Kategorija: Banja Luka

Veliki broj dječjih igrališta u Banjaluci je u veoma lošem stanju, mnoga od njih su dotrajala, oštećena ili potpuno devastirana, a pojedine sprave su polomljene i predstavljaju potencijalnu opasnost za djecu

Problemi koji su uočeni na dječjim igralištima

polomljene i dotrajale sprave za igru
trule drvene konstrukcije
ekseri i metalni dijelovi koji vire
oštećene klupe i smeće oko igrališta
nedostatak redovnog održavanja

Zapuštene površine

Umjesto bezbjednog prostora za igru, pojedina igrališta danas više liče na zapuštene površine koje zahtijevaju hitnu obnovu i redovno održavanje.

Igralište u naselju Sime Matavulja, smješteno u samom centru grada i nekada mjesto okupljanja djece, roditelja i rekreativaca, već šest godina propada bez adekvatnog održavanja, kazali su nedavno na sjednici Skupštine odbornici skupštinske većine u Gradu Banjaluka.

Takođe, jedno od zapuštenih dječjih igrališta koje se nalazi u veoma lošem stanju je i ono u naselju Nova varoš, u Ulici Tarasa Ševčenka, gdje su sprave dotrajale i oštećene, zbog čega roditelji izražavaju zabrinutost za bezbjednost mališana.

Bogoljub Zeljković, odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka, na društvenim mrežama objavio je fotografije igrališta u Novoj varoši, a kako je kazao, Banjaluka mora biti grad djece, grad u kojem su igrališta uređena i bezbjedna.

“Ovo nije napušteno igralište. Ovo je dječje igralište u centru Banjaluke. Nalazi se u naselju Nova varoš, u Ulici Tarasa Ševčenka. Polomljene sprave, trule daske, ekseri koji vire, uništene klupe i smeće, sve to na mjestu gdje bi djeca trebalo bezbrižno da se igraju. Nažalost, ovo nije jedini slučaj. Mnoga igrališta u našem gradu izgledaju slično. To je, nažalost, postala slika i prilika grada”, kazao je on.

Zeljković za “Nezavisne novine” ističe da su, nažalost, u gotovo svakom naselju u Banjaluci dječja igrališta poprilično zapuštena.

“Prije nekoliko dana obišli smo igralište u naselju Sime Matavulja, koje je takođe u lošem stanju, iako je renovirano prije nekoliko godina. Dobili smo brojne pritužbe građana, ne samo iz tog dijela grada, već i sa Starčevice i Bulevara, tako da se širom grada može vidjeti da su mnoga dječja igrališta zapuštena, devastirana ili oštećena. Nažalost, često su meta vandala koji tokom noći prave štetu”, kazao je on.

Zabrinuti roditelji

Dodao je da problem dodatno zabrinjava roditelje, podsjećajući i na slučaj od prije dvije godine kada je jedno dijete na igralištu ostalo bez prsta.

“Kada je riječ o mogućnostima da se nešto uradi, Skupština može reagovati prilikom usvajanja budžeta ili njegovog rebalansa, povećanjem sredstava za te namjene. Međutim, tokom pripreme budžeta nije prepoznata potreba da se obezbijedi više novca za renoviranje dječjih igrališta. Ono što je skupštinska većina uradila jeste da je obezbijedila sredstva za određena naselja gdje je već bilo poznato da su potrebna nova igrališta, poput Bulevara – Kočićev vijenac. Takođe su obezbijeđena sredstva za izgradnju tri nova dječja igrališta, kao i dio novca za sanaciju postojećih na teritoriji grada”, naveo je Zeljković.

Istakao je da to ipak nije dovoljno i da je Grad taj koji treba da procijeni stanje na terenu, navode Nezavisne.

“Grad treba da obiđe sva igrališta i utvrdi da li su bezbjedna za korištenje, da li je potrebna sanacija i koliki su troškovi. Nakon toga bi trebalo da predloži potrebna sredstva Skupštini, kroz budžet ili rebalans. Naravno, mi ćemo podržati sve prijedloge koji idu u pravcu poboljšanja bezbjednosti djece, ali je prije svega obaveza Grada da procijeni stanje i pokrene sanaciju igrališta”, rekao je Zeljković.

Vandalizam i budžet

Sa druge strane, iz Odjeljenja za komunalne poslove za “Nezavisne novine” navode da oni raspolažu svim potrebnim informacijama kada je riječ o stanju dječjih igrališta na području grada, s obzirom na to da nadležne ekipe redovno vrše obilaske istih.

Takođe, kako dodaju, nadležno odjeljenje ima i predmjere svih radova koje je potrebno izvršiti na istim.

“Budući da je budžet ograničen, a vandalizam, nažalost, prisutan svakodnevno, Odjeljenje nije u mogućnosti pristupiti popravci svih igrališta u skladu sa zahtjevima na terenu u istom momentu, odnosno odmah nakon izvršenog vandalizma od strane neodgovornih pojedinaca”, navode oni.

