Kategorija: Banja Luka

Očekujemo danas saglasnost Grada Banjaluka za projektno-plansku dokumentaciju kako bismo već u ponedjeljak nastavili radove na pristupnim saobraćajnicama mostu u naselju Česma i do kraja mjeseca pustili most u funkciju, rekao je direktor Јavnog preduzeća “Putevi Republike Srpske” Miroslav Јanković.

Јanković je podsjetio da je Vlada Republike Srpske radove na izgradnji mosta povjerila Putevima na upravljanje, iako se ne nalaze na mreži magistralnih i regionalnih puteva.

– Vlada je prepoznala da je to zaista problem, obezbijedila sredstva i ЈP Putevi su to u predviđenom roku završili. Međutim, kada su radovi završeni uvidjeli smo da pristupne saobraćajnice nisu urađene i Vlada je zadužila Puteve da izgradi i pristupne saobraćajnice. Po tadašnjim informacija koje smo dobili od Grada, rečeno je da je Grad obezbijedio projektno-plansku dokumentaciju i riješio imovinske odnose na obje strane mosta. Odmah smo pristupili radovima i za sedam dana završili sve na desnoj obali, ali smo na lijevoj obali naišli na probleme – snježne padavine koje su onemogućile radove i neusklađenost projektno-planske dokumentacije sa stanjem na tarenu – pojasnio je Јanković.

Dodao je da je urađena dopuna projektno-planske dokumentacije, da su Putevi Srpske dali saglasnot, te da očekuje da i Grad to danas učini.

Јanković je naveo da će ukupna vrijednost projekta izgradnje mosta i pristupnih saobraćajnica iznositi oko devet miliona KM.

Јanković je naveo da će Putevi Srpske tražiti od Vlade da upravljaju saobraćajnicom i mostom kako bi nastavili gradnju saobraćajnice do Vrbanje.

Kada je riječ o putu Trnovo-Miljevina-Foča koji je zatvoren za saobraćaj zbog lošeg stanja i ugrožene bezbjednosti putnika, Јanković je rekao da bi za 45 dana trebalo da budu završeni radovi na sanaciji i put vraćen u funkciju, ali i da će pokušati da ubrzaju dinamiku radova.

– Most na rijeci Bistrici se nalazi u zoni gradilišta hidrocentrale i prilikom izvođenja radova došlo je do aktiviranja klizišta u samoj zoni gradilišta. Dio saobraćajnice i dio mosta su postali ugroženi. Pratili smo pomjeranje mosta, došlo je do kritične tačke i donesena je odluka o obustavi saobraćaja. HE Bitrica je odmah pristupila sanaciji, već se izvode radovi. Nakon toga ćemo mi pristupiti dijelu sanacije kolovozne funkcije mosta – rekao je on za RTRS.

Јanković je naveo da je u funkciji pristupni put i zamolio građane za strpljenje.

Nova saobraćajnica bez trotoara u naselju Česma postala je izvor straha za mještane, jer zbog učestale bahate vožnje i nedostatka bezbjednosnih mjera roditelje svakodnevno brine kako će njihovi mališani doći do škole.

Mještanka Ružica Kresojević rekla je za “Glas Srpske” da se sa ovim problemom suočavaju otkad je napravljena nova saobraćajnica u naselju, te da je ulica Petra Velikog najopasnija.

Pisali su Gradskoj upravi i obraćali se policiji.

– Dobili smo odgovore kako su postavljeni saobraćajni znakovi. Tu, realno, ne mogu da se postave ležeći policajci jer bi ih na toj dionici trebalo više od deset. Radari su, kako nam je rečeno, prevelika investicija – navela je Kresojevićeva.

Adekvatno rješenje, kako kaže, bio bi izlazak patrole na teren najmanje dva puta sedmično ili postavljanje radara.

– Kada bi patrole regulisale saobraćaj, ljudi bi stvorili naviku i pazili na brzinu. U Česmi ima nas nekoliko aktivista i imamo ideju kako da sami preuzmemo stvar u naše ruke, ali i upozorimo vozače, kao roditelji i zabrinuti mještani. O tome će se znati više možda već sljedeće sedmice – poručila je Kresojevićeva.

