Kategorija: Banja Luka

U prva tri mjeseca ove godine banjalučki vatrogasci intervenisali su ukupno 336 puta na različitim vrstama intervencija, od požara do tehničkih intervencija.

Kako su naveli iz Profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice, od ukupnog broja intervencija, 216 odnosilo se na gašenje požara, dok su 53 intervencije bile tehničke prirode, najčešće kao pomoć sugrađanima u različitim situacijama.

“Evidentirano je i 67 ostalih intervencija, uključujući i one izazvane elementarnim nepogodama”, naveli su oni.

Obuke i izazovi

Iz ove jedinice ističu da kontinuirano rade na usavršavanju svojih pripadnika kroz različite vrste obuka, kako bi bili što spremniji za sve izazove s kojima se susreću na terenu.

“Tokom aprila, treća grupa vatrogasaca prošla je specijalizovanu obuku u Rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu, namijenjenu radu u uslovima nepogodnim za disanje. Do sada su ovu obuku uspješno završila ukupno 24 pripadnika banjalučke jedinice”, naveli su iz Profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice.

Pokazne vježbe

Stečena znanja vatrogasci su predstavili i kroz više pokaznih vježbi. Jedna od njih realizovana je u saradnji sa radnicima “Pošta Srpske”, dok je druga održana na obali Vrbasa, ispod tvrđave Kastel, zajedno sa Službom hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Banjaluka.

Građani su tom prilikom imali priliku da se upoznaju i sa dijelom savremene opreme i tehnike kojom vatrogasci raspolažu, tokom manifestacije “Dan otvorenih vrata”.

Sve aktivnosti organizovane su u okviru programa obilježavanja Dana grada.

Međunarodni dan vatrogasaca

Međunarodni dan vatrogasaca, koji se obilježava 4. maja, posvećen je svim vatrogascima koji svojim nesebičnim angažmanom, hrabrošću i požrtvovanošću štite živote ljudi i njihovu imovinu.

Podsjećamo da su pripadnici Profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice grada Banjaluka na raspolaganju građanima 24 časa dnevno, te da intervenišu u slučajevima požara, zemljotresa, poplava, saobraćajnih nezgoda i drugih vanrednih situacija. Riječ je o humanom, ali istovremeno i izuzetno zahtjevnom i opasnom pozivu.

Iz ove jedinice uputili su čestitke svim kolegama povodom njihovog dana.

Urbano planiranje nije samo pitanje arhitekture i izgradnje – ono određuje kako živimo, krećemo se, dišemo i odgajamo djecu. Dobro planiran grad podrazumijeva balans između razvoja, infrastrukture, zelenih površina i kvaliteta života građana.

Profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Marijana Kapović Solomun rekla je za RTRS u Јutarnjem programu su naši prirodni resurski takvi da ih imamo dovoljno.

Što se tiče Banjaluke, istakla je da zelena infrastruktura ne može biti samo ukras u gradu.

– Ona mora biti integrisana u cijelom sistemu. Ključno je da vidimo fukcionalnost, povezanost i kvalitet – istakla je ona.

Navela je da je trenutno stanje u Banjaluci loše.

– Parkovi su nepovezani, uništavaju se rijeke, sijeku stabla. Nemamo ni odgovornost po pitanju ko donosi te odluke – istakla je Kapović Solomun.

Ističe da bi Banjaluke trebala biti model za sve ostale gradove u Srpskoj, ali to ipak nije.

– Suludo je voditi i najveći grad bez bilo kakve saradnje sa akademskom zajednicom – rekla je Kapović Solomun.,

Ona je naglasila da je zelena infrastruktura Banjaluke na vrlo niskom nivou, nerijetko devastirana i nerijetko bez ikakvog pregleda i kontrole zdravstvenog stanja.

Dekan Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Saša Čvoro naveo je za RTRS u Јutarnjem programu da svjedočimo sve većem broju stanova, a da se manje brine o samoj namjeni.

– I to vidimo u svim većim gradovima u Srpskoj. Cilj bi trebao biti da se poveća kvalitet života – rekao je Čvoro.

Istakao je da se u Banjaluci vode samo kratkoročne politike.

