Kategorija: Banja Luka

  • Banjalučani raspravljaju o budućem izgledu centra grada

    Banjalučani raspravljaju o budućem izgledu centra grada

    Rekonstrukcija Trga Krajine i Gospodske ulice u centru Banjaluke, koju je gradonačelnik Draško Stanivuković ponovo predstavio uz nove rendere, izazvala je veliku raspravu među građanima. Dok jedni podržavaju ideju modernijeg i uređenijeg centra grada, drugi postavljaju pitanje zbog čega javnost nije bila uključena prije nego što je projekat završen i predstavljen odbornicima i stručnoj javnosti.

    Prema objavljenim vizualima, planirano je novo popločanje, više zelenila, moderniji mobilijar i drugačije uređenje centralne pješačke zone kroz koju svakodnevno prolazi veliki broj građana. Gospodska ulica, u kojoj dominiraju ugostiteljski objekti sa baštama, predstavljena je kao prostor sa više sadržaja za duži boravak građana i turista.

    Stanivuković je poručio da je projekat rekonstrukcije završen i da je već predstavljen arhitektama i odbornicima u Skupštini grada.

    „Gledajte, o ukusima se ne raspravlja. Kontaktirali smo stručnu javnost, više arhitekata je radilo, odbornici su bili oduševljeni kada smo im prezentovali projekat“, rekao je Stanivuković.

    Dodao je da vjeruje da će građani vremenom prepoznati kvalitet planiranih rješenja.

    „Poslije ljudi kroz vrijeme možda sagledaju i kvalitet svega toga što je tamo“, naveo je on.

    Gradonačelnik smatra da sadašnji izgled centralne zone više ne odgovara potrebama grada, te da je Gospodska danas samo prolazna zona bez sadržaja koji bi zadržao građane.

    „Danas je Gospodska protočni bojler. Imamo situaciju da je centar grada prazan“, rekao je Stanivuković.

    Prema njegovim riječima, brojni evropski gradovi uređivali su centralne gradske zone tako da budu prilagođene dužem boravku ljudi, uz više ugostiteljskih i javnih sadržaja.

    „Veliki gradovi u Evropi radili su glavne ulice na taj način da ima ugostiteljski sadržaj, da se ljudi tu zadržavaju“, rekao je on.

    Ipak, upravo način na koji je projekat predstavljen izazvao je najveći broj reakcija na društvenim mrežama. Posebno se izdvojila objava aktivistkinje Tijane Grujić iz građanske inicijative „Za plan“, koja je kritikovala činjenicu da se mišljenje građana traži tek nakon što je projekat završen.

    „Opet pitate kada ste sve završili. Ako kažemo da nam se ne dopada, hoćete li odustati?“, napisala je Grujićeva.

    Ona je kasnije pojasnila da građani imaju pravo da učestvuju u odlučivanju o izgledu i funkcionalnosti javnog prostora, te da javnosti ne bi trebalo predstavljati gotova rješenja bez prethodne rasprave.

    Objavljeni renderi izazvali su i veliki broj šala, AI montaža i satiričnih objava na društvenim mrežama. Pojedini korisnici dijelili su futurističke prikaze Banjaluke sa kanalima, gondolama i staklenim kupolama, dok su drugi izražavali bojazan da bi Gospodska mogla izgubiti svoj prepoznatljivi identitet i postati isključivo „kafanska ulica“.

    Istovremeno, dio građana smatra da pitanje izgleda centra nije samo estetsko, već i pitanje identiteta grada i načina na koji se donose odluke o javnom prostoru.

    Stanivuković je rekao da bi kompletan projekat mogao biti realizovan u roku od godinu dana ukoliko dobije podršku odbornika i institucija Republike Srpske.

    „Mi možemo za godinu dana da završimo ovaj projekat ako se odbornici slože. Čitavu Gospodsku, da joj damo novo ruho, možemo završiti za 15 miliona KM“, rekao je gradonačelnik.

    Dodao je da očekuje podršku republičkih institucija.

    „Vlada Republike Srpske je ozbiljan partner gradu. To se ne treba čekati. Možemo to završiti za pet mjeseci ako oni hoće da sarađuju“, poručio je Stanivuković.

