Kategorija: Banja Luka

  • Putnici u Banjaluci bez zaklona dok čekaju autobus

    Putnici u Banjaluci bez zaklona dok čekaju autobus

    Ljetne vrućine, užareni asfalt i sunce koje nemilosrdno prži – tako izgleda čekanje autobusa na pojedinim stajalištima u Banjaluci. Kada, umjesto sunca, stignu kiša ili jak vjetar, situacija nije ništa bolja, jer putnici često nemaju odgovarajući zaklon.

    Takva je svakodnevica na više lokacija u gradu.

    Na pojedinim stajalištima na zapadnom tranzitu putnici su tokom vrelih dana praktično prepušteni direktnom suncu. Dok temperature rastu, a beton i asfalt dodatno pojačavaju osjećaj vrućine, mjesta gdje bi se ljudi mogli skloniti u hlad gotovo da nema.

    Nedostatak odgovarajuće zaštite dolazi do izražaja i kada se vremenske prilike promijene. Primjer za to su Priječani, gdje autobusko stajalište postoji, ali zaklon koji se nalazi na toj lokaciji teško može pružiti putnicima potrebnu zaštitu od kiše, vjetra ili drugih nepovoljnih vremenskih uslova.

  • Otišla na feniranje u Banjaluci pa je na kasi dočekao račun od 120 KM

    Otišla na feniranje u Banjaluci pa je na kasi dočekao račun od 120 KM

    Cijene frizerskih usluga u Banjaluci znatno se razlikuju od salona do salona, a konačan račun najviše zavisi od dužine kose, vrste usluge i utrošenog materijala.

    Prema dostupnim podacima za Banjaluku, cijene frizerskih usluga kreću se u širokom rasponu, od najjeftinijih osnovnih usluga do nekoliko stotina maraka za zahtjevnije tretmane.

    I dok će neko za šišanje i feniranje izdvojiti dvadesetak do tridesetak maraka, oni koji žele promjenu boje ili zahtjevniju tehniku farbanja za jedan odlazak u salon mogu izdvojiti i preko 300 KM.

    Žensko šišanje oko 20 KM, farbanje i do 110 KM

    Za žensko šišanje potrebno je izdvojiti oko 20 KM, dok se feniranje kreće od 15 KM pa do 50 KM, u zavisnosti od dužine kose.

    Pranje kose u pojedinim salonima košta oko 10 KM, dok farbanje izrasta košta od 45 do 50 KM, a za farbanje cijele kose potrebno je izdvojiti od 60 do 110 KM, takođe u zavisnosti od dužine.

    “Blajhanje korijena kreće se od 50 KM pa nadalje, a preliv od 50 KM do 80 KM. Za zahtjevnije tretmane cijene su znatno više. Balayage i airtouch kreću se od 150 do 350 KM, dopuna pramenova od 110 do 150 KM, dok skidanje boje može koštati između 180 i 280 KM”, objasnili su iz jednog banjalučkog frizerskog salona.

    Muško šišanje do 37 KM

    Ni muško šišanje više nije jednoobrazna stavka na cjenovniku.

    “Osnovne usluge kreću se od 15 KM do 29 KM, a fade šišanje može dostići 37 KM. Dječje šišanje do sedam godina je oko 25 KM”, kazali su iz salona.

    Tretmani za njegu kose dosežu 120 KM

    Kada je riječ o dodatnoj njezi kose, cijene tretmana u salonima znatno variraju u zavisnosti od brenda i vrste tretmana.

    “Tako kupku možete platiti pet KM, dok su maske 15 KM, a pojedini tretmani dosežu 120 KM. Tretmani poput Fusio Dose i Premiere kreću su oko 50 KM, dok su dostupne i jeftinije opcije poput Metal Detox kupke od pet KM i maske od 10 KM”, objasnili su oni.

    Za feniranje kraće kose i ampulu platila 120 KM

    Strana državljanka N.B. rekla je da je ostala iznenađena kada su joj nedavno u jednom banjalučkom salonu feniranje kraće kose i ampula za oštećenu kosu naplaćeni 120 maraka.

    “Otišla sam na feniranje i frizerka me je pitala želim li ampulu za oporavak kose, budući da mi je kosa oštećena. Rekla sam da može i znam da taj tretman može koštati više. Ipak sam ostala zatečena kada mi je rečeno da je cijena feniranja na kraju 120 maraka”, ispričala je ona. Dodala je da je sama zatražila račun na kojem je vidjela da je taj tretman za dlaku 50 KM.

