Kategorija: Banja Luka

Sastanak koalicije u Banjaluci, na kome će biti dogovoreni datumi i teme predstojećih sjednica Skupština Grada, već je zakazan i javnost će o svemu biti obaviještena u ponedjeljak, a poziv gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića na sastanak, koji je upućen juče, ne smatramo ozbiljnim i svrsishodnim, istakao je predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković.

– Rukovodstvo i odbornici Skupštine grada neće učestvovati u njegovim performansima, galami i patetici. Gradonačelnik će danas sasvim slučajno i nakratko boraviti u Banjaluci, pa očigledno očekuje da mu ispunimo vrijeme i omogućimo još prostora za manipulaciju javnošću – istakao je Ninković.

Podsjeća, da je Skupština grada u proteklih nekoliko zasjedanja raspravljala o važnim temama – od javne rasvjete, plata zaposlenih u Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, cijena vrtića u Banjaluci, pa do pitanja Gradskog olimpijskog bazena i odlaganja odpada, kao i drugih razvojnih tema.

– Sa druge strane, gradonačelnik predlaže povećanje cijena vode, parkinga i grijanja, izmjene regulacionih planova, kao i nova kratkoročna i brojna dugoročna kreditna zaduženja, koja će, sudeći po dosadašnjoj praksi i brojnim zvaničnim upozorenjima, biti nenamjenski trošena. Sjednice Skupštine Grada se održavaju i tako će biti i ubuduće. Na njima će se, kao i do sada, govoriti o stvarnim problemima i interesima građana Banjaluke, a ne o populističkim pričama koje služe isključivo ličnoj promociji gradonačelnika i dodatnom zaduživanju grada i građana – navodi Ninković.

Tender za izgradnju i održavanje javne rasvjete u Banjaluci već mjesecima izaziva kontroverze. Gradonačelnik Draško Stanivuković je ovaj posao, vrijedan 35,4 miliona KM, povjerio hrvatskom gigantu “Končar” d.d.

Domaći ponuđači su, uprkos znatno povoljnijim ponudama, ostali kratkih rukava. Ipak, priča o izgradnji moderne javne rasvjete u Banjaluci, nije gotova. Banjalučke firme „El promet“ i „ABC solutions“ uložile su žalbu na Stanivukovićevu odluku i sada je na potezu Kancelarija za razmatranje žalbi BiH.

A šta na sve to kažu u “Končaru”? Prvo i oni kažu da ništa nije gotovo – dok nije gotovo.

– Postupak javne nabavke za izgradnju javne rasvjete u gradu Banjaluka prema ESCO modelu još nije završen i nije donesena odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača. “Končar” d.d. je, zajedno s partnerima Aviator Group d.o.o. Beograd, Somborelektro d.o.o. Sombor i Dema & S d.o.o., predao zajedničku ponudu – poručuju iz “Končara”.

Dodaju da je “u sklopu zajedničke ponude predviđen angažman podugovarača iz Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srbije”, i to za izvođenje različitih radova – uključujući demontažu i montažu svjetiljki i planiranu dogradnju sistema.

Na pitanje kako komentarišu ocjene da je njihova ponuda od 35,4 miliona KM precijenjena, s obzirom na to da je u idejnom projektu procijenjeno da će posao koštati oko 13 miliona KM, iz “Končara” odgovaraju: Mi ne nudimo ulične svjetiljke, nego ESCO projekat.

– ESCO model podrazumijeva širi obim u odnosu na klasične projekte, specifičnu strukturu finansiranja i značajne dodatne rizike za izvođača. Naime, kod ESCO modela naručilac inicijalno ne ulaže vlastita sredstva, već je finansiranje u potpunosti obaveza izvođača, dok se projekt otplaćuje kroz duži vremenski period – najčešće između 10 i 15 godina. Upravo zbog takve strukture ovaj model se sve češće prepoznaje kao prikladan za modernizaciju komunalne infrastrukture gradova – poručuju iz “Končara”.