    Iako je projekat izazvao veliko interesovanje javnosti, za sada nisu objavljeni detalji o načinu finansiranja, dinamici izvođenja radova niti da li postoji mogućnost izmjena nakon reakcija građana i eventualne rasprave u Skupštini grada.

  • Spoj muzike, zabave i humanosti: Sve je spremno za još jedan “Moto Fest”

    Spoj muzike, zabave i humanosti: Sve je spremno za još jedan “Moto Fest”

    Ove godine i to deveti put za redom, 29. i 30. maj rezervisan je za još jedan Moto fest.

    Kako ističu organizatori, Banja Luka se krajem maja ponovo pretvara u epicentar dobre muzike, motora i vrhunske zabave.

    -Deveto izdanje Moto Festa Banjaluka biće održano 29. i 30. maja na tvrđavi Kastel, donoseći publici dva dana snažne energije i prepoznatljive festivalske atmosfere. Ovogodišnji festival nosi slogan „Feel the Freedom“, koji vjerno oslikava njegov duh – slobodu, strast prema motorima, muzici i životu bez ograničenja. Organizatori su i ove godine pripremili raznovrstan i snažan muzički program koji povezuje različite generacije i stilove, uz fokus na vrhunsko koncertno iskustvo – navedeno je u saopštenju.

    Naime, Festival će u petak, 29. maja, otvoriti Zoster, Psihomodo Pop i Jelusik, čime publiku očekuje energičan spoj modernog rocka, prepoznatljivog groovea i pank-rok klasike.

    -Završno veče, u subotu 30. maja, donosi nastupe Parnog Valjka, Ramba Amadeusa i Familije – uz bezvremenske hitove, snažne emocije i autentičan scenski izraz – navode organizatori.

    Podsjetili su i na to da je tokom prethodnih godina Moto Fest Banja Luka izrastao je u jedan od najznačajnijih muzičkih-moto događaja u regionu, okupljajući hiljade posjetilaca i bajkere iz brojnih zemalja, te stvarajući jedinstven spoj festivala, druženja i urbanog spektakla u srcu grada.

    -Pored večernjeg koncertnog programa, posjetioce očekuje i bogat dnevni sadržaj. Moto sajam okupiće renomirane svjetske brendove, dok će u „bajk korneru“ na Kastelu biti organizovane dnevne svirke bendovaa, a „stant arena“ će donijeti atraktivne egzibicije vrhunskih stuntera. Poseban događaj planiran je za subotu, 30. maja u 17.00 časova, kada će banjalučkim ulicama proći moto defile sa više od 5.000 učesnika. Istog dana u jutarnjem terminu biće održan i Dječiji moto fest – navode organizatori.

    Naime, Moto gest i ove godine ima humanitarni karakter.

    -Svi posjetioci imaće priliku učestvovati u humanitarnoj tomboli, a sva prikupljena sredstva namijenjena su za pomoć Ognjenu Miljeviću (21), koji se suočava sa rijetkim OPHN1 sindromom i teškom epilepsijom. Cijena dnevne ulaznice iznosi 20 KM. Ulaz na festival ostaje besplatan za sve bajkere, dok se ulaznice odnose na posjetioce koji nisu bajkeri, a žele prisustvovati večernjim koncertima – navode organizatori, poručujući da  Moto fest i ove godine potvrđuje da kraj maja u gradu na Vrbasu znači samo jedno – vrhunsku muziku, miris benzina i nezaboravnu festivalsku energiju.

    (Banjaluka.net)

  • Stanivuković objavio kako će izgledati Trg Krajine i Gospodska ulica (FOTO)

    Stanivuković objavio kako će izgledati Trg Krajine i Gospodska ulica (FOTO)

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluka, objavio je na društvenim mrežama da je završen projekat rekonstrukcije Trga Krajine i Gospodske ulice.

    Uz tu vijest, objavio je i niz fotografija kako će pomenute lokacije i izgledati na osnovu novog projekta.