Kako dodaju, nadzorni tim je svakodnevno na terenu i evidentirani su svi nedostaci na igralištima u gradu, te se informacije svakodnevno ažuriraju.

Dodatna sredstva

U narednom periodu biće planirana i dodatna sredstava, sa kojima bi rekonstrukcija svih igrališta, kojima je ista i potrebna, bila izvršena”, navode oni.

Ovim putem nadležni ponovo apeluju na sve sugrađane da čuvaju zajedničku imovinu, te da zajedno ovaj grad čine mjestom ljepšim za život.

Planirani Dino park u Banjaluci trebalo bi da bude izgrađen na području katastarske opštine Delibašino selo, na području Trapista, a kompleks će zauzimati oko 8.000 kvadratnih metara i biće podijeljen na dvije cjeline – avantura park i tematski Dino park.

Ovo su za BL portal potvrdili iz Odjeljenja za komunalne poslove Grada Banjaluka, nakon što je nedavno izabrana firma koja će raditi projektnu dokumentaciju za pristupne staze, rasvjetu i vodovod za budući kompleks.

„Tematski i zabavno-edukativnog karaktera – Avantura i Dino park predviđen je na površini od oko osam hiljada kvadratnih metara, približno jednako podijeljen na dvije tematske površine“, naveli su iz nadležnog odjeljenja za BL portal.

Izabrana firma za izradu projekata

Grad Banjaluka je početkom marta izabrao najpovoljnijeg ponuđača za izradu urbanističko-tehničkih uslova i glavnog projekta za pristupne staze i vodovod za Dino i avantura park.

Prema odluci gradonačelnika od 4. marta, posao je dobila firma „Radis“ iz Istočnog Sarajeva, koja je ponudila najnižu cijenu za oba dijela nabavke.

Za izradu urbanističko-tehničkih uslova i glavnog projekta pristupnih staza sa rasvjetom ponuđena je cijena od 5.733 KM sa PDV-om, dok je izrada projekta vodovoda procijenjena na 1.170 KM sa PDV-om.

Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosila je 10.000 KM bez PDV-a za projektovanje staza i 2.000 KM bez PDV-a za vodovod.

Na tender je pristiglo ukupno pet ponuda. Osim firme „Radis“, ponude su dostavili i „Routing“ iz Banjaluke, „HKP Consulting“ iz Banjaluke, Institut za građevinarstvo „IG“ iz Banjaluke te Građevinski institut „GIBL“ iz Banjaluke.

Ponuda firme „Routing“ iznosila je 10.237,50 KM sa PDV-om, „HKP Consulting“ je ponudio 10.998 KM za prvi lot i 2.106 KM za drugi, Institut za građevinarstvo „IG“ 11.056,50 KM i 2.223 KM, dok je „GIBL“ za prvi lot ponudio 6.786 KM sa PDV-om.

Komisija je ocijenila da sve ponude ispunjavaju uslove za kvalifikaciju, a kao kriterijum za izbor određena je najniža cijena.

Investicija još nije poznata

Iz Gradske uprave navode da je trenutno u toku izrada projektne dokumentacije, nakon čijeg završetka će biti poznata i ukupna investiciona vrijednost projekta.

„U toku je izrada projektne dokumentacije sa čijim će završetkom biti dostupna i informacija o investicionoj vrijednosti samog projekta“, naveli su iz Odjeljenja za komunalne poslove.

Projekat koji je već mijenjao lokaciju

Dino park je u javnosti prvi put najavljen kao projekat koji bi trebalo da bude izgrađen u rekreativnoj zoni na Banj brdu.

Ta ideja izazvala je reakcije dijela javnosti i organizacija koje su upozoravale da bi takav sadržaj mogao narušiti prirodni ambijent jednog od najposjećenijih izletišta u gradu.

Nakon toga, Gradska uprava je odustala od te lokacije i najavila da će razmotriti nove mogućnosti.

Kasnije je najavljeno da bi Dino park mogao biti dio nove rekreativne zone u Trapistima, gdje je planiran razvoj turističkih i adrenalinskih sadržaja, a konačna lokacija je Delibašino selo, udaljeno oko pet kilometara od centra Banjaluke, uz samu rijeku Vrbas.

Najnovije informacije pokazuju da projekat i dalje napreduje kroz administrativne faze, dok bi završetak projektne dokumentacije trebalo da pokaže kako će budući kompleks tačno izgledati i kolika će biti njegova ukupna vrijednost.

Dino park već postojao u Banjaluci

Sličan sadržaj Banjaluka je imala i ranije. Tokom 2017. godine u gradu je bio otvoren Dino park „Svijet dinosaurusa“, koji je prvo bio postavljen na tvrđavi Kastel, a kasnije je premješten na kompleks „Akvana“.

Park je otvoren 22. aprila na Kastelu, dok je 15. jula iste godine premješten na novu lokaciju, nakon čega je snižena i cijena ulaznica.

