VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Dodik: Srpsku čekaju bolji dani, dokaz je i početak izgradnje treće trake preko Romanije

    Dodik: Srpsku čekaju bolji dani, dokaz je i početak izgradnje treće trake preko Romanije

    Republiku Srpsku čekaju bolji dani, nije odustala od svoje izgradnje uprkos teškim trenucima, a to dokazuje i početak izgradnje treće trake za spora vozila preko Romanije, izjavio je predsjednik Milorad Dodik.

    Dodik je istakao važnost ove dionice magistralnog puta od Zvornika do Pala i dalje do Istočnog Sarajeva, te najavio da će sve ovakve tačke biti tretirane uvođenjem treće traka čime će se ubrzati modernizacija i saobraćaj.

    “Ovo je dokaz da Republiku Srpsku čekaju bolji dani, pokazala je sposobnost da izdrži teška politička, socijalna i ekonomska vremena ali nije odustala od svoje izgradnje. Drago mi je što počinju radovi ovdje jer su uvijek stavljani kao prioritetna potreba”, rekao je Dodik nakon što su ozvaničeni radovi.

    On je ponovio da će radovi biti završeni u roku od 18 mjeseci i da će saobraćajnica biti puštena u saobraćaj, ali da će se nastaviti gradnja prema Ravnoj Romaniji.

    “Ovo je bitna frekvencija jer je tu i Olimpijski centar Jahorina i tu prolazi značajan broj turista pa će i modernizovana putna dionica uticati na to da se poveća broj dolazaka”, naveo je Dodik.

    Istakao je da su opštine Sokolac, Pale i ostale iz sastava grada Istočno Sarajevo značajno investiciono tretirane od republičke vlasti u posljednjih 25 godina i da su riješili gotovo sve nagomilane probleme koji su označeni kao strateški važni, od bolnice, poveznice iz Lukavice prema Jahorini, tunela, fakulteta, rektorata.

    “Ovo je divan kraj, ovdje se sve bolje živi, ali se depresivnima ne može pomoći”, istakao je Dodik.

    Ukazao je i da svi podaci govore da je Republika Srpska stabilna, da povećava standard svojih ljudi, penzije, plate, da ima ima 406.000 porodica, a 413.000 registrovanih putničkih automobila.

    On je saglasan da ima ljudi koji teško žive ali se vlast trudi da obezbijedi opšti standard koji se može podignuti.

    “Nikada nije bilo da ovaj kraj nismo tretirali sa posebnom pažnjom zato što smatramo da je najveći dio borbe za stvaranje Republike Srpske podnio narod sa područja Sarajevsko-romanijske regije i da mu moramo vraćati na ovaj način”, zaključio je Dodik.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić i Dodik danas su na Sokocu ozvaničili početak radova na trećoj traci za spora vozila na dionici magistralnog puta Podromanija-Sumbulovac dužine 1.871 metar, vrijednosti 6.204.000 KM.

  • Inspektorat: Tokom ljetnih mjeseci posebnu pažnju obratiti prilikom kupovine hrane

    Inspektorat: Tokom ljetnih mjeseci posebnu pažnju obratiti prilikom kupovine hrane

    Republička inspekcija za hranu savjetovala je građanima da prilikom kupovine hrane za vrijeme visokih temperatura obrate pažnju na izgled, boju, miris, konzistenciju i da u slučaju da uoče neispravnu hranu ili njeno neadekvatno čuvanje, odmah obavijeste nadležnu inspekciju.

    Republička inspekcija za hranu je od početka godine obavila je 760 kontrola i u 300 slučajeva utvrdila različite propusti, te izrekla kazne u iznosu od 210.000 KM.

    Nepravilnosti su se najčešće odnosile na to da zaposlena lica nisu obavila redovni sanitarni pregled, nisu pohađala dodatnu edukaciju o higijeni hrane, subjekti nisu redovno obavljali ispitivanja sirovina i gotovih proizvoda, kao i na nedostatke na deklaracijama i pratećoj dokumentaciji.

    Istaknuto je da je utvrđivanje zdravstveno neispravne hrane mnogo rjeđe od utvrđivanja raznih nepravilnosti koje za posljedicu mogu imati neispravnu hranu.

