Kategorija: Banja Luka

Cijene mesa i povrća na pijacama i u marketima neprestano variraju, a jednostavna računica pokazuje da četvoročlana porodica za samo jedan obrok treba da izdvojiti od 14 do 45 KM. U zavisnosti od toga šta se nađe na stolu.

Ako volite i spremate meso, onda i znate kakve su mu cijene. Paprene.

I povrće nije zanemariva stavka. Na banjalučkoj tržnici kilogram špinata juče je košta 10 maraka, tikvica od 9 do 10, a zelena salata od 5 do 6 KM. Krompir je i dalje najpovoljnija opcija za ručak.

Stručnjaci kažu da odrastao muškarac po obroku može da pojede 250 do 300 grama mesa ili 300 do 400 grama povrća. Žene od 180 do 220 grama mesa i 250 do 300 grama povrća. Djeca, logično, jedu manje, pa to iznosi do 180 grama mesa i do 250 grama povrća.

Po ovoj računici, četvoročlana porodica, odnosno dvoje odraslih i dvoje djece za jedan ručak u prosjeku može da pojede od 800 grama do kilogram mesa.

Ako kupe kilogram najjeftinijeg mesa, recimo svinjske krmenadle, za meso će izdvojiti 11 KM ili 14 KM za kilogram pilećeg filea, te kilogram krompira, samo to će ih koštati od 14 do 17 KM. Ručak koji uključuje teletinu i špinat, dostići će i 40 i više maraka.

U cijenu nisu ukalkulisane ostale namirnice i proizvodi koji su vam potrebni da biste ručak napravili. To cijelu priču čini dodatno skupljom, prenosi “Srpskainfo“.

Prema aktuelnim cijenama, kilogram ćurećeg bijelog mesa košta 24 KM, pileći file 14 KM, juneći but 29,5 KM, juneća plećka i vrat po 27 KM. Teleći but je čak 38,5 KM, a teleća plećka 28,5 KM. Najjeftinija je svinjetina. Kilogram krmenadle košta 11 KM, svinjski vrat 14, a svinjski but 13 maraka.

Ispred sebe smo postavili važan i odgovoran cilj – da uži centar grada dobije novo, uređeno ruho, kakvo i zaslužuje.

Poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

U tom pravcu, najavio je da je u narednom periodu plan da budu obnovljene fasade na zgradama u Kninskoj ulici, kao i fasada na neboderu kod Narodnog pozorišta Republike Srpske, nakon čega će isto biti urađeno i na činovničkim zgradama u Aleji Svetog Save, saopštili su iz Gradske uprave.

-Naš zadatak je jasan, da sve zgrade u užem centru grada sistematski obnovimo i uredimo na ovaj način, kako bismo očuvali arhitektonsku vrijednost, unaprijedili izgled grada, a pored toga, iz Banje Luke ćemo poslati sliku kakvu naš grad i zaslužuje – zaključio je gradonačelnik.

Sem majke i bebe koja se rodi prva u novoj godini, od sada će u Banjaluci zlatnikom i nagradom od 1.000 KM biti darivana i majka i beba koja se prva rodi 22. aprila na Dan grada.

Šta treba da znate:

Banjaluka uvodi nagradu od 1.000 KM i zlatnik za prvu bebu rođenu na Dan grada.

Izmjene Pravilnika stupile su na snagu 19. februara.

Uvodi se i posebna nagrada od 1.000 KM za majke sa izuzetnim doprinosom.

Udruženja mogu podnositi zahtjeve do kraja marta tekuće godine.

Novine su to koje donosi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodjeli sredstava za podršku pronatalitetnoj politici Grada Banjaluka koji je objavljen u “Službenom glasniku Banjaluke”, a koji stupa na snagu danas, 19. februara.

“U cilju podrške pronatalitetnoj politici Grada Banjaluka, majci prve bebe sa teritorije grada Banjaluka rođene 22. aprila tekuće godine dodjeljuju se sredstva u iznosu od 1.000 KM uz čestitku gradonačelnika i zlatnik vrijednosti do 500 KM, a povodom obilježavanja Dana grada”, stoji u “Službenom glasniku Banjaluke”.