Ulaznice su tada koštale četiri KM za odrasle i dvije KM za djecu, dok je za organizovane posjete cijena bila dvije KM, a djeca do tri godine nisu plaćala ulaz.

-Pojedina dječja igrališta u Banjaluci su u veoma lošem stanju, mnoga od njih su dotrajala, oštećena ili potpuno devastirana, a pojedine sprave su polomljene i predstavljaju potencijalnu opasnost za djecu.

Problemi koji su uočeni na dječjim igralištima

• polomljene i dotrajale sprave za igru
• trule drvene konstrukcije
• ekseri i metalni dijelovi koji vire
• oštećene klupe i smeće oko igrališta
• nedostatak redovnog održavanja

Zapuštene površine

Umjesto bezbjednog prostora za igru, pojedina igrališta danas više liče na zapuštene površine koje zahtijevaju hitnu obnovu i redovno održavanje.

Igralište u naselju Sime Matavulja, smješteno u samom centru grada i nekada mjesto okupljanja djece, roditelja i rekreativaca, već šest godina propada bez adekvatnog održavanja, kazali su nedavno na sjednici Skupštine odbornici skupštinske većine u Gradu Banjaluka.

Sprave dotrajale i oštećene

Takođe, jedno od zapuštenih dječjih igrališta koje se nalazi u veoma lošem stanju je i ono u naselju Nova varoš, u Ulici Tarasa Ševčenka, gdje su sprave dotrajale i oštećene, zbog čega roditelji izražavaju zabrinutost za bezbjednost mališana.

Bogoljub Zeljković, odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka, na društvenim mrežama objavio je fotografije igrališta u Novoj varoši, a kako je kazao, Banjaluka mora biti grad djece, grad u kojem su igrališta uređena i bezbjedna.

“Ovo nije napušteno igralište. Ovo je dječje igralište u centru Banjaluke. Nalazi se u naselju Nova varoš, u Ulici Tarasa Ševčenka. Polomljene sprave, trule daske, ekseri koji vire, uništene klupe i smeće, sve to na mjestu gdje bi djeca trebalo bezbrižno da se igraju. Nažalost, ovo nije jedini slučaj. Mnoga igrališta u našem gradu izgledaju slično. To je, nažalost, postala slika i prilika grada”, kazao je on.

Zeljković za “Nezavisne novine” ističe da su, nažalost, u gotovo svakom naselju u Banjaluci dječja igrališta poprilično zapuštena.

“Prije nekoliko dana obišli smo igralište u naselju Sime Matavulja, koje je takođe u lošem stanju, iako je renovirano prije nekoliko godina. Dobili smo brojne pritužbe građana, ne samo iz tog dijela grada, već i sa Starčevice i Bulevara, tako da se širom grada može vidjeti da su mnoga dječja igrališta zapuštena, devastirana ili oštećena. Nažalost, često su meta vandala koji tokom noći prave štetu”, kazao je on.

Zabrinuti roditelji

Dodao je da problem dodatno zabrinjava roditelje, podsjećajući i na slučaj od prije dvije godine kada je jedno dijete na igralištu ostalo bez prsta.

“Kada je riječ o mogućnostima da se nešto uradi, Skupština može reagovati prilikom usvajanja budžeta ili njegovog rebalansa, povećanjem sredstava za te namjene. Međutim, tokom pripreme budžeta nije prepoznata potreba da se obezbijedi više novca za renoviranje dječjih igrališta. Ono što je skupštinska većina uradila jeste da je obezbijedila sredstva za određena naselja gdje je već bilo poznato da su potrebna nova igrališta, poput Bulevara – Kočićev vijenac. Takođe su obezbijeđena sredstva za izgradnju tri nova dječja igrališta, kao i dio novca za sanaciju postojećih na teritoriji grada”, naveo je Zeljković.

Istakao je da to ipak nije dovoljno i da je Grad taj koji treba da procijeni stanje na terenu.

“Grad treba da obiđe sva igrališta i utvrdi da li su bezbjedna za korištenje, da li je potrebna sanacija i koliki su troškovi. Nakon toga bi trebalo da predloži potrebna sredstva Skupštini, kroz budžet ili rebalans. Naravno, mi ćemo podržati sve prijedloge koji idu u pravcu poboljšanja bezbjednosti djece, ali je prije svega obaveza Grada da procijeni stanje i pokrene sanaciju igrališta”, rekao je Zeljković.

Vandalizam i budžet

Sa druge strane, iz Odjeljenja za komunalne poslove za “Nezavisne novine” navode da oni raspolažu svim potrebnim informacijama kada je riječ o stanju dječjih igrališta na području grada, s obzirom na to da nadležne ekipe redovno vrše obilaske istih.

Takođe, kako dodaju, nadležno odjeljenje ima i predmjere svih radova koje je potrebno izvršiti na istim.