    Iz Inspektorata su naglasili da je kupljenu hranu potrebno u što kraćem roku odložiti u rashladne uređaje, a svježe namirnice odvojiti od upakovanih, kao i mliječne proizvode od mesa, te održavati higijenu rashladnih uređaja.

    “U periodu visokih temperatura nepravilna manipulacija sa hranom, odlaganje van rashladnih uređaja i slično, može da za svega nekoliko sati dovede do kvara namirnica”, napomenuli su iz Inspektorata.

    Ukazano je da veliku pažnju građani treba da posvete pripremi i čuvanju hrane u domaćinstvu.

    “U periodu sa visokim temperaturama hrana se mora čuvati na niskim temperaturama u takozvanom hladnom lancu”, pojasnili su iz Inspektorata.

    Na visokim temperaturama, naglašeno je, dovoljno je samo nekoliko sati da dođe do bržeg razmnožavanja bakterija.

    Radi preventivnog djelovanja, kažu u Inspektoratu, praksa inspekcije za hranu, kako republičke, tako i gradske i opštinske je da se u ovom periodu pojačaju kontrole objekata u kojima se prometuju lako kvarljive namirnice, kod kojih postoji veći rizik od bržeg razmnožavanja bakterija.

    Nadzor u unutrašnjem prometu primarno obavljaju inspektori za hranu na nivou jedinica lokalne samouprave, kao mjesno nadležni i na godišnjem nivou obave više od 7.500 kontrola.

    S obzirom na to da republički inspektori za hranu imaju obavezu svakodnevne kontrole uvoza hrane na 14 graničnih prelaza i carinskih ispostava, kontrole u unutrašnjem prometu republička inspekcija vrši u skladu sa raspoloživim kadrovskim kapacitetima, pojasnili su iz Inspektorata.

  • Rute: Tramp je bio u pravu, sviđa mi se taj čovjek

    Rute: Tramp je bio u pravu, sviđa mi se taj čovjek

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je članicama Alijanse da je američki predsjednik Donald Tramp bio u pravu kada je vršio pritisak na zemlje članice da povećaju izdvajanja za odbranu, što ih je navelo da modernizuju svoje vojske i što je pokrenuo rat s Iranom.

    “Američki predsjednik je bio u pravu. Jednostavno mi se sviđa taj čovjek. Mislim da je ono što radi za NATO odlična vijest”, rekao je Rute u intervjuu za briselski Politiko.

    Prema njegovim riječima, Tramp u osnovi postiže ono što su američki predsjednici, još od vremena Ajzenhauera, pokušavali da ostvare, a to je izjednačavanje vojnih troškova između SAD i Evrope.

    Kako je rekao, ovogodišnji samit biće “transformativan” za Alijansu, koja će uložiti dodatne milijarde u ključne odbrambene programe.

    “Morate da izgradite NATO koji je održiv, gdje Evropljani i Kanađani zaista pojačavaju svoj doprinos”, smatra Rute.

    Kao drugi ključni pokretač većih izdvajanja za odbranu, Rute je izdvojio ruskog predsjednika Vladimira Putina i istakao da su saveznici odlučni da nastave da podržavaju Ukrajinu novcem i oružjem, ali i da izgrade sopstvene odbrambene kapacitete kako bi odvratili mogući ruski napad.

    “Moramo to da uradimo zbog ruske prijetnje, a vidimo šta Rusi rade u Ukrajini. Cilj je da se odbrani milijarda ljudi u zemljama NATO-a od ruske prijetnje, masovnog kineskog gomilanja naoružanja i činjenice da Rusija, Kina, Sjeverna Koreja i Iran djeluju zajedno”, rekao je on.

    Dodao je i da su evropske zemlje bile ključne za kampanju bombardovanja Irana.

    “SAD vjerovatno ne bi mogle da izvedu operaciju ‘Epik Fjuri’ bez korišćenja Evrope kao jedinstvene platforme za projekciju moći”, rekao je Rute i podsjetio da je Rumunija zatvorila svoj najveći komercijalni aerodrom kako bi omogućila američkim avionima da slijeću i polijeću, te da je čak 5.000 aviona poletjelo sa evropskih aerodroma ove zime, uprkos Trampovom kontinuiranom insistiranju da saveznici ne pomažu, prenosi Tanjug.

