Autor: m88bogdanovic

  • Fejton: Sa druge strane mikrofona JASNA MILEŠEVIĆ – BEZ POLITIKE MOLIM

    Fejton: Sa druge strane mikrofona JASNA MILEŠEVIĆ – BEZ POLITIKE MOLIM

    Jasna Milešević, direktor Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske u intervjuu za VrbasMedia portal ističe kako balansira između intenzivnog profesionalnog života i porodičnih obaveza. Otkriva šta joj znači porodica, kako održava dugogodišnja prijateljstva, koje životne vrijednosti najviše cijeni, te kako provodi slobodno vrijeme, od televizijskih kvizova i krimi serija do putovanja i kuhinjskih užitaka.

    Koliko Vam znači porodica i koliko ste pored poslovnih obaveza posvećeni mužu i djeci?

    „Porodica mi je uvijek bila centar svega. Suprug Zoran i moja dva sina (Željko i Veljko) moja su najveća snaga i podrška i trudim se da, uprkos obavezama, uvijek pronađem vrijeme za nas. Po prirodi nisam ljubomorna osoba, ali što se tiče porodice, moram priznati da jesam. Ljubomorno čuvam sve vezano za njih i naš intimni krug, jer je to moja oaza mira. Sve radimo zajedno, od nabavke namjernica za kuću do nekih krupnijih stvari, ne postoji ništa između nas što se krije. Tako vaspitavamo i djecu, da su porodica i iskrenost najvažnije, a sve ostalo prolazno.

     

    Svjesna sam da danas ne bih bila tu gdje jesam bez suprugove bezuslovne podrške i dijeljenja obaveza. Često znam reći da mi je on i najbolji prijatelj, iskritikuje me kada treba, ali i pohvali, njegovo mišljenje mi je jako važno, jer znam da je iskreno. Dijete sam iz tročlane porodice, imam mlađeg brata Miloša i sestru Sanju, oboje su porodični ljudi, imaju svoju djecu, bratovu suprugu Anđelu baš volim, izuzetna je žena i isto podrška u svim prilikama. Vezani smo, ali ne previše, u smislu da se jedni drugima miješamo u živote, čujemo se svakodnevno i sada, kada sam tetka troje predivne djece, vidim da je to ljubav skoro ista kao prema svojoj vlastitoj djeci. Najviše se svi oslanjaju na mene, najstarija sam. Najviše volim kada se vikendom okupimo svi kod mame i tate, em što mama izvrsno kuva i ispunjava nam sve želje, em što zbog toga jer radnim danima ne stižemo da se viđamo koliko bi željeli.“

    Ko su Vam najbolji prijatelji?

    „Kada je riječ o prijateljstvima, smatram se srećnom osobom. Imam nekoliko prijateljstava koja traju cijeli život, još od djetinjstva. To su odnosi koji su rasli zajedno sa nama i ostali čvrsti kroz sve životne faze. Tu prvenstveno mislim na svoje kume Anđelku Tepavčević i Radmilu Šikman. Mi smo odrasle zajedno, prva zaljubljivanja, izlasci, školovanja, i na kraju smo nekako unakrsno jedni drugima i kumovali. Danas, kada smo porodični ljudi, na djecu smo to prenijele, pa se i oni druže.

    Suprug takođe ima svog kuma Dušana Sekulića i njegovu suprugu Bojanu (svi je poznaju po nadimku „kuma“, jer me svuda prati (smijeh). Mi smo se prvi vjenčali, ubrzo i oni, kumovali smo jedni drugima na vjenčanju i krstili djecu. Djeca su nam odrasla zajedno, veoma smo vezani i zaista smo jedni drugima ogromna podrška u svemu. Čujemo se i viđamo svakodnevno, često putujemo zajedno, jer djeca to obožavaju. Zaista, njihovu djecu ne odvajam od svoje vlastite, rasli su skupa.

    Radila sam dvanaest godina u bankarskom sektoru, odatle vučem jedno divno prijateljstvo sa Jovanom Kostić, preko koje sam upoznala i Andreu Dukić, evo već dvanaest godina se družimo. Uživam da provodim vrijeme sa njima, jer one pripadaju nekom drugom svijetu pa me baš opuštaju. Ponosna sam što su mi prijateljice, jako kvalitetne osobe.

     

    Nakon odlaska iz bankarskog sektora, kada sam ušla u političke vode, moram spomenuti da, koliko god je to surov svijet, ipak su se stvorila divna prijateljstva sa Svjetlanom Radujković i njenim suprugom Rašom, djeca su nam sličnih godina, pa se na taj način još više družimo. Posebno moram pomenuti Milenka Rosića i Bobu, koji su se od prvog dana mog ulaska u politiku ponašali zaštitnički prema meni. Sada već imamo neke svoje rituale – kada imamo vremena, provedemo zajedno neko dobro veče, gurmani smo svi, ali i to je jedno divno prijateljstvo i međusobno uvažavanje, što je rijetko u sferi politike.