Za izuzetan doprinos 1.000 KM

Takođe, izmjenom Pravilnika uvrštena je još jedna pozitivna mjera.

“U cilju podrške majkama sa teritorije grada Banjaluka, majci koja je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarila izuzetan doprinos u humanitarnim i drugim društveno korisnim aktivnostima te pokazala izuzetnu hrabrost, odgovornost i posvećenost u vršenju roditeljske uloge, dodjeljuju se novčana sredstva u iznosu od 1.000 KM uz čestitku gradonačelnika, a na zahtjev udruženja”, navodi se u Pravilniku.

Kako se dodaje, udruženja mogu početkom svake kalendarske godine do isteka marta podnijeti zahtjev za dodjelu sredstava majci.

Koji su kriterijumi za dodjelu sredstava?

“Kriterijumi za dodjelu sredstava majci su sljedeći: majka koja je ostvarila izuzetan doprinos u humanitarnim i drugim društveno korisnim aktivnostima i/ili – majka koja odgaja troje ili više djece i/ili – majka djeteta/djece sa invaliditetom i/ili poteškoćama u razvoju i/ili – majka koja je samohrani roditelj”, stoji u Pravilniku.

Nadalje se navodi da uz zahtjev za dodjelu sredstava majci udruženja su dužna da dostave sljedeće: uvjerenje da majka ima prebivalište na teritoriji grada Banjaluka najmanje dvije godine prije podnošenja zahtjeva, pismeni dokaz na koji način je ostvaren izuzetan doprinos u humanitarnim i drugim društveno korisnim aktivnostima, uvjerenje iz matične knjige rođenih za djecu, rješenje nadležnog organa o statusu lica sa invaliditetom, rješenje Centra za socijalni rad o statusu roditelja djeteta sa teškoćama u razvoju, rješenje Centra za socijalni rad o statusu samohranog roditelja.

50 porodica lani dobilo četvrto dijete

Da su pronatalitetne mjere i konkretna podrška Banjaluke vidljive, potvrdila je prije nekoliko dana i Adriana Basara, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju, koja je istakla da je u Banjaluci u 2025. godini pedeset banjalučkih porodica postalo bogatije za četvrto dijete.

Ona je dodala da je od početka 2026. godine četvrto dijete dobilo još šest porodica.

Novčane naknade od 500 do 2.000 KM

“Grad obezbjeđuje novčanu podršku porodiljama u iznosu od 500 KM za prvorođeno i drugorođeno dijete, 700 KM za treće, te 2.000 KM za četvrto i svako naredno dijete. Na ovaj način svaka majka koja se porodi ostvaruje pravo na podršku Grada”, naglasila je ranije ona, dodajući da su, pored ovih mjera, uvedene i brojne dodatne olakšice za porodice, među kojima su besplatne građevinske dozvole, besplatni udžbenici, besplatne mature, subvencije za boravak djece u privatnim predškolskim ustanovama, kao i besplatan prevoz za srednjoškolce i studente iz višečlanih porodica, prenose Nezavisne.

Motociklista je povrijeđen u sudaru s automobilom u banjalučkoj ulici Mladena Stojanovića kod istoimenog parka, potvrđeno je “Glasu Srpske”.

Ukratko: 

• Sudar motocikla i automobila u Banjaluci
• Motociklista prevezen u UKC
• Policija obavlja uviđaj, saobraćaj u zastoju

Nezgoda se desila danas (18.februara) u popodnevnim časovima, a od jačine udara navodno je motociklisti spala patika, prenosi “Glas Srpske”.

Na terenu je policija, a ekipa Hitne pomoći odvezla je povrijeđenog.

Srpskainfo saznaje da su u nezgodi povrijeđene dvije osobe. Prema izjavama očevidaca maloljetnici su se vozili na motoru.

“Dobro su prošli obojica kako je moglo biti. Izgleda da su oba maloljetnici”, ispričao je očevidac.

Prema nezvaničnim informacijama motorista je obilazio kolonu automobila i sudario se sa renoom.

Više informacija biće poznato po okončanju uviđaja i istrage.

Zbog ove saobraćajke stvorile su se gužve u pomenutoj ulici i saobraćaj je u zastoju.