Ali, stvar nije toliko komplikovana koliko je zagrebački gigant želi zakomplikovati. Radi se, zapravo, o posebnom “evropskom” modelu javno privatnog partnerstva. Pitanje je da li su stvari nazvane pravim imenom i da li je u tenderskoj proceduri ispoštovan Zakon o javno privatnom partnerstvu Republike Srpske, ili su, narodski rečeno, namjerno pomiješane kruške i jabuke.

U “Končaru” se ne obaziru na buru koju je ova javna nabavka izazvala, pa ni na sumnje u korupciju. Na pitanje Srpskainfo, postoje li razmišljanja da se “Končar”, kao ozbiljna i ugledna kompanija, povuče iz ovog posla i time pokaže društvenu odgovornost, odgovor je odlučno NE.

Istina, sve je rečeno uglađenim korporativnim jezikom.

– U svakom projektu, uključujući i ovaj, djelujemo u skladu s najvišim profesionalnim i etičkim standardima, poštujući sve zakonske okvire i pravila javne nabavke. Povlačenje iz projekta ne bi bilo odgovorno ni prema našim zaposlenicima, ni prema partnerima, a ni prema zajednici kojoj kontinuirano doprinosimo razvojem i primjenom naprednih tehnologija – poručili su iz “Končara”.

U prevodu: nećemo odustati od Banjaluke, bez obzira na to što u “projekatu po ESCO modelu”, kako su naveli, “izvođač preuzima značajne poslovne, komercijalne i finansijske rizike na dugoročnoj osnovi”.

Rekonstrukcija Kninske ulice u Banjaluci je završena, objavio je Grad Banjaluka.

Kako ističu, slijede radovi u ulicama Vladislava Skarića, Šargovačkoj, Tešana Podrugovića, Jasimira Malčića i mnogim drugim.

Podsjećamo, nedavno je rekonstruisana u Ulica Braće Jugovića u Banjaluci, ali gradonačelnik Draško Stanivuković nije bio zadovoljan radovima.

“Nedopustivo je da bilo ko pomisli da može ovako postupati prema svom gradu, svojoj zemlji i otadžbini. Nedopustivo je da se iza nas ostavljaju ovakvi tragovi: neuredni, isflekani, već ispucali i zakrpljeni, i to samo dva dana nakon što je završeno asfaltiranje u Ulici Braće Jugovića i ostalo je samo još iscrtavanje signalizacije”, naveo je tada Stanivuković.

Poručio je da Grad neće tolerisati ovakvo urušavanje standarda.

“Izvođač će ponovo izaći na teren i raditi sve dok ulica ne bude urađena u skladu sa najvišim kriterijumima kvaliteta i važećim standardima, jer za novac koji je izdvojen i postupak koji je proveden, građani moraju dobiti ono što zaslužuju, a to je ulica koja će trajati”, naveo je Stanivuković.

Mještani banjalučkih naselja Zalužani i Derviši, danas su, u periodu od 14 do 15 časova, autobus čekali više od 50 minuta, jer su prevoznici, kako tvrde očajni putnici, u sred saobraćajnog špica, propustili čak 5 polazaka zacrtanih u voznom redu.

Podsjećamo, početkom prošlog mjeseca gradonačelnik Draško Stanivuković je ambiciozno najavio čak 2.700 novih polazaka gradskih autobusa.

U stvarnosti, malo ko se pridržava voznog reda, a prema tvrdnjama putnika, u “špicu” neki prevoznici “iskoriste gužvu”, pa jednostavno “preskaču” polaske.

Kako javljaju čitaoci, gradski autobusi su danas kasnili na skoro svim linijama, a i kad bi stigli, jedva su se probijali kroz gužvu. Tako će, tvrde upućeni, biti i sutra, i narednih dana i mjeseci, jer su na naplatu došli problemi, koji se ne rješavaju preko noći.

Najgore su prošli putnici na trasi linija broj 2 i 13 A, dakle oni koji su autobus čekali u Zalužanima, Dervišima, Kuljanima i Barlovcima. Rušenje nadvožnjaka na brzoj cesti u Trnu dodatno je povećalo gužve i zagorčalo život građanima u ovom dijelu Banjaluke.