– Imamo relativno povećanje broja stanovnika, a apsolutno se smanjuje. U Banjaluku dolaze studenti i građani iz drugih opština i to je uzrok – rekao je Čvoro.

Rekao je da se gradovi previše brzo šire.

– Postavlja se pitanje šta ćemo ostaviti budućim generacijama. Banjaluke već odavno nije zeleni grad – jasan je Čvoro.

Naveo je da se nude i Gradskoj upravi i Vladi Srpske.

– Veomo smo rijetko pitani za bilo kakve odluke. Spremni smo da pomognemo svima – izjavio je Čvoro.

Na Međunarodni praznik rada – 1. i 2. maja, ali i 3. maja saobraćaće Banj bus na relaciji od Tvornice obuće „Bema“ do stanice u blizini spomenika na Banj brdu, saopšteno je iz Gradske uprave.

Tokom maja Banj bus će saobaraćati danima vikenda po sljedećem redu vožnje:

polasci sa TO Bema: 9.00, 10.00, 11.00, 12.00, 13.00, 14.00, 15.00, 16.00, 17.00, 18.00 i 19.00 časova;

polasci sa Spomenika: 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16.30, 17.30, 18.30 i 19.30 časova.

Cijena karte je 1 KM po putniku po polasku, bez obzira na stajalište gdje je putnik ušao, a za djecu uzrasta do 5 godina prevoz je besplatan (uz pratnju starije osobe).

Prevoz obavlja „Aldemo turs“ panoramskim autobusom, koji je prilagođen i osobama sa invaliditetom.

Sve veći broj stranih radnika u Banjaluci postaje dio svakodnevice, a razlike među njima i domaćim stanovništvom najvidljivije su – u potrošačkim navikama i načinu ishrane.

Prodavačica u jednom marketu u blizini gradilišta, Radmila Petrović, kaže da se susreti sa radnicima iz Kine dešavaju svakodnevno i da su se i jedni i drugi već navikli na tu rutinu. Ističe da se razlike najlakše primijete kada dođu na kasu sa punim korpama.

„Na početku je svima bilo neobično, ali sada je to postalo normalno. Redovno kupuju veće količine riže, određene vrste povrća i začine koje ranije gotovo niko nije tražio“, navodi Petrovićeva.

Dodaje da se razlike ne vide samo u izboru namirnica, već i u načinu na koji provode pauze na poslu. Dok su domaći radnici godinama navikli na brze obroke, strani radnici se, kako kaže, drže drugačijih navika.

„Često donose gotova kuvana jela u posudama i jedu ono na šta su navikli. Iako ne govorimo isti jezik, sporazumijevanje ide bez problema – osmijeh i gestovi su dovoljni“, objašnjava ona.

Povećan broj stranih radnika potvrđuju i podaci Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, prema kojima je u prva tri mjeseca ove godine izdato više od hiljadu radnih dozvola. Time priča o njima izlazi iz okvira statistike i prelazi u svakodnevni život grada.

Privrednik Saša Trivić smatra da se njihovo uključivanje u radnu sredinu odvija lakše nego što se očekivalo. Navodi da su strani radnici već prisutni u više sektora, posebno u građevini i industriji.

„Kada nema dovoljno domaće radne snage, zapošljavaju se oni koji žele da rade. Pokazalo se da su jednako efikasni kao i naši radnici. Zanimljivo je da se druže i van radnog vremena i nisu izolovani“, ističe Trivić.

On priznaje da su postojale određene sumnje prije njihovog dolaska, ali da se praksa pokazala drugačijom. Kako kaže, kulturološke razlike nisu prepreka, a često dolazi i do međusobnih zanimljivih percepcija.

„Mi mislimo da smo otvoreni i srdačni, dok oni nas doživljavaju kao hladnije. To je zanimljiv sudar pogleda“, dodaje.

Slična iskustva ima i Tihomir Nikolić, koji na gradilištu angažuje radnike iz Kine. Naglašava da su se u kratkom roku pokazali kao pouzdani i odgovorni.