    Ima tu još kvalitetnih ljudi, poput radnog kolege Slavoljuba Vidovića i njegove supruge Nataše, uvijek me obraduju nekim gestom, veoma pažljivi ljudi sa kojima takođe rado provodim vrijeme. Možda se čini da je to veliki krug ljudi, ali nije – sva ta prijateljstva su nastajala u različitim životnim fazama, prošli smo mnogo dobrih i onih manje dobrih stvari, što nas je jačalo. Ljudi koje ja zovem prijateljima znaju da sam za njih stalno tu, za bilo šta, jako sam lojalna u tim odnosima.“

    Koji su Vam najradosniji događaji u životu?

    „Najradosniji događaj mi je rođenje djece – to se ne može ni sa čim drugim mjeriti.“

    Koji Vam je najteži događaj?

    „Najteži događaj je kada sam izgubila baku sa majčine strane, jako smo bile vezane. Ona me je naučila skoro pa svemu što danas znam i jesam. Živjela sam sa njom par godina i njen odlazak mi je jako teško pao. Žao mi je što nije doživjela da vidi moju djecu.“

    Kako usklađujete posao, visoka očekivanja i porodične obaveze?

    „Radni tempo je često intenzivan – dani znaju trajati i po 12 sati – ali kada volite ono što radite, sve dobije smisao. Nastojim biti odgovorna i posvećena, svjesna i svojih kvaliteta, ali i svojih mana. Danas znam da je u poslovnom svijetu mnogo teže ženama nego muškarcima, jer manje stvari im se prašta, ne mogu sebi dozvoliti luksuz da zanemare porodične obaveze, kao supruge i majke. Ja sam veliki profesionalac u poslu, ili radim kako treba ili ne radim nikako – to je danas rijetko, pa mi saradnici najviše zamjeraju temperament i tempo rada. Priznajem, nekada zaista pretjerujem u očekivanjima od drugih ljudi.“

    Kako provodite slobodno vrijeme?

    „Slobodno vrijeme koristim koliko mogu – često uz druženja, razgovore i male rituale koji znače predah od obaveza. Volim da čitam, ali nemam za to vremena koliko bih željela, pa uglavnom radim na odmoru. Pola kofera zauzmu knjige, suprug se uvijek ljuti zbog toga (smijeh).“

    Koje emisije na TV pratite i koje su Vam omiljene serije?

    „Ne gledam mnogo televiziju, ali kada to radim, pogledam Dnevnik na više različitih kanala, pomaže mi da sagledam događaje iz različitih aspekata. Volim i kvizove, redovno pratim „Potjeru“ i „Tko želi biti milijunaš“, a petak mi je rezervisan za krimi serije – to je moje veče.“

    Kako održavate balans između tehnologije i privatnog života?

    „Savremene tehnologije su dio naše svakodnevice, ali nastojim održati balans između poslovnog i privatnog života. Društvene mreže koristim koliko moram, zbog posla, trudim se da privatni život ostane privatan. Nisam osoba koja se mnogo eksponira, mislim da rezultati nečijeg rada govore sami za sebe, nema potrebe sve dijeliti sa javnošću u eri kada smo svemu izloženi i ogoljeni.“

    Imate li omiljenu knjigu i šta trenutno čitate?

    „Slobodno vrijeme najradije provodim uz knjigu ili dobru seriju, posebno volim krimi žanr. To je nešto što me opušta i skreće misli sa svakodnevnog tempa. Trenutno čitam Lusindu Rajli „Sedam sestara“, ali sam i veliki fan Harry Potter serijala, svi koji me poznaju često se šale na moj račun jer sam veliki ljubitelj krimi serija – ako želite savršen zločin, zovite mene (smijeh).“

    Istorija ili geografija?

    „Istorija mi je uvijek bila bliža od geografije, jer vjerujem da nas razumijevanje prošlosti uči kako da budemo bolji u sadašnjosti. Suprug mi često govori da se ne miješam u geografiju, orijentacija u prostoru mi nije jača strana (smijeh), uvijek se šali sa mnom na taj račun.“

    Sa kojom istorijskom ličnosti bi voljeli popričati?

    „Fasciniraju me veliki istorijski vladari, u smislu mudrosti koju su iskazivali u raznim teškim situacijama, a imali su apsolutnu moć u svojim rukama. Što se tiče konkretne ličnosti koju bih voljela da sam upoznala, to je zasigurno pokojni Patrijarh Pavle.“

    Koje jezike govorite?

    „Govorim engleski i španski, počela sam učiti i njemački jezik, ali sam za sada na pauzi – ne stižem.“

    Koju muziku slušate?

    „Muzika je važan dio mog života. Volim dobru pjesmu, ali ne pratim trendove po svaku cijenu, često se vraćam starijim hitovima, poput onih od Zdravka Čolića. Muzika mi zavisi i od raspoloženja, pa tugujem uz balade, a veselim uz narodnjake (smijeh).“

    Šta pratite od sporta, da li ste trenirali neki sport?

