Kategorija: Banja Luka

Odjeljenje za komunalnu policiju u Gradskoj upravi Banjaluka saopštilo je da je od danas, 15. septembra, na snazi prilagođavanje parking zona u gradu.

Promjene su uvedene s ciljem da se smanji saobraćajna gužva u centralnim dijelovima i poveća korištenje javnog prevoza.

„Prilagođavanje parking zona definisano je novim Pravilnikom o uslovima, načinu korištenja, organizaciji, načinu naplate i kontrole parkiranja na javnim parkiralištima na kojima je uvedena naplata parkiranja na području grada, a čija je primjena zvanično počela 1. septembra ove godine, što je i objavljeno u Službenom glasniku broj 25/25“, pojasnili su iz Odjeljenja.

Prethodna analiza pokazala je da je veliki broj vozača zbog jeftinijeg parkiranja ostavljao automobile tokom cijelog dana na parkinzima u užem centru. Time se smanjuje dostupnost parking mjesta za druge korisnike i dodatno usporava protok vozila.

„Upravo zbog toga smo i odlučili da prilagodimo parking zone radi bolje saobraćajne politike u gradu“, ističu iz Odjeljenja.

Prema novoj odluci, od danas se uvode sljedeće promjene:

parking prostor kod hotela „Talija“, parking kod Doma sindikata i dio Srpske ulice prelaze u 0 zonu;

parking prostori kod tvrđave Kastel, u Ulici Vladike Platona, te javna garaža u Vidovdanskoj ulici (zgrada IRB-a) prelaze u prvu zonu.

Prelazak u nultu, odnosno prvu zonu, znači i više cijene parkiranja, pa će vozači za parkiranje u centru morati izdvajati više novca nego ranije.

Podsjetimo. cijena parkiranja na parkiralištima u nultoj tarifnoj zoni je 2 KM za svaki započeti čas parkiranja. U prvoj tarifnoj zoni je 2 KM za svaki započeti čas parkiranja, a cjelodnevna karta za parkiranje iznosi 7 KM.

Cijena parkiranja na parkiralištima u drugoj tarifnoj zoni je 1 KM za svaki započeti čas parkiranja, a cjelodnevna karta za parkiranje iznosi 5 KM.

Kupovina stana u novim zgradama u Banjaluci za većinu građana ostaje nedostižan san, jer se cijene kreću na nivou koji rijetko ko može da podnese bez ozbiljnog finansijskog opterećenja.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna cijena kvadrata u novogradnji u najvećem gradu Srpske iznosi 3.649 KM. Ipak, oglasnici pokazuju da je realna cijena u većini slučajeva daleko viša.

Najskuplji su stanovi u centralnim zonama, gdje kvadrat stambenog prostora dostiže i 6.000 KM. Primjeri iz oglasa to najbolje potvrđuju – garsonjera od 25 kvadrata u Kozarskoj ulici prodaje se za 120.000 KM, što znači da jedan kvadrat košta 4.800 KM.

Na Starčevici, u novoj zgradi, stan od 37 kvadrata ponuđen je za 211.500 KM, odnosno 5.700 KM po kvadratu. U Novoj Varoši kvadrat ide po sličnoj cijeni – stan od 149 kvadrata košta 849.072 KM, dok stan od 83 kvadrata u istom naselju iznosi 485.000 KM, što je više od 5.800 KM po kvadratu.

U strogom centru cijene dosežu maksimum. Tamo je oglašen stan od 92 kvadrata po cijeni od 560.000 KM, što iznosi ravno 6.000 KM po kvadratnom metru. Garsonjera od 38 kvadrata u istoj zoni prodaje se za 230.000 KM, a kvadrat u zgradi u ulici Prvog krajiškog korpusa dostiže gotovo 5.900 KM.

Ni Bulevar Stepe Stepanovića ne zaostaje – stan od 60 kvadrata na toj lokaciji ponuđen je za 360.000 KM.

Uprkos visokim cijenama, promet nekretnina u novogradnji raste. U drugom kvartalu ove godine u Banjaluci je prodato 277 novih stanova, što je trećina više u odnosu na prvi kvartal i gotovo petina više nego u istom periodu prošle godine, kada je prodato 233 stana.

Za razliku od novogradnje, stariji stanovi mogu se naći po znatno nižim cijenama. Na pojedinim lokacijama kvadrat se može kupiti već za 1.400 do 1.500 KM, što je nekoliko puta manje u odnosu na nove zgrade.