    Rute je naglasio da je NATO, uprkos razlikama, i dalje ujedinjen sa SAD kao punopravnim partnerom.

    “Mislim da Tramp ima pravo kada kaže da postoje pojedinačni slučajevi u kojima je s razlogom razočaran, ali kada pogledate širu sliku onoga što Evropljani rade, to je ogromno”, zaključio je on.

  • Minić: “Mali Zejtinlik” sveto mjesto Republike Srpske

    Minić: “Mali Zejtinlik” sveto mjesto Republike Srpske

    “Mali Zejtinlik” je sveto mjesto Republike Srpske, gdje počiva skoro hiljadu boraca Vojske Republike Srpske koji su svoje živote dali za slobodu našeg naroda, naveo je premijer Republike Srpske Savo Minić.

    – Danas sam obišao radove na rekonstrukciji pristupnog puta i uvjerio se da se oni odvijaju planiranom dinamikom. Za ovaj projekat izdvojili smo 900.000 KM, jer je naša dužnost da ovakva mjesta čuvamo i uređujemo sa poštovanjem koje zaslužuju – naveo je Minić ma Iks-u.


    Naveo je da nastavljaju da realizuju i ostale projekte dogovorene tokom njegove posjete opštinama Istočnog Sarajeva.

    – Nastavljamo da ispunjavamo preuzete obaveze – poručio je Minić.

    Foto: x.com/minic_savo

  • Cvijanović o odluci Bećirovića: Išlo se na “mišiće”, potpuno zanemarujući važnost i osjetljivost teme

    Cvijanović o odluci Bećirovića: Išlo se na “mišiće”, potpuno zanemarujući važnost i osjetljivost teme

    Odlukom Denisa Bećirovića o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, išlo se na “mišiće” potpuno zanemarujući važnost i osjetljivost teme, ali i proceduralnu stranu donošenja ovakvih odluka istakla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u uvodnoj riječi u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Cvijanović je imala uvodnu riječ na 40. posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske, na kojoj poslanici raspravljaju o vetu srpskog člana Predsjedništva BiH na odluku Denisa Bećirovića o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

    Njeno obraćanje prenosimo u cijelosti:

    Tokom prvih pet godina rada Komisije (1996–2001), dva međunarodna eksperta, koje je imenovao generalni direktor UNESKO-a, učestvovala su u radu privremene Komisije, doprinoseći proglašenju određenih dobara nacionalnim spomenicima, u potpunosti u skladu sa Aneksom 8 i međunarodnim standardima zaštite kulturnog nasljeđa.

    Član IX Aneksa 8 predvidio je mogućnost da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika nastavi svoj rad i nakon inicijalnog petogodišnjeg perioda, kroz odgovarajući institucionalni okvir unutar BiH, ukoliko bi se pokazalo da njen mandat i nadležnosti nisu u potpunosti izvršeni.

     

    Aneks 8, propisuje da bi u slučaju takvog institucionalnog transfera, Komisija nastavila da funkcioniše u skladu sa mandatom, funkcijama, principima i procedurama utvrđenim Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok bi njene članove imenovalo Predsjedništvo BiH (član II Aneksa 8 DMS).

    Crpeći ovlaštenja iz člana VIII Aneksa 8, Predsjedništo BiH je donijelo četiri Odluke o KONS.

    Nakon 2001. godine, kada je donesena prva odluka PBiH o KONS-u, međunarodni eksperti više nisu imenovani od strane UNESKO-a, i od tada članove Komisije isključivo imenuje Predsjedništvo, u skladu sa odredbama Aneksa 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Naglašavam da je prenos nadležnosti sa međunarodne zajednice i UNESKO-a na domaće institucije vlasti izvršen 2001. godine.

    Nakon više od dvadeset godina rada, Komisija u velikoj mjeri prevazišla svoju prvobitnu svrhu. Postalo je jasno da je početna svrha privremene Komisije u značajnoj mjeri ostvarena, budući da više ne postoji opasnost od oružanog sukoba koji bi ugrožavao spomenike.

