Kategorija: Banja Luka

Da li se na javnim parkinzima u Banjaluci parkiranje mora platiti? Na ovo, naoko jednostavno pitanje, svako odgovara na svoj način, a situaciju je zakomplikovo gradonačelnik Draško Stanivuković.

Stanivuković je, podsjećamo, 30 decembra 2025. u Službenom glasniku BiH objavio “privremenu odluku” prilično komplikovanog naziva, a jednostavnog cilja: da sugrađanima nametne obavezu plaćanja parkinga, uprkos tome što se, shodno odluci Skupštine grada Banjaluka, parking od 1. januara ne plaća.

Da li je Stanivukovićeva “privremena odluka” važeća, ili pravno nepostojeća, ili je ona, kako tvrdi advokat Aleksandar Jokić, “opasan presedan”?

Jokić smatra da plaćanje parkinga u Banjaluci nije pravno utemeljeno, jer je Stanivukovićeva “privremena odluka” sporna po više odsova. -Ja neću plaćati parking, ali razumijem da su građani su u dilemi i da ne znaju šta da rade. Ja im to ne mogu sugerisati, mogu im samo dati informacije, na osnovu kojih će sami odlučiti – rekao je Jokić za Srpskainfo.

Advokat Dario Sandić nije tako obazriv. Njegova poruka je eksplicitna: parkirajte propisno i ne plaćajte parking. – Nepropisno parkiranje je prekršaj i za to žete odgovarati prekršajno. Ne prakirajte na zelene površine, trotoare i druga mjesta koja nisu predvidjena kao parking.

Parkirajte na parkinge i ne plaćajte jer vam je to omogućio gradonačelnik – ne zato što je dobar i želi dobro gradjanima već zato što se ponaša nezakonito i donosi nezakonite odluke – jasan je Sandić. Za razliku od njega, Milko Grmuša, bivši odbornik i pravnik koji je sagu o parkinzima prvi “zakuvao”, ne želi da se izjašnjava. – Ne komentarišem lokalne teme – rekao je kratko Grmuša

. A šta kažu u Gradskoj upravi? Ništa, ili tačnije – ništa konkretno. Koji će organ i na osnovu kojeg akta izricati kazne građanima, koji su propisno parkirali svoja vozila, ali nisu platili parking kartu? Kolike su propisane kazne za propisno parkiranje i neplaćanje parking karte, i kojim aktom je taj prekršaj sankcionisan? Koliko je takvih kazni izrečeno, a koliko naplaćeno od početka ove godine?

Na sva ova pitanja Srpskainfo iz Gradske uprave su odgovorili kratko i nejasno. – S obzirom da sve druge lokalne zajednice u Republici Srpskoj imaju pravo da naplaćuju parking, Banjaluci takođe pripada taj prihod. Parking u Banjaluci se plaća, a sve se odvija prema ustaljenom planu a u okviru zakonskih rješenja – navedeno je u odgovoru iz Gradske uprave.

Valjda u skladu sa tim “ustaljenim planom” u posljednje vrijeme “parkingaši”, odnosno zaposleni u Odsjeku za parkinge i garaže, intenzivno kontrolišu stanje na javnim parkinzima. Na šoferšajbne automobila za koja nije plaćen parking ostavljaju obavještenja zanimljivog sadržaja. Vlasnike upozoravaju da su njihova vozila fotografisana, a fotografije “pohranjene u bazu podataka Odjeljenja Komunalne policije”.

I šta to znači? – To bi trebalo da posluži kao upozorenje vozačima da će platiti kaznu, jer nisu platili parking, ali pošto upozorenja u poruci, faktički, nema, svako to tumači na svoj način – kaže izvosr Srpskainfo iz Gradske uprave. Kako svjedoče “parkingaši”, koji svakodnevno ostalvjau ove poruke, Banjalučani na njih reaguju na različite načine. – Neki galame i psuju, viuču da nikad neće platiti kaznu, drugi odmah pitaju mogu li platiuti pola kazen u roku od 8 dana – kaže jedan radnik parking servisa.

