Autor: m88bogdanovic

Izmjene Ustava FBiH koje je nametnuo Kristijan Šmit prvi put omogućavaju da se održe prijevremeni izbori ukoliko Vlada Federacije ne bude imenovana u predviđenim rokovima.

Kristijan Šmit je, između ostalih izmjena, uspostavio i mogućnost održavanja prijevremenih izbora ukoliko rukovodstvo FBiH ne imenuje mandatara za premijera Federacije.

Naime, procedura za imenovanje Vlade Federacije BiH prema članu 5. Ustava BiH je sljedeća:

Predsjednik FBiH nakon konsultacija sa predsjedavajućim i potpredsjedavajućim oba doma, predsjednicima klubova i potpredsjednicima Federacije, određuje mandatara za sastav Vlade koji ima vjerodostojne šanse da dobije podršku u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije.

Mandatar je u roku od 15 dana dužan izvijestiti predsjednika o formiranju Vlade koju bi, ukoliko je bude imenovao predsjednik Federacije uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, mogla podržati većina u Predstavničkom domu.

Ukoliko predsjednik FBiH ne dobije saglasnost oba potpredsjednika, Ustav daje dodatni rok od 30 dana da se ponovi prvobitni postupak.

Ako ni nakon isteka ovih 30 dana predsjednik ne uspije dobiti saglasnost oba potpredsjednika za imenovanje mandatara, dolazi se u novu fazu.

U ovoj fazi predsjednik može predložiti mandatara uz saglasnost samo jednog od potpredsjednika. Ovako predložena Vlada smatra se izabranom ukoliko bude potvrđena većinom glasova u Predstavničkom domu, a potom većinom glasova u Domu naroda, pod uslovom da glasovi protiv ne uključuju tri petine ili više delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda.

U suštini, to znači da ukoliko, na primjer, potpredsjednik iz reda srpskog naroda ne da saglasnost za imenovanje vlade i zatim ovu vladu ne podrži 10 delegata u Klubu Srba u Domu naroda Federacije BiH, ona neće biti imenovana.

Ustav dalje predviđa da predsjednik Federacije BiH uz saglasnost oba potpredsjednika ponovi proceduru. Ukoliko ne dobije saglasnost, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da će se Parlament Federacije BiH i kantonalne skupštine smatrati raspuštenim.

Nakon toga bi bili organizovani prijevremeni izbori i uslijedilo bi ponovno uspostavljanje domova naroda i izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, piše Kliks.

Republika Srpska jednoglasno osuđuje brutalne terorističke napade izvršene na Izrael prije tri godine i potpuno je solidarna sa žrtvama, preživjelim i svim nevinim porodica na koje je uticalo to nasilje, poručio je predsjednik Milorad Dodik.

Dodik je u pismu izraelskom ministru spoljnih poslova Gideonu Saru naveo da od 7. oktobra 2023. godine Republika Srpska podržava pravo Države Izrael da se brani, kao i sve globalne inicijative protiv terorizma.

– Uvaženi gospodine Gideone Sare, sa velikom saosjećajnošću sa narodom i institucijama Države Izrael sjećamo se užasnog terorističkog napada u kojem je, nažalost, stradalo toliko nevinih ljudi i u kojima su mnogi zarobljeni – istakao je Dodik.

Palata Republike u Banjaluci sinoć je bila osvijetljena u znak sjećanja na izraelske žrtve i solidarnosti sa izraelskim narodom povodom tri godine od terorističkog napada Hamasa na Izrael.

Hamas je 7. oktobra 2023. godine izvršio upad i raketni napad na izraelsku teritoriju. Tada je ubijeno oko 1.200 ljudi u Izraelu, a militanti Hamasa oteli su više od 250 Izraelaca.