“Budući da je budžet ograničen, a vandalizam, nažalost, prisutan svakodnevno, Odjeljenje nije u mogućnosti pristupiti popravci svih igrališta u skladu sa zahtjevima na terenu u istom momentu, odnosno odmah nakon izvršenog vandalizma od strane neodgovornih pojedinaca”, navode oni.

Kako dodaju, nadzorni tim je svakodnevno na terenu i evidentirani su svi nedostaci na igralištima u gradu, te se informacije svakodnevno ažuriraju.

Dodatna sredstva

U narednom periodu biće planirana i dodatna sredstava, sa kojima bi rekonstrukcija svih igrališta, kojima je ista i potrebna, bila izvršena”, navode oni.

Ovim putem nadležni ponovo apeluju na sve sugrađane da čuvaju zajedničku imovinu, te da zajedno ovaj grad čine mjestom ljepšim za život.

Lijepo vrijeme poziv je poljoprivrednicima i domaćinima da počnu s proljećnjim radovima u njivama i vrtovima. Vatrogasno-spasilačka brigada grada Banjaluke uputila je apel građanima zbog izuzetno visokog rizika od požara na otvorenom. Apeluje se da građani budu maksimalno oprezni i odgovorni, kako ne bi došlo do požara.

Posljednjih dana zabilježen je povećan broj intervencija, najčešće zbog paljenja trave, niskog rastinja i otpada. Dovoljan je i najmanji plamen ili opušak da izazove požar koji se, usljed vjetra i suve vegetacije, može brzo proširiti i ugroziti imovinu, ali i ljudske živote.

– Mi smo na vrijeme krenuli sa apelima i na mrežama i na TV-u, ali izgleda da nije pomoglo. U posljednjih sedam dana imali smo 16 požara. Temperature rastu – rekao je Miroslav Malinović, komandant Vatrogasne brigade Banjaluka.

Posebno se pozivaju vlasnici parcela da redovno održavaju i čiste svoja imanja, kako bi se smanjila mogućnost širenja požara.

– Ugrožava se imovina, ljudi, narušava se kvalitet života, vazduha, a spaljivanje izaziva i velike količine dima – kaže Malinović.

Iz gradske uprave poručuju da će inspekcijske službe pojačati kontrole, a protiv nesavjesnih pojedinaca biće preduzimane zakonom propisane mjere. Prema važećim propisima izazivanje požara je krivično djelo i može se kazniti zatvorom od 1-8 godina i novčano.

Za djela koja nisu uzrokovala štetu velikih razmjera ili su počinjena iz nehata, mogu se izreći blaže kazne ili novčane sankcije u okvirima zakona.

– Vatrogasna brigada ne provodi represivne mjere, prijavljuje se MUP-u – kaže Malinović.

Građani se mole da svaki uočeni požar ili dim odmah prijave nadležnim službama, kako bi se omogućila brza i efikasna reakcija na terenu. Odgovornim ponašanjem mogu se spriječiti velike materijalne štete i sačuvati priroda. Ako primjetite dim ili požar odmah pozovite 123, apeluju vatrogasci.

Vatrogasci iz Banjaluke juče, u subotu, 7. marta gasili sedam požara na otvorenom, uglavnom na niskom rastinju i livadama.

Prvi požar prijavljen je u 10.22 a u mjestu Saračica, u zaseoku Mihajlovići, gdje je gorjelo nisko rastinje.

Tokom dana vatrogasci su intervenisali i u Aginom Selu u 14.55 takođe zbog požara niskog rastinja.

“U poslijepodnevnim časovima zabilježeno je više intervencija. U 16.35 časova izbio je požar niskog rastinja u Saračici, a samo pet minuta kasnije, u 16.40 prijavljen je i požar u naselju Kola”, rekli su banjalučki vatrogasci.

Dodaju da  je u 18. 50  gorjela jlivada u Stričićima, u zaseoku Krivokuće.

“Posljednja intervencija tog dana zabilježena je u 19.29 na području Manjače, u mjestu Vranješi, gdje je takođe gorjelo nisko rastinje”, navodi se na zvaničnoj stranici Vatrogasno-spasilačke brigade Banjaluka.

 

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio je da izmjene regulacionog plana za dio naselja Starčevica ne znače odustajanje od planirane izgradnje škole i vrtića, naglašavajući da nema razloga za nezadovoljstvo među građanima koji su zbog toga organizovali mirne proteste.

„Još jednom želim jasno i nedvosmisleno da poručim mještanima Starčevice da je regulacionim planom za taj dio grada predviđena izgradnja vrtića i škole“, naveo je Stanivuković.

Prema njegovim riječima, izmjenom plana planirani vrtić biće premješten sa privatnog na gradsko zemljište, čime se izbjegavaju dodatni troškovi otkupa i omogućava brža realizacija projekta.

„Na taj način Grad zadržava punu kontrolu nad svojom imovinom i može u što kraćem vremenu krenuti sa prvim koracima ka izgradnji ovih objekata“, istakao je Stanivuković.