    “Nisam iznenađena cijenom tog dodatnog preparata, već cijenom feniranja i pranja kose koja iznosi 70 KM, što je zaista skupo”, rekla je ona.

    Navodi da toliki ceh inače plati kada se dodatno šiša i farba u salonu.

  • Adriana Basara: Privatni vrtići cijene mogu povećati jednom godišnje

    Adriana Basara: Privatni vrtići cijene mogu povećati jednom godišnje

    Privatne predškolske ustanove u Banjaluci cijene boravka djece mogu povećati jednom tokom kalendarske godine, a svako povećanje mora biti opravdano pred nadležnom komisijom Gradske uprave Banjaluka.

    Adriana Basara, ovlaštena potpisnica u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju, rekla je da je ove godine 23 od ukupno 36 privatnih predškolskih ustanova povećalo cijene, odnosno 37, jer je u toku potpisivanje ugovora sa još jednim vrtićem, dok trenutno nema najava većeg broja novih poskupljenja.

    Kako je Basara navela, jedan privatni vrtić  je prije nekoliko dana tražio povećanje cijene vrtića, a zahtjev mu je odobren nakon što je utvrđeno da je povećanje opravdano, jer su povećali plate radnicima.

    “Oni svakako imaju pravo jednom godišnje da povećaju cijenu. Prije nego što povećaju, dođu da se konsultuju, da vide šta je okvir. Imali smo slučajeve da su povećali cijenu bez konsultacije, pa su na kraju morali da je vrate ili povećaju samo djelimično”, rekla je Basara.

    Ona je pojasnila da visina povećanja zavisi od troškova svakog vrtića, uključujući broj zaposlenih, broj djece, troškove zakupa prostora i druge elemente koji ulaze u formulu za obračun cijene.

    “Nijedna cijena nije neosnovano povećana. Ukoliko vrtić traži povećanje koje ne odgovara formuli, moraju da ga smanje. Dešavalo se da žele da povećaju cijenu za 50 KM, ali im komisija odobri, recimo, 30 KM”, navela je Basara.

    Prema njenim riječima, ukoliko vrtić poveća cijenu bez opravdanja i mimo propisane procedure, Gradska uprava može reagovati, a u krajnjem slučaju može doći i do raskida ugovora sa predškolskom ustanovom.

    Basara je naglasila da vrtić koji je već ove godine povećao cijenu nema mogućnost da je ponovo povećava u istoj godini.

    “Ove godine ne može. Jednom mogu tokom kalendarske godine”, zaključila je Basara.

    Podsjećamo da je Grad Banjaluka u aprilu 2022. godine krenuo sa projektom “0 djece na listama čekanja za vrtić”, s ciljem da se pomogne roditeljima čija djeca pohađaju privatne, jer nemaju mjesta u javnim predškolskim ustanovama.

    Javni poziv

    Grad Banjaluka 2025. godine raspisao je javni poziv na koji su se mogle prijaviti privatne predškolske ustanove zainteresovane za realizaciju procesa sufinansiranja troškova usluge boravka djece u privatnoj predškolskoj ustanovi na teritoriji grada Banjaluka.

    “Rezultat ovog javnog poziva je potpisivanje ugovora sa 36 privatnih predškolskih ustanova. Tim ugovorima uređena su i međusobna prava i obaveze ugovorih strana, a na osnovu kojih će korisnici usluga privatnih predškolskih ustanova ostvariti pravo na subvenciju troškova usluge boravka djece u privatnoj predškolskoj ustanovi”, kazali su iz Gradske uprave.

    Iznos subvencija

    Podsjećamo da je iznos subvencije na početku uvođenja mjere iznosio 60 KM po djetetu.

    “Od 1. jula 2024. godine Grad Banjaluka sufinansira troškove boravka u iznosu do 100 KM mjesečno za boravak jednog djeteta, a od 1. avgusta 2024. godine u iznosu do 150 KM, te u iznosu do 200 KM za uslugu boravka za svako naredno dijete u privatnoj predškolskoj ustanovi”, kazali su iz Gradske uprave.

    Dodaju da je od 1. avgusta ove godine iznos subvencije povećan na 200 KM po djetetu, a cilj povećanja subvencije je potpuno izjednačavanje cijena boravka djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama.

     

  • Nastavak postavljanja podzemnih kontejnera u Banjaluci

    Nastavak postavljanja podzemnih kontejnera u Banjaluci

    Novi podzemni kontejneri postavljeni su u ulicama Kralja Petra I Karađorđevića, Stevana Bulajića, Srpskoj i Ive Lole Ribara u sklopu projekta njihove instalacije na području Banjaluke.