    Kako bi „opstala“, Komisija je od 2020. godine postepeno počela da zloupotrebljava svoj status proistekao iz međunarodnog mirovnog sporazuma, kao i svoje ovlaštenje da donosi sopstvena pravila i propise (član VII Aneksa 8), te je jednostrano nastojala da proširi svoj mandat izvan okvira člana IV Aneksa 8.

    Problemi su posebno došli do izražaja od 2020. godine, naročito na području Federacije BiH. Mehanizmi koji su prvobitno bili uspostavljeni radi zaštite dobara od uništenja tokom ratnih dejstava transformisani su u instrumente za kontrolu procesa gradnje, prostornog planiranja i investicionih aktivnosti u FBiH.

    Mehanizmi Komisije, predviđeni za zaustavljanje neprimjerenih intervencija na nacionalnim spomenicima, zloupotrebljeni su, i koriste se kao mehanizam zaustavljanja intervencija i kontrole građenja i izrade planske i tehničke dokumentacije u građenju i prostornom planiranju u Sarajevu i u Mostaru već više od pet godina.

    Posljednjih pet godina obilježeni su pokušajem da se ti mehanizmi prenesu i u Republiku Srpsku, kroz donošenje Odluka o „zaštiti kulturnih područja“ i “kulturnih pejzaža“ koja bi se imala kontrolisati preko Komisije. U takvim okolnostima, i s namjerom zloupotrebe, konsenzus glasova članova Komisije je očito postao smetnja te se krenulo u aktivnosti preglasavanja, i to ne s namjerom zaštite kulturnog nasljeđa, već u pravcu kontrole imovine !!!

    Posljednje četiri i po godine Komisije, član iz Republike Srpske zaustavila je sve antidejtonske poslove Komisije, koji su podrazumijevali proširenja ovlaštenja Komisije, prenos nadležnosti Ministarstva kulture Republike Srpske na Komisiju iz oblasti kulturno-istorijskog nasljeđa, kontrolu imovine preko Komisije, i postavila propisano uređenje postupaka i poslova Komisije, a sve u skladu sa Aneksom 8 Dejtonskog sporazuma. Upravo zbog toga članovi iz Federacije proizveli su krizu odbijanjem učešća u sjednicama Komisije i doveli u blokadu cijelu instituciju.

    Problemi u funkcionisanju Komisije i stalne pritužbe na njihov rad su konstantno tokom mandata stizale do članova Predsjedništva.

    Dakle, postavlja se ozbiljno pitanje da li je preglasavanje u Predsjeništvu BiH, na kojem je insistirao bošnjački član Predjedništva, imalo za cilj da se prikriju antipravna djelovanja članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Federacije BiH i, naravno, da se onemogući srpski član Komisije da nastavi da savjesno obavlja svoju dužnost.

    Tako je na prijedlog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na svojoj na svojoj 27. redovnoj sjednici, koja je održana 12. januara 2026. godine, Predsjedništvo razmatralo i preglasavanjem srpskog člana Predsjeništva usvojilo Prijedlog odluke o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika.

    Treba reći da su prvobitnu Odluku o Komisije gospoda Bećirović i Komšić delegirali još na 20. redovnu sjednicu PBiH, kada je na zahtjev srpskog člana PBiH ista skinuta i glasanje odloženo.

    Prijedlog ove odluke je bio izuzetno loš, bilo je predviđeno da se spomenici proglašavaju kao „nacionalni spomenici BiH“ i pokazana je želja da se još više prošire nadležnosti Komisije u oblasti građenja i planiranja.

    Svjesna svih opasnosti kao i zloupotreba koje vrši Komisije, na 21. redovnoj sjednici glasala sam za osnivanje Radne grupe za izradu Odluke o Komisije jasno naglašavajući da ću podržati samo Odluku koja KONS vraća u mandat koji joj dodjeljuje Aneks 8.

    Od prvih sastanaka Radne grupe postalo je jasno da su predstavnici druga dva kabineta samo formalno tu, dok su predstavnici Kabineta srpskog člana iznosili prijedloge i sugestije koji su dijelom uvažavani ali samo do trenutka kada je bilo potrebno da se dogovori način glasanja, da se uredi postupak pred Komisijom i mandata izvršnog funkcionera.