    “Nisam ljubitelj fizičke aktivnosti, izbjegavala sam i časove fizičkog vaspitanja u školi, na moju sramotu, ali kada sam osjetila prve zdravstvene tegobe, te kada mi je doktor priprijetio da stil života moram mijenjati, ozbiljno sam shvatila. Od tada redovno treniram ujutru, prije posla, oko 06:30h, kako bih uspjela da sve obaveze smjestim u radni dan. Imala sam sreću da upoznam trenera Gorana Mišića, koji je profesionalac u svom poslu, pa je mene, koja ne volim vježbanje i kojoj to „nije prirodno okruženje“, uspio motivisati i zadržati već punih šest godina. Zahvalna sam mu na svakoj kritici, ali i na strpljenju, jer se baš nisam snalazila u teretani.”

    Volite li putovanja?

    „Volim putovanja, posebno gradove, njihovu energiju i arhitekturu, ali kao i svaka žena, ne bježim ni od dobrog šopinga. Ta mala zadovoljstva čine svakodnevicu ljepšom. Tu mi je prijateljica Vesna Vipotnik, sa kojom je život slučajno spojio, vrhunski partner. Volimo iste stvari, jer nije potpuno zadovoljstvo putovati sama, a ona je neko sa kim se mnogo družim i privatno, poznajemo navike jedna druge i često „pobjegnemo“ makar na produženi vikend. Spojila nas je politika, ali je to preraslo u prijateljstvo, gdje se sada družimo i porodično. Vesna je iz oblasti zdravstva, pa nam se poslovi ne preklapaju, ali kao i svake majke, teme su nam djeca, porodica, svakodnevnica. Sa njom najčešće doručkujem i razmjenjujem poklone – to su neki naši rituali.“

    Kako provodite godišnji odmor, preferirate li izlete, more ili planinu?

    „Više volim more nego planinu, ljeto mi je draže od zime, ali svaki oblik odmora ima svoju čar kada se dijeli sa pravim ljudima. Ne znam da skijam, Milenko Rosić me često nagovara da moram naučiti, ali ne privlači me, rođena sam u ljetnjem periodu i ne podnosim hladnoću. Planinu takođe volim, ali u ljetnjem periodu.”

    Kuhate li i koja Vam je omiljena hrana?

    „Kuhanje doživljavam kao zadovoljstvo, a ne obavezu. Najviše volim italijansku kuhinju, a kada imam vremena rado pravim i kolače. To me opušta, pa često pravim i prijateljima. Ipak, najljepši su trenuci kada se oko stola okupe dragi ljudi.“

    Pivo, vino ili žesta?

    „Pivo – uvijek!“

    Da li ste kućni majstor ili „zovete čovjeka“?

    „U kući volim uraditi ono što mogu sama, pogotovo oko higijene u domaćinstvu, tu samo suprug može pomoći jer poznaje moje navike, ali za zahtjevnije poslove ipak se obraćam stručnjacima.“

    Da li ste ljubitelj automobila?

    „Vozim od 18. godine. O autima ne znam apsolutno ništa, nije moja sfera interesovanja. Generalno se ne vežem za materijalne stvari, automobil mi služi isključivo za prevoz od tačke A do tačke B, baš potreba u današnje vrijeme.“

    Da sada birate neki drugi posao koji bi to bio?

    „Kada ne bih bila ekonomista, bila bih forenzičar. Fascinira me ta nauka.“

    Gdje biste voljeli živjeti, a da to nije Banjaluka?

    „Kada ne bih živjela u Banjaluci, moj izbor bi bilo Trebinje. Ne privlače me druge države, ovdje je sve ono što volim.“

    Da li ste aktivni na polju humanitarnog rada?

    „Humanitarni rad smatram važnim i trudim se da dam doprinos kad god sam u prilici. Jako sam slaba na djecu, na te starije osobe, njima pomognem u svakoj životnoj situaciji, šta god da je u pitanju. „

    Koje životne vrijednosti su Vas najviše oblikovale kao osobu?

    „Kada je riječ o životnim vrijednostima, vjerujem u iskrenost, rad i međusobno poštovanje. Prezirem laž, to mi je najgora ljudska osobina, kao i neodgovornost. Nikada ne kasnim, to svi koji me poznaju ističu, mrzim kada meni neko kasni, pogotovo ako se radi o poslu – sa tim ljudima završim saradnju brzo.“

    Koliko Vam nagrade ili priznanja znače kao potvrada rada?