    “Ovo je još jedan važan korak ka tome da centru Banjaluke vratimo sjaj koji zaslužuje. Uz hotel ‘Zepter’, ovaj prostor činiće jedinstvenu i modernu cjelinu, dostojnu velikih evropskih metropola, ali sa prepoznatljivim duhom Banjaluke. Naša je želja da ovaj prostor postane nova razglednica našeg grada – slika Banjaluke koju ćemo s ponosom slati u svijet”, napisao je on.

    Kako je dodao, vjeruje da će odbornici prepoznati značaj ovog projekta i dati podršku njegovoj realizaciji.

    “Pored toga, planirana je i rekonstrukcija parka ‘Petar Kočić’, uređenje prostora od Kuće Milanovića do Narodnog pozorišta Republike Srpske, kao i prostora ispred Muzeja savremene umjetnosti (Trg srpskih junaka), što ćemo takođe u narednim danima predstaviti građanima”, napisao je on.

    Foto: Facebook

  • Večeras obustava saobraćaja u centru Banjaluke

    Večeras obustava saobraćaja u centru Banjaluke

    Zbog realizacije multimedijalnog memorijalnog sadržaja u formi 3D maping projekcije koju realizuje Memorijalni centar Republike Srpske večeras, 17. maja, biće obustavljen saobraćaj u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Aleje Svetog Save do Ulice Marije Bursać i to od 21 čas do ponoći.

    “Za vrijeme izvođenja radova,  regulisanje i preusmjeravanje saobraćaja vršiće se na propisan način postavljanjem privremene saobraćajne signalizacije”, naveli su iz Gradske uprave Banjaluka.

    Iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve mole sve učesnike u saobraćaju za dodatni oprez i razumijevanje zbog otežanog odvijanja saobraćaja za vrijeme izvođenja radova.

     Foto: Grad Banjaluka

  • Banjaluka spremna za Spasovdan

    Banjaluka spremna za Spasovdan

    Bogati kulturno-umjetnički program pripremljen je za ovogodišnje obilježavanje slave grada i Hrama Hrista Spasitelja – Spasovdana, a iz Gradske uprave Banjaluka objavili su i sam program obilježavanja.

    “Uoči Spasovdana, 20. maja, od 18 časova u porti Hrama Hrista Spasitelja biće održano praznično bdjenje, a u istom periodu u Kući Milanovića biće otvorena izložba radova slikara Perice Ivanovića, sa motivima pravoslavnih manastira. Od 20 časova u porti Hrama Hrista Spasitelja očekuje vas tradicionalni koncert pod nazivom ‘U susret Spasovdanu – sloboda – tradicija’, kada će, pored organizatora SPD ‘Jedinstvo’, nastupiti i brojni gosti”, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Kako su dodali, obilježavanje Spasovdana u četvrtak, 21. maja, započeće u devet časova služenjem svete arhijerejske liturgije u Hramu Hrista Spasitelja, nakon čega će uslijediti tradicionalna spasovdanska litija oko hrama.“U duhu tradicije i običaja uz bogatu trpezu i prigodan program proslava slave grada biće nastavljena i u večernjim časovima, odnosno od 18.30 na šetalištu pored hrama. Iste večeri biće proglašeni i pobjednici ovogodišnjeg izbora za najbolju slavsku pogaču i rakiju”, dodali su oni.

    Kao i do sada, trećeg dana slave grada u petak, 30. maja, u 19 časova biće održano guslarsko veče, koje će upriličiti Škola gusala “Sandić”

  • Biblioteka, muzej i pozorište pod istim krovom, ali bez rješenja za obnovu

    Biblioteka, muzej i pozorište pod istim krovom, ali bez rješenja za obnovu

    Dom radničke solidarnosti, u kojem su smješteni Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Muzej Republike Srpske, Dječije pozorište Republike Srpske i Dom omladine, već više od četiri decenije predstavlja jedno od najprepoznatljivijih mjesta kulture u Banjaluci. Ipak, iza brutalističke fasade zgrade koju je projektovao jedan od najznačajnijih arhitekata bivše Jugoslavije Ivan Štraus, kriju se ozbiljni problemi, od dotrajalog krova i zastarjelih instalacija do neriješenih imovinsko-pravnih odnosa koji godinama blokiraju ozbiljniju obnovu.