    Nakon što su odbijeni pobrojani prijedlozi, predstavnici Kabineta srpskog člana PBiH su konstatovali da nismo usaglasali Odluku dok su predstavnici druga dva kabineta rekli da nemaju problem sa Odlukom koja se našla na 27. redovnoj sjednici.

    Nakon što je PBiH na 27. redovnoj sjednici koja je održana 12. januara 2026. godine raspravljalo o Prijedlogu odluke o KONS-u, predsjedavajući Komšić je zaključio tačku tako da nikada nije rekao da je ista usvojena. Ova tačka je morala ići u drugi krug glasanja da bi se postupak okončao, što se nikada nije desio.

    Umjesto toga, odmah nakon okončanja sjednice od strane Denisa Bećirovića krenuli su pritisci preko medija, prijetnje zaposlenima i generalnom sekretaru krivičnim prijavama da bi na kraju takvu spornu odluku potpisao tadašnji predsjedavajući Komšić i to 20 dana nakon sjednice, tačnije 02. ferbuara 2026. godine, bez obzira na to što prema Poslovniku o radu Predsjedništva BiH ona nije smjela biti potpisana. Dakle imamo sjednicu na kojoj nije donijeta odluka iako smo trebali. Ta odluka nije smjela biti potpisana.

    Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH je od dana okončanja 27. redovne sjednice PBiH do dana nelegalnog potpisivanja i slanja na objavu Službenom glasniku BiH uputio četiri dopisa u kojima smo tražili da se odluka uvrsti kao obavezna na sljedeću sjednicu pošto je u pitanju oblast spoljne politike, ali i što je osporen sadržaj odluke, a stavljene su primjedbe na Zapisnik. Dakle, kabinet srpskog člana PBiH je tražio da se stvari vrate u normalne tokove onako kako nalažu procedura i pravila.

    Međutim, nijedan zahtjev nije ispoštovan, išlo se „na mišiće“, potpuno zanemarujući i važnost i osjetljivnost teme, ali i proceduralnu stranu donošenja ovakvih odluka. Dakle sve mimo procedura, sa lošom namjerom.

    Ukratko, umjesto toga, uz prijetnje prema potčinjenim službenicima, praktično iza leđa kabinetu srpskog člana Predsjedništva i uz potpuno ignorisanje naših zahtjeva, uz isforsiranu neustavnu i protiv-poslovničku proceduru, stavljen je potpis na ovu spornu odluku i poslana je 03. februara 2026. na objavu u Službeni glasnik BiH u kom je na kraju i objavljena 20. februara 2026. godine, odnosno u broju 13/26 Službenog glasnika BiH.

  • MUP RS: Uprkos visokim kaznama, za mjesec dana 268 obijesnih vožnji

    MUP RS: Uprkos visokim kaznama, za mjesec dana 268 obijesnih vožnji

    Za samo mjesec dana, odnosno od 1. do 30. juna, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), evidentirano je 268 obijesnih vožnji.

    Kako navode iz MUP-a RS, obijesna vožnja je opasna jer povećava rizik od saobraćajnih nezgoda, teških povreda i gubitka života.

    “Neodgovorno ponašanje za volanom ugrožava bezbjednost vozača, putnika i svih drugih učesnika u saobraćaju”, dodaju oni.

    Šta je obijesna vožnja?

    “Obijesnom vožnjom se smatra radnja kada vozač u razmaku od 20 minuta, dva ili više puta prođe svjetlosni saobraćajni znak kojim mu je zabranjen prolaz, vožnja u naselju brzinom većom od 40 km/h iznad najveće dozvoljene brzine, odnosno van naselja brzinom većom od 60 km/h, radnja preticanja kolone vozila pri čemu svojim vozilom prelazi ili se kreće po punoj uzdužnoj liniji koja razdvaja saobraćajne trake puta, kao i vožnja pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od 1,5 g/kg u organizmu ili pod uticajem narkotika ili drugih psihoaktivnih supstanci”, objašnjavaju iz MUP-a RS.

    Kako dodaju, za navedeni prekršaj predviđene su novčane kazne od 2.000 do 3.000 KM.

    Pored toga, tu su i zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju od šest mjeseci i dva kaznena boda, kao i mogućnost trajnog oduzimanja vozila.