Pojačan nadzor nad prodajom duvanskih proizvoda licima mlađim od 18 godina najavljen je za period od 23. februara do 9. marta 2026. godine.

Kako je saopšteno iz Gradske uprave Banjaluka, pojačan nadzor će sprovoditi Tržišna inspekcija Grada Banjaluka.

“Cilj ove akcije je dosljedna primjena zakonskih propisa koji regulišu promet duvana i duvanskih proizvoda, ali i zaštita zdravlja djece i mladih. Inspektori će kontrolisati maloprodajne objekte na području grada, a prema svim uočenim nepravilnostima biće preduzete zakonom predviđene mjere”, kazao je Siniša Štrbac, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za inspekcijske poslove.

Dodao je da je odgovornost svih učesnika u prometu da poštuju propise, ali i da djeluju savjesno kako bi se spriječila dostupnost ovih proizvoda maloljetnicima i doprinijelo očuvanju javnog zdravlja, prenose Nezavisne.

Skupština grada Banjaluka dobila je novi odbornički klub koji su formirali odbornici Socijalističke partije i DEMOS-a, a koji će u budućnosti djelovati pod nazivom “SP-DEMOS”.

Ovu informaciju za “Nezavisne novine” potvrdio je Petar Jokanović, odbornik u skupštini grada Banjaluka ispred Socijalističke partije.

“Šef kluba biće Nikola Vukčević”, rekao je Jokanović.

Naime, ovu odluku potpisali su odbornici iz ove dvije stranke Nikola Vukčević, Petar Jokanović, Boran Bosančić i Đuro Čubrilović, te je odluka dostavljena sekretaru skupštine grada Banjaluka.

Novo upozorenje na, kako navode, „urbicid“ u Banjaluci stiglo je iz Centar za životnu sredinu, koji traži da odbornici zaustave, kako tvrde, nekontrolisane izmjene regulacionih planova i zaštite javni interes prije nego što grad ostane bez prostora za škole i vrtiće.

Reagujući na dnevni red predstojeće sjednice Skupština grada Banja Luka zakazane za 19. februar, iz Centra su upozorili da je predloženo čak 27 izmjena regulacionih planova, dok je usvajanje Urbanističkog plana i dalje na čekanju.

Kako navode u objavi na društvenim mrežama, iz obrazloženja brojnih tačaka koje se odnose na izmjene regulacionih planova, prema njihovoj ocjeni, često se ne može jasno vidjeti šta je konkretno planirano, niti zbog čega se pokreću inicijative za izmjene.

Posebno su izdvojili prijedlog izmjene Regulacionog plana „Starčevica“, koji, prema važećem planu, predviđa prostor za izgradnju osnovne škole i vrtića. U obrazloženju izmjena, kako ističu, spominje se promjena strukture stanovništva, kao i dogradnja postojećih školskih kapaciteta u neposrednoj blizini. Iz Centra, međutim, tvrde da je na tom području došlo do značajnog povećanja broja stanovnika, te da je postojeća osnovna škola na Starčevici među najopterećenijima u Banjaluci, sa najvećim brojem učenika.

Izmjenom tog regulacionog plana će biti obuhvaćen prostor između Cerske ulice, ulice Srpskih ustanika i novoplaniranih saobraćajnica, u ukupnoj površini od 4,23 hektara. – Kako se radi o inicijativi Grada koja treba da dobije potvrdu Skupštine grada, podsjećamo odbornike da prihvatanje ovakvih odluka predstavlja zajedničko djelovanje u urbicidu koji se dešava u gradu – naveli su iz Centra za životnu sredinu.

Pozvali su Skupštinu grada da svaku inicijativu za izradu novih planova detaljno ispita, te da javnost bude jasno i transparentno informisana o idejama i namjenama predviđenim tim planskim dokumentima.

Kada u gradskoj kasi nema dovoljno novca da pokrije tekuće obaveze, rješenje se traži u kreditu. Upravo takva odluka koju je potpisao gradonačelnik Draško Stanivuković naći će se pred odbornicima na narednoj sjednici Skupštine grada Banjaluka, zakazanoj za četvrtak, 19. februar.

Predloženo je kratkoročno zaduženje do osam miliona KM radi pokrivanja deficita iz gotovinskog toka.

