Autor: m88bogdanovic

  • Hoće li Lidl u BiH imati cijene kao u Hrvatskoj ili Srbiji?

    Hoće li Lidl u BiH imati cijene kao u Hrvatskoj ili Srbiji?

    Dolazak njemačkog trgovačkog lanca Lidl u Bosnu i Hercegovinu jedna je od najčešćih tema među potrošačima. Gotovo svaka vijest o izgradnji novih objekata ili logističkog centra prati isto pitanje – da li će cijene biti iste kao u Hrvatskoj, Srbiji ili Sloveniji?

    Kratak odgovor glasi: neće.

    To, međutim, ne znači da Lidl neće biti jeftiniji od dijela konkurencije. Naprotiv, upravo njegov poslovni model mogao bi izvršiti najveći pritisak na cijene hrane u BiH u posljednjih nekoliko godina.

    Lidl ne pravi isti cjenovnik za sve zemlje

    Iako posluje u više od 30 država, Lidl nema jedinstven evropski cjenovnik.

    Kompanija koristi centralizovanu nabavku za veliki broj proizvoda, posebno za svoje privatne robne marke, ali se konačne cijene formiraju za svako tržište posebno.

    Na cijenu jednog proizvoda utiču brojni faktori:

    • PDV;
    • transport i logistika;
    • troškovi skladištenja;
    • plate zaposlenih;
    • zakup poslovnog prostora;
    • cijena električne energije;
    • konkurencija;
    • kupovna moć stanovništva.

    Zbog toga isti proizvod u Lidlu može imati različitu cijenu u Njemačkoj, Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji ili budućim prodavnicama u BiH.

    Zašto bi Lidl ipak mogao biti jeftiniji

    Najveća prednost Lidla nije što prodaje iste proizvode jeftinije od svih ostalih, već što veliki dio asortimana čine njegove privatne robne marke.

    Takve proizvode kompanija naručuje u ogromnim količinama za više evropskih tržišta, što joj omogućava niže nabavne cijene.

    Osim toga, Lidl posluje sa znatno manjim brojem artikala nego klasični hipermarketi, ima jednostavnije uređenje prodavnica i niže operativne troškove.

    Sve to ostavlja više prostora za niže maloprodajne cijene.

    Hoće li cijene biti kao u Hrvatskoj?

    To je vjerovatno najveća zabluda među kupcima.

    Mnogi građani BiH koji kupuju u Hrvatskoj ili Srbiji očekuju da će identične cijene vidjeti i u domaćim Lidl prodavnicama.

    Međutim, trgovci gotovo nikada ne kopiraju cjenovnike između država.

    Razlog je jednostavan – svaka zemlja ima različite poreze, različite troškove poslovanja i drugačiju konkurenciju.

    Pojedini proizvodi mogli bi biti gotovo identični cijenama u Hrvatskoj ili Srbiji, naročito tokom akcijskih prodaja ili kod privatnih robnih marki, ali kompletan asortiman gotovo sigurno neće.

    BiH je posebno tržište

    Bosna i Hercegovina ima nekoliko specifičnosti.

    S jedne strane riječ je o relativno malom tržištu od oko 3,2 miliona stanovnika, sa izraženom osjetljivošću kupaca na cijene.

    S druge strane, domaće tržište karakterišu brojni trgovački lanci koji već godinama vode intenzivnu borbu za kupce kroz akcije i sedmična sniženja.

    Upravo zbog toga Lidl će vjerovatno pokušati da se pozicionira agresivnim cijenama na proizvodima koji privlače najveći broj kupaca.

    Šta bi moglo biti najjeftinije

    Ako se bude slijedio model iz drugih evropskih zemalja, najveće šanse za niže cijene imaju:

    • mliječni proizvodi privatnih robnih marki;
    • brašno, šećer, ulje i tjestenina;
    • konzervirana hrana;
    • smrznuti proizvodi;
    • sredstva za čišćenje;
    • kozmetika i kućna hemija;
    • sezonski neprehrambeni proizvodi.

    Gdje se ne očekuju velika pojeftinjenja

    Kod pojedinih kategorija razlike vjerovatno neće biti velike.

    To se prije svega odnosi na:

    • svježe meso;
    • voće i povrće;
    • proizvode domaćih dobavljača;
    • poznate međunarodne brendove;
    • robu sa kratkim rokom trajanja.

    Kod ovih proizvoda lokalni troškovi nabavke i distribucije imaju mnogo veći uticaj na konačnu cijenu.