    „Nagrade i priznanja jesu lijepa potvrda rada, ali najveća vrijednost su ljudi koji vas cijene i poštuju. Dobijala sam dosta priznanja, ali najdraže su mi Povelja Šumarskog fakulteta za veliki doprinos radu ove visokoškolske institucije u oblasti zaštite prirode, kao i zahvalnica Instituta za javno zdravstvo RS-a iz oblasti zaštite i rekonstrukcije objekta.“

    U priči Jasne Milešević ne ostaje samo slika uspješne žene rastrzane između obaveza, već tiha, ali postojana nit koja sve povezuje – vjera u porodicu, odanost ljudima i nepokolebljiva potreba za istinom. U svijetu koji često nagrađuje brzinu i površnost, ona bira trajnost, dubinu i smisao. Njeni dani možda jesu dugi, a tempo neumoljiv, ali u svemu što radi ostavlja trag lične mjere – one koja ne zaboravlja da su najveće vrijednosti upravo one koje se ne vide na prvi pogled. I zato, između svih profesionalnih uspjeha i životnih uloga, ostaje ono najvažnije: žena koja zna gdje pripada i zašto sve to vrijedi.

    Novinar: Marijana Bogdanović

  • Orban: Mađarska ima pravo da blokira 90 milijardi evra Ukrajini

    Orban: Mađarska ima pravo da blokira 90 milijardi evra Ukrajini

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da Mađarska ima pravo da blokira zajam od 90 milijardi evra Ukrajini, ocjenjujući samit EU kao “borben i pomalo težak”.

    Premijer Mađarske je u Briselu naglasio da druge članice EU nisu zadovoljne promjenom mađarske odluke iz decembra zbog ukrajinske blokade nafte, ali da je pravna situacija jasno na strani Mađarske, prenio je MTI.

    Orban je naveo da je Mađarska osporila sve moralne, političke i pravne argumente protiv svoje odluke i da bi odobrila novac Ukrajini tek kada dobiju garancije da se slična blokada neće ponoviti.

    On je dodao da je situacija sa ukrajinskim naftovodom Družba komplikovana, jer Ukrajinci nisu dozvolili inspekciju, i da bi Mađarska željela da se uvjeri u stanje zajedno sa Slovačkom.

    Mađarski premijer je upozorio na globalnu energetsku krizu i rekao da Evropa ne može da preživi bez ruskih energetskih resursa, dok kritikuje evropske lidere za lošu politiku u ovom pitanju.

    Takođe je istakao da masovni migracioni talas sa juga zahtijeva pripremu, ukazujući da neke članice EU traže primjenu “mađarskog modela” u vezi sa ilegalnim imigrantima.

    Orban je dodao da se Mađarskoj dnevno uskraćuje milion dolara zbog mjera u vezi sa migracijama i kritikovao je briselske institucije za, kako tvrdi, podršku opoziciji i proukrajinskim planovima u Mađarskoj.

    On je ponovio da Mađarska brani svoj stav i pravo da samostalno odlučuje o finansijskoj pomoći Ukrajini.

  • Vodovod: Digitalna kontrola mreže ugrožena zbog cijene vode u Banjaluci

    Vodovod: Digitalna kontrola mreže ugrožena zbog cijene vode u Banjaluci

    Uvođenjem savremenog SCADA sistema, banjalučki “Vodovod” nastoji da unaprijedi kontrolu i stabilnost vodosnabdijevanja, smanji gubitke na mreži i obezbijedi stalni kvalitet vode, ali realizacija planiranih ulaganja, vrijednih oko 360.000 KM, dovedena je u pitanje nakon što nije odobrena tražena korekcija cijene vode.

    To ipak, kako navode iz “Vodovoda”, ne znači da treba odustati od toga, jer je funkcija SCADA sistema upravo u službi osnovnog zadatka “Vodovoda” – stabilnog i kontinuiranog snabdijevanja građana ispravnom vodom za piće.

    Naime, SCADA (Supervisory Control and Data Acquisition) je sistem koji omogućava daljinski nadzor, kontrolu pumpi i optimizaciju procesa proizvodnje i distribucije vode.

    Umjesto da radnici fizički obilaze svaki rezervoar ili pumpu, SCADA prikuplja podatke u realnom vremenu i omogućava upravljanje sistemom s jedne centralne lokacije.

    Proširenje SCADA sistema na nove objekte

    “Proces proizvodnje u Fabrici vode u Novoseliji i gradska mreža pokriveni su SCADA sistemom već preko 20 godina, a prošle godine počelo se s uvezivanjem i ostalih objekata. U sklopu rekonstrukcije sistema Banjica prošle godine SCADA sistemom uvezani su samo izvorište te rezervoari Sitnica, Klisina, Vujanovac i Bukvalek. Ove godine u planu su rezervoari Vuline i Rekavice te pumpna stanica Rekavice”, kazali su iz “Vodovoda” za “Nezavisne novine”.

    Kako dodaju, na sistemu Gašića vrelo prošle godine uvezani su PS Prnjavor, PS i rezervoar Krmine te rezervoar Ljubačevo, a za ovu godinu u planu su PS i rezervoar Agino Selo.

    Takođe, planirano je uvezivanje i rezervoara Koprivnjak iz sistema Subotica.