    Zakon na snazi od kraja maja

    Inače, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) u BiH, koji definiše obijesnu vožnju i donosi stroge kazne za takvu vrstu prekršaja, stupio je na snagu 27. maja.

    Strože kazne i za telefon i pojas

    Takođe, definisano je i pooštravanje kazni za korištenje mobilnog telefona i nevezivanje sigurnosnog pojasa, a iznosiće od 200 do 400 KM. Ako je usljed toga izazvana nezgoda, kazna je od 400 KM do 2.000 KM, a tu je i zabrana vožnje do pola godine, kao i dva kaznena boda.

    “Vozač koji u saobraćaju na putu koristi uređaj, odnosno sredstvo kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentovanje prekršaja, biće kažnjen od 200 KM do 400 KM”, navedeno je u izmjenama ZOBS-a.

    Anja Ljubojević odgovaraće za obijesnu vožnju

    Takođe, Anja Ljubojević, doskorašnja potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS), koja je u subotu, 6. juna 2026. godine, u četiri sata nakon ponoći pri povratku sa fešte slupala skupocjeni službeni audi, odgovaraće za obijesnu vožnju.

    Kolika joj kazna prijeti?

    Osnovni sud u Banjaluci nam nije odgovorio na pitanje kojim iznosom će Ljubojevićeva biti kažnjena.

    “Nakon što predmet dođe na red za rješavanje, po Planu rada ovog suda, i sud zakaže usmeni pretres, biće predloženi dokazi stranaka i sproveden dokazni postupak, i sud će donijeti odluku o sankciji”, rekli su iz Osnovnog suda za “Nezavisne novine”.

    Zakon (ZOBS) je, međutim, jasan.

    “Kaznom od 2.000 KM do 3.000 KM kazniće se za prekršaj vozač motornog vozila koji krajnjom nepažnjom ozbiljno narušava sigurnost drugih učesnika u saobraćaju na način da se njegovo postupanje karakterizira kao obijesna vožnja”, navedeno je u ZOBS-u BiH.

    Međutim, treba imati na umu da je Ljubojevićeva izazvala udes, a time su i kazne oštrije.

    “Za ovaj prekršaj kojim je izazvana saobraćajna nesreća počinilac će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 5.000 KM, a vozaču će se uz novčanu kaznu izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od devet mjeseci i četiri kaznena boda”, navedeno je u ZOBS-u.

  • Preminula Loren Benet

    Preminula Loren Benet

    ​Britanska pjevačica Loren Benet, najpoznatija po vokalu u planetarnom hitu “Party Rock Anthem” grupe LMFAO, preminula je u 37. godini života.

    Tužnu vijest potvrdile su njene bivše koleginice iz grupe G.R.L. emotivnom objavom na Instagramu, u kojoj su poručile da su im srca slomljena i da će Lauren zauvijek pamtiti po njenoj dobroti, osmijehu i muzici koju je ostavila iza sebe. Uzrok smrti za sada nije saopšten.

    Svjetsku slavu stekla uz LMFAO

    Loren Benet svjetsku popularnost stekla je 2011. godine zahvaljujući saradnji sa sastavom LMFAO na pjesmi “Party Rock Anthem”, koja je sedmicama dominirala Billboard Hot 100 listom i postala jedan od najvećih plesnih hitova decenije.

    Tokom karijere sarađivala je i sa izvođačima poput will.i.ama, CeeLo Greena i Pitbulla, a bila je članica grupa Paradiso Girls i G.R.L., ostavljajući značajan trag na pop i dens sceni.

    Karijeru obilježile i teške životne tragedije

    Benet je tokom karijere prošla i kroz težak period nakon smrti koleginice Simone Battle iz grupe G.R.L. 2014. godine, događaja koji je duboko pogodio članice benda i obilježio njihov dalji rad.

    Uprkos tome, nastavila je da se bavi muzikom i objavljivala nove pjesme, a obožavaoci širom svijeta pamtiće je po prepoznatljivom glasu i energiji koju je unosila u svaki nastup.

    Njena smrt izazvala je brojne oproštajne poruke kolega i fanova, koji ističu da će njeno muzičko nasljeđe živjeti kroz pjesme koje su obilježile jednu eru pop muzike.