    Najveći efekat možda neće biti Lidlove cijene

    Ekonomisti često ističu da najveća promjena neće biti u tome što će Lidl ponuditi nekoliko desetina proizvoda po nižim cijenama.

    Mnogo važnije moglo bi biti ono što će uraditi konkurencija.

    Iskustva iz više evropskih zemalja pokazuju da dolazak velikog diskontera često tjera ostale trgovačke lance da povećaju broj akcija, smanje marže na pojedinim proizvodima i agresivnije se bore za kupce.

    Drugim riječima, čak i građani koji nikada ne budu kupovali u Lidlu mogli bi osjetiti posljedice njegovog dolaska kroz niže cijene u drugim marketima.

    Šta se može očekivati na otvaranju

    Na osnovu iskustava iz drugih zemalja, realno je očekivati da Lidl prve sedmice poslovanja u BiH ponudi veliki broj promotivnih akcija.

    Takva strategija uobičajena je prilikom ulaska na novo tržište jer kompanija želi da privuče što veći broj kupaca i predstavi svoje privatne robne marke.

    Poslije početnog perioda cijene se uglavnom stabilizuju i prilagođavaju uslovima domaćeg tržišta.

    Cijene neće biti iste, ali bi tržište moglo postati jeftinije

    Iako je prerano govoriti o konkretnim cijenama, jedno je gotovo sigurno – Lidl neće jednostavno prepisati cjenovnike iz Hrvatske, Srbije ili Slovenije.

    Međutim, zahvaljujući svom poslovnom modelu, velikoj nabavnoj moći i privatnim robnim markama, mogao bi postati jedan od najagresivnijih igrača na tržištu BiH.

    Podsjetimo, prema ranijim najavama, prve Lidl prodavnice u Bosni i Hercegovini trebalo bi da budu otvorene krajem ove ili početkom naredne godine, iako zvaničan datum početka rada još nije potvrđen.

  • Cijene na banjalučkoj Tržnici: Kilogram grožđa 15 KM, boranija 10 KM

    Cijene na banjalučkoj Tržnici: Kilogram grožđa 15 KM, boranija 10 KM

    Na banjalučkoj Tržnici ponuda voća i povrća je raznovrsna, a cijene se razlikuju u zavisnosti od vrste i kvaliteta proizvoda.

    Među skupljim namirnicama izdvajaju se crno grožđe, koje se prodaje od 13 do 15 KM po kilogramu, suve šljive od 10 do 12 KM, te bijeli luk od 10 do 12 KM.

    Koliko košta povrće na Tržnici?

    Kada je riječ o povrću, boranija košta od 8 do 10 KM, mladi luk od 8 do 10 KM, dok se pasulj prodaje po cijeni od 7 do 13 KM. Blitva je od 5 do 6 KM, karfiol od 5 do 6 KM, a zelena salata oko 5 KM, prenosi Glas Srpske.

    Od svježeg povrća najpristupačniji su mladi kupus, krastavac i tikvice, čije se cijene kreću od 1,5 do 2,5 KM, dok se mladi krompir i obični krompir prodaju od 1,5 do 2 KM.

    Paradajz košta od 3 do 5 KM, paprika od 2 do 4 KM, a mrkva od 2,5 do 4 KM.

    Cijene sezonskog voća?

    Na dijelu sa voćem jabuke se mogu naći od 2 do 3,5 KM, banane od 3 do 3,5 KM, kruške oko 4 KM, a breskve od 4 do 5 KM.

    Limun se prodaje od 4,5 do 5,5 KM, dok su kajsije od 5 do 7 KM, a jagode od 7 do 9 KM.

    Trešnje su ove sedmice od 5 do 7 KM po kilogramu, dok se cijena sezonskog voća i povrća i dalje mijenja u zavisnosti od ponude, vremenskih uslova i potražnje kupaca.

  • Zemljotres kod Ribnika

    Zemljotres kod Ribnika

    Zemljotres jačine tri stepena po Rihterovoj skali registrovan je jutros kod Ribnika, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod Republike Srpske.

    – Dana 08. juna 2026. godine, mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske lociran je zemljotres u 05.57 časova po lokalnom vremenu, sa magnitudom tri Rihtera i procijenjenim intenzitetom u epicentralnoj zoni od četiri stepena Merkalijeve skale, sa epicentrom oko 10 kilometara jugozapadno od Ribnika – ističe se u saopštenju,

    Dodaju da zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni.

  • Cijene nafte skočile nakon američkih udara na Iran

    Cijene nafte skočile nakon američkih udara na Iran

    Cijene nafte skočile su za skoro tri odsto nakon što su Sjedinene Američke Države pokrenule udare na Iran koji su uslijedili poslije saopštenja da je Teheran napao tri broda u Ormuskom moreuzu.