On je podsjetio da je u Banjaluci u posljednjih 30 godina izgrađena samo jedna nova škola – osnovna škola u naselju Ada – te da će uskoro biti otvorena i dva nova vrtića.

Stanivuković je naveo da su predstavnici Gradske uprave, među kojima i načelnik nadležnog odjeljenja Vuk Višekruna, razgovarali sa mještanima i predstavili planirane projekte.

„Zajedno realizujemo brojne projekte, gradimo nove parkove, dodatne kilometre šetališta uz Vrbas i druge sadržaje. Upravo to pokazuje da se sve što radimo širom Banjaluke nikako ne može nazvati betonizacijom“, poručio je Stanivuković, dodajući da je Gradska uprava otvorena za razgovor sa građanima.

Istovremeno, u gradu je pokrenut još jedan infrastrukturni projekat. Potpredsjednik FK Borac Banja Luka Bogoljub Zeljković potvrdio je da su započeti pripremni radovi na izgradnji krova na istočnoj tribini Gradskog stadiona u Banjaluci.

Vrijednost projekta procijenjena je na oko milion konvertibilnih maraka, a radove finansira klub.

„Još u julu prošle godine poslali smo svu potrebnu dokumentaciju Gradu Banjaluka za dobijanje građevinske dozvole, ali smo čekali oko pola godine na saglasnost, jer je Grad vlasnik stadiona i bez te dozvole nismo mogli početi radove“, rekao je Zeljković.

Kako je naveo, sva projektna dokumentacija je ranije pripremljena, uključujući projekat i njegovu reviziju, dok su elementi za krov stigli još u septembru prošle godine, ali radovi nisu mogli početi bez potrebne saglasnosti.

Prema procjenama izvođača, nakon što radovi počnu punim intenzitetom, izgradnja krova mogla bi biti završena za oko 60 dana.

Gradska uprava nedavno je dala saglasnost za obnovu istočne tribine i širu rekonstrukciju Gradskog stadiona, što je potvrdio i Stanivuković nakon sastanka u Vladi Republike Srpske na kojem se razgovaralo o infrastrukturnim projektima u Banjaluci.

Tema stadiona otvorena je u okviru šireg razgovora o razvoju grada i kapitalnim investicijama, a rekonstrukcija je povezana i sa ispunjavanjem standarda koje propisuju FIFA i UEFA.

„Dali smo saglasnost za obnovu istočne tribine i sve ono što će značiti potpunu rekonstrukciju fudbalskog stadiona“, rekao je Stanivuković, dodajući da u procedurama koje su u nadležnosti grada neće biti prepreka.

U međuvremenu, uz pomoć vještačke inteligencije objavljeni su i ilustrativni prikazi mogućeg izgleda modernizovanog stadiona, zasnovani na savremenim stadionskim rješenjima i dostupnim informacijama o planiranoj rekonstrukciji. Ovi vizuelni prikazi nemaju karakter zvaničnog projekta, već predstavljaju ilustraciju potencijalnog razvoja jednog od najvažnijih sportskih objekata u gradu.

Sistem daljinskog grijanja u Banjaluci suočava se sa velikim brojem kvarova na distributivnoj mreži, koja je godinama bez ozbiljnijih ulaganja, pa bi iduća sezona, ako se ne uradi kvalitetan remont, mogla biti vrlo problematična i upitna.

Takvim primjerima svjedočimo gotovo svakodnevno, a jedan od njih je zabilježen i u petak, 6. marta, kada je zbog sanacije kvarova na distributivnoj mreži isporuka toplotne energije obustavljena potrošačima u dijelovima ulica Omladinska, Talijanskog bataljona Mateoti, Anđe Knežević, Petra Rađenovića, Slobodana Kusturića i Desanke Maksimović.

“Korisnike molimo za strpljenje i zahvaljujemo na razumijevanju”, saopštili su iz “Eko toplana”.

Kako kažu iz “Eko toplana”, tokom sezone bude i do 200 krupnijih kvarova na distributivnoj mreži, što znači da svaki dan imaju po jedan krupan kvar, dok one sitne i ne broje.

Mašinski inženjer Dušan Rodić, rukovodilac Sektora proizvodnje i distribucije u “Eko toplanama”, ističe da, iako je finale sezone, i ovih dana imaju višestruke kvarove istovremeno.

“Jako je teško sve to stići, ušli smo u sezonu što se tiče distributivne mreže prilično nespremni – tokom međusezonskog perioda nismo imali sredstva za sanaciju mreže niti veće remonte, i to već nekoliko godina unazad, pa smo obavili samo redovan remont postrojenja i podstanica. Međutim, na mreži nije bilo ulaganja”, rekao je Rodić za ATV.

Kako dodaje, tokom sezone grijanja trude se maksimalno da u najkraćem roku otklanjaju kvarove.