„Već nakon dva mjeseca rada jasno je da su profesionalni i posvećeni. Njihov doprinos projektima je značajan, iako je još rano govoriti o potpunoj integraciji“, kaže Nikolić.

Ipak, upozorava da administrativne procedure predstavljaju ozbiljan problem. Proces dobijanja dozvola traje mjesecima, što usporava realizaciju projekata.

„Četiri mjeseca čekanja je previše za građevinski sektor“, ističe on.

U snalaženju u novoj sredini radnicima pomažu prevodioci i vođe timova, ali se i na gradilištu često oslanjaju na osnovnu komunikaciju bez riječi.

Predsjednica Građevinskog sindikata Republike Srpske Dragana Vrabičić ukazuje da je povećan uvoz radne snage posljedica odlaska domaćih radnika koji nisu spremni da rade za niske plate.

„Naši radnici su počeli više da cijene svoj rad. Poslodavci sada traže radnu snagu u zemljama gdje su takve plate prihvatljive. Vrijeme kada se govorilo ‘ako nećeš ti, ima ko hoće’ je prošlo“, poručuje Vrabičićeva.

Sa planiranom kvotom od 2.000 radnih dozvola za ovu godinu, jasno je da će prisustvo stranih radnika u Banjaluci nastaviti da raste, a razlike koje su nekada bile uočljive postepeno postaju dio svakodnevice.

Ambiciozne najave i sve glasnije sumnje – tako bi se u najkraćem mogao opisati aktuelni politički trenutak u Banjaluci. Gradonačelnik Draško Stanivuković u javnost izlazi sa vizijama koje uključuju podhodnike, pasarele i festivale na Vrbasu, ali paralelno raste pritisak odbornika i građana koji podsjećaju na neriješene osnovne infrastrukturne probleme.

U političkom smislu, ovdje se ne sudaraju samo projekti, već dva koncepta upravljanja gradom. Jedan počiva na velikim, simboličkim i dugoročnim idejama koje bi trebalo da promijene identitet grada i njegovu poziciju u regionu. Drugi insistira na prioritetima koji su neposredno vidljivi građanima – putevima, vodovodu, mostovima i komunalnoj infrastrukturi. Problem nastaje kada se ova dva pristupa ne usklade, već počnu da djeluju kao međusobno isključivi.

Najava novih kreditnih zaduženja dodatno komplikuje situaciju. U teoriji, zaduženje nije sporno ako prati jasno definisanu razvojnu strategiju i transparentnu realizaciju. U praksi, međutim, opozicija i dio skupštinske većine upozoravaju na ranija iskustva u kojima su sredstva planirana za kapitalne projekte ostajala bez konkretne realizacije. Time se otvara ključno pitanje – da li grad ima kapacitet da iznese najavljene projekte ili se ulazi u ciklus zaduživanja bez jasnog ishoda.

Poseban sloj ove priče predstavlja najava izgradnje spomenika knezu Lazaru, čija cijena od 1,7 miliona maraka izaziva snažne reakcije javnosti. Ovdje se rasprava pomjera sa infrastrukturnih na simbolička i identitetska pitanja. Za gradsku administraciju riječ je o projektu patriotizma i kulturnog obilježavanja, dok dio javnosti to vidi kao nepotreban luksuz u trenutku kada osnovni problemi ostaju neriješeni.

Ono što dodatno komplikuje sliku jeste percepcija da se odluke donose ubrzano, bez dovoljno javne rasprave i jasnih procedura. Navodi o izradi spomenika prije završetka tenderske procedure podgrijavaju sumnje i narušavaju povjerenje, koje je ionako krhko u lokalnoj politici.

Analitički posmatrano, ovdje se ne radi samo o jednom projektu ili jednoj odluci, već o širem obrascu političkog djelovanja. Gradonačelnik gradi narativ transformacije i velikih iskoraka, dok kritičari insistiraju na odgovornosti, zakonitosti i realnim potrebama. Između ta dva narativa ostaje prostor u kojem građani pokušavaju da prepoznaju šta je stvarna vizija razvoja, a šta politički marketing.