    Cijena sirove nafte Brent, koja važi za međunarodni standard, skočila je za 2,6 odsto na 76,09 dolara po barelu rano jutros, dok je cijena američke referentne sirove nafte takođe porasla za 2,6 odsto na 72,25 dolara po barelu, prenosi AP i podsjeća da su cijene nedavno pale na nivoe na kojima su bile prije početka rata sa Iranom krajem februara.

    Kada je riječ o promjenama u vrijednosti svjetskih valuta, američki dolar je porastao na 162,38 japanskih jena, a evro je ostao nepromijenjen na 1,1414 dolara.

  • Američki udari potresli Iran: Region na ivici nove eskalacije

    Američki udari potresli Iran: Region na ivici nove eskalacije

    Sjedinjene Američke Države izvele su novi talas vojnih udara na ciljeve u Iranu nakon što su tri komercijalna broda napadnuta u Ormuskom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i gasa.

    Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su napadi bili odgovor na, kako tvrdi Vašington, iranske napade na trgovačke brodove koji su plovili kroz međunarodni plovni put, ističući da će Teheran snositi “visoku cijenu” za ugrožavanje slobode plovidbe.

    Prema američkim zvaničnicima, pogođeno je više od 80 vojnih ciljeva, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, radare, protivbrodske raketne položaje i objekte Iranske revolucionarne garde.

    Iranski državni mediji javili su da je tokom noći odjeknulo više eksplozija na ostrvu Kešm, u gradu Sirik i u velikoj luci Bandar Abas, dok za sada nema zvaničnih podataka o eventualnim žrtvama ili razmjerama materijalne štete.

    Istovremeno, američke vlasti ukinule su privremenu dozvolu koja je Iranu omogućavala izvoz sirove nafte, čime je dodatno pojačan ekonomski pritisak na Teheran usred pregovora o trajnom sporazumu između dvije zemlje.

    Iran zaprijetio odmazdom, Katar optužio Teheran

    Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je, kao odgovor na američke udare, raketama i dronovima gađala desetine američkih vojnih objekata u Bahreinu i Kuvajtu, navodeći da je pogođeno 85 ciljeva, kao i da je oboren američki dron MQ-9.

    Iransko Ministarstvo spoljnih poslova optužilo je Vašington da je prekršio memorandum o razumijevanju postignut prošlog mjeseca i upozorilo da će preduzeti “odlučne mjere” radi zaštite nacionalne bezbjednosti i svojih interesa.

    Dodatne tenzije izazvao je napad na tri trgovačka broda u blizini Omana, među kojima je bio i katarski LNG tanker “Al-Rekayyat”. Katar je za napad direktno okrivio Iran, ocijenivši da je riječ o neprihvatljivom udaru na međunarodnu pomorsku plovidbu, dok je Teheran odbacio optužbe kao neosnovane.

    Obnovljeni sukobi doveli su do rasta cijena nafte za više od dva odsto, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla ozbiljno ugroziti snabdijevanje svjetskog tržišta energentima i dodatno narušiti krhko primirje između SAD i Irana, prenosi “HurriyetDailyNews“.

  • Klimatski fenomen prijeti svijetu: Dolazi ekstremni El Ninjo

    Klimatski fenomen prijeti svijetu: Dolazi ekstremni El Ninjo

    ​Klimatski stručnjaci upozoravaju da se svijet suočava s mogućnošću jednog od najsnažnijih fenomena El Ninjo u istoriji mjerenja, što bi moglo izazvati ekstremne vremenske prilike širom planete.

    Prema najnovijim prognozama Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), ovogodišnji El Ninjo mogao bi biti najjači otkako se vodi moderna evidencija, uz ozbiljne posljedice po klimu, poljoprivredu i globalnu ekonomiju.

    El Ninjo predstavlja prirodni klimatski fenomen koji nastaje usljed zagrijavanja površinskih voda u centralnom i istočnom dijelu tropskog Tihog okeana.

    Takve promjene remete uobičajene obrasce vjetrova, padavina i atmosferskog pritiska, zbog čega pojedini dijelovi svijeta ostaju bez kiše, dok druge pogađaju obilne padavine i razorne poplave.

    Iako se javlja u prosjeku svakih dvije do sedam godina, naučnici upozoravaju da klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem dodatno pojačavaju njegove efekte.

    Prognoze kakve nisu viđene više od tri decenije

    Tim Stokdejl