“Samo tokom noći između četvrtka i petka, oko ponoći, imali smo dvije intervencije.  Mreža je u potpuno devastiranom stanju, kako vrelovod, tako i sekundarne instalacije – toplovod”, naglašava Rodić.

Ističe da je tokom ove sezone, iako je bila nešto hladnija u odnosu na prethodne zime, bila prilično stabilna isporuka toplotne energije.

“Problemi na distribuciji nastajali su samo zbog cjevovoda. Izvori ‘Eko toplana’ nisu imali nikakva havarijska stanja, tako da smo mi opravdali svoju ulogu. Međutim, pored ovakvog stanja mreže, veoma je nezahvalno prognozirati šta nas očekuje u narednom periodu”, upozorava Rodić.

Iduća sezona upitna

Naglašava da veliki broj kvarova na kraju sezone ukazuje da je iduća sezona, ukoliko se ne uradi kvalitetan remont, vrlo problematična i upitna.

“Mi trenutno sredstva za neki ozbiljan remont nemamo. Imamo studiju, imamo ekspertsku analizu koja konkretno obrađuje i vrelovod DN 400 – magistralni vrelovod Vrbas, na kojem se desio veliki kvar u četvrtak. U pitanju je vrelovod star više od 50 godina. On više ne zadovoljava svojim kapacitetom i za njega je urgentno potrebno uložiti sredstva za rekonstrukciju. Međutim, naglasio bih da za remont nemamo mnogo vremena, nego samo nepunih pet mjeseci, a to znači, osim materijalnih, novčanih sredstava, potrebno je u kratkom periodu uraditi ogroman posao”, poručuje Rodić.

Problemi će biti i gori

Kako ocjenjuje, ukoliko remont kao i prethodnih godina ne bude ni približno urađen u mjeri u kojoj je to potrebno, i dalje će postojati ovakvi problemi, a vjerovatno i gori.

“Bilo je dana kada temperature uopšte nisu ulazile u plus, a mi smo grijali bez većih problema, nismo imali više od četiri do pet poziva potrošača u toku dana i to su bile u pitanju manje intervencije, poput dopune sistema vodom, ali evo sada, na plus 18, koliko je danas (petak) prognozirano, mi imamo trenutno pet velikih kvarova”, ističe Rodić.

Toplo vrijeme

Kvarove, uvjerava, rješavaju u roku od dan do dva, a na svu sreću, ovih dana je toplo.

“Da je kojim slučajem hladniji dan sigurno bi bili veći nervoza i nezadovoljstvo, tako da se nadam da će se formirati uslovi da se mi za narednu sezonu bolje pripremimo. Tokom ove sezone radimo havarijske sanacije svaki dan. Potrebno je sistematično, blagovremeno i kvalitetno raditi remont, a ulaskom u sezonu grijanja nespremni možemo samo da pretpostavimo kako će to izgledati”, rekao je Rodić.

Situacija neizvjesna

Podsjeća da je situacija neizvjesna te da o tome govore već unazad nekoliko sezona, tako da očekuju određene akcije i poteze u tom smislu. Studija, podsjeća on, već postoji.

“Nije čitava mreža u problemu, ali imamo nekoliko problematičnih trasa što zbog starosti i dotrajalosti, što zbog kapaciteta – Cara Dušana, na primjer, pa naselje Ante Jakića (Sime Matavulja) – tu su hronični problemi, zatim Paprikovac itd. Istakao bih i vrelovod Vrbas, na kojem trenutno traje sanacija, gdje 1.500 do 2.000 potrošača ostaje bez isporuke toplotne energije, tako da je te neke zone i trase neophodno urgentno sanirati kako bi se moglo ući u neku mirniju, stabilniju fazu, gdje građani mogu očekivati pouzdano i stabilno grijanje”, zaključio je Rodić.

Na banjalučku Tržnicu stigle su prve jagode, dozrele ovih dana na području Hercegovine, a za ovaj slatki užitak potrebno je izdvojiti 10 KM, i to za omanju posudu.

Riječ je, tvrde prodavci, o ranim i kvalitetnim jagodama.

Banjalučani za Srnu ističu da je ta cijena previsoka za prosječnog građanina, iako bi jedna lijepo zapakovana posuda bila odličan poklon damama za 8. mart – Međunarodni dan žena.

Na lokalnu tržnicu pristigao je i srijemuš, poznat i kao medvjeđi ili divlji bijeli luk. Njegova cijena je daleko pristupačnija od jagoda, budući da je za vezicu potrebno izdvojiti 1,5 KM.

Grad Banjaluka poručio je da izmjene pojedinih regulacionih planova ne znače odustajanje od javnih sadržaja, već pokušaj da se stvore realni uslovi za njihovu izgradnju, dok je istovremeno predstavljen i širi plan kapitalnih investicija vrijedan oko 300 miliona KM za period od 2026. do 2028. godine.