    Iako stručnjaci smatraju da izgled zgrade ne bi trebalo mijenjati jer predstavlja arhitektonski pečat jednog vremena, stanje objekta iz godine u godinu postaje sve lošije.Direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske Ljilja Petrović Zečić kaže za BL portal da institucije koje koriste zgradu decenijama same pokušavaju da održavaju prostor koliko mogu, ali da ozbiljna sanacija prevazilazi njihove mogućnosti.

    „Postoji dokument koji je potpisan prilikom ulaska u zgradu sa Gradom Banjaluka, gdje mi kao Narodna i univerzitetska biblioteka ‘Petar Kočić’ dobijamo prostor na korištenje. Od tog vremena do danas mi kao stanari, odnosno korisnici, sami se bavimo adaptacijama koliko je to moguće. Institucija kulture, kakva god ona bila, nije kadra da sama radi sanacije i prepravke u ovoj zgradi onako kako bi trebalo“, kaže Petrović Zečić.

    Rat ostavio posljedice koje se osjećaju i danas

    Problemi ove zgrade, kako navodi, dodatno su produbljeni tokom rata. Posebna oštećenja nastala su nakon rušenja Ferhadije, kada su popucala stakla na dječijem odjeljenju biblioteke, prostoru koji danas koristi Ruski centar.

    „Tih dana sa dječijeg odjeljenja odneseno je više od 10.000 knjiga, što je potvrđeno popisom biblioteke“, navodi ona.

    Vlasnici samo jednog sprata

    Iako je sama konstrukcija objekta izuzetno kvalitetna, paradoksalno je da institucije koje decenijama rade u njemu i dalje nisu vlasnici prostora koji koriste.„Čini mi se da je kod nas u biblioteci najčudnija situacija. Tek 2022. godine, kada je Vlada Republike Srpske kupila prostor na četvrtom spratu od Područne privredne komore, postali smo vlasnici tog dijela od 1.780 kvadrata, dok su ostala tri sprata i dalje u vlasništvu Grada“, objašnjava Petrović Zečić.

    Dodaje da su Biblioteka, Muzej i Dječije pozorište prije tri godine angažovali agenciju koja je izvršila etažiranje prostora, čime je precizno definisano šta kome pripada, kao prvi korak ka uknjižavanju vlasništva.

    „To je krenulo u pozitivnom pravcu. Uputili smo poziv prema Gradu, ali je proces stao iz nama nepoznatih razloga. Razgovarali smo i sa Ministarstvom prosvjete i kulture da se ponovo pokrene inicijativa, jer ovo nikome ne ide u korist“, kaže ona.

    Upravo zbog neriješenog vlasništva ove ustanove ne mogu aplicirati ni za ozbiljnije projekte energetske efikasnosti, jer je jedan od osnovnih uslova dokaz o vlasništvu nad objektom.Ventilacija ne radi od rata, krov prokišnjava

    Istovremeno, problemi unutar same zgrade postaju sve ozbiljniji.

    „Ventilacioni sistem nije u funkciji još od rata. Nakon toga niko nije pokušao da ga ponovo pokrene. Instalacije su ostale iste i morale bi biti zamijenjene. Problem je i ravan krov koji je veoma podložan curenju“, upozorava Petrović Zečić.

    Poseban izazov predstavlja bezbjednost zaposlenih i posjetilaca, jer se tokom većih događaja u biblioteci zna naći i više od 800 ljudi.

    Ipak, određeni pomaci postoje. Kako navodi direktor biblioteke, u razgovorima sa Ministarstvom prosvjete i kulture dogovorena je parcijalna zamjena dotrajale stolarije.

    „Radićemo pet ili deset godina, ali ćemo ići parcijalno tamo gdje je najpotrebnije i gdje imamo najveće probleme“, kaže ona.

    „Ova zgrada može trajati stotinama godina“

    Petrović Zečić naglašava da je objekat izuzetno čvrsto građen, te da bi uz obnovu krova, fasade i zamjenu stolarije mogao trajati još decenijama.