Inače, kazna za vlasnike vozila koji propisno parkiraju automobil, a “zaborave” da plate parking, po ranije usvojenim odlukama, na koje se poziva gradonačelnik, iznosi 50 KM. Ko plati u roku od 8 dana, provući će se sa 25 KM. Ali, sve to pod uslovom da kazna uopšte stigne na kućnu adresu. Kako saznaje Srpskainfo, za sada se kazne ne šalju, pa se parking naplaćuje po principu APP: ako prođe – prođe. I na kraju, kao i za svaku drugu prekršajnu klaznu, građanin može odlučiti da ide na sud.

Time dobija priliku da bude oslobođen od plaćanja kazne, ali se i izlaže riziku da na kraju plati i kaznu i sudske troškove. A šta bi sud presudio u slučaju (ne)plaćanja parking u Banjaluci? E to je posebno pitanje. Advokat Dario Sandić je Ustavnom sudu RS uputio inicijativu s ciljem se utvrdi da li su odluke Grada Banjaluka o parkingu iz jula 2025, godine i odluka gradonačelnika o parlkingu iz decembra 2025, godine, u skladu sa Ustavom.

On smatra da nisu. Odmah nakon objave, pojavila su se različita tumačenja tog kontroverznog akta. A na šoferšajbnama parkiranih automobila pojavila su se obavještenja, koja dodtano zbunjuju vozače.

Priču o putu Krupe na Vrbasu – od statusa „Upgrade Village“ (selo u fazi razvoja) do priznanja „Najbolje turističko selo“ UN turizma u 2025. godini direktor Turističke organizacije Banjaluka Minja Kovačević Šurlan predstavila je kroz osvrt na ključne prekretnice koje su uticale na ovu transformaciju.

U svom blogu Kovačević Šurlan naglasila je da je ovo prvi takav uspjeh za Bosnu i Hercegovinu, te priznanje koje pomaže u usmjeravanju dugoročnog, zajednicom vođenog i održivog ruralnog razvoja.

Blog Minje Kovačević Šurlan prenosimo u cjelini:

Od sela na obali rijeke do svjetske scene: Kako je Krupa na Vrbasu reinventirala ruralni turizam

Krupa na Vrbasu je malo selo oblikovano tokom rijeke Vrbas, vijekovima duge duhovne baštine i načinom života duboko ukorijenjenim u prirodi i tradiciji. Danas ponosno zauzima mjesto među Najboljim turističkim selima UN Turizma, ali ovo priznanje nije rezultat jednog trenutka uspjeha, već dugog puta koji je vodila sama zajednica.

Naša ambicija od samog početka bila je jednostavna: razvijati turizam na način koji čuva dušu sela, a istovremeno stvara stvarne prilike za lokalno stanovništvo. Uz podršku Turističke organizacije grada Banjaluke, podnijeli smo prijavu za inicijativu Najbolja turistička sela UN Turizma, predstavljajući naše prirodne vrijednosti, kulturno-istorijsko nasljeđe, turističku ponudu, infrastrukturu, napore u oblasti zaštite životne sredine i uključenost zajednice.

U samom središtu ove priče nalaze se Manastir Krupa, tradicionalna arhitektura, slapovi, stare vodenice i živi običaji koji i d U tom periodu, Krupa na Vrbasu je godišnje dočekivala oko 20.000 do 30.000 posjetilaca, uglavnom izletnika i školskih grupa. Turizam je bio izrazito sezonskog karaktera, a prosječno zadržavanje posjetilaca trajalo je svega nekoliko sati. Selo je imalo jasan potencijal, ali i jasno uočljiva ograničenja.

U prvoj fazi evaluacije, Krupa na Vrbasu je prepoznata kao destinacija sa velikim potencijalom i pozvana da se uključi u UN Tourism Upgrade Program, što je predstavljalo prekretnicu u našem daljem razvoju. a danas oblikuju svakodnevni život u selu.

Pretvaranje preporuka u stvarne promjene

Međunarodni stručnjaci UN Turizma blisko su sarađivali s nama i ponudili praktične preporuke: razvoj novih turističkih proizvoda, jačanje promocije, unapređenje upravljanja destinacijom i dublje uključivanje lokalne zajednice. Jedna preporuka pokazala se posebno transformativnom – osnivanje lokalnog udruženja koje bi upravljalo destinacijom i okupilo sve aktere oko zajedničke vizije.