To praktično znači da Grad planira da pozajmi novac kako bi mogao redovno da servisira svoje obaveze dok ne pristignu planirani budžetski prihodi.

Do 400.000 KM samo za kamatu

Prema prijedlogu odluke, kredit bi bio uzet na rok od 12 mjeseci, uz fiksnu kamatnu stopu do pet odsto godišnje. Glavnica bi se vratila jednokratno na kraju roka, dok bi se kamata plaćala mjesečno.

Ako bi se povukao puni iznos od osam miliona KM i primijenila maksimalna kamata, samo na kamatu bi za godinu dana moglo biti izdvojeno oko 400.000 KM, bez uračunatih bankarskih naknada.

U obrazloženju se navodi da su redovni prihodi Grada u 2024. godini iznosili oko 172 miliona KM, te da je predloženo zaduženje unutar zakonskog limita od pet odsto godišnjih prihoda.

Ipak, važno je naglasiti da ovaj kredit nije vezan za novu investiciju ili razvojni projekat, već za održavanje tekuće likvidnosti budžeta, odnosno za pokrivanje vremenskog nesklada između priliva i obaveza.

Paralelno i tri miliona za puteve

Na istoj sjednici odbornici će razmatrati i prijedlog dugoročnog kreditnog zaduženja do tri miliona KM za rekonstrukciju puteva u Motikama, Kuljanima i Priječanima.

Ovaj kredit bi se vraćao sedam godina, uz kamatu do šest odsto i otplatu kroz mjesečne rate.

Prema podacima iz objavljenih materijala, ukupan ostatak duga Grada na dan 31. avgust 2025. godine iznosio je više od 106 miliona KM.

Dvije odluke, jedan trenutak

Ukoliko obje odluke budu usvojene, Grad bi mogao da preuzme novih 11 miliona KM obaveza.

Osam miliona za stabilizaciju gradske kase danas, tri miliona za infrastrukturu u narednim godinama.

Odbornici će 19. februara odlučivati da li je ovakav model zaduženja u ovom trenutku nužan i održiv, a riječ je o odluci koja se, dugoročno gledano, tiče svih građana.

Banjaluka je jutros najzagađeniji grad u BiH, sa indeksom kvaliteta vazduha 134, koji je ocijenjen kao nezdrav za osjetljive kategorije stanovništva, podaci su sa sajta “Eko.akcija”.

Prema podacima o kvalitetu vazduha, licima koja boluju od bolesti organa za disanje i srca, kao i starijima, trudnicama i djeci, preporučuje se da smanje produžena ili veća naprezanja tokom boravka na otvorenom.

Mjerenje u 11.00 časova pokazalo je da je indeks kvaliteta vazduha u Zenici 97, Maglaju 92, Prijedoru 88, Brodu 82, Doboju 76, Sarajevu 75, Tuzli 74, Ilijašu 62, Tešanju 60, Lukavacu 58, Gacku 57, Travniku i Kakanju 56, Vogošći 54 i Visokom 52.

Vrijednost indeksa kvaliteta vazduha od nula do 50 je dobar, od 51 do 100 umjereno zagađen, od 101 do 150 nezdrav za osjetljive grupe stanovništva, od 151 do 200 nezdrav, od 201 do 300 vrlo nezdrav, dok je više od 300 opasan po zdravlje.

 

Mještani brojnih banjalučkih naselja zabrinuti su jer je policija proteklih dana napisala više od 1.200 kazni zbog nepropisnog parkiranja, a problem je, ističu, u tome što u gradu nema dovoljno parking-mjesta.

U banjalučkom naselju Starčevica kažu da su bili u šoku kada su čuli da su kažnjene njihove komšije.

“Molim vas, recite mi ko je lud da parkira nepropisno ako ima parking-mjesto? Šta da radim sa vozilom, ako nema parking-mjesta? U stan ga ne mogu uvesti, a u mojoj niti u susjednim ulicama mjesta nema”, kaže za “Nezavisne novine” jedan mještanin Starčevice.

On kaže da je prije nekoliko dana čuo da su policajci u policijskom vozilu prošli kroz ulicu u kojoj on živi te fotografisali nepropisno parkirana vozila.