    Kako navode iz Odjeljenja za komunalne poslove, počeli su i radovi za postavljanje kontejnera u Ulici Milana Tepića.

    “Riječ je o nastavku projekta kojim Grad Banjaluka nastoji da unaprijedi sistem prikupljanja i odlaganja komunalnog otpada, ali i da kontejnerska mjesta učini urednijim i funkcionalnijim. Podzemni kontejneri iz ovog ciklusa postavljeni su nedavno i u Ulici Majke Knežopoljke, Bulevaru vojvode Živojina Mišića, Srpskoj, Ivana Franje Jukića i Beogradskoj ulici”, poručili su iz Grada.

    Koje su prednosti podzemnih kontejnera?

    Kako kažu, podzemni kontejneri imaju višestruko veći kapacitet u odnosu na klasične kontejnere, doprinose urednijem izgledu gradskih naselja, sprečavaju širenje neprijatnih mirisa i omogućavaju efikasnije upravljanje komunalnim otpadom.

    Foto: Nezavisne/Ustupljena fotografija

  • Obnovljeno igralište u Voždovačkoj ulici u Banjaluci

    Obnovljeno igralište u Voždovačkoj ulici u Banjaluci

    Obnova dječjeg igrališta u Voždovačkoj ulici završena je u okviru velike sanacije i rekonstrukcija dječjih igrališta širom Banjaluke, poručili su iz Gradske uprave Banjaluke.

    Kako navode, na mjestu koje je važno mjesto okupljanja najmlađih, sada je uređen i obnovljen prostor u kojem će djeca moći bezbjednije da se igraju, druže i provode slobodno vrijeme.

    “Ovo je dio velikog investicionog ciklusa obnove dječjih igrališta širom Banjaluke, kojim uređujemo postojeće javne prostore i stvaramo bolje uslove za odrastanje naših najmlađih sugrađana”, poručila je Suzana Jović, ovlaštena potpisnica u Odjeljenju za komunalne poslove i dodala da su radovi počeli ili će uskoro uslijediti u više naselja.

          Foto: Gradska uprava Banjaluka

  • Zlato skupo za domaći standard, banjalučki zlatari otkrili cijene i trendove

    Zlato skupo za domaći standard, banjalučki zlatari otkrili cijene i trendove

    Cijena grama zlata u banjalučkim zlatarama trenutno se kreće od oko 250 do 400 KM, u zavisnosti od vrste, finoće i samog komada, dok se među kupcima najviše traže burme, nakit za djecu, dukati i zlatne polugice.

    Kako su za “Nezavisne novine” ispričali u banjalučkim zlatarama, cijene zlata posljednjih mjeseci bilježe oscilacije, pa gram trenutno košta znatno manje nego tokom zime.

    “Sad je cijena grama 250 maraka, a zimus je bila 370, pa 330, pa 300 KM. Sad je jeftinije”, kazali su u jednoj banjalučkoj zlatari.

    Ipak, cijena koju kupac plaća zavisi od toga šta kupuje, pa se u drugoj zlatari gram zlata za određene proizvode trenutno obračunava oko 400 KM.

    Upravo zbog toga, kako objašnjavaju zlatari, nije dovoljno posmatrati samo cijenu jednog grama, jer konačna cijena zavisi od gramaže, izrade, modela i vrste nakita.

    Burme od 1.000 KM pa do nekoliko hiljada maraka

    “Kada su u pitanju mladenci, najviše se traže burme, a kupci mogu birati između velikog broja modela, boja i debljina”, kazali su iz jedne banjalučke zlatare.

    Oni navode da imaju oko 450 modela burmi, dok se cijena para formira prema željenoj gramaži.

    “Par može biti 1000, 1.200, 1.500, 1.800, 2.000 maraka pa nadalje. Možete tražiti burmu i od 10.000 KM. Gornji dio uvijek bude isti, cijena varira zbog debljine, odnosno gramaže”, pojasnili su.

    Najniža cijena za par burmi kod njih je oko 1.000 KM, dok kupci, ukoliko žele veću gramažu i skuplji model, mogu izdvojiti i nekoliko hiljada maraka.

    Staro zlato može biti dio plaćanja

    Posebna pogodnost za kupce je mogućnost da donesu staro zlato i njime plate dio ili cijeli iznos nakita.