  • Meteorolozi ponovo najavljuju do 36 stepeni: Stiže vrlo toplo vrijeme

    Meteorolozi ponovo najavljuju do 36 stepeni: Stiže vrlo toplo vrijeme

    Vrlo toplo vrijeme s temperaturama do 36 stepeni očekuje se u narednim danima u Republici Srpskoj.

    Utorak, 7. jul

    Pretežno sunčano i toplo vrijeme preovladavaće danas.

    “Tokom dana razvoj oblačnosti od jugozapada ka istoku i jugu, lokalno uz povremenu kišu i pljuskove. Vjetar slab do umjeren sjevernih smjerova. Maksimalna temperatura vazduha od 29 do 34, u višim predjelima od 25 stepeni”, navode iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Srijeda, 8. jul

    U srijedu se očekuje toplo vrijeme uz sunčane periode i promjenljivu oblačnost.

    “Popodne povremena kiša i lokalni pljuskovi uglavnom na zapadu, jugu i jugoistoku. Minimalna temperatura vazduha od 15 do 23, u višim predjelima od 11. Maksimalna temperatura vazduha od 27 do 33, u višim predjelima od 23 stepena”, kažu oni.

    Četvrtak, 9 jul

    Pretežno sunčano i toplo vrijeme uz dnevni razvoj oblaka biće u četvrtak.

    “Tokom popodneva samo ponegdje na jugozapadu i istoku je moguća pojava kratkotrajnih pljuskova. Minimalna temperatura vazduha od 10 do 17, na jugu do 22. Maksimalna temperatura vazduha od 27 do 31, na jugu do 34, u višim predjelima od 23 stepena”, stoji u prognozi.

    Petak, 10. jul

    U petak će biti pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme uz dnevni razvoj oblaka.

    “Popodne je samo ponegdje na istoku moguća pojava lokalnih pljuskova. Minimalna temperatura vazduha od 15 do 23, u višim predjelima od 10. Maksimalna temperatura vazduha od 30 do 36, u višim predjelima od 26 stepeni”, ističu meteorolozi.

  • Broj radnika diktiraće nivo investicija u Republiku Srpsku

    Broj radnika diktiraće nivo investicija u Republiku Srpsku

    Budući nivo investicija u Republici Srpskoj u najvećoj mjeri zavisiće od raspoloživosti radne snage, upozoravaju naši sagovornici i ističu da nedostatak radnika postaje jedno od najvećih ograničenja za dalji privredni razvoj.

    Najviše ulažu investitori koji su već prisutni

    Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da su u protekle tri godine najveći dio investicija realizovali investitori koji su već poslovali u Republici Srpskoj, a zatim odlučili da prošire svoje poslovanje.

    “Veći broj investicija odnosi se na postojeće investitore koji su povećali svoja ulaganja i dodatno investirali u Republici Srpskoj”, rekao je Račić.

    Prema njegovim riječima, i ove godine situacija je gotovo identična, jer najveći dio novih ulaganja dolazi od kompanija koje su već prisutne na domaćem tržištu.

    Račić ističe da bi bilo poželjno da Republika Srpska privuče veći broj novih investitora, ali upozorava da je dalji rast investicija ograničen raspoloživom radnom snagom.

    “Ukoliko bi došao veći broj novih investitora, to bi moglo da ugrozi pojedine postojeće investitore, jer bi došlo do intenzivnijeg prelaska radnika iz jedne fabrike u drugu. Već sada imamo situaciju da se firme na području Laktaša, Gradiške i Dervente bore za svakog radnika, a česti su prelasci zaposlenih iz jedne kompanije u drugu”, rekao je Račić.

    On naglašava da će upravo raspoloživost radne snage u narednom periodu određivati nivo budućih investicija, ne samo u Republici Srpskoj već i u Bosni i Hercegovini.

    Odlazak mladih smanjuje investicioni potencijal

    Ekonomista Milenko Stanić kaže za “Nezavisne novine” da je Republika Srpska ranije imala prednost jeftinije radne snage, ali da je taj potencijal u međuvremenu izgubljen.

    “Zbog odlaska mladih ljudi u inostranstvo, a po pravilu odlaze oni koji su najproduktivniji i najspremniji za rad, tržište rada ostaje bez najkvalitetnijeg kadra”, rekao je Stanić.