Godine 2023. osnovali smo udruženje „Zeleni greben grad“, koje danas okuplja 30 do 40 članova. Od tada je koordinisalo oko 15 inicijativa i potpisalo 10 sporazuma o saradnji sa lokalnim, nacionalnim i međunarodnim partnerima. Ovakav kolektivni pristup omogućio je otvaranje izvora finansiranja za tri do pet projekata ukupne vrijednosti od nekoliko stotina hiljada eura, čime su podržana unapređenja poput turističke signalizacije, uređenja javnih prostora, male galerije i informativnih punktova, kao i bolje interpretacije i usluga. Istovremeno, proširili smo turističku ponudu. Danas Krupa na Vrbasu nudi 10 do 15 novih doživljaja, uključujući vođene ture, radionice i tematske aktivnosti utemeljene na prirodi, duhovnosti i aktivnom turizmu. Selo sada organizuje šest do osam događaja godišnje, među kojima je i manifestacija „Romantična noć“, te nudi pet do sedam vođenih ruta i programa, što doprinosi ravnomjernijoj raspodjeli posjeta tokom godine.

Rezultati su jasni. U posljednjoj punoj godini, Krupa na Vrbasu je ugostila 50.000 do 70.000 posjetilaca, što predstavlja povećanje od više od 100 odsto u odnosu na period prije Upgrade programa. Još važnije, promijenila se i struktura turizma. Prosječno zadržavanje povećano je sa nekoliko sati na oko jedno noćenje, što označava prelazak sa isključivo izletničke destinacije na mjesto u kojem posjetioci biraju da ostanu i dožive seoski način života. Sezonalnost je takođe unaprijeđena, jer se veći broj posjeta sada ostvaruje u jesen i rano proljeće.

Jača lokalna ekonomija i zajednica

Ovaj rast donio je stvarne prilike za lokalno stanovništvo. Ranije je u turizam bilo uključeno svega pet do deset domaćinstava, dok je danas aktivno oko 25 domaćinstava. Otvoreno je oko 10 novih turističkih biznisa i usluga, a turizam danas obezbjeđuje 40 do 50 direktnih i indirektnih izvora prihoda, uključujući sezonske i povremene poslove. Udruženje sarađuje sa 15 do 20 lokalnih proizvođača i zanatlija, a mala galerija predstavlja rad lokalnog udruženja žena koje okuplja 10 do 15 članica. Dok je učešće žena i mladih u turizmu ranije bilo veoma ograničeno, danas je 20 do 30 žena i mladih aktivno uključeno. Paralelno s tim, 30 do 50 članova zajednice učestvovalo je u obukama i aktivnostima jačanja kapaciteta.

Brži put ka globalnom priznanju

Zahvaljujući stalnom napretku i bliskoj saradnji sa UN Turizmom, Krupa na Vrbasu dobila je poziv da koristi mehanizam „brze staze“ za ponovnu prijavu na listu Najboljih turističkih sela. Ovoga puta, naša prijava bila je potkrijepljena rezultatima, partnerstvima i jasnim planom za budućnost. Saznanje da je Krupa na Vrbasu zvanično uvrštena među Najbolja turistička sela UN Turizma predstavljalo je istorijski trenutak za našu zajednicu. Od tada se selo pojavljuje u nacionalnim i međunarodnim medijima, postalo je dio mreže Najboljih turističkih sela i bilježi primjetan porast vidljivosti i interesovanja.

Za mene lično, ovo putovanje ima posebno značenje – od pripreme prve prijave do preuzimanja priznanja u Anđiju, u Narodnoj Republici Kini. Ipak, najveći uspjeh je ono što vidimo svakog dana: više porodica koje dočekuju goste, nova iskustva – od lova na tartufe do tradicionalnog kuhanja – te snažniji osjećaj ponosa i samopouzdanja u našoj zajednici.