    Brže otkrivanje kvarova i manji gubici vode

    Iz “Vodovoda” navode da je ovakav sistem nezamjenjiv u procesu proizvodnje i distribucije vode iz više razloga.

    “Sistem trenutno detektuje nagle padove pritiska ili visoke protoke koji ukazuju na pucanje cijevi. Bez SCADA sistema kvarovi bi se otkrivali tek kada građani prijave nestanak vode ili kada se voda pojavi na ulici. Ovako, dispečer često vidi kvar na ekranu prije nego što iko ostane bez vode, što omogućava bržu intervenciju i stabilnije vodosnabdijevanje. Dakle, na ovakav način se značajno smanjuju gubici na mreži”, navode oni.

    Automatsko upravljanje pumpama i kontrola kvaliteta vode

    Kako dodaju, pumpe se automatski pale i gase na osnovu nivoa vode u rezervoarima, čime se štedi električna energija i sprečava prelivanje.

    “SCADA kontinuirano prati rezidualni hlor i zamućenost te tako garantuje da je voda bezbjedna za piće u svakom trenutku. Čuva istoriju svih pritisaka i protoka, što je ključno za planiranje budućih proširenja mreže ili analizu kvarova”, dodaju oni.

  • Tramp najavio smirivanje rata

    Tramp najavio smirivanje rata

    Američki predsjednik Donald Tramp u četvrtak je naznačio da će rat s Iranom “uskoro završiti”, pohvalivši američku vojsku zbog “nevjerovatan posao”, dok rat između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela ulazi u svoj 21. dan.

    Govoreći u Ovalnoj kancelariji tokom sastanka s japanskom premijerkom Sanaeom Takaiči, Tramp je objasnio da je savjetovao izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da ne ponavlja vrstu napada koju je Izrael izveo na veliko iransko gasno polje.

    Ipak, nije precizirao je li prethodno znao za izraelski napad ili ga je unaprijed odobrio.

    Ranije je Tramp primijetio da Vašington “nije znao ništa o ovom konkretnom napadu”. Napad na iransko gasno polje Južni Pars podstakao je iranske vazdušne napade na energetsku infrastrukturu u Kataru i širom Bliskog istoka, što predstavlja jednu od najznačajnijih eskalacija u tekućem sukobu.

    “Rekao sam mu, nemoj to raditi, i on to neće učiniti”, utvrdio je Tramp.

    Tri izraelska zvaničnika, koji su razgovarali s “Reutersom” pod uslovom anonimnosti, opisali su Trampove komentare na društvenim mrežama kao neiznenađujuće.

    Uporedili su odgovor s ranijim izraelskim napadima na skladišta goriva u Iranu prije nekoliko sedmica. Nakon tih napada, šef Pentagona Pit Hegset pojasnio je da “u tom konkretnom slučaju to nisu bili naši napadi”.

    Iranski protivnapadi nanijeli su veliku štetu najvećem svjetskom gasnom postrojenju u Kataru, ciljali su na rafineriju u Saudijskoj Arabiji i prisilili Ujedinjene Arapske Emirate da obustave rad plinskih postrojenja, prenosi “Shafaq“.

  • Noć eskalacije: Rakete iznad Jerusalema i Teherana, region u plamenu

    Noć eskalacije: Rakete iznad Jerusalema i Teherana, region u plamenu

    Izrael je tokom noći izveo nove vazdušne udare na Teheran, dok je Iran odgovorio lansiranjem projektila prema Izraelu, a sukob se istovremeno proširio na čitav Zaliv nizom napada dronovima i raketama.

    Eksplozije su odjekivale iznad Jerusalema i u iranskoj prijestonici, dok analitičari upozoravaju na ozbiljnu eskalaciju i moguće dugotrajne globalne posljedice.

    Izrael i Iran nastavili su razmjenu napada, dok se sukob ubrzano širi na širi region Bliskog istoka.

    Sukob se širi na cijeli Zaliv

    Sukob je u posljednjim satima dobio regionalnu dimenziju. Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Saudijska Arabija i Bahrein prijavili su napade projektilima i dronovima, a aktivirani su i sistemi protivvazdušne odbrane. U Bahreinu su sirene natjerale stanovništvo u skloništa, dok je šrapnel izazvao požar u skladištu.

    Tokom noći Iran je lansirao više projektila prema Izraelu, a iznad Jerusalema su se čule snažne detonacije presretanja. Izraelska vojska potvrdila je da je identifikovala više projektila, uključujući i one sa kasetnim bojevim glavama, ali zasad nema izvještaja o žrtvama.

    Istovremeno, izraelski napadi na Teheran nastavljeni su i tokom noći, dok iranski mediji navode da je glavni grad ponovo bio meta bombardovanja, upravo u vrijeme kada se u zemlji obilježava Nowruz, persijska Nova godina.