Banjaluka će uskoro dobiti “avangardna” autobuska stajališta u upadljivim bojama i neobičnog dizajna, uz LED rasvjetu najnovije generacije kojom se gradska uprava ponosno hvali.

Modernizacija javne rasvjete građane će koštati čak 35 miliona maraka, dok cijene budućih stajališta niko ne spominje. Zato se u javnosti sve glasnije postavlja pitanje – ko će i koliko profitirati od ovih investicija.

Sumnje se dodatno podgrijavaju jer se ne zna na kojim lokacijama će biti postavljene nove lampe i kako će to izgledati u dijelovima grada u kojima trotoari propadaju decenijama.

– Kakav je smisao da se rasvjeta od nekoliko miliona postavlja u ruinirane ulice, na mjestima gdje asfalt čeka pola vijeka? Još jedno ulaganje koje više liči na šminkanje nego na pravo rješavanje problema – poručuje jedan Banjalučanin.

Ni autobuska stajališta ne prolaze bolje u očima građana. Danas mnoga nemaju krov, red vožnje ili osvjetljenje, pa putnici zimi stoje u blatu i snijegu, a ljeti u prašini.

– Nama ne trebaju šarene nadstrešnice, nego funkcionalna stajališta sa redom vožnje, mjestom za sjedenje i normalnom zaštitom od kiše i vjetra. A najvažnije je da gradski prevoz konačno proradi kako treba, jer nije normalno da autobus čekamo po 40 minuta, i to svega nekoliko kilometara od centra – kaže stanovnica Derviša.

Njen komšija, penzioner i redovan korisnik gradskog prevoza, sve ovo opisuje kroz šalu:

– To je isto kao da šminkate posrnulu ljepoticu. Na površini sve sjaji, a iznutra beda.

Zacrtali smo ciljeve u Boriku i sigurnim koracima ih ispunjavamo. Uređeno je igralište kod „Akvane“, otvoren je novi Gradski park. U planu su radovi na raskrsnici kod Audi servisa, što će znatno unaprijediti protok saobraćaja u ovom dijelu grada. Trenutno, u saradnji sa našim sugrađanima iz ovog naselja, radimo na pronalaženju novih lokacija za parkiranje kako bismo proširili kapacitete i smanjili gužve.

Rekao je ovo Nebojša Drinić, šef Kluba odbornika PDP u Skupštini grada Banjaluka, koji ističe da će pokrenuti i inicijativu za obnovu fasada i osnivanje fonda za energetsku efikasnost.

Drinić podsjeća da je u Boriku proširen vrtić “Nataša” sa novih 70 mjesta za mališane, te da ne treba zaboraviti ni veliki dio penzionerske populacije koje tu živi i koji je ostvario benefite kroz mjere gradske administracije.

Dodaje da se iskreno se zalaže za karte za povoljniju kupovinu, projekat koji do sada nije mogao biti sproveden zbog velikog pritiska na trgovačke lance od strane vlasti, ali od čega se, kako ističe, neće odustati.

– Želim da Borik ostane uređeno i ugodno mjesto za život, kakvo je oduvijek i bio. Svaki razgovor, sa svakim čovjekom mi je važan, svaka sugestija mi znači. Nastavljamo da radimo, korak po korak, u interesu svih nas – kaže Drinić.

Uprkos napadima tajkuna iz SNSD-a, dodaje Drinić, koji žele da preuzmu zemljište „Akvane“, zaštitićemo, izvešećmo građane i nećemo dati da unište ovaj kompleks koji treba da bude prvenstveno sportski i u tom duhu smo i obnovili nekadašnje vojno igralište.

– I to su pokrenuli skidanjem 400 000,00 KM granta za Akvanu i Gradaki olimpijski bazen i sve što se dešava oko GOB-a i ideje da se novo preduzeće osniva jeste da se razdvoji GOB od Akvane kako bi se uzelo zemljište Akvane – kaže Drinić i dodaje:

-Odbranićemo kako smo nekada poznato sankalište kod vrtića. Borik je uvijek mislio svjom glavom i siguran sam da će tako i ostati. Zajedničkim snagama građana i nas, njihovih izabranih predstavnika, uspjećemo da od ovog naselja stvorimo mjesto još ljepšeg života – poručio je Drinić.

Na samom početku današnje sjednice Skupštine grada Banjaluka povela se rasprava o tome ko ima pravo da prisustvuje zasjedanju. Predsjednik Skupštine Ljubo Ninković poručio je da je odobrenje izdato jedino Suzani Jović, dok za ostale nije stigao zahtjev.