    “Može se plaćati zlatom. Gram vašeg zlata košta od 120 do 220 KM, pa možete donijeti komad lančića ili nešto što vam se ne sviđa”, navode iz zlatarske radnje.

    Dodaju da se sve češće kupuju i srebrne burme sa pozlatom.

    “Ovakve burme su znatno jeftinije, koštaju u paru po 200 KM, 250 KM, 350 KM. Mladenci se sve češće odlučuju za njih, upravo zbog cijene”, naveli su oni.

    Za krštenja se traže dukati, polugice i krstići

    Kada su u pitanju pokloni za krštenja, posebno kada je riječ o djeci, kupci najčešće biraju zlatne dukate, polugice i krstiće.

    U ponudi su i polugice od jednog grama, čija cijena u jednoj od banjalučkih zlatara iznosi oko 400 KM, dok se mogu kupiti i u prigodnim pakovanjima namijenjenim za krštenja.

    Dukati se, prema riječima zlatara, mogu naći u različitim gramažama, dok se za njih kupuju i posebni zlatni okviri.

    “Imamo dukate i polugice. Polugice su 400 maraka, one su jedan gram. U suštini, to je cijena po gramu i dukata i polugica”, naveli su oni, te dodali da se obično kupuju dukati od 600 KM.

    Za djecu se, osim dukata i polugica, često kupuju i krstići, lančići i naušnice, dok kupci sve češće biraju i komade koji će ostati kao uspomena na krštenje.

    “Krstići koštaju od 175 KM, pa nadalje, a sve zavisi od gramaže, tako da u ponudi stoje i krstići od preko 5.000 KM”, istakli su oni te dodali da se najmanje kupuju narukvice, jer su najosjetljivije.

    “Setovi, naušnice i ogrlice uvijek su dobar izbor za kupovinu, a najniža cijena je 750 KM”, pojasnili su oni.

    Kupci pažljivije porede cijenu i gramažu

    Zlatari navode da kupci danas pažljivije biraju šta će kupiti i da često porede cijenu sa gramažom.

    Kod burmi se, na primjer, cijena može unaprijed prilagoditi budžetu kupca.

    Model se unosi u CNC mašinu, a prema veličini i željenoj debljini određuju se gramaža i konačna cijena.

    “Koliko platite, toliko grama dobijete u te dvije burme”, objašnjavaju zlatari.

    Iako je zlato za domaće kupce skupo, sagovornici ističu da se njegova cijena mora posmatrati i u odnosu na svjetsko tržište.

    “Nije skupo u odnosu na svjetsko tržište, ali je nama skupo. Za naš životni standard jeste”, zaključuju banjalučki zlatari

  • Objavljeni rezultati konkursa za vrtiće u Banjaluci

    Objavljeni rezultati konkursa za vrtiće u Banjaluci

    Objavljeni su rezultati konkursa za upis djece u javne vrtiće u Banjaluci za radnu 2026/2027. godinu.

    Roditelji koji su prijavili djecu na konkurs sada mogu da provjere da li su mališani dobili mjesto u nekom od vrtića ЈU “Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje” Banjaluka.

    Rezultati su objavljeni prema brojevima protokola, pa roditelji dijete na listi mogu pronaći pomoću broja koji su dobili prilikom predaje prijave na konkurs.

    Uvid u prijave čiji brojevi protokola nisu objavljeni roditelji mogu ostvariti u kancelariji za prijem djece u Upravi Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, ulica Јovana Dučića br. 3.

    Rezultate pogledajte OVDЈE.

  • Ninković: Naplata parkinga od 18. avgusta

    Ninković: Naplata parkinga od 18. avgusta

    Naplata parkinga u Banjaluci ponovo počinje 18. avgusta, izjavio je za Srnu predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković, ističući da je ispoštovan samo jedan uslov od niza koje je Ustavni sud Republike Srpske zamjerio u prethodnoj odluci.

    Ninković je naveo da, sudeći po onome što je Ustavni sud ranije govorio, i odluka o upravljanju javnim parkiralištima i garažama koju je usvojila Skupština grada 5. i koja je 10. avgusta, objavljena u Službenom glasniku, vjerovatno nije u skladu sa Zakonom i ustavnim rješenjima i da očekuje da u narednom periodu dobije epilog.

    “Od nekoliko stvari koje je prethodno Ustavni sud zamjerio, u odluci koju smo usvojili prije sedam dana ispoštovan je samo jedan uslov, Skupština je u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima usvojila samo cijene koje se tiču naplate parkinga. Sve one druge stvari koje su bile zamjerka u prethodnoj odluci i dalje su ostale kao zamjerke”, rekao je Ninković.