Ovaj problem neće prepustiti slučaju, jer se često dešava da vozači udaraju u ograde.

– Više puta, s obzirom na to da poštujem ograničenje brzine, desilo mi se da vozim 50 kilometara na sat, a da me pretiče neko ko vozi preko 100 i upada u makaze. Tu djeca idu u školu. Skoro se neko na mostu kod “Incela” zaletio i zabio u ogradu. Bilo je i situacija u kojima su se motorima vozači zalijetali u automobile – ispričala je ona.

Gornji dio glavne saobraćajnice modernizovan je bez trotoara, rekla je Kresojevićeva, što dodatno dovodi pješake i djecu u opasnost.

– Tu uvijek ima pješaka koji nemaju gdje da se pomjere i prilično je opasan dio puta. Svoje dijete ću do petog razreda voditi u školu jer ne želim da se dogodi neka nesreća i da baš moje dijete bude nauk da se postavi radar – naglasila je ona.

Nesavjesnim mještanima koji brzo voze poručila je da čuvaju drugu djecu kao što čuvaju i svoju.
– Pitam se da li biste vozili tako brzo kroz naselje gdje vaša djeca svaki dan pješače do škole. Nemojte da žurite i jurite, nego krenite na vrijeme. Nemojte ugrožavati našu djecu. Neka djeca ne paze kad prelaze preko pješačkog prelaza  jer misle da će im vozači stati i propustiti ih. Nedavno je dijete udareno kod škole na pješačkom, srećom je prošlo bez povreda, ali vozač koji tada nije vozio brzo jednostavno nije stao prije zebre – istakla je Kresojevićeva dodavši da kazne za bahate vozače moraju biti strože.

Dodala je da roditelje iz ovog naselja muči i stanje u petogodišnjoj školi u naselju u koju se, kako tvrdi, slabo ulaže.

– Moja kći pohađa školu u Adi, ali ni ta, a ni škola u Česmi nema fiskulturnu salu. Zagađenje vazduha je ozbiljno i opasno, a đaci časove fizičkog vaspitanja imaju vani. Imaju igralište, a i poprilično dotrajalu ogradu – navela je Kresojevićeva.

Inicijativa u Adi

Ružica Kresojević ranije je pokrenula inicijativu za postavljanje pješačkog semafora na prelazu preko magistralnog puta kojim djeca idu do škole u Adi.

– Dobila sam informaciju da je izrada referata u toku i da će postavljanje semafora biti riješeno. Sljedeće sedmice planiram otići na sastanak kako bih saznala da li i kad možemo očekivati da počnu radovi – poručila je ona.

Starčevica

Mještanka naselja Starčevica Indira S. rekla je za “Glas” da su više puta slali dopise nadležnima da im je prijeko potreban ležeći policajac u ulici Đede Kecmanovića u blizini bivšeg restorana “Ognjište”. Ona je istakla da bahati vozači na ovom pravcu razvijaju veliku brzinu i ugrožavaju mještane.

– Umjesto lokacije na kojoj je to potrebno, postavljen je ležeći policajac u ulici Vaclava Havlika Vene, gdje mislimo da nije potreban jer je to uska ulica sa uzbrdicom i ne vidim zbog čega su nadležni odlučili baš tu da ga postave – kazala je ona.

– Bilo je mnogo rupa i to je u neku ruku sputavalo vozače da voze brzo. Sada strašno jure, pogotovo vozila brze pošte jer je put ravan, a znaju da patrole nikad nema – kazala je ona.

Radnici Centra za predškolsko obrazovanje i vaspitanje u Banjaluci konačno su, nakon godinu i po dana borbe, dobili veće plate.

Povećanje plata obezbijeđeno je zahvaljujući amandmanu Socijalističke partije uloženom na gradski budžet, kojim su osigurana sredstva za povećanje plata u iznosu od 20 odsto.

Planirano potpisivanje novog kolektivnog ugovora
Radnici su prije nekoliko dana potpisali izmjene i dopune važećeg kolektivnog ugovora, čime je povećanje plata i formalno potvrđeno. U narednom periodu planirano je potpisivanje novog kolektivnog ugovora, s obzirom na to da Sindikat ima dodatne prijedloge i zahtjeve.