    Iran pod pritiskom, Izrael najavljuje nastavak operacija

    Iran je, prema ocjenama zapadnih zvaničnika i vojnih analitičara, pod sve većim pritiskom, dok izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da su ključni vojni kapaciteti Teherana „desetkovani“. Bivši komandant NATO Vesli Klark ocijenio je da se Iran trenutno nalazi u „bezizlaznoj situaciji“.

    Netanyahu je na vanrednoj konferenciji za medije poručio da Izrael ima tri ključna cilja: uništenje iranskog nuklearnog programa, eliminaciju balističkih projektila i stvaranje uslova za promjene unutar Irana. Naglasio je i da će operacije trajati „koliko god bude potrebno“, uz snažnu podršku Sjedinjenih Američkih Država.

    Istovremeno, potvrđeno je da je Izrael na zahtjev predsjednika Donalda Trumpa privremeno odgodio nove napade na iranska gasna polja, što ukazuje na pokušaje da se spriječi dodatna destabilizacija energetskog tržišta.

    Energetsko tržište na udaru

    Rat već ima ozbiljne globalne ekonomske posljedice. Cijene nafte naglo su porasle, a zatvaranje Hormuškog moreuza i napadi na energetsku infrastrukturu doveli su do poremećaja u snabdijevanju.

    Američki ministar finansija Scott Bessent najavio je mogućnost ukidanja sankcija na dio iranske nafte kako bi se stabilizovalo tržište.

    Napadi su već pogodili ključne energetske objekte. Katar procjenjuje da će šteta na postrojenju za ukapljeni prirodni gas smanjiti proizvodnju za 17 odsto u narednih pet godina, uz gubitke od oko 20 milijardi dolara godišnje.

    Globalne posljedice i rast tenzija

    Evropa takođe osjeća posljedice sukoba. Berze su u padu, cijene energije rastu, a Evropska komisija najavljuje hitne mjere za ublažavanje udara na potrošače, uključujući smanjenje poreza na električnu energiju.

    U međuvremenu, diplomatske tenzije rastu. Više svjetskih sila, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Japan, izrazile su spremnost da osiguraju bezbjedan prolaz kroz Hormuški moreuz, jednu od ključnih tačaka globalne trgovine energentima.

    Dok rat ulazi u novu, opasniju fazu, procjene ukazuju da bi sukob mogao potrajati, uz sve veći rizik od šire regionalne destabilizacije i dugoročnih posljedica po globalno tržište energije i bezbjednost.

  • Proljeće počinje danas u 15 časova i 46 minuta

    Proljeće počinje danas u 15 časova i 46 minuta

    Proljeće počinje danas u 15.46 časova.

    Astronomsko društvo “Ruđer Bošković” saopštilo je da za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti u isto vrijeme počinje jesen.

    Na dan proljećne ravnodnevice obdanica i noć nisu jednake dužine, jer Zemljina atmosfera prividno uzdiže Sunce iznad horizonta.

  • Cijena nafte bi mogla da pređe 180 dolara?

    Cijena nafte bi mogla da pređe 180 dolara?

    Zvaničnici u Saudijskoj Arabiji vjeruju da bi cijena nafte mogla da poraste na 180 dolara po barelu ukoliko poremećaji u Ormuskom moreuzu potraju do kraja aprila, objavio je list Volstrit džornal, pozivajući se na više neimenovanih izvora.

    Cijene nafte značajno osciliraju od početka rata 28. februara, a cijena nafte marke Brent nakratko se približila 119 dolara po barelu prije nego što je ponovo pala, prenijela je Al DŽazira.

    Stručnjak za spoljnu politiku Saudijske Arabije Umer Karim rekao je da smatra da je cijena od najmanje 150 dolara po barelu moguća, u zavisnosti od razvoja sukoba.

    – Ako ovi terminali u Crvenom moru budu napadnuti – ako postoji bilo kakva prepreka u Crvenom moru, mislim da je sve iznad 150 dolara sasvim moguće – rekao je Karim, dodajući da je to trenutno jedina održiva veza između Evrope i Azije.

    Saudijska Arabija je do sada nastavila izvoz nafte zahvaljujući postrojenjima u luci Јanbu u Crvenom moru, udaljenoj više od 1.000 kilometara od Zaliva.

    Analitičari, međutim, upozoravaju da bi luka mogla da postane potencijalna meta, jer su energetska postrojenja širom Zaliva u ranijim napadima gađali i Iran i Izrael.

  • Muslimani obilježavaju Ramazanski bajram

    Muslimani obilježavaju Ramazanski bajram

    Muslimani u BiH i širom svijeta danas obilježavaju Ramazanski bajram.

    Centralna bajramska svečanost je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje vjersku službu predvodi poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović.

    Vjerska služba počinje u 6.29 časova.

    I muslimani u Banjaluci okupili su se u Ferhadiji na službi.

    Ramazanski bajram je praznik kojim se obilježava kraj posta i označava kraj mjeseca ramazana.