Dodatni paradoks leži u činjenici da politički sistem, kroz skupštinsku većinu, istovremeno kritikuje i omogućava ovakve poteze. Time se odgovornost razvodnjava, a politička borba često svodi na retoriku, bez jasnih institucionalnih posljedica.

Na kraju, ključna dilema ostaje otvorena: da li Banjaluka ulazi u fazu transformacije koja podrazumijeva hrabre i skupe projekte, ili se udaljava od rješavanja osnovnih potreba građana? Odgovor na to pitanje neće dati ni najave ni polemike, već konkretni rezultati na terenu.

U politici, kao i u urbanizmu, vizija bez temelja rijetko opstaje. A temelji se, u ovom slučaju, i dalje čekaju.

Grad Banjaluka izabrao je najpovoljnijeg ponuđača u postupku javne nabavke za „montažu zastavica i drugih ukrasa“ povodom Dana Republike, Dana grada i drugih manifestacija.

Prema odluci gradonačelnika od 27. aprila 2026. godine pokrenut je postupak javne nabavke “Montaža zastavica i drugih ukrasa za Dan Republike, Dan Grada i druge manifestacija”, a  kao najpovoljnija ponuda izabrana je firma „ABC SOLUTIONS“ Banjaluka.

Ova firma ponudila je najnižu cijenu u iznosu od 46.611,27 KM bez PDV-a, odnosno 54.535,15 KM sa uračunatim porezom, navodi se u obrazloženju Odluke.

U postupku javne nabavke učestvovale su i firme „VELES“ i „SANA TEHNIKA“ iz Banjaluke, čije su ponude ocijenjene kao prihvatljive, dok ponuda preduzeća „TESLOGI“ nije prihvaćena.

Planirano je da Grad Banjaluka zaključi okvirni sporazum sa izabranim ponuđačem na period od tri godine, uz obavezu dostavljanja potrebne dokumentacije u roku od osam dana od prijema odluke.

Procijenjena vrijednost ove javne nabavke iznosila je 60.000 KM bez PDV-a, a kriterijum za izbor bio je najniža cijena. Postupak je sproveden putem e-aukcije.

Ova nabavka odnosi se na uređenje grada tokom važnih datuma i manifestacija poput Devetog janura i Dana Grada, što uključuje postavljanje zastava i drugih dekorativnih elemenata na području Banjaluke.

Odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka, Bogoljub Zeljković istakao je da je Grad dozvolio privatnim prevoznicima da vode glavnu riječ u javnom prevozu, što je rezultiralo izuzetno lošim stanjem na ulicama.

“Imamo situaciju da su autobusi stari ne znam koliko godina. Čuli smo struku da su upravo ti autobusi jedni od najvećih zagađivača vazduha”, upozorio je Zeljković, dodajući da su stajališta u katastrofalnom stanju, a red vožnje potpuno netransparentan.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da grad u 21. vijeku nema funkcionalnu aplikaciju koja bi građanima olakšala korištenje prevoza.

Priča o uvođenju tramvaja – marketinški trik

Ideju o uvođenju tramvaja u Banjaluci ocijenio je kao nerealnu i marketinšku obmanu, naglasivši:

“Kada pričamo o tramvaju on je usko vezan za javni prevoz u Banjaluci, koji je katastrofalan. Grad je dozvolio privatnim prevoznicima da rukovode samim javnim prevozom. Nije mi realno da mi u 21. vijeku nemamo aplikaciju na tim stajalištima da znamo kada koji autobus kreće. Kada bi postavili električni tramvaj u Banjaluci, taj tramvaj bi morao da ima svoju liniju. Prostor bi morao da se pripremi. A, mi imamo problem sa prostorom tako da mislim da je to sve jedan marketing”, istakao je Zeljković.

Pored saobraćajnih problema, Zeljković je ukazao na neshvatljivo zanemarivanje podrške koju građanima nude republičke institucije.

On je podsjetio da je Kabinet predsjednika Republike Srpske obećao potpuno finansiranje izgradnje pet vrtića na području grada, pri čemu je jedina obaveza gradske administracije bila da pripremi dokumentaciju i pronađe lokacije.