Iz Gradske uprave reagovali su nakon navoda u javnosti da se izmjenama dijela Regulacionog plana na Starčevici ukidaju planirane lokacije za školu i vrtić. Gradski menadžer Mirna Savić Banjac istakla je da za takve tvrdnje nema osnova i da su ovi javni objekti i dalje predviđeni na istim lokacijama.

„Razumijem uznemirenost građana, posebno u moru netačnih natpisa koji se pojavljuju i koji nemaju veze sa istinom. Banja Luka ima više predviđenih lokacija za izgradnju vrtića koje smo ranije detektovali i obezbijedili, posebno u periodu kada se razgovaralo o izgradnji vrtića sredstvima iz budžeta Kabineta predsjednika Republike. Među tim lokacijama je i ona na Starčevici, koja ostaje planirana i danas“, rekla je Savić Banjac.

Prema njenim riječima, izmjenama plana koristi se prilika da se planirani objekat iste namjene pomjeri sa privatnog na gradsko zemljište, kako bi se izbjegli dodatni troškovi otkupa i omogućila efikasnija realizacija projekta.

„To nam daje mogućnost da Grad zadrži punu kontrolu nad svojom imovinom i da projekat realizuje u skladu sa najboljim ekonomskim parametrima. Razloga za paniku nema, škole i vrtići ostaju planirani upravo na lokacijama na kojima su i ranije bili predviđeni“, navela je ona.

Iz Odjeljenja za prostorno uređenje pojasnili su da su korekcije regulacionog plana urađene kako bi plan postao provodiv i kako bi se omogućila realizacija sadržaja koji su godinama planirani. Ovlašteni potpisnik u ovom odjeljenju Vuk Višekruna naglasio je da planom nije došlo do brisanja škole i vrtića.

„Želim još jednom vrlo jasno da naglasim da su škola i vrtić predviđeni planom. Korekcijom plana nije došlo do brisanja ovih objekata, već su korekcije bile neophodne kako bismo stvorili realne preduslove da se ti objekti izgrade“, rekao je Višekruna.

On je podsjetio da je prethodno plansko rješenje doneseno još 2008. godine, te da su se u međuvremenu struktura i razvoj naselja značajno promijenili. Kako je naveo, Grad raspolaže određenim zemljištem na tom području, ali zbog strukture parcela i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa do sada nije bilo moguće pristupiti realizaciji planiranih sadržaja.

U međuvremenu, iz Gradske uprave je potvrđeno i da će nacrt Regulacionog plana „Centar-jug“, koji predviđa izgradnju većeg broja novih objekata u užem centru grada, ponovo biti izložen javnosti na uvid sredinom marta.

Prema obavještenju Odjeljenja za prostorno uređenje, građani će nacrt moći pogledati od 13. do 20. marta 2026. godine, kada će imati priliku da dostave primjedbe i prijedloge na predložena rješenja.

Ovaj plan obuhvata prostor od 6,84 hektara u užem centru Banjaluke, omeđen ulicama Đure Daničića, Jevrejskom, Nikole Pašića, Milana Rakića, Slobodana Kokanovića i Gorana Radulovića Bimbe, kao i obalom rijeke Vrbas.

Istovremeno, odbornici Skupštine grada dali su podršku Planu kapitalnih investicija vrijednom oko 300 miliona KM za period od 2026. do 2028. godine, koji predstavlja okvir razvoja ključne infrastrukture u Banjaluci.

Savjetnica gradonačelnika za ekonomske i međunarodne projekte Valentina Aničić istakla je da je riječ o osnovnom planskom dokumentu srednjoročnog infrastrukturnog razvoja grada.

„Plan kapitalnih investicija je osnovni planski dokument srednjoročnog infrastrukturnog razvoja Banjaluke. Dokument je pripremila komisija koju je imenovao gradonačelnik, a u njegovoj izradi učestvovale su sve gradske potrošačke jedinice, kao i gradske i republičke ustanove koje djeluju na području grada“, rekla je Aničićeva.

Kako je pojasnila, institucije i preduzeća su svoje prijedloge dostavili putem javnog poziva, nakon čega je komisija, u saradnji sa nadležnim odjeljenjima, utvrdila raspored realizacije projekata po godinama i izvorima finansiranja.

Veliki dio planiranih projekata, dodala je ona, biće finansiran iz kreditnih sredstava, jer Grad ima značajne mogućnosti za kreditno zaduženje, dok su za pojedine projekte predviđeni i drugi izvori finansiranja, uključujući sredstva Vlade Republike Srpske.

Među većim projektima navela je izgradnju mosta u naselju Dolac, za koji je u prvoj fazi planirano oko 15 miliona KM, dok je ukupna vrijednost projekta, prema procjenama iz 2019. godine, oko 35 miliona KM.

Rasprava o izgradnji mosta u naselju Dolac ponovo je otvorena u Banjaluci nakon što je Gradski odbor SNSD-a objavio da je od ukupno obezbijeđenih 14,4 miliona KM već potrošeno 2,65 miliona, iako radovi na mostu još nisu počeli.