    „Zgrada je rađena u sedri i potrebno ju je prati specijalnim sredstvima. Potrebno je ponovo uraditi fasadu. Kada bi se izmijenila stolarija i riješio krov, ova zgrada bi mogla služiti stotinama godina“, smatra Petrović Zečić.

    Muzej traži sistemsko rješenje

    Na potrebu ozbiljne obnove godinama upozorava i Muzej Republike Srpske, iz kojeg poručuju da parcijalna rješenja više nisu dovoljna.

    „Kao ustanova koja svakodnevno koristi ovaj objekat i u njemu čuva vrijednu muzejsku građu, smatramo da je neophodno sistemski pristupiti obnovi kompletne infrastrukture, a ne samo pojedinačnim intervencijama“, navode iz Muzeja Republike Srpske.

    Iz Muzeja upozoravaju da su najveći problemi dotrajali krov i fasada, pojava vlage, zastarjele instalacije i potreba za energetskom sanacijom objekta.

    „Posebno je važno obezbijediti adekvatne uslove za čuvanje muzejske građe i bibliotečkog fonda, jer su stabilna temperatura, zaštita od prokišnjavanja i bezbjedna infrastruktura osnovni preduslovi za očuvanje kulturnog nasljeđa“, navode iz ove ustanove.

    Novo zdanje kao dugoročno rješenje

    Iako je prethodnih godina bilo razgovora i najava o mogućoj obnovi fasade i sanaciji objekta, konkretniji radovi još nisu počeli.

    U Muzeju smatraju da bi dugoročno najbolje rješenje bila izgradnja potpuno nove zgrade namijenjene muzejskoj djelatnosti.

    „Na taj način bili bi riješeni svi infrastrukturni problemi, a dodatno bi bila unaprijeđena ponuda Muzeja Republike Srpske, našeg grada i Republike u oblasti kulture i turizma. Smatramo da o ovoj temi postoji opštedruštveni konsenzus“, poručuju iz Muzeja.

    Dom radničke solidarnosti izgrađen je 1973. godine kao simbol zajedništva nakon katastrofalnog zemljotresa. Danas, više od pola vijeka kasnije, zgrada koja čuva dio najvažnijeg kulturnog i istorijskog nasljeđa Republike Srpske i dalje čeka ozbiljnu obnovu.

  • Policija napravila haos u saobraćaju, pa vozaču napisali kaznu

    Policija napravila haos u saobraćaju, pa vozaču napisali kaznu

    Policajci stali na sred raskrsnice da proćaskaju i napravili kilometarsku kolonu. Ne, nije ovo početak vica, nego (ne)obična scena sa banjalučkih ulica. Kod raskrsnice za market “Tropik” u banjalučkom naselju Lazarevo, večeras se, kako javlja čitalac Srpskainfo, u kratkom roku formirala duga kolona vozila.

    Zašto? Pa, zbog raspričanih policajaca. Ubrzo se, kako opisuje, nervoza i trubljenje proširili cijelom raskrsnicom, dok je kolona iz minuta u minut postajala sve duža. No, to nije ometalo policajce.

    Ipak, epilog cijele situacije dodatno je začinio priču – čitalac koji se javio redakciji, tvrdi da je na kraju “popio” kaznu zbog korištenja mobilnog telefona, piše Srpskainfo.

  • Projekti bez završetka: Šta je sve najavljivano u Banjoj Luci, a nije realizovano

    Projekti bez završetka: Šta je sve najavljivano u Banjoj Luci, a nije realizovano

    Od velikih najava do nedovršenih projekata i spornih investicija – tako bi se mogao opisati dio mandata gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, kojem politički protivnici sve češće zamjeraju da iza brojnih obećanja nije ostalo mnogo konkretnih rezultata.

    Još početkom ove godine najavljivani su čak i dinosaurusi koji će “mahati repovima i treptati očima”, a koji je trebalo da budu postavljeni u Banjoj Luci. Iako je za osam figura predviđeno oko 150.000 KM, oni ni danas nisu stigli u grad.

    Međutim, mnogo ozbiljnije teme izazvale su znatno više pažnje javnosti, jer su pojedini projekti predstavljani kao kapitalne investicije, a godinama kasnije nisu realizovani ili su ostali predmet polemika.