Iako je ovu priliku za obezbjeđivanje novih mjesta za mališane iskoristilo čak 20 opština širom Republike Srpske, on tvrdi da grad Banjaluka još uvijek nije dostavio potrebne papire kako bi sredstva bila operativna, čime je direktno usporena izgradnja neophodnih kapaciteta za predškolsko obrazovanje.

“16. maja 2025. godine grad kabinet predsjednika je poslao formular koji Gradska uprava treba da popuni. Tada su bile već već lokacije određene jedna u Adi, a jedna u Lazarevu. Grad je trebao da popuni formular i dostavi svu dokumentaciju kako bi se krenulo sa izgradnjom vrtića, to je uradilo dvadeset Opština na nivou Republike Srpske ali Grad to nije uradio”, zaključio je Zeljković, piše ATV.

Odbornici Skupštine Grada Banjaluka na današnjoj sjednici od 45 predloženih usvojili su 44 tačke i to sve one koje su korisne za građane Banjaluke, kako je naglasio predsjednik Skupštine grada Ljubo Ninković.

Usvojena su dva nova regulaciona plana i nekoliko izmjena regulacionih planova, te je odlučeno da se Banjaluka zaduži za 10 miliona KM za izgradnju javne garaže, a koja će se nalaziti kod Borčevog stadiona, dok su odbornici odbili i tačku koja se odnosila na rekonstrukciju Parka Petar Kočić uz stav da u ovom trenutku postoje prioritetniji projekti u Banjaluci.

„Nismo usvojili sve ono što je gradonačelnik predlagao, dakle od onog materijala koji nam je došao, u pitanju je 12, 13 tačaka. Mi smo kroz naša radna tijela i danas prilikom usvajanja sjednice odbili četiri, pet regulacionih planova za koje smo smatrali da nisu u skladu sa onim što traži struka i šta očekuju građani“, kazao je Ninković.

Kako je naveo predsjednik banjalučke Skupštine, odbornici su prihvatili na današnjoj sjednici samo one regulacione planove za koje su imali potvrdu da ne remete ni okolinu niti postoje određene primjedbe od strane građana.

„Tako smo najavili početkom godine i takvu praksu ćemo zadržati jer ste vidjeli da smo nakon usvajanja samih regulacionih planova, kada su građani mogli da vide o čemu se radi počeli su da protestvuju kao oni na Starčevici, u Novoj Varoši, a što nam je bio znak da smo na dobrom putu, dakle, usvojili smo samo ono što je korisno za građane“, kazao je Ninković.

Ninković se osvrnuo i na tri odluke predložene od strane gradonačelnika Draška Stanivukovića od kojih su dvije usvojili odbornici dok za jednu, a koja se odnosi na rekonstrukciju parka Petar Kočić nije dobio saglasnost od strane odbornika.

„Riječ je o kreditnim zaduženjima, jedno nismo usvojili, a tiče se parka Petar Kočić, dva smo usvojili vrlo značajna, čak jedno i možda najznačajnije. Najznačanije rješenje se odnosi na kreditno zaduženje rješavanja parking mjesta u gradu Banjaluci jer vidim da u razgovoru sa građanima to je top prioritet“, rekao je Ninković.

On je napomenuo kako su odbornici u proteklim mjesecima molili gradonačelnika Draška Stanivukovića da ne uništava one lokacije na kojima su se nalazila parking mjesta. Kako on navodi i pored molbi i pokušaja da se nađe alternativa razumijevanja nije bilo.

„Konačno, hvala Bogu, gradonačelnik nam je predložio da to bude 10.000.000 KM kreditno zaduženje jer zaista mislim da se ovo mora rješavati. To sve sada zavisi od gradonačelnika kao izvršnog organa. Mi smo usvojili kredit, potpisaćemo odluke i ono što je bilo danas, završili smo svoj posao. Dakle, gradonačelnik kao izvršni organ mora realizovati kredit, raspisatijavnu nabavku, naći izvođača i krenuti u realizaciju tih 400 mjesta“, rekao je Ninković.

Prema njegovim riječima, ovaj proekat će biti veoma koristan za građane. Neće riješiti u potpunosti problem sa manjkom mjesta za parkiranje ali će na jedan način ublažiti trenutnu situaciju.