  • Mljekari u Srpskoj pred kolapsom, mnogi razmišljaju o gašenju

    Mljekari u Srpskoj pred kolapsom, mnogi razmišljaju o gašenju

    Tmurni oblaci nadvili su se nad mljekarstvom i farmerima u Republici Srpskoj, a čašu je prelio, kako navode, izostanak podrške nadležnih institucija.

    Posljednji podsticaji su im isplaćeni za oktobar, i to prije tri mjeseca, ističe za “Nezavisne novine” Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske.

    Navodi da je loša situacija na nivou BiH, ali da je to posebno izraženo u Srpskoj.

    “Za ova dva mjeseca oko 1,5 miliona litara mlijeka manje je otkupljeno od strane ‘Mlijekoprodukta’ Kozarska Dubica. Situacija je dodatno pogoršana, jer su posljednje informacije da ‘Mlijekoprodukt’ ne smanjuje zalihe, već su se čak, jer je post, one podigle”, kaže Arsenić.

    Uz sve to, kako kaže, postoji mogućnost da dođe do urušavanja cijena mlijeka, jer ni svjetski trendovi ne idu na ruku.

    “Čašu je prelio izostanak podrške nadležnih, odnosno Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. Ne samo da je izostala podrška koja je prijeko potrebna za opstanak, već je izostala bilo kakva vrsta razumijevanja. Ni u jednoj izjavi Ministarstva nismo osjetili podršku na koji način možemo ovo da prevaziđemo. Rekao bih da su nas pustili niz vodu”, poručuje Arsenić.

    Napominje da je stanje više nego alarmantno.

    “Mi smo praktično pred nokautom. Mnogi razmišljaju o gašenju. Uvijek smo imali teške situacije, ali smo se izborili, no sada i ja, kao predsjednik Udruženja, počinjem gubiti nadu”, poručuje on.

    Podsjetimo, premija za proizvedeno i prodato kravlje mlijeko povećana je početkom ove godine za svega dva feninga, odnosno sa 0,28 KM na 0,3 KM po litru.

    Premijer Savo Minić je u srijedu, na sjednici Narodne skupštine RS, na pitanje Mladena Ilića, narodnog poslanika SNSD-a, komentarisao šta su Ministarstvo i Vlada uradila u vezi s pitanjem stanja u mljekarstvu te šta je do sada preduzeto.

    “Imali smo problem koji se odnosio na ogromne zalihe mlijeka, i tada smo sjeli s mljekarima i dogovarali da jedan dio mjera, koji se odnosio na nabavku priplodnih junica i svega što bi povećalo broj muznih grla, u momentu kada nam ne treba povećanje količine mlijeka na godišnjem nivou, prebacimo na podsticaj po litru i po grlu”, rekao je Minić.

    Naveo je da će u Pravilniku o kapitalnim ulaganjima, koji se privodi kraju, biti definisano povećanje premije, što će omogućiti da se sačuva onaj “dio mljekarstva koji mora ostati zdrav”, te da se ne ide u progresiju povećanja ni litara niti mliječnosti.

    Poručio je da će nastaviti pratiti situaciju u tom sektoru.

    Ilićeva sugestija je bila da se u sektoru mljekarstva razdvoje dvije kategorije.

    “Prva kategorija su ljudi koji imaju kompanije, a njihova proizvodnja je visoka i u dobroj mjeri snabdijeva Republiku Srpsku. No, posebno treba obratiti pažnju na veliki broj naših domaćina kojih je mnogo, imaju svoja gazdinstava, i broje desetine grla”, rekao je Ilić.

  • Iza “medicinskog Oskara”: Priča o radu, odricanju i uspjehu doc. dr Jelene Petković-Dabić (INTERVJU/VIDEO)

    Iza “medicinskog Oskara”: Priča o radu, odricanju i uspjehu doc. dr Jelene Petković-Dabić (INTERVJU/VIDEO)

    Jelena Petković-Dabić iz Banjaluke je doc. dr čiji je rad prepoznat i nagrađen prestižnim priznanjem poznatim kao “medicinski Oskar”. Njena posvećenost pacijentima, stručnost i upornost izdvojili su je kao jedno od najznačajnijih imena u savremenoj medicini regiona.

    Kažite nam kako ste reagovali kada ste saznali da ste dobitnica “medicinskog Oskara”?

    Moram priznati da sam bila vrlo iznenađena. Ne mogu reći da se nisam nadala, ali baš da sam očekivala – i nisam, s obzirom na konkurenciju kakva je bila tog četvrtka u Ljubljani, kada se sve i dešavalo, odnosno na svečanoj ceremoniji dodjele nagrada. Kada su prozvali moje ime i kada je jedan od članova žirija, odnosno stručnog komiteta koji je dodjeljivao nagrade, izgovorio moje ime – bila sam jako uzbuđena, priznajem, ali i veoma srećna, naravno.

    Za koji konkretan rad ili doprinos ste dobili ovu nagradu?