Danas Krupa na Vrbasu predstavlja dokaz da jasna vizija, snažna partnerstva i pristup vođen zajednicom mogu transformisati ruralnu destinaciju, a da se pri tome ne izgubi njena duša. Ovo priznanje nije krajnja tačka. Ono je odgovornost i motivacija da nastavimo graditi budućnost u kojoj turizam služi zajednici i čuva ono što nas čini jedinstvenima.

https://tourism-villages.unwto.org/en/news/from-a-riverside-village-to-the-world-stage-how-krupa-na-vrbasu-reinvented-rural-tourism/

 

Dok mještani s nestrpljenjem iščekuju dan kada će konačno moći da prelaze preko mosta u naselju Česma, nadležni najavljuju da će se radnici na gradilište vratiti već početkom februara.

Prema procjenama, za završetak preostalih poslova potrebno je oko 15 radnih dana, što znači da bi most mogao biti otvoren krajem narednog mjeseca. Sve, međutim, i dalje zavisi od vremenskih prilika pa je mještanima preostalo da gledaju u nebo i nadaju se da ponovo neće doći do nepogoda. Iako je most izgrađen, puštanje u saobraćaj je odgođeno, jer pristupni putevi nisu u potpunosti uređeni, a nije postavljena ni kompletna saobraćajna signalizacija. Taj posao nije mogao da bude završen zbog kiše i snijega pa je prvobitno planirano otvaranje, koje je bilo predviđeno za 21. januar, moralo da bude odgođeno.

 

Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Česma Rade Radonjić kaže da su mještani umorni od pomjeranja rokova.

– Prekipjelo nam je preko svih granica. Mislim da su se mnogi mještani ohladili od svega toga, jer je rečeno da će do 21. januara radovi biti završeni – izjavio je Radonjić.

On je dodao da stalna odgađanja unose ravnodušnost među mještane pa im sve postaje svejedno, jer su se naslušali obećanja.

– Kad oni mogu to da urade sad u “nedoba”, van građevinske sezone? Treba da grade i asfaltiraju pristupne puteve, a to ništa nije moguće u ovakvim vremenskim uslovima. Nisu postavljene ni horizontalna ni vertikalna signalizacija – naglasio je Radonjić.

Prema njenim riječima, snalaze se idući okolnim putevima, a most će im mnogo olakšati kretanje po gradu.

– Obavezno ćemo doći na otvaranje mosta, a nadam se da će sve biti riješeno na radost svih nas u što kraćem roku – kazala je Kresojevićeva.

Iz “Puteva RS” su rekli za “Glas” da su radovi na desnoj obali, od mosta preko rijeke Vrbas do ulice Petra Velikog u Česmi potpuno završeni.

– Dakle završeno je postavljanje ivičnjaka, nasipanje i ugradnja tampona te završni slojevi asfalta, kao i asfaltni sloj na pješačkim stazama. Na desnoj obali ostalo je samo da bude urađena saobraćajna signalizacija, s tim da će ona biti rađena kad budu završeni svi građevinski radovi na lijevoj obali – naveli su iz “Puteva RS”.

Prema njihovim riječima radovi na lijevoj obali, od mosta preko rijeke Vrbas pa do spoja sa ulicom Braće Pišteljića su u zastoju zbog pogoršanja vremenskih uslova i djelimično zbog neusklađenosti projektne dokumentacije dostavljene od strane grada.

– Završeni su temelji potpornog zida do “Vitaminke” i u narednim danima, kako vremenske prilike dozvole, biće nastavljena izgradnja potpornog zida da bi bila omogućena ugradnja nasipa, čime bi bili stvoreni preduslovi za izradu ivičnjaka i završnu ugradnju asfaltnih slojeva – saopštili su iz ovog preduzeća.

Objasnili su da bi za završetak ovih radova bilo potrebno oko 15 radnih dana i da će biti nastavljeni čim vremenski uslovi to dozvole.

– Plan je bio da do 21. januara budu završeni svi radovi, ali, nažalost, vremenski uslovi nam nisu dozvolili. Nastavak radova uz maksimalno angažovanje materijalno-tehničkih i ljudskih kapaciteta planiramo za početak sljedeće sedmice – istakli su iz “Puteva RS”.