„Vidim, ovdje su neki drugi ljudi. Gospodine komunalni policajac, otkud vi? Koji papir imate?“, upitao je Ninković i pozvao sve koji su u sali bez dozvole da je napuste. Dodao je i da je nevjerovatno da na sjednici nije prisutna osoba koja je pisala javnu nabavku za javnu rasvjetu.

Na to je gradonačelnik Banjaluke replicirao: „Ja sam pisao“, nakon čega je uslijedio komentar Ninkovića: „Eh stručnjače“.

Rasprava se potom usmjerila na tender za rekonstrukciju i održavanje javne rasvjete vrijedan 35 miliona maraka. Šef kluba odbornika SNSD-a Dragan Lukač ocijenio je da je ugovor štetan po grad i podsjetio da je analiza iz 2023. godine pokazala da je za iste radove potrebno 13,3 miliona maraka.

„Na osnovu dokumentacije se jasno vidi da je tender namješten. Svaka sijalica u ovom modelu košta od 1.500 do 1.800 maraka. Istražni organi će morati da provjere zašto je tender proveden na ovakav način“, istakao je Lukač.

O uslovima tendera govorio je i odbornik „Narodnog fronta“ Branislav Čerek, koji je ocijenio da kriterijum da firma ima obrt od 60 miliona maraka nema suštinskog značaja.

„Da smo uzeli realne cijene, imali bismo 15 miliona u budžetu i tim novcem mogli riješiti brojne projekte u gradu. Ovo je velika pljačka Banjaluka“, naglasio je Čerek.

Njegova stranačka koleginica Dijana Ješić zatražila je od Gradske uprave da odbornicima pokaže uzorke rasvjete i da ustupi tendersku dokumentaciju.

„Ako ne možete da donesete ovdje, ja sam za to da mi odbornici odemo u skladište i sa novinarima pogledamo te uzorke, ako ih ima“, rekla je Ješić i predložila pauzu od deset minuta, što je predsjednik Ninković i prihvatio.

Prije početka sjednice zabilježena je i neformalna razmjena između odbornika SNSD-a Marinka Umičevića i Igora Mandića iz „Liste za pravdu i red“.

„Reci onom svom Vukanu da nisam odavno Dodikov savjetnik. Stalno me nešto proziva na svom blogu“, poručio je Umičević, što je izazvalo smijeh u sali.

Mandić je na to kratko odgovorio: „Ja nisam golub pismonoša. Imate telefon“.

Nakon što su nekoliko dana vozačima koji nisu platili parking ostavljali samo obavještenja, radnici banjalučke parking službe tvrde da su počeli da kažanjavanjem onih koji ih nisu poslušali.

„Prvih tri, četiri dana samo smo ostavljali obavještenja na šajbe automobila za koje nije plaćen parking, a nakon toga smo počeli kažnjavati. Kazne će stizati na kućne adrese onih osoba na koje su kažnjeni automobili registrovani“, objašnjava u razgovoru za BL portal radnik parking službe koga smo zatekli na parkiralištu kod „Kastela“.

Parkinzi su, priča on, od 1. septembra rasterećeniji, ali kod Kastela i danas gotovo da nema slobodnog mjesta. Ipak, velika većina vozača uredno je platila parking, ali neki, iako u manjini, i dalje odbijaju to da urade. Zato su za njihove brisače uredno zadjenuti “papirići”.

„Pokrivam prostor od Gimnazije do Kastela i mogu reći da nema puno onih koji ne plaćaju parking. Oni će dobiti kazne, a cijena je ista – 40 maraka, plus pet maraka taksi, a moguće je plaćanje pola cijene ako se plati u roku od osam dana od preuzimanja kazne“, dodaje radnik.

Osim onih koji i pored obavještenja i upozorenja i dalje odbijaju da plaćaju parking, postoji i druga grupa nesavjesnih vozača koja nastavlja da tjera po svom.

To su oni koji automobile parkiraju na nepropisna mjesta, odnosno na pješačke prolaze, zelene površine, šetališta i trotoare, prostore za parkiranje bicikala i trotineta, a ovih dana mnogo je takvih primjera u centru Banjaluke.

„Ovo proljeće i ljeto je bilo katastrofa, od jutra do mraka nisam mogao da prođem i parkiram bicikl jer su stalno bili automobili tu“, kaže u razgovoru za BL portal student Marko koji svoje ispite sprema u Gradskoj čitaonici. Dolazi biciklom i muku muči da ga parkira gdje je i propisano.