    Rad je objavljen u međunarodnom časopisu visokog značaja. Radi se o stručnom radu koji se odnosio na pacijente oboljele od psorijaze i dijabetesa. Objavljen je u januaru 2025. godine u časopisu sa impakt faktorom 4,8. Nosilac istraživanja bio je UKC Republike Srpske zajedno sa Medicinskim fakultetom u Banjoj Luci. Na ta dva mjesta smo prikupljali podatke i vršili istraživanje.

    Rad je do sada citiran više od 30 puta od strane naučnika iz cijelog svijeta, što govori o njegovom kvalitetu i značaju. Istraživanje je obuhvatilo 31 pacijenta oboljelog od teškog oblika psorijaze, koji su ujedno imali dijabetes tip 2 i bili gojazni.

    Pacijente smo podijelili u dvije grupe. Jedna grupa je primala lijek Ozempic, koji se koristi za liječenje dijabetesa, dok je druga grupa bila kontrolna i primala standardnu terapiju. Praćenje pacijenata trajalo je tri mjeseca, nakon čega smo došli do rezultata.

    Iako je praćenje trajalo tri mjeseca, cijelo istraživanje je trajalo gotovo tri godine, zbog prikupljanja dozvola, saglasnosti etičkih odbora, kao i prikupljanja i praćenja pacijenata. Nakon toga slijedila je statistička obrada podataka i pisanje rada, koje je trajalo gotovo godinu dana. Bio je to dug proces, ali vrijedan, jer smo došli do značajnih rezultata.

    Šta za Vas lično znači ovo priznanje?

    Za mene lično znači izuzetno mnogo. To je potvrda da se trud i rad isplate. Sve vrijeme koje sam uložila, gotovo tri godine, mogla sam posvetiti porodici ili slobodnom vremenu, ali sada vidim da je vrijedilo, jer je moj rad prepoznat i nagrađen.

    Kada ste odlučili da medicina bude Vaš životni poziv?

    Još u srednjoj školi. Veliki uticaj imao je moj pokojni otac, koji je često govorio: „Doktor je uvijek doktor.“ Medicina je oduvijek bila poziv vrijedan poštovanja i humanosti.

    Ko Vas je najviše inspirisao tokom profesionalnog puta?

    Veliku ulogu imala je moja mentorka tokom specijalizacije. Ona mi je približila dermatovenerologiju i pokazala koliko ovaj posao može biti zahtjevan, ali i ispunjavajući.

    Kako izgleda Vaš radni dan?

    Ustajem u 5:30. Radim na Klinici za kožne i polne bolesti u UKC-u Republike Srpske u Banjoj Luci. Radni dan uključuje rad sa ambulantnim i hospitalizovanim pacijentima. Nakon toga radim kao docent na Medicinskom fakultetu, gdje držim predavanja i vježbe, uključujući i nastavu na engleskom jeziku za strane studente. Takođe sam predsjednik Udruženja doktora za kožne i polne bolesti u BiH, gdje organizujemo edukacije i projekte, poput besplatnih pregleda za akne. Nakon toga radim i u privatnoj ambulanti. Uz sve to, najvažnija uloga mi je uloga majke i supruge.

    Koji su najveći izazovi sa kojima se ljekari danas suočavaju?

    Jedan od najvećih izazova je usklađivanje kliničkog rada i naučno-istraživačkog rada. Takođe, nedostatak finansijske podrške za istraživanja predstavlja veliki problem u našoj zemlji.

    Koliko je važna kontinuirana edukacija u medicini?

    Izuzetno je važna. Upravo zbog toga organizujemo kongrese, radionice i stručne skupove kako bismo omogućili stalno usavršavanje ljekara.

    Šta biste poručili mladima koji žele da se bave medicinom?

    Medicina nije samo posao – ona je način života. Zahtijeva puno odricanja, ali donosi ogromno zadovoljstvo kada pomognete pacijentu.

    Šta Vas pokreće kada naiđete na prepreke?

    Podrška porodice. Kada imate stabilnu podršku, nijedna prepreka nije nepremostiva.

    Koji su Vaši planovi nakon ovog priznanja?

    Moram priznati da nastavljamo sa našim naučno-istraživačkim radom. Završili smo još jedno istraživanje i upravo pripremamo rezultate za objavu u istom časopisu, ali kao novi rad. Pacijente smo pratili duže od godinu dana. To se jednostavno nadovezuje jedno na drugo – kada završite jedan rad, prirodno je da započnete sljedeći. Tu su i posjete raznim kongresima, kao i predavanja. Učestvovaćemo kao predavači na Kongresu dermatovenerologa Slovenije, kao i na Kongresu dermatovenerologa u Makedoniji ove godine. Takođe organizujemo naš stručni, međunarodni skup dermatologa na Jahorini. Stalno je nešto novo u planu, stalno se ide dalje. Nadam se samo da ćemo imati snage da taj kontinuitet održimo i u narednim godinama.

    Novinar: Marijana Bogdanović