PREUZIMANjE OBAVEZE

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske potvrdila je da preduzeće “Putevi Republike Srpske” 20. novembra 2025. godine preuzima obavezu izgradnje pristupnih saobraćajnica do novog mosta u Česmi.

Iako je tada najavljeno da bi, uz povoljne vremenske prilike, most mogao biti pušten u saobraćaj već tokom januara, obilne snježne padavine u prethodnom periodu privremeno su zaustavile radove.

Prema njegovim riječima, mještani se više od deset godina unazad kreću relacijama preko mostova kod “Incela” i u Trapistima.

– Ovaj most nije značajan samo za naše naselje, nego za cijelu regiju. A to će biti samo veliko opterećenje građanima koji žive u Donjoj Česmi, jer će se stvoriti enormno povećanje frekvencije saobraćaja – kazao je Radonjić.

Dodao je da su mogući protesti građana u naselju Medeno polje zbog katastrofalnog stanja u kojem se nalaze neki dijelovi i ulice.
S druge strane dio mještana kaže da se primjećuje pomak.

– Navikli smo se na to da uvijek postoji mogućnost da stvari ne idu kako je planirano. Pola godine, dok je izgradnja bila povjerena Gradskoj upravi, apsolutno ništa nije urađeno, nigdje nikoga nije bilo. Sada, kada je to preuzelo preduzeće “Putevi RS”, ispoštovali su većinu stvari koje su i rekli. Viđam uvijek radnike i djeluje kao da se nešto radi i da ima napretka. Naravno da to nije u skladu sa našim očekivanjima, nadali smo se da će tempo rada biti brži, ali ipak bićemo jako srećni kada sve bude završeno – rekla je mještanka Ružica Kresojević.

U Banjaluci ovih dana pristupilo se preventivnoj sanaciji udarnih rupa na gradskim saobraćajnicama.

Iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve grada Banjaluka navode da se to radi sa ciljem povećanja bezbjednosti učesnika u saobraćaju.

“Potrebno je naglasiti da je riječ o privremenim intervencijama, koje nisu trajno rješenje, a koje smo preduzeli kao mjeru radi povećanja bezbjednosti u saobraćaju. Veliki broj udarnih rupa nastao je u proteklom periodu usljed obilnih zimskih padavina”, navedeno je iz Odjeljenja.

Napominju i to da asfaltne baze trenutno ne rade, te da je početak njihovog rada planiran sredinom marta.

“Čim asfaltne baze počnu sa radom, tada ćemo pristupiti intenzivnijim radovima na saobraćajnicama i čim to dozvole vremenski uslovi”, ističu iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.

Ovom prilikom zamolili su građane za strpljenje i razumijevanje.

Od početka izgradnje saobraćajnice na raskrsnici kod „Audi servisa“ u Banjaluci na kojem je inače prisustvovao cijeli državni vrh, prošlo je više od mjesec dana, a gradilište je u istom stanju kao i što je bilo ranije – netaknuto.

Rok za završetak projekta vrijednog 2,5 miliona maraka je šest mjeseci, a prvi je okončan bez ikakvih radova.

„Budimo realni, vremenske prilike ne dozvoljavaju nastavak radova. Temperature su niske, ljudi ne mogu raditi na ovakvoj hladnoći“, kaže Janković.

Međutim, on priznaje da su pojedina gradilišta bila aktivna tokom zime, kao što je to most u Česmi, gdje su „Putevi“ takođe zaduženi za izgradnju.

„Čim ugrije sve će se vratiti u normalu i biće završeno sto odsto“, zaključuje on.

Podsjećamo, pored Jankovića početak radova ozvaničili su predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić ali i predstavnici Grada Banjaluka.

Gradnju ove raskrsnice je inače započela gradska administracija na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem. Međutim, kao i na brojnim drugim projektima u Banjaluci bez neophodne dokumentacije, pa je projekat na kraju obustavljen.

Bez obzira na to, direktor „Puteva Republike Srpske“ Miroslav Janković u izjavi za Capital obećava da će sve biti  završeno u roku. Prema njegovim riječima, vrijeme je najveći krivac što nije urađeno ništa.