„Danas smo usvojili i kreditno zaduženje za igrališta jer očigledno gradonačelnik nema novca u tekućem budžetu, ali bitno je da rješavamo i taj problem pa smo prihvatili kreditno zaduženje. Odbili smo kreditno zaduženje za park Petar Kočić jer smo imali nekoliko razloga i pitanja na koja nismo dobili odgovor od strane gradonačelnika. Prvo, šta je sa onim 800.000 evra, koje su nam obećali iz delegacije Evropske unije, ako im damo negdje prostor, naravno da ne može Staklenac, to smo davno rekli, oni su se pomjerili prema Domu omladine, gradonačelnik je onda dao prostor pod posebnim uslovima da se doplaćuje 10.000KM zakupa, on je htio da poni plaćaju oko 1200, što smo opet odbili i tražili od gradonačelnika odgovore zbog čega je to 1.600.000KM, kako su došli do te računice da je to toliko i rekli smo da ima mnogo prioritetnijih stvari u Banjaluci“, rekao je Ninković.

Kako on kaže, u Banjaluci ima 100.000 ljudi, koji su spremni na to da se uzme kredit kojim će se riješiti javne saobraćajnice jer vožnja glavnom ulicom je poput vožnje po makadamu.

Trenutno imamo 500 kvarova na vodovodnoj mreži, blizu 100 kvarova na toplovodnoj mreži, imamo mnogo problema sa javnim reduzećima, počevši od Akvane, ZIBL-a, Vodovoda, Toplane i svih drugih preduzeća za koja mislimo da su prioritetna te da taj 1,6 miliona ne treba da ide u rekonstrukciju parka jer samo kilometar odavde imate klizišta i na Starčevici i na Laušu i Priječanima i smatramo da su to prioritetnije stvari i potpuno siguran da i građani tako razmišljaju“, rekao je Ninković za ATV.

Nakon usvajanja Zakona o stvarnim pravima u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Banjaluka je usvojila svu potrebnu gradsku legislativu da bi se moglo krenuti u proces dodjele besplatnih placeva, o čemu je takođe govorio Ninković:

„Dugujem zahvalnost Vladi Republike Srpske i Narodnoj skupštini, koje su izmjenom i dopunama zakona o stvarnim pravima omogućili da sada sve jedinice lokalne samouprave učine ovo što smo mi i Trebinje danas uradili. Donijeli smo Pravilnik po kome se biraju određene kategorije i odluke koje se odnose na zemljište koje je u vlasništvu grada, a koje ćemo dati na izgradnju prema raznim kategorijama, a radi se o porodicama do 35 godina, dakle mladi bračni parovi, samohrani roditelji, višečlane porodice i još neke kategorije“, naveo je Ninković uz naglasak da je bilo potrebno da u zakonskom smislu ovo realizuju Vlada Republike Srpske i Narodna skupština kako bi lokalne jedinice mogle krenuti sa dodjelom parcela.

Redovna osma sjednica Skupštine grada Banjaluka završena je nakon višesatne, uglavnom mirne rasprave o 45 tačaka dnevnog reda.

Podršku odbornika nije dobilo kreditno zaduženje za rekonstrukciju Parka „Petar Kočić“.

Istovremeno, zeleno svjetlo dato je odluci o dodjeli besplatnih placeva za mlade bračne parove.

Odbornici su podržali podizanje kredita od 10 miliona maraka za izgradnju javne garaže u Platonovoj ulici, kao i milion maraka za obnovu 11 dječijih igrališta u Banjaluci.

Prihvaćene su odluke o donošenju regulacionih planova „Centar-Jug“, stambenog naselja Lazarevo, RP „Paprikovac-Petrićevac“, „Lazarevo 4“, stambenog naselja Borik. Prihvaćen je i prijedlog zaključka za eksproprijaciju zemljišta za most u Docu, kao i kupovinu zemljišta za potrebe rekonstrukcije saobraćajnice u Ulici Petra Velikog u naselju Česma.

Dosadašnji direktor Mladen Matović ponovo je izabran za

Dosadašnji direktor Mladen Matović ponovo je izabran za direktora Banskog dvora.