“Najlakše je tako. Ja sam tu veče sjedio u vozilu pola sata čekajući da neko od komšija negdje od kako bih parkirao svoj automobil. Taj komšija, kada se vrati, neće imati mjesta i šta smo dobili? Umjesto mene, kazniće njega. Prema mojoj procjeni, samo u mojoj ulici ima bar 30 vozila više nego parking-mjesta. Šta da rade vlasnici tih vozila? Gdje će s njima? Po sili prilika biće kažnjeni, što je nelogično i nemoralno”, kaže ovaj mještanin.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Banjaluci je 2015. godine bio registrovan 53.221 putnički automobil, da bi u međuvremenu došlo do rasta 44,1 odsto, na 76.714, koliko ih je bilo 2024. godine.

Iz Policijske uprave Banjaluka su 13. februara saopštili da su njihovi pripadnici u prethodna dva dana na području grada Banjaluka realizovali akciju s akcentom na kontrolu nepropisnog parkiranja vozila.

“Tokom realizacije akcije policijski službenici su izvršili kontrolu 1.291 učesnika u saobraćaju, te su zbog nepropisnog parkiranja vozila sankcionisali 1.211 vozača. Zbog počinjenih ostalih prekršaja sankcionisano je 67 vozača”, naveli su iz Policijske uprave Banjaluka.

Podsjeća da se za nepropisno parkiranje motornih vozila, shodno odredbama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH i Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske, izriče novčana kazna od 40 KM, dok je za nepropisno parkiranje na mjestima označenim kao parking-prostor za lica sa invaliditetom predviđena novčana kazna 200 KM.

“Policijska uprava Banjaluka će u narednom periodu nastaviti sa realizacijom planskih aktivnosti u cilju podizanja nivoa saobraćajne kulture i bezbjednosti svih građana, te apelujemo na vozače da se pridržavaju zakonskih odredaba koje se odnose na parkiranje i zaustavljanje vozila, kako bi se osigurala nesmetana prohodnost saobraćaja i bezbjednost pješaka”, naveli su iz Policijske uprave Banjaluka.

Vozači, međutim, poručuju da je njihovo opredjeljenje da poštuju zakon, ali im to nije omogućeno.

“Mogu da razumijem kada neko bude kažnjen jer je ispred kafane parkirao na trotoaru, ali ne mogu da shvatim to što kažnjavaju ljude koji ispred svoje i susjednih zgrada, jednostavno, nemaju parking-mjesto”, kaže jedan vozača.

Milenko Jaćimović, inženjer saobraćaja, ističe za “Nezavisne novine” da svaka lokalna zajednica koja upravlja putnom mrežom i daje saglasnosti za izgradnju stambenih i poslovnih objekata mora voditi računa o broju vozila koja se kreću gradskim saobraćajnicama.

“U Banjaluci se bilježi prosječan godišnji porast od oko 2.000 novoregistrovanih vozila, a trenutno je u gradu registrovano oko 97.000 putničkih motornih vozila, što je izuzetno veliki broj. Kada se tome dodaju i vozila koja svakodnevno dolaze iz drugih gradova u administrativni centar Republike Srpske, postaje jasno da Banjaluka nema dovoljan broj parking-mjesta za toliki broj vozila. Problem dodatno usložnjava činjenica da su određena parking-mjesta ukinuta zbog izgradnje infrastrukturnih objekata, a nova nisu izgrađena”, kazao je on.

Kako je dodao, svake godine novih 2.000 vozila dodatno opterećuje saobraćajnu infrastrukturu, ali se problem najviše reflektuje kroz nedostatak parkinga.

Paradoks

Mještani Starčevice kažu da je paradoksalno i to što brojni nesavjesni vozači svoje automobile, koje uopšte ne koriste, ostavljaju ispred njihovih zgrada.

“Oko moje zgrade ima bar 20 vozila koja možda nisu ni registrovana niti ih ko koristi. Neka od njih imaju i strane table. Ljetos im se trava pohvatala po točkovima, zimus, kada je pao onaj snijeg, nikako nisu čišćena. Parking je kod nas besplatan i neko ih je dovezao tu, te nama mještanima zauzimaju mjesto. Zašto se policija ne bavi time”, pitaju mještani.