    Jedno od najvećih obećanja bila je gradska bolnica, koju je Stanivuković najavljivao još tokom kampanje 2020. godine. U narednim godinama govorilo se o elaboratima, analizama i studijama opravdanosti, ali konkretni radovi nikada nisu počeli. Šest godina kasnije nema ni lokacije ni temelja za projekat koji je bio predstavljen kao jedan od ključnih za zdravstveni sistem grada.

    Slična situacija je i sa projektom kolektora i prečistača otpadnih voda na Vrbasu. Godinama se govorilo o investiciji vrijednoj više od 100 miliona KM, uz dodatna izdvajanja za izradu predstudija i projektne dokumentacije. Ipak, projekat nije izašao iz početne faze, a javnost ni danas nema precizne informacije kada bi gradnja mogla početi.

    Posebna pažnja javnosti usmjerena je i na oblast predškolskog obrazovanja. Stanivuković je još 2020. obećao mjesto u vrtiću za svako dijete i ukidanje lista čekanja, ali taj problem do danas nije riješen. Iako su uvedene subvencije za privatne vrtiće, razlika u cijenama između privatnih i javnih ustanova nije značajno smanjena.

    Dodatne reakcije izazvalo je otvaranje vrtića u Novoseliji uoči lokalnih izbora 2024. godine. Iako je objekat svečano predstavljen javnosti, ispostavilo se da formalno-pravno nikada nije registrovan kao vrtić, te da prostor i danas stoji prazan.

    Među projektima koji su izazvali najviše pažnje nalazi se i izgradnja novog hotela “Palas”. Najavljivan kao moderan objekat sa 25 spratova i panoramskim restoranom, projekat je godinama promovisan kao simbol razvoja centra grada. Ipak, na lokaciji se i dalje nalazi veliko gradilište, dok su radovi više puta prekidani i odgađani.

    Istovremeno, zbog tog projekta mijenjani su regulacioni planovi centra grada, što je otvorilo dodatne rasprave o urbanističkom razvoju Banje Luke i pogodovanju investitorima.

    Ni projekat mosta u Docu nije otišao dalje od višegodišnjih najava. Iako su obezbijeđena kreditna sredstva, most još nije izgrađen, a dio novca utrošen je za izgradnju kružnog toka kod Kastela, koji je postao predmet brojnih polemika zbog pitanja dozvola i regulacionog plana.

    Teniski kompleks izgrađen za turnir “Srpska open” takođe je ostao jedna od kontroverznijih investicija posljednjih godina. Za kompleks, čija je vrijednost procjenjivana na desetine miliona maraka, obećavano je da će nakon turnira biti dostupan sportistima i građanima. Međutim, nakon završetka manifestacije objekat je uglavnom ostao bez ozbiljne namjene, dok javnost nikada nije dobila potpuni finansijski pregled ulaganja.

    Velike polemike izazvalo je i uređenje obale Vrbasa. Projekat koji je predstavljen kao novo gradsko šetalište i “banjalučka riva” suočio se sa kritikama nakon prvih većih padavina, kada je dio prostora bio pod vodom, dok su se na pojedinim mjestima pojavila oštećenja na stazama.

    Dodatne reakcije izazvala je i sječa stabala uz Vrbas, među kojima su bile i vrbe karakteristične za obalu rijeke. Ekolozi i stručnjaci upozoravali su da drveće uz rijeku ima važnu zaštitnu funkciju protiv erozije i poplava.

    Kritike opozicije i dijela javnosti odnose se i na pitanje transparentnosti rada Gradske uprave. Iako je otvorenost rada bila jedno od ključnih obećanja aktuelne administracije, novinari i odbornici često upozoravaju da do informacija dolaze teško i sa velikim zakašnjenjem, dok brojna pitanja o velikim investicijama ostaju bez preciznih odgovora.