    On je naveo jednu od zmajerki koja je ostala iz prethodne odluke, a odnosi se na način naplate sredstava.

    “Zakon o komunalnim djelčatnostima rekao je da to mora da radi ili javno preduzeće ili neki drugi privredni subjekt kojem grad povjeri takvu vrstu djelatnosti, nikako Gradska uprava ili neko od odjeljenja, te i dalje imamo tu vrstu načina naplate”, kaže Ninković.

    On je rekao da su gradonačelnik Draško Stanivuković i njegovi saradnici na sjednici Skupštine grada tvrdili da je ona usklađena sa odlukom Ustavnog suda i da neće biti problema prilikom ocjene zakonitosti i ustavnosti odluke.

    “Rekli smo u redu, gradonačelniče, pošto ste javno obećali da nećemo imati problem, da je sve u skladu sa zakonom i da građani više neće imati problem sa naplatom, odnosno time što im se nelegalno uzima novac iz džepa, podržaćemo tu odluku, ali ćemo isto tako poslati prema Ustavnom sudu da dobijemo tumačenje”, rekao je Ninković.

    Ninković je naglasio da je tražio od Stanivukovića da se, ako se ispostavi da zaista nije u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima i ostalim zakonskim aktima, u naredne dvije godine ne priča o parkingu, jer “nema smisla”.

    “Ovo što je gradonačelnik radio prethodne dvije godine zbunilo je i nas i građane i na kraju je, ovim aktom koji je on predložio, priznao da je nelegalno uzimao novac od građana Banjaluke, time što je naplaćivao parking koji nije smio naplaćivati na takav način”, dodao je Ninković.

    Predsjednik Skupštine grada je rekao da mu je žao što odbornici nikada nisu dobili informaciju gdje je novac koji je gradonačelnik, kako je istakao, nelegalno prikupio od građana.

    “Ranije sam tražio da svi ljudi koji su plaćali parking, a nisu trebali da ga plaćaju imaju pravo na povrat, što treba da traže od Gradske uprave. Gradonačelnika i danas pitam – gdje je novac koji je nelegalno uzimao od građana Banjaluke, jer mi smo i tada govorili da odluka o upravljanju javnim parkiralištima i garažama u skladu sa Ustavom”, istakao je Ninković.

    On je rekao da sve liči na situaciju od prošle godine kada je Skupština grada ograničila odluku o upravljanju javnim parkiralištima i garažama od septembra do decembra u želji da gradonačelnik to pitanje zaista riješi kako su Zakon o komunalnim djelatnostima i ostali zakoni predvidjeli, da se naplaćuje parking u skladu sa propisima i da se onda novac koji uđe u budžet ulaže u skladu sa prioritetima.

    Ninković je naveo da je gradonačelnik opet ove godine nastavio da ubire prihode nelegalno, da od građana uzima pare koje ne smije, da ne polaže račune ni Skupštini grada ni građanima gdje je taj novac otišao.

    “A po gradu vidite svuda rupe, svugdje problem, higijena grada, nedostatak vode, gdje taj novac ide Boga pitaj i kad god ga pitamo on ima odgovor da je to šetalište, trak staza, park i drugo. Sav taj novac mi ne vidimo u budžetu i pretpostavljam da je to ovaj nelegalni način prikupljanja poput ovog parkinga”, rekao je Ninković.

    On je istakao da se iskreno nada da će epilog toga dati Ustavni sud.

    “Nadam se da će gradonačelnik uvažiti to i da naredne dvije godine više nećemo pričati o ovome jer stvarno sramota me je i kao čovjeka i kao predsjednika Skupštine grada, a o njemu /gradonačelniku/ neću da govorim, jer do sada je pokazao da nema ni srama ni stida”, istakao je Ninković.

    Prema odluci o upravljanju javnim parkiralištima i garažama koju je Skupština grada Banjaluka usvojila 5. avgusta sat vremena parkinga u nultoj i prvoj zoni koštaće dvije KM, dok će u drugoj zoni cijena biti jedna KM.

    U prvoj zoni cjelodnevna karta košta sedam KM, mjesečna 100 KM, a godišnja 1.000 KM, dok u drugoj zoni cjelodnevna karta iznosi pet KM, mjesečna 60 KM, a godišnja 600 KM.