Petar Jokanović, direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka, kazao je za “Nezavisne novine” da su potpisali izmjene i dopune kolektivnog ugovora, kako bi radnici već za nekoliko dana dobili uvećanu januarsku platu.

Možda vas zanima:

Poznato kada banjalučki vaspitači odlaze na kolektivni godišnji odmor

“Dogovor je da u budućnosti, kroz mjesec ili dva, otvorimo još neka pitanja, s obzirom na to da Sindikat ima dodatne zahtjeve, te da u suštini radimo na novom kolektivnom ugovoru. Izmjene i dopune člana koji se odnosi na plate i koeficijente već smo potpisali, dok će pitanja koja se tiču drugih zahtjeva biti rješavana u narednom periodu”, kazao je Jokanović.

Radnici konačno dočekali veće plate
Predsjednica Sindikata radnika Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka Slađana Mišić kazala je za “Nezavisne novine” da su radnici konačno dočekali veće plate.

“Kada je reč o primanjima, direktor kao poslodavac i ja kao predsednik Sindikalne organizacije potpisali smo izmene i dopune dva člana važećeg kolektivnog ugovora, koji su nam u ovom trenutku bili prioritet. Razlog za to je što je januarska plata bila upitna, jer bismo bez povećanja od 16,66 odsto, koje je ranije predviđeno sporazumom, ostali ispod minimalne plate”, kazala je Mišićeva.

Kako je dodala, s obzirom na to da u budžetu grada za 2026. godinu prvobitno nisu bila planirana dovoljna sredstva, Sindikat se protiv toga izjasnio na javnim raspravama.

“Ne radi se o potpisivanju novog kolektivnog ugovora, već o izmenama i dopunama postojećeg, koji ističe krajem februara. Pregovore o ostalim članovima, sa ciljem unapređenja i revizije ugovora, nastavljamo u narednih 30 dana, sa planom da novi kolektivni ugovor stupi na snagu od marta”, kazala je Mišićeva.

Kako navodi, u ovom trenutku najvažnije je bilo pitanje plate.

“Zaposleni već godinu i po dana čekaju promene, bili su na minimalcu i prošli kroz štrajkačke procedure. Borba je bila intenzivna, ali smo ostali dosledni sebi i osnovnoj delatnosti, i konačno dočekali rešenje”, kazala je Mišićeva.

U više banjalučkih naselja danas se izvode radovi na vodovodnoj i toplovodnoj mreži, zbog čega će pojedini potrošači privremeno ostati bez vode i grijanja.

Radovi na vodovodnoj mreži planirani su u ulicama Ilije Grbića na Paprikovcu, Njegoševoj na Petrićevcu i Šargovačkoj u Šargovcu, dok će u Ulici 1.300 kaplara na Kočićevom vijencu biti izvršeno izmještanje cjevovoda. Zbog obimnije intervencije, bez vode će od 9 do 18 časova biti Ulica Petra Mećave i okolne saobraćajnice.

Ekipe „Vodovoda“ zadužene za lokalne sisteme rješavaće kvarove u Bronzanom Majdanu, dok je izvorište Banjica od ponoći bez napajanja električnom energijom. Tokom izvođenja radova mogući su privremeni prekidi u vodosnabdijevanju u dijelovima navedenih ulica i naselja.

Istovremeno, dio grada suočen je i sa prekidom isporuke toplotne energije. Radijatori su od jutros hladni u dijelovima ulica Banović Strahinje i Braće Jugovića.

Iz „Eko toplana“ saopšteno je da je do obustave došlo „zbog sanacije kvara na distributivnoj mreži“, te da je isporuka privremeno zaustavljena potrošačima u tim ulicama. Korisnike su zamolili za strpljenje i zahvalili na razumijevanju.

Podsjećaju i da su sredinom januara, bez prethodne najave i saglasnosti, izmijenili režim isporuke toplotne energije, kada je temperatura u prostorijama smanjena na oko 20 stepeni, iako bi trebalo da iznosi 22. Kao razlog naveli su da sistem bez dodatnih sredstava ne može da funkcioniše.