Rekonstrukcija Kule 1 i Kule 2 banjalučke tvrđave Kastel, koja je započeta lani, nastavljena je i u ovoj godini, a ukoliko sve bude išlo po planu, u novom sjaju i sa novim funkcijama kule bi mogle zasijati već sredinom marta

Prema riječima Milade Šukalo, projekt menadžera u Gradskoj upravi Banjaluka, rekonstrukcija Kastela, davanje i isticanje značaja ovog simbola grada jedan je od ciljeva ove gradske administracije.

Turistički centar i kafeterija sa suvenirnicom

“U ovom momentu kroz Projekat prekogranične saradnje saniramo dvije kule, Kulu 1 i Kulu 2, gdje će u Kuli 1 biti turistički info-centar, a u Kuli 2 će biti kafeterija sa suvenirnicom. Takođe, jednu cjelinu između njih, koja je imala svoju namjenu ranije, a koja je bila u potpunosti zapuštena, vratićemo u funkciju”, priča Šukalo za “Nezavisne novine”.

Kastel kao nezavisna ustanova

I dok se rekonstrukcija privodi kraju, Gradska uprava je u proteklom periodu već završila elaborat u vezi sa opravdanosti da Kastel bude nezavisna ustanova.

“U tom kontekstu sad i radimo biznis plan gdje smo došli do zaključka da bi u jednom velikom dijelu funkcionisanje same tvrđave moglo biti i samoodrživo ukoliko bismo ovom dinamikom nastavili sa rekonstrukcijom i stavljanjem u upotrebu određenih prostora koje ovdje imamo”, navodi ona, dodajući da se razmišlja i o izgradnji nove male pozornice na tvrđavi i o rekonstrukciji jedne sale.

Kada je riječ o novcu, finansijska sredstva koja grad kroz ovaj projekat implementira su oko 300.000 evra.

“To podrazumijeva da nije sav novac namijenjen za sanaciju, nego i za određene programske aktivnosti”, objašnjava ona za “Nezavisne novine”.

Cilj promocija tvrđave

Prema riječima Šukalo, u cilju promocije Kastela već nekoliko godina Grad Banjaluka obilježava i “Noć tvrđava”.

“Želimo da promovišemo koji je značaj, i privredni, i turistički, i ekonomski, tvrđave, ali naravno i sa aspekta zaštite kulturno-istorijskog nasljeđa jer poznato je da ovdje naše društvo arheologa vrši iskopavanja i da imamo vrlo značajne lokalitete na kojima oni rade, a koje takođe treba konzervirati, zaštititi i staviti na neki način u svrhu promocije”, kaže Šukalo.

Kastel bez automobila i koncerata

Među dugoročnim planovima, kako kaže, jeste i da se koncertne aktivnosti koje se održavaju na Kastelu premjeste na novi koncertni prostor koji će biti napravljen u velikom parku kod “Delte”, dok bi se na Kastelu organizovali samo kulturni sadržaji.

“Takođe, ideja je da se zabrani i ulaz automobilima u samu tvrđavu, a da ugostitelji dobiju parking na parkingu ispod tvrđave”, otkriva ona za “Nezavisne novine”.

Banjaluka dobija “Safikadin hram ljubavi”

Banjaluka bi uskoro, prema riječima Šukalo, trebalo da dobije i “Safikadin hram ljubavi”.

“Nadamo se da ćemo u ovoj godini, kada završimo projekat, početi izgradnju ‘Safikadinog hrama ljubavi’ koji će omogućiti i prodaju određenih suvenira, paljenje svijeća, stavljanje katanaca i slično”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

Nakon objavljenog Međunarodnog opšteg javnog konkursa izabrano je idejno rješenje za Memorijalni park šargovačkim đacima, saopštio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

– Nakon završetka izgradnje Centralnog spomen-obilježja odmah smo započeli proceduru izgradnje Memorijala za 52 učenika koje su na mučki način ustaše ubile 7. februara 1942. godine. Međunarodnim opštim javnim konkursom izabrano je idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje autorskog tima koji čine Nikola Dmitrović, Borjana Malčić Savić, Srđan Pavlović i Damjan Krivošija. Naša je dužnost da istinu sačuvamo, da bol ne utihne u zaboravu i da imena i sudbine naših 52 anđela žive vječno kao opomena da se takvo zlo nikada i nigdje više ne ponovi – naglasio je gradonačelnik.