– Krenula sam na posao, u drugu smjenu, u uobičajeno vrijeme, a zakasnila sam sat i po. Sve mislim, gužva je, autobusi kasne, ali će doći. Međutim, dok smo moje komšije i ja čekali 50 minuta, nije se pojavilo nijedan od 5 autobusa, koji bi u tom periodu, po voznom redu, trebalo da stignu na našu stanicu – tvrdi jedna Banjalučanka iz Grmečke ulice.

Dodaje da je gradski prevoz bio solidniji prije 50 godina, nego danas, jer se u to vrijeme “znao red”, a gradski prevoz je bio “državni”.

Dejan Mijić, direktor preduzeća “Autoprevoz GS” koje, samostalno ili sa partnerskom firmom, opslužuje spomenute linije, tvrdi da nijedan polazak nije propušten, nego su samo “autobusi kasnili zbog gužve”.

– Od kako su počele “saobraćajne revolucije” nemoguće se držati redova vožnje u špici, pa mi nastojimo da vozila održe polaske, makar sa kašnjenjem. Tako je svaki dan, i biće tako dok se ne završe radovi ili ne izgrade nove saobraćajnice – kategoričan je Mijić.

Iako je ranije i sam potvrdio da Grad duguje milione maraka prevoznicima, Mijić tvrdi da dugovanja nisu razlog kolapsa u gradskom prevozu i za sve krivi “saobraćajnu revoluciju” i radove na putu, pogotovo one u Trnu, gdje je danas srušen nadvožnjak.

– Ova situacija nema veze sa dugovima. Problem su gužve i zato autobusi kasne – tvrdi Mijić.

Izvor blizak gradskim vlastima, međutim, tvrdi da “svakom ozbiljnom prevozniku, koji opslužuje više linija gradskog ili prigradskog saobraćaja”, Grad duguje po milion do 1,5 milina KM. Ti se dugovi, tvrdi, vuku godinama.

– Prevoznici nemaju odgovor na to, oni su u nekoj vrsti dužničkog ropstva. Nije to djelatnost u kojoj postoji konkurencija, oni nemaju za koga drugog voziti gradske autobuse, nego za Grad Banjaluku. Nije isključeno da se oni snalaze na razne načine, kako bi bar smanjili troškove. A sa manje polazaka ima i manje troškova – kaže sagovornik Srpskainfo.

Epske gužve i beskrajna čekanja na neurednim autobuskim stajalištima, pa i “preskakanje polazaka”, Banjalučani su već iskusili za vrijeme radova na mostu na riječici Širokoj, pa lani kad je gradske oce iznenadio snijeg na početku zime, pa u vrijeme krize zbog (ne)odvoza smeća … i svaki put kad je u gradu zbog nečeg vanredno stanje, ili obustava saobraćaja.

Povodom obilježavanja 56 godina od razornog zemljotresa, koji je pogodio Banjaluku 27. oktobra 1969, danas su se u devet časova i 11 minuta oglasile sirene sistema za obavještavanje i uzbunjivanje Grada.

Sirene su se oglasile jednoličnim tonom u trajanju od 60 sekundi (znak za prestanak opasnosti), uz glasovnu poruku koja je najavila razlog aktiviranja sirena.

Tog 27. oktobra 1969. godine razorni zemljotres koji je pogodio Banju Luku odnio je 15 ljudskih života, 1.117 ljudi je teže ili lakše povrijeđeno. Materijalna šteta je bila ogromna.

Prema podacima seizmologa Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, Banjaluku su 26. i 27. oktobra 1969. godine pogodila četiri jaka zemljotresa.

Glavni udar desio se u nedjelju ujutru, 27. oktobra u 8.10 časova jačine 6,6 stepeni Rihterove skale, a dan ranije prethodila su mu dva jaka zemljotresa u 15.36 časova jačine 5,6 stepeni Rihterova i u nedjelju 2.55 časova jačine 4,8 stepeni po Rihteru.

Poslije glavnog udara 27. oktobra, uslijedio je naknadni udar u 8.53 časova jačine 4,7 jedinica Rihterove skale.