Njemački trgovački lanac Lidl privodi kraju izgradnju prvog prodajnog objekta u Banjaluci, koji se gradi u naselju Petrićevac. Radovi su u završnoj fazi, a objekat je gotovo u potpunosti izgrađen.

Paralelno sa završetkom gradnje, kompanija sprovodi i aktivnosti na formiranju tima zaposlenih. Prema informacijama sa terena, već se obavljaju razgovori sa kandidatima za rukovodeće pozicije, dok će oni koji prođu selekciju biti upućeni na obuku.

Na informativnoj tabli uz gradilište navedeno je da je početak radova zabilježen 12. avgusta 2025. godine, dok je završetak planiran do 15. maja 2026. godine. Kao investitor je označena firma Lidl BH, dok je za izvođenje radova zadužena banjalučka kompanija Delta MD. Građevinsku dozvolu izdala je Gradska uprava Banjaluka.

Prodajni objekat se podiže na parceli koja je u vlasništvu katoličkog samostana Petrićevac. Osim ove lokacije, u planu je izgradnja dodatnih marketa i u drugim dijelovima grada, uključujući Lazarevo i Adu.

Prema ranijim najavama, Lidl namjerava da do kraja 2026. godine otvori sve planirane objekte širom Bosne i Hercegovine. U Banjaluci je predviđeno otvaranje ukupno šest prodajnih centara, dok su u Republici Srpskoj planirane i lokacije u Laktašima, Gradišci, Prnjavoru, Doboju, Zvorniku, Bijeljini i Trebinju.

Smeće, rupe u asfaltu i neispravna ulična rasvjeta već godinama ugrožavaju bezbjednost mještana naselja Obilićevo, na čije apele, kako tvrde, nadležni ne reaguju.

Predsjednik Upravnog odbora zajednice etažnih vlasnika u ulici Srđe Zlopogleđe Radivoj Mandić rekao je da lišće od jeseni nije pokupljeno te da razbacano posvuda postaje trulež.

– Obućom to unosimo u svoje stanove. Više ne vidimo radnike “Čistoće” da čiste pa se nakupilo i svakakvog smeća. Svi mi građani plaćamo komunalnu taksu. Ranije su cisternom vode jednom mjesečno prali tlo, a sada se svelo na to da se pravi đubrište – poručio je on.

Grane padaju na automobile

Prema njegovim riječima briga Gradske uprave ne postoji za javne površine ispred zgrada.

– Naselje nikad nije bilo prljavije i neurednije, a to je neshvatljivo. Drveće u obližnjem parku nije orezivano više od deset godina. Grane vise, padaju na automobile i oštećuju ih, a sigurno će otpasti i udariti nekoga. To bi mogla biti majka sa dječijim kolicima ili stariji čovjek. Sve se svelo na nas građane. Nije problem da mi uradimo nešto sami, ali ne možemo sve, pogotovo ne možemo korigovati drveće – kazao je za “Glas Srpske” Mandić.

Spotiču se na rupama

Trudnice, mala djeca i stari ljudi sa štapovima spotiču se na rupama u asfaltu ispred zgrade, koje, kako je kazao, sami popravljaju.

– Ispred zgrade su nekakva ulegnuća i sa nekoliko tačaka betona ili asfalta sami to zakrpimo. Sad imamo jedno ekstremno veliko ulegnuće koje će jednog dana samo propasti i to treba da bude riješeno. Stanujemo u zgradi koja ima pet, a do nas je zgrada koja ima osam spratova i tu dnevno prolazi od 300 do 500 ljudi. Međutim, Odjeljenje za saobraćaj i puteve, komunalne poslove i bilo koje drugo koje se bavi nekom problematikom ne reaguje – ispričao je on, dodavši da kada je u pitanju prostor za parking nadležni ne obraćaju pažnju na to da parking u njihovoj blizini treba da bude obilježen.

Problemi u ovom dijelu naselja Obilićevo samo se nižu, a dodatnu pometnju stvara im i neispravna javna rasvjeta.

– Više od godinu dana traje problem sa rasvjetom i to je mučno. Često ne radi pa nadležnima javim i-mejlom i onda oni prosljeđuju dalje onima koji su zaduženi za održavanje. Kad dođu, ako dođu, poprave i onda se za kratko vrijeme pokvari ponovo. U proteklom mjesecu bilo je perioda kada po pet, šest dana nismo imali rasvjete – naveo je Mandić.