Konkursna komisija je odlučila da radu koji je svojom idejom i kvalitetom razrade ostvario umjetnički domet i reprezentativnost, dodjeli nenovčano priznanje pohvalu i to autorskom radu , pod šifrom autora „28288KH“ – Autor: Dejana Đorđević Krstić, mast.inž.arh iz Srbije.

Kako je navedeno u obrazloženju Konkursne komisije je, nakon detaljne analize svih pristiglih radova, odlučila da kao pobjedničko rješenje izabere idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje memorijala za stradale učenike u Šargovcu rad pod šifrom autora „9464PX1“, zbog njegove izuzetne prostorne, simboličke i emocionalne vrijednosti, kao i visokog stepena arhitektonske zrelosti i autorske dosljednosti.

-Odabrani rad se izdvaja jasnom i snažno artikulisanom prostornom naracijom, u kojoj arhitektura prevazilazi ulogu forme i postaje aktivni medij sjećanja. Koncept sekvencijalnog kretanja kroz prostor, podijeljenog u pet jasno definisanih ambijenata, omogućava postepeno uvođenje posjetioca u memorijalni sadržaj, stvarajući snažan emotivni luk – od svakodnevice i javnog života, preko nelagode i tišine, do kulminacije i katarze – navodi se u obrazloženju.

Dodaju da se posebna vrijednost rada ogleda  u uspješnom kontrastu između javnog, živog prostora i duboko introspektivnog memorijalnog ambijenta, čime se tragedija ne izoluje od savremenog života, već se integriše u kolektivno pamćenje zajednice. Početni trg, osmišljen kao prostor susreta i boravka, uvodi korisnika u memorijalni proces iz konteksta normalnosti, što dodatno pojačava doživljaj tragičnog sloja prostora.

Nagrađeni radovi

U skladu sa uslovima Međunarodnog opšteg javnog konkursa za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja memorijala za stradale učenike Šargovca, objavljenog 11. novembra 2025. godine i odluke Konkursne komisije od 8. januara ove godine, gradonačelnik Grada Banjaluka, 19. januara 2026.godine donio je odluku o dodijeli nagrada:

PRVA NAGRADA dodjeljuje se za rad pod šifrom autora „9464PX1“, Autor: „Dabarh“ d.o.o. Banjaluka, Autorski tim: Nikola Dmitrović, dipl.inž.arh, Borjana Malčić Savić, dipl.inž.arh, Slobodan Popadić, master građ, Srđan Pavlović, dipl.inž.građ. i  Damjan Krivošija, dipl.inž.arh.;

DRUGA NAGRADA dodjeljuje se za rad pod šifrom autora „44017TE“, Autor: Branimir Orelj, dipl.inž.arh. iz Banjaluke;

OTKUP:

za rad pod šifrom autora „25105AS“, Autor: „Artisan studio“ Sandra Radomirović, s.p. Banjaluka;

za rad pod šifrom autora „13579CK“ – Autorski tim: Prof. Miloš Komlenić, dipl.inž.arh, Prof. Ivan Rašković, dipl.inž. arh, Maša Žujović, mast.inž.arh, Milijana Živković, mast.inž.arh, Aleksa Jordanovski, dipl.inž.arh. i saradnici Nikolina Krunić, mast.inž.arh i Jovana Stojević, mast.inž.arh, svi iz Srbije.

Konkursni radovi biće izloženi u galerijskom prostoru Kuće Milanovića u periodu od 6. do 20. februara 2026.godine, a svečano otvorenje izložbe biće upriličeno u petak, 6. februara u 18 časova.

Odbornik Ujedinjene Srpske u Skupštini grada Banjaluka Dejan Sejmanović izjavio je da ova stranka neće podržati povećanje cijene grijanja u Banjaluci, poručivši da teret problema ne smije biti prebačen na građane.