Priznaje da je od 1. septembra ipak nešto bolje stanje, ali da su automobili i dalje često smješteni na mjesta za bicikle i trotinete.

Slična situacija je i na parkingu iza, gdje su zelene površine uništene zbog parkiranja automobila, a situacija je ostala nepromijenjena do danas. To je izazvalo nezadovoljstvo brojnih građana, koji su o tome poveli raspravu i na društvenim mrežama.

Podsjetimo odlukom Skupštine Grada dozvoljena je naplata pakringa u Banjaluci nakon jednogodišnje pauze. Takođe, ovom odlukom Gradska uprava je obavezana da formira posebno javno preduzeće koje će na sebe preuzeti djelatnost kontrole i naplate parkinga. Ovo preduzeće mora biti formirano do Nove godine, u suprotnom će odluka prestati da važi, i u tom slučaju parking se ponovo neće naplaćivati.

Nakon brojnih svjedočenja građana o brutalnosti policije u Banjaluci, advokat Jovana Kisin Zagajac objašnjava na koji način oštećeni mogu tražiti pravdu.

Oni koji su pretučeni, kojima je uništena imovina ili kojima je izvršen nezakonit pretres prostora imaju mogućnost da podnesu tužbe. To može biti krivična prijava, koja ide na adresu Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka ili parnična tužba u kojoj se ne tuže pojedini policajci, već država, jer je država odgovorna za rad svojih službenika – kaže Kisin Zagajac za Srpskainfo.

Prema njenim riječima, sve zavisi od toga kakva je šteta pričinjena.

– Ukoliko je riječ o batinama, onda je u pitanju nematerijalna šteta. Ako je uništena imovina, onda je riječ o materijalnoj šteti. Podnošenjem krivične prijave policija je dužna da tužilaštvu dostavi spisak svih policijskih službenika koji su učestvovali u racijama, čime se dolazi do njihovog identiteta – objašnjava ona.

Kisin Zagajac podsjeća i na snimke na kojima se vidi kako policajci s fantomkama pretresaju ugostiteljski objekat.

– Pitanje je da li je takav pretres uopšte bio zakonit – naglasila je ona.

Na kraju, advokatica je uputila i poziv svim građanima koji se osjećaju ugroženo ili planiraju pokrenuti pravne postupke.

– Pozivam sve da mi se jave kako bismo razgovarali o mogućnostima podnošenja tužbi i zaštite njihovih prava – poručila je Kisin Zagajac.

Banjalučani danas imaju priliku da se upoznaju sa Nacrtom novog Urbanističkog plana grada. Javna prezentacija biće održana u Domu omladine, a pažnju javnosti već sada privlače pojedine odredbe koje bi mogle potpuno izmijeniti lice grada. Posebnu zabrinutost izazvala je najava da će dio prostora u sklopu „Akvane“, jedine prave sportsko-rekreativne oaze u centru Banjaluke, biti prenamijenjen za stambene i poslovne objekte.

Prema nacrtu, uz Aleju Svetog Save planira se stambeno-poslovna zona, dok je prostor prema groblju „Sveti Pantelija“ predviđen za poslovne sadržaje.-Imajući u vidu da je riječ o javnom vlasništvu, ovakva ideja je potpuno neprihvatljiva. Od izuzetnog je značaja da se sačuva navedeni prostor od svake daljnje izgradnje ili prenamjene, jer on predstavlja rijetku sportsku i zelenu oazu u samom centru Banjaluke.

Zajedno sa dvoranom „Borik“ i obližnjim terenima na otvorenom, ova lokacija čini skladnu cjelinu koju bi trebalo očuvati i razviti u moderan centar sporta i rekreacije, a ne prepuštati betonu – poručuju iz Centra za životnu sredinu i dodaju da očekuju detaljno obrazloženje i argumente za ove izmjene. Javna prezentacija Urbanističkog plana počinje od 18 časova u Domu omladine. Posljednji Urbanistički plan Banjaluke donesen je davne 1975. godine, dok je inicijativa za novi pokrenuta prije čak 13 godina.

Za to vrijeme, grad je „krpljen“ regulacionim planovima. Zato su građani tražili da se zabrani svako novo prekrajanje dok se ne donese Urbanistički plan. Njihova inicijativa, međutim, nije naišla na podršku odbornika u Skupštini grada. Ali su odbornici su jednoglasno usvojili da se ponovo utvrđuje Nacrt Urbanističkog plana grada Banjaluka