bio jasan prije potpisivanja ugovora. Tamo gdje su učenici smješteni u hotelu, obroci su obezbijeđeni. Međutim, veliki dio ekskurzije se provodi u putu i tranzitu, kada su predviđene pauze na kojima učenici mogu samostalno nabaviti hranu. To je uobičajena praksa kod ovako dalekih destinacija – dodaje on.

Grad Banjaluka na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem planira dati 1,7 miliona KM sa porezom za spomenik kneza Lazara visok osam metara na raskrsnici u banjalučkom naselju Lazarevo.

Konkretno, grad je raspisao nabavku za izgradnju spomenika knezu Lazaru sa parternim i pejzažnim uređenjem na kružnoj raskrsnici ulica Ivana Gorana Kovačića, Braće Pišteljića, Knjaza Miloša i Bulevar srpske vojske.

Od ponuđača, osim projekta, traže i izgradnju temelja, postamenta, izradu parternih zidova, ali izradu modela u glini.

„Livenje modela u bronzi u razmjeri 1:1. Dimenzije izlivenog i montiranog modela moraju da zadovolje minimum 800×372 (visina puta širina), ne računajući postament“, istaknuto je u tenderskoj dokumentaciji.

Zahtijevaju i transportovanje modela i traže da se obrati pažnja na gabarite samog spomenika i zaštitu elemenata koji se transportuju.

Naglašavaju da su potrebni i sastavljanje i montaža spomenika na mjestu postavljanja istog.

Kada su u pitanju tehnička i profesionalna sposobnost od ponuđača traže da je imao uspješno iskustvo u realizaciji jednog ugovora, sa predmetom izgradnje spomenika ili slično, u zadnjih pet godina u minimalnoj ukupnoj vrijednosti od 450.000 KM sa PDV-om.

Rok za prijem i otvaranje ponuda je 14. maj ove godine, piše Capital.

Podsjetimo, u Banjaluci je krajem septembra 2024. godine otkriven spomenik kralju Tvrtku Kotromaniću i to u najvećoj kružnoj raskrsnici u blizini tvrđave Kastel.

U avgustu iste godine je otkriven i spomenik Kulinu banu u centru Banjaluke.