Sejmanović je naveo da gradska vlast, prema njegovim riječima, primjenjuje populistički pristup kada želi političke poene, dok istovremeno od odbornika traži podršku kada je riječ o povećanju troškova za građane. Kako je istakao, odgovornost za stanje u sistemu grijanja leži na Gradskoj upravi.

On je pozvao nadležne da pronađu rješenje problema kroz sanaciju toplovodne mreže i smanjenje gubitaka, umjesto povećanja cijena. Sejmanović je naglasio da za takvu odluku nema njegovu podršku.

Govoreći o gradskom budžetu, koji iznosi 284 miliona KM, Sejmanović je rekao da nijedna njegova sugestija ili prijedlog nije uvažena, te da se gradska vlast, kako tvrdi, želi isključivo predstaviti građanima kao glavni nosilac svih projekata.

On je dodao da bi, prema njegovom mišljenju, Gradska uprava trebalo otvoreno da saopšti građanima da planira povećanje cijene grijanja za 25 odsto. Sejmanović je zaključio da smatra da je i trenutna cijena grijanja previsoka.

Jedan od zahtjeva preduzeća “Eko toplane” Banjaluka je da toplotna energija u Banjaluci poskupi za 25 odsto.

Taj zahtjev je iznesen na sastanku Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banjaluke sa predstavnicima preduzeća “Eko toplane”, odbornicima i šefovima odborničkih klubova Skupštine grada Banjaluka koji je održan u vezi sa pitanjem grijanja na području grada.

Ljubo Ninković, predsjednik Skupstine grada Banjaluka, je kazao da su zadnji izvještaj o radu “Eko toplana” dobili za 2023.

“Prvi zahtjev ‘Eko toplana’ podrazumijeva 25 odsto poskupljenje toplotne energije, što bi za stan od 60 kvadrata iznosilo 25-30 KM”, rekao je Ninković.

Kako kaže, dugoročno moraju razmišljati o kapitalnom investicionom ulaganju u toplovodnu mrežu, a preko EBRD, više od devet miliona KM.

“To bi riješilo dugoročno problem. Iz budžeta grada bi trebalo da se ulaze od jedan do tri odsto u toplovodnu mrežu.

Ukoliko se ove stvari ne realizuju do polovine februara, građani će ostati bez toplotne energije”, rekao je Ninković.

Naglašava da su se da grijanje u Banjaluci ne smije stati.

“Sa odbornicima sam dogovorio da održimo sjednicu koalicije i da se dogovorimo oko svega ovoga. Vrlo vjerovatno će biti prijedlog da se podrži to poskupljenje, a znaćemo nakon sastanka”, dodao je Ninković.

 

Dragiša Zečević, član Upravnog odbora “Eko toplana”, je rekao da su naišli na razumijevanje za probleme u kojima se nalaze.

“Mi smo u više od 20 navrata izvještavali o tome. Nadamo se rješenju”, rekao je on.

I Mirna SavićBanjac, gradska menadžerka, je rekla da grijanje neće stati i da neće biti restrikcija.

“Grad nema strukturu da odlučuje, jer je manjinski vlasnik. Mi imamo ideju, i gledaćemo kako da sva komunalne usluge vratimo u nadležnost grada.  Skupština grada je ta koja donosi odluku o korekciji cijene, a znaćemo više o tome kada se dogovore kada će biti datum sjednice”, rekla je Savić Banjac.

Podsjetimo, “Eko toplane” Banjaluka su u srijedu privremeno obustavile primjenu odluke o restriktivnom režimu grijanja, a nakon što su pozvani na sastanak u Gradsku upravu kako bi razgovarali o funkcionisanju sistema daljinskog grijanja i mogućim rješenjima za njegovu dugoročnu stabilnost.

Tada su izrazili spremnost da se, kroz otvoren i konstruktivan dijalog, sagledaju svi relevantni aspekti rada sistema daljinskog grijanja, kao i modeli koji mogu obezbijediti njegovu dugoročnu pouzdanost.