Djeca tim putem, kako kaže, pješače do škole, a kada nema rasvjete, mrkli mrak ugrožava njihovu bezbjednost.

– Kada je nas petnaestak “navalilo” da zove nadležne, tada su došli i sada radi rasvjeta, ali ne znamo koliko će to trajati. To je jednostavno neprimjereno. Da li neko namjerno isključuje, da li je pokvareno, ne znam – izjavio je on.

Prenatrpani, neuredni i razbacani kontejneri kvare sliku naselja Obilićevo, kako ističe Mandić.

– Puno je smeća i neredovno ga čiste, a kontejneri tako ružno izgledaju. Naselje nikad nije bilo u gorem stanju – naglasio je on.

Javna kuhinja i Udruženje građana “Mozaik prijateljstva” našli su se u ozbiljnom problemu jer je zgradi u kojoj se godinama dijele obroci istekao rok važenja upotrebne dozvole.

Razmišljaju o odlasku iz zgrade

Naime, objekat u kojem “Mozaik prijateljstva” djeluje godinama je bio utočište za veliki broj socijalno ugroženih građana, mjesto gdje su dobijali obrok, mogućnost da se okupaju, ali i osnovnu ljudsku podršku.

Ipak, zbog neriješenog pravnog statusa Udruženje je primorano da razmišlja o izlasku iz zgrade i pokretanju akcije za izgradnju vlastitog objekta.

Udruženje zbog nedostatka dokumentacije gubi novac

Predsjednik Udruženja “Mozaik prijateljstva” Miroslav Subašić ističe za “Nezavisne novine” da je problem dugogodišnji i da Udruženje zbog nedostatka dokumentacije gubi značajna sredstva.

“Zgrada i dalje nema upotrebnu dozvolu i mi zbog toga gubimo jako puno novca koji bi trebalo da nam bude dodijeljen. To je velika borba. Iako nas po pravilu niko ne izbacuje, mi nemamo papire i to nam pravi ogroman problem”, rekao je Subašić.

Objekat je u vlasništvu Grada

Dodaje da je objekat u vlasništvu Grada Banjaluka, ali da je upravo “Mozaik prijateljstva” godinama ulagao u njegovo uređenje.

“Zgrada je gradska, ali je ‘Mozaik prijateljstva’ godinama sanirao, sređivao i uređivao taj prostor. Sada je to lijep objekat na dobroj lokaciji i baš zbog toga je interesantan mnogima koji bi tu da grade zgrade. Ja sve mogu da razumijem, ali negdje mora biti i mjesta za sirotinju”, naglasio je Subašić.

Kako bi riješili problem, iz Udruženja su najavili pokretanje humanitarne akcije za koju im je, kako kažu, potrebna pomoć svih dobrih ljudi koji će zajedno s njima u ovom mjesecu napraviti plan akcije.

Humanitarni broj od 1. marta

Već od 1. marta biće aktiviran humanitarni broj, dok je februar planiran za okupljanje volontera i pripremu čitave kampanje.

“Pozivamo mlade ljude, ali i sve one koji žele da pomognu da se uključe u februaru kako bismo zajedno napravili priču koja će se u martu realizovati. Cilj nam je da izgradimo našu kuću i obezbijedimo trajno rješenje”, poručio je Subašić.

Sjednica Skupštine grada Banjaluka na kojoj je usvojen budžet za ovu godinu protekla je u neuobičajenoj atmosferi, uz međusobne optužbe opozicije, skupštinske većine i stranaka koje su podržale amandmane, dok odbornici različito tumače način raspodjele novca i političke dogovore koji su prethodili glasanju.

Odbornica Narodnog fronta Dijana Ješić ocijenila je da je samo usvajanje budžeta bilo „krajnje neobično“.

Kako je rekla, gradonačelnik je „hvalio amandmane skupštinske većine, a oni zauzvrat nisu skidali sredstva sa budžeta gradonačelnika, kojim on lično raspolaže, kao ni sa projekata koji su njegovom srcu mili, kao što su to dosad radili“.