    Kako dodaje, posljedica takvih migracija jeste nepovoljna starosna struktura stanovništva.

    “Na jednoj strani gubimo radni potencijal, a na drugoj povećavamo udio starijeg stanovništva, što zahtijeva znatno veća izdvajanja za zdravstveni i penzioni sistem. To dodatno opterećuje javne finansije i utiče na poslovni ambijent”, istakao je Stanić.

    Politička stabilnost važan faktor za strane investitore

    Prema njegovim riječima, strani investitori prilikom donošenja odluke o ulaganju ne gledaju samo dostupnost radne snage, već i ukupne troškove poslovanja.

    “Investitori moraju da računaju da ovdje ne postoji samo problem nedostatka radnika, već i mogućnost rasta doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranje kako bi se finansirao sve veći broj korisnika tih sistema. To su važni faktori koji mogu odvratiti strane investitore od ulaganja”, rekao je Stanić.

    On smatra da dodatni problem predstavlja politička nestabilnost u Bosni i Hercegovini.

    “Politička stabilnost stvara povoljan investicioni okvir. Međutim, kada imate političku neizvjesnost kakva trenutno postoji u BiH, to može predstavljati ozbiljan teret za strane investitore. Njima su potrebni predvidiv pravni okvir i sigurnost da će ugovori koje zaključe biti zaštićeni i dosljedno sprovedeni”, zaključio je Stanić.

  • Novi udar na Ormuski moreuz, tanker u plamenu

    Novi udar na Ormuski moreuz, tanker u plamenu

    Naftni tanker pogođen je u ranim jutarnjim časovima neidentifikovanim projektilom u blizini Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i gasa.

    Prema podacima britanske agencije United Kingdom Maritime Trade Operations (UKMTO), projektil je pogodio lijevi bok broda oko osam nautičkih milja od mjesta Limah u Omanu, nakon čega je izbio požar.

    Kapetan broda prijavio je incident u 1.19 časova po lokalnom vremenu, a za sada nema informacija o povrijeđenima niti o zagađenju mora.

    Nejasno koji je brod bio meta

    Nakon napada, iranska državna televizija objavila je da je meta bio tanker za transport tečnog prirodnog gasa Al Rekayyat, koji plovi pod zastavom Maršalovih Ostrva, navodeći da je brod navodno ignorisao upozorenja Teherana i koristio tzv. “omansku rutu” kroz Ormuski moreuz.

    Iranski mediji takođe tvrde da je tanker bio u pratnji američke ratne mornarice, ali britanske vlasti zasad nisu potvrdile identitet pogođenog plovila niti da li je riječ upravo o brodu Al Rekayyat.

    Ormuski moreuz ponovo u centru sukoba

    Napad dolazi u trenutku kada su pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana o bezbjednosti plovidbe i okončanju sukoba ponovo zapali u ćorsokak.

    Iako je Iran posljednjih sedmica ublažio blokadu Ormuskog moreuza, i dalje insistira na kontroli plovidbe kroz ovaj strateški prolaz, kojim prolazi približno petina svjetske trgovine naftom.

    Teheran je krajem prošlog mjeseca upozorio da ne može garantovati bezbjednost brodovima koji koriste rute koje nisu odobrile iranske vlasti.

    Više od 15 napada od početka sukoba

    Od izbijanja rata između Irana s jedne te Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s druge strane krajem februara, Iran je optuživan za napade na više od 15 trgovačkih brodova u području Ormuskog moreuza.

    Američki zvaničnici tvrde da su iranske Revolucionarne garde tokom posljednjeg incidenta ispalile projektile na dva komercijalna broda, dok Teheran nije zvanično preuzeo odgovornost za napad.

    Svijet prati razvoj situacije

    Napad je izazvao novu zabrinutost zbog mogućih poremećaja u globalnom snabdijevanju energentima, iako tržišta zasad nisu zabilježila dramatične reakcije.

    Vlasti u Velikoj Britaniji i međunarodne pomorske organizacije pozvale su sve brodove koji prolaze kroz Ormuski moreuz na pojačan oprez i prijavljivanje svake sumnjive aktivnosti, dok istraga o okolnostima napada i identitetu počinioca još traje, prenosi “Upi“.