Istovremeno, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je nakon nedavnog sastanka u Vladi Republike Srpske da bi radovi na mostu mogli početi već tokom ljeta, ukoliko Skupština grada podrži projekat i budu riješene preostale imovinsko-pravne prepreke.

U objavi na društvenim mrežama SNSD navodi da je novac za projekat obezbjeđivan kroz više godina, putem kredita i budžetskih sredstava, uz pitanje gradonačelniku gdje je završio ostatak novca s obzirom na to da most još nije počeo da se gradi.

Kako su planirana sredstva kroz godine

Prema podacima koji su dostupni iz javnih dokumenata i ranijih odluka gradske administracije, finansiranje projekta mosta u Docu planirano je kroz više različitih izvora.

Prema navodima iz objave SNSD-a, ali i ranijim informacijama o finansiranju infrastrukturnih projekata u Banjaluci, sredstva su planirana po godinama na sljedeći način:

2021. godina – 2,4 miliona KM kredit EBRD

Grad Banjaluka je u okviru šireg programa infrastrukturnih projekata planirao sredstva iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Dio tog finansiranja bio je predviđen i za projekat mosta u Docu.

2022. godina – 100.000 KM kredit EBRD

U narednoj godini planirana su manja sredstva za nastavak pripremnih aktivnosti, prvenstveno za dokumentaciju i tehničke procedure koje prethode izgradnji mosta.

2022. godina – 1,4 miliona KM vlastita sredstva

Pored kreditnih linija, Grad je planirao i dio finansiranja iz vlastitog budžeta za projektovanje i pripremu projekta.

2023. godina – 5,2 miliona KM kredit komercijalne banke

U ovoj fazi planirano je dodatno kreditno zaduženje za nastavak pripreme projekta i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

2026. godina – 5,3 miliona KM novi kredit

Skupština grada Banjaluka nedavno je usvojila odluku o novom kreditnom zaduženju u iznosu od 5,3 miliona KM, koje je namijenjeno prije svega rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i izradi projektne dokumentacije.

Projekat i dalje bez glavnog projekta i dozvole

Uprkos višegodišnjem planiranju i obezbjeđivanju sredstava, projekat mosta u Docu i dalje se nalazi u pripremnoj fazi.

Iz Gradske uprave ranije je potvrđeno da most još nema izrađen glavni projekat niti građevinsku dozvolu, te da je izrada projektne dokumentacije i dalje u toku.

Tek nakon završetka glavnog projekta moguće je pokrenuti postupak pribavljanja građevinske dozvole kod Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Grad najavljuje početak radova tokom ljeta

Tema mosta u Docu bila je i dio razgovora na nedavnom sastanku u Vladi Republike Srpske kojem su prisustvovali premijer Savo Minić, ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

Tom prilikom razgovarano je o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu koje je potrebno za realizaciju projekta. Kako je navedeno, dio parcela pripada institucijama Republike Srpske, uključujući Vladu i Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, a postignut je načelan dogovor da se zemljište za projekte od javnog interesa ustupa bez naknade.

„Most u Docu biće najveći, najviši i najvažniji infrastrukturni projekat koji Banjaluka očekuje. Riječ je o parcelama od oko 2.000 kvadratnih metara, čija se vrijednost procjenjuje na oko dva miliona KM, a koje pripadaju Vladi Republike Srpske i UKC-u. Dogovor je da sve što je u funkciji javnog interesa međusobno ustupamo bez naknade“, rekao je Stanivuković.

On je dodao da bi, ukoliko Skupština grada da saglasnost i nakon rješavanja preostalih privatnih parcela, radovi na mostu mogli početi tokom ljeta.

„Sa današnjim dogovorom i uz rješavanje još jedne do dvije privatne parcele, objektivno možemo očekivati početak radova tokom ljeta, ukoliko Skupština grada podrži projekat“, naveo je Stanivuković.

Projekat koji je godinama predmet političkih sukoba

Most u Docu već godinama je jedan od infrastrukturnih projekata oko kojeg se vodi politička rasprava između gradske administracije i skupštinske većine.

Nakon promjene vlasti u Banjaluci 2020. godine, projekat je često bio predmet političkih optužbi i različitih interpretacija o tome u kojoj fazi se nalazi njegova realizacija.

Most u Docu zamišljen je kao saobraćajna veza između centra grada i naselja Obilićevo i Starčevica, a prema ranijim najavama trebalo bi da ima četiri saobraćajne trake i poseban most za pješake.

Cilj projekta je rasterećenje Gradskog mosta i poboljšanje povezanosti istočnog i zapadnog dijela grada.

Ipak, i pored višegodišnjih najava, most još nije u fazi izgradnje, dok se projekat i dalje nalazi u administrativnim i tehničkim procedurama koje prethode početku radova.

Ognjen Jokić, BL portal