Ješićeva tvrdi da je bilo očigledno da je ishod unaprijed dogovoren, te da su, prema njenim riječima, „svi znali sve, osim par odbornika koji ne pripadaju ni skupštinskoj većini, ni bloku okupljenom oko PDP-a“.

Ukazala je i na objave bliskih gradonačelnikovih saradnika prije sjednice.

„Pitam se samo kako su i to znali, a mi nismo znali ni šta je na dnevnom redu. Po onoj staroj narodnoj ‘napad je najbolja odbrana’, pokušali su da opravdaju ono što je već svima jasno – da je simbioza opet u punom zamahu“, navela je Ješićeva.

Govoreći o budžetu kojim raspolaže gradonačelnik, podsjetila je da je 2024. iznosio oko 300 hiljada KM, zatim oko milion, a ove godine 1,8 miliona maraka. Smatra da će, kako kaže, „nezakonitim realokacijama“ taj iznos biti dodatno uvećan.

Budžet je komentarisao i odbornik PDP-a Nebojša Drinić, ističući da je Banjaluka tek krajem januara dobila najvažniji finansijski dokument.

„Gdje god da se radi – dobro je. Svuda žive naši ljudi. Ali ne smijemo zaboraviti kako smo dovedeni u situaciju da se budžet dočekuje kao vanredni događaj“, rekao je Drinić.

On tvrdi da je gradska kasa godinama slabila zbog, kako navodi, lošeg upravljanja.

„Skupština grada je u proteklih pet godina sistematski radila na pustošenju gradske kase. Tokom 2020. i 2021. godine Banjaluka nije imala prihode od poreza na nepokretnosti. U 2025. parking se nije naplaćivao čak deset mjeseci, a ista praksa nastavljena je i u 2026. godini“, naveo je.

Dodao je da problem predstavlja i „neustavan i diskriminatorski zakon“ kojim se, prema njegovim riječima, Banjaluci umanjuju prihodi od PDV-a, što, kako kaže, direktno pogađa građane.

Drinić je poručio da očekuje da se koalicija okupljena oko SNSD-a „uozbilji i preuzme odgovornost“, te ukazao na komunalne probleme u prigradskim naseljima.

„Nedopustivo je da pojedina sela nemaju električnu energiju i po mjesec godišnje, dok cijene struje rastu. Ulagati treba u sva naselja, a svi radnici zaslužuju veće plate“, istakao je, navodeći probleme u Bočcu, Krminama, Aginom Selu, Krupi na Vrbasu, Borkovićima, Bronzanom Majdanu i Kmećanima.

S druge strane, iz DEMOS-a navode da su kroz amandmane na budžet obezbijedili konkretna ulaganja u infrastrukturu i poljoprivredu.

Kako je saopšteno iz ove stranke, prihvaćen je niz amandmana kojima se rješavaju dugogodišnji problemi u više naselja, dok su sredstva za podsticaje u poljoprivredi povećana sa 480.000 na 1,5 miliona maraka.

Odbornik i predsjednik Gradskog odbora DEMOS-a Boran Bosančić rekao je da su sredstva usmjerena na modernizaciju puteva, bezbjednost saobraćaja i podršku društvenom životu.

„Insistirali smo na rekonstrukciji i modernizaciji putnih pravaca Jarak–Grbići, Blagojevići–Lakići–Damjanovići, Maleševići–Ravno brdo, te puta prema kući Tomislava Aćimovića“, rekao je Bosančić.

Dodao je da su planirani radovi na mostu Jasenje i izgradnji trotoara u Dragočaju, kao i sanacija puta Miljići – Malići groblje – Obrovac, te da je izdvojeno 100.000 KM za izgradnju parohijskog doma u Rekavicama.

„Naš cilj je bolji uslovi za život svakog čovjeka u Banjaluci, bez obzira na udaljenost od centra grada. Ovi amandmani su odgovor na direktne zahtjeve mještana“, poručio je.

Usvajanje budžeta tako je, uz političke optužbe i različita tumačenja prioriteta, otvorilo raspravu o načinu raspodjele sredstava i odgovornosti za stanje gradskih finansija, dok sve strane tvrde da djeluju u interesu građana.