Grad je ostao devastiran, a ogromna materijalna šteta bila je pričinjena na 86.000 stambenih jedinica, 266 školskih objekata, 152 zgrade javne uprave i administracije, 146 kulturnih ustanova, 133 zdravstvena objekta i 29 socijalnih ustanova.

Banjaluka je ostala bez struje i vode, a vojska je zajedno sa građanima raščišćavala ruševine i oslobađala zatrpane. Pomoć je stizala sa svih strana, ljudi su danima bili na ulicama, jer su mnogi ostali bez svojih domova.

Zahvaljujući velikoj solidarnosti stanovništva iz svih krajeva bivše Jugoslavije, ali i pomoći iz Evrope i svijeta, Banjaluka je ponovo stala na noge, razvijala se i postala savremen grad, univerzitetski, privredni, finansijski, politički i administrativni centar.

Grad Banjaluka po završetku priprema uvešće naplatu parkinga na 7 novih lokacija, a građani će plaćati parking na dodatnih 337 parking mjesta.

Planirano je uvođenje naplate na 7 lokacija, i to:

1. Ulica Dr Mladena Stojanovića kod hotela “Cezar”,

2. Ulica Olimpijskih pobjednika “TC Delta”,

3. Bulevar vojvode Živojina Mišića iza hotela “Tanja”,

4.Ulica Uroša Predića Borik,

Dodali su da stanari koji imaju prijavljeno mjesto prebivališta na lokacijama na kojima će biti uvedena naplata imaju pravo na kupovinu ovlaštene stanarske karte koja košta 50 KM i izdaje se na period od godinu dana. Inače, stanovništvo u drugim stambenim naseljima u gradu na Vrbasu često se žali jer plaćaju 50 KM, ali bez obzira na to nemaju parking mjesto.

Na Fejsbuk stranici „Borik Banjaluka“ objavljeno je kako stanari već godinama vode bitku za svako parking mjesto.

“Naselje koje je nekad bilo uzorno planski izgrađeno, danas je pretvoreno u haos zbog neplanske gradnje i pretrpanosti. Umjesto da Grad ponudi rješenje izgradi nove parkinge i nove zelene površine– gradske službe šalju pauka i žele da naplaćuju parking! Ljudi koji nemaju gdje parkirati sada još treba da plate kaznu ili odvoz automobila. A parking se nije širio godinama, dok su raznorazni objekti rasli kao gljive poslije kiše”, objavljeno je na ovoj Fejsbuk stranici.

Iz Gradske uprave naveli su da nemaju informaciju o negodovanju stanara ulica u kojima se uvodi naplata parkiranja.

“Naprotiv, imali smo u ranijem periodu zahtjeve pojedinih ZEV-ova iz naselja Borik da se uvede naplata kako bi došlo do regulacije stacionarnog saobraćaja”, saopštili su iz Gradske uprave.

5. Ulica Dositeja Obradovića,

6. Ulica Majke Jugovića,

7. Ulica Veljka Mlađenovića kod Olimpijskog bazena.

“Na navedenim lokacijama potrebno je izvršiti određene radove, odnosno horizontalno i vertikalno obilježavanje parkirališta, a trenutno su postavljeni automati za naplatu parkinga. Kada se ispune svi potrebni uslovi počeće i naplata parkinga”, naveli su iz Gradske uprave.

Javno preduzeće “Aquana” nastavlja realizaciju projekta besplatne škole plivanja za učenike drugih razreda osnovnih škola u Banjaluci.

Nakon ponovnog otvaranja Gradskog olimpijskog bazena, ponovo je pokrenuta besplatna obuka neplivača, koja se tradicionalno organizuje uz podršku grada Banjaluke.