  • Uređenje centra Banje Luke: Predstavljeni projekti za parkove, trgove i pješačke zone

    Uređenje centra Banje Luke: Predstavljeni projekti za parkove, trgove i pješačke zone

    Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković prisustvovao je danas prezentaciji projekata uređenja centralnog gradskog jezgra, koji su predstavljeni odbornicima Skupštine grada, a među kojima su rekonstrukcija Parka „Petar Kočić“, uređenje prostora oko Kuće Milanovića, Narodnog pozorišta Republike Srpske i Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske.

    Stanivuković je rekao da je cilj da centralni dio grada dobije izgled dostojan turističkog i administrativnog centra Republike Srpske, podsjećajući da su u prethodnom periodu već uređeni prostor od Palate Republike do Kuće Milanovića i dio popločanja u centru grada.

    “Danas imamo situaciju da Trg Krajine i Gospodska ulica ne koriste svoj puni kapacitet, iako su upravo to mjesta koja se nalaze na gotovo svim razglednicama Banje Luke i koja posjećuje veliki broj turista”, rekao je Stanivuković.

    Prema njegovim riječima, urađena su idejna rješenja i projektna dokumentacija za više lokacija u centru grada, uključujući Park „Petar Kočić“, trg Ivana Franje Jukića, prostor od Kuće Milanovića do Narodnog pozorišta Republike Srpske, kao i prostor kod Centralnog spomen-obilježja i Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske.

    On je istakao da je posebno važno urediti Park „Petar Kočić“, navodeći da postojeća fontana nije u funkciji, da je mobilijar dotrajao, te da staklenac ima probleme sa ventilacijom i hlađenjem.

    “Uradićemo trg ispred Narodnog pozorišta i Kuće Milanovića sa motivima koji su dio naše kulture, tradicije i identiteta Banje Luke”, poručio je Stanivuković, dodajući da će svi projekti biti predstavljeni i široj javnosti.

    Gradski menadžer Mirna Savić Banjac rekla je da ulaganja u centar grada ne znače zanemarivanje prigradskih i seoskih područja, te podsjetila da se paralelno realizuju brojni infrastrukturni projekti širom Banje Luke.

    “Banja Luka je veliko gradilište. Izabrali smo izvođača za Kuljane, u toku su javne nabavke za Motike i Priječane, počinje sanacija Ulice Vladislava Skarića, a realizujemo i brojne vodovodne projekte”, rekla je Savić Banjac.

    Šef Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini grada Dragan Lukač podržao je način predstavljanja projekata, navodeći da je važno da građani i stručna javnost budu uključeni u diskusiju o projektima koji će oblikovati izgled grada u budućnosti.

    “Pokazali smo da zajedno možemo realizovati projekte koji su važni za Banju Luku”, rekao je Lukač.

  • Za subvencije pristiglo više od 350 prijava

    Za subvencije pristiglo više od 350 prijava

    Javni poziv za dodjelu subvencija poslovnim subjektima koji djelatnost obavljaju na teritoriji Banjaluke zatvoren je 14. maja, a pristiglo je 369 prijava.

    Od pomenutog broja prijava, 310 se odnosi na samozapošljavanje, 19 za stare zanate i 40 za povećanje produktivnosti i podršku izvozu.

    “Naš novi model dodjele podsticaja koji smo uveli u praksu 2022. godine i koji je zasnovan na interakciji sa privredom je alat koji nam pomaže da prepoznamo potrebe poslovne zajednice te omogućava da ostvarimo postavljeni cilj – kreiranje pozitivnog privrednog okruženja u gradu. U prilog ove tvrdnje govori i ovogodišnja zainteresovanost poslovnih subjekata koji su se prijavili na naš javni poziv”, rekla je Aleksandra Simić, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za privredu i lokalni ekonomski razvoj.

    Istakla je i to kako je najveća zainteresovanost, kao i svake godine, bila usmjerena na liniju podrške samozapošljavanju.

    “S obzirom na to da zbog velikog odziva svi zainteresovani nisu završili sa obukama iz poslovnog planiranja i izrade poslovnog plana, svoje sertifikate i poslovne planove trebaju dostaviti najkasnije sedam dana nakon završetka obuke. Nakon što se dostave poslovni planovi i kompletira dokumentacija, komisija će pristupiti ocjenjivanju”, naglasila je Simićeva.