    Za stanare je predviđena mjesečna karta od 10 KM i godišnja od 50 KM u nultoj, prvoj i drugoj zoni.

    Rezervisanje parking mjesta za pravna lica koštaće 30 KM dnevno u nultoj zoni, 20 KM u prvoj i 15 KM u drugoj zoni.

    Godišnja rezervacija jednog mjesta iznosi 3.000 KM u nultoj, 2.000 KM u prvoj i 1.500 KM u drugoj zoni.

    Po ovoj odluci “rezervacija parking mjesta” znači da određeno parking mjesto nije dostupno svim vozačima, već je rezervisano za konkretnog korisnika, prije svega pravno lice, koje za to plaća posebnu naknadu.

    Firma, ustanova ili drugi pravni subjekt može da rezerviše konkretno mjesto i time dobije pravo da ga koristi, umjesto da svaki put traži slobodan parking.

    Poseban režim predviđen je za javnu garažu u Aleji Svetog Save, blok “D”, gdje sat parkinga košta jednu KM, cjelodnevna karta pet KM, mjesečna 100 KM, tromjesečna 250 KM, a godišnja 600 KM.

    Foto: RTRS

  • Više požara u Banjaluci: Gorjeli šuma, nisko rastinje i livade

    Više požara u Banjaluci: Gorjeli šuma, nisko rastinje i livade

    Vatrogasci su u Banjaluci juče, 11. avgusta, gasili su više požara na otvorenom prostoru, među kojima su požari niskog rastinja, livada ali i šume.

    Kako navode iz Vatrogasne-spasilačke  brigade Banjaluka, požar niskog rastinja prijavljen je u 12.58 časova u krugu Incela, dok je u 13 časova zabilježen požar niskog rastinja u Potkozarju, u naselju Šumari.

    “U 13.15  prijavljen je požar šume i niskog rastinja u Saračici, a u 16.30  požar niskog rastinja izbio je u Bukvaleku”, navode vatrogasci.

    Požar na livadi  prijavljen je u 15.55 u Karanovcu, na lokalitetu Ducipolje, dok je još jedan požar livade zabilježen u 00.17  u Ulici Sime Miljuša.

    Vatrogasci apeluju na građane da budu posebno oprezni prilikom paljenja vatre na otvorenom, naročito tokom perioda visokih temperatura i povećane opasnosti od širenja požara.

     

  • “Ćevap fest” počinje 1. septembra

    “Ćevap fest” počinje 1. septembra

    Popularna gastro-turistička manifestacija “Ćevap fest” biće održana u Banjaluci od 1. do 14. septembra, a prijave su i dalje u toku.

    Promoter “Ćevap festa” Nebojša Kuštrinović rekao je Srni da se lista učesnika za deveto izdanje festivala polako zaključuje, a zainteresovani se o prijavama mogu informisati putem “Fejsbuk” stranice ove manifestacije ili mejla /hq.newage@gmail.com/.

    Kuštrinović je istakao je da je banjalučki ćevap jedinstven po ukusu, izgledu i načinu serviranja, a od drugih se razlikuje i po lepinji koja se pravi u specijalnim pećima na visokoj temperaturi.

    – Prečnik banjalučkog ćevapa je oko dva centimetra, a dužina je pet centimetara. Oblikuje se kao pločica od po četiri ćevapa u nizu. Pravi se od više vrsta mesa, pri čemu dominanatni dio smjese čini mješavina bravetine i govedine – naveo je Kuštrinović i napomenuo da je tajna u začinima, čiji je tačan omjer poznat veoma malom broju majstora.

    On je istakao i da se lepinja u Banjaluci razlikuje od travničke, sarajevske i leskovačke.

    – Te lepinje imaju posebnu recepturu i zahtijevaju posebnu tehnologiju. Peku se vrlo kratko na visokoj temperaturi. Tijesto mora biti vazdušasto. Јedinstvenost je i u načinu konzumacije jer se naš banjalučki ćevap jede rukama, uz obaveznu salatu – sjeckani luk – rekao je Kuštrinović.

    Kuštrinović je podsjetio da je banjalučki ćevap u septembru 2024. godine zvanično zaštićen oznakom garantovano tradicionalnog specijaliteta, čime je, kako je istakao, osigurano očuvanje autentičnog recepta za buduće generacije, što doprinosi očuvanju bogatog kulinarskog nasljeđa Banjaluke.

    Deveti “Ćevap fest” organizuje Agencija “Nju ejdž” uz podršku Gradske uprave Banjaluka.

    Foto: Srna