“Sa ponosom obavještavamo da je ‘Aquana’, nakon ponovnog otvaranja Gradskog olimpijskog bazena, nastavilo sa realizacijom projekta besplatne obuke neplivača za učenike drugih razreda osnovnih škola u Banjaluci. Besplatna obuka je, kao i svake godine, pod pokroviteljstvom Grada Banjaluka. Zajedno stvaramo sigurnije i srećnije djetinjstvo kroz plivanje”, poručili su iz “Aquane”

Preduzeće „Vodovod“ Banjaluka uvelo je strože mjere kontrole odlaganja fekalnog otpada i odredilo 12 tačno definisanih lokacija za istakanje, a već početkom mjeseca zabilježeni su prvi prekršaji – dvije firme zatečene su kako otpad odlažu na nedozvoljenim mjestima.

Podsjećamo, nakon žalbi građana iz jula na izlijevanje fekalija u Lazarevu, kod Lendrinog mlina, gdje se otpad ispuštao u šaht pored Vrbasa, reagovala je i republička Vodna inspekcija.

Vršilac dužnosti direktora za ekonomski razvoj, strateško planiranje i analizu u banjalučkom „Vodovodu“, Čedo Ševarika, izjavio je da je preduzeće preduzelo čitav niz koraka kako bi se situacija uredila.

– Skoro 2 i po mjeseca smo radili na toj problematici koja je zaista goruća za naš grad jer, kao što znate, mi ne imamo urađen kolektor i prečistač – rekao je on.

Prema njegovim riječima, preduzeća koja se bave odlaganjem fekalnog otpada i ranije su imala ugovore sa „Vodovodom“, ali kontrola njihovog rada nije bila dovoljno efikasna.
– Ukoliko to bude adekvatno nadam se da će se u nekom skorijem vremenu i doći na inicijativu da se bar razmišlja o izgradnji prečistača i kolektora za Banjaluku, a dok se to ne desi primorani smo da se potrudimo da rasteretimo lokacije, ali i da preduzeća koja se bave ovom vrstom posla imaju pokriven čitav grad – istakao je Ševarika, napominjući da su pri izboru lokacija nastojali da budu što udaljenije od naselja.

Kako piše Srpska info, u ranijem periodu sav fekalni otpad se uglavnom odlagao na samo jednu ili dvije tačke, dok sada postoje 12 jasno određenih mjesta za istakanje.

U okviru novih mjera, „Vodovod“ je revidirao sve stare ugovore sa preduzećima koja vrše odlaganje fekalnog otpada, a otkriveno je da su pojedini ugovori potpisani još 2010. godine.
– Napravljena je nova forma ugovora, sa ciljem da se zaštiti finansijski interes Vodovoda, da se izvrši maksimalna kontrola i ostvari prihod na koji do sada nismo imali značajniji uticaj – rekao je Ševarika.

Ugovorima su precizno utvrđene lokacije i način odlaganja otpada.
– Nažalost, mi na teritoriji grada imamo ogroman broj šahtova i mogućnost da ta pravna lica mogu da krše ugovor u odnosu na ponuđene lokacije, ali smo išli po principu da sve te lokacije budu vidno obilježene s zelenom bojom na samim šahtovima – objasnio je on.

Od 1. oktobra sva preduzeća koja obavljaju ovaj posao obavezna su da vode dnevne naloge, u koje unose tačne podatke o lokaciji, količini, vozilu i vremenu istakanja otpada.

Ševarika je uputio apel građanima da prijave „Vodovodu“ svaki slučaj kada primijete da se otpad odlaže na mjestima koja nisu obilježena zelenom bojom.

Kontrole će pojačano sprovoditi gradska Vodna inspekcija i komunalna policija, koje su zadužene za kažnjavanje prekršilaca. Predviđene novčane kazne kreću se od 1.000 do 10.000 KM.

– Ako neko prekrši ugovor biće kažnjen, a u slučaju drugog prekršaja raskinućemo ugovor tako da neće imati mogućnost za obavljanje djelatnosti – rekao je Ševarika.

On je pojasnio i da će se, pored novčane kazne, prekršioci dodatno finansijski opteretiti.
– Vodovod će ga zadužiti za 5 odlaganja dnevno, što je 100 do 150 KM bez PDV-a, obzirom da odlaganje do 2 kubika fekalnog otpada košta 20 KM po vozilu PDV, a preko 3 kubika 30 KM bez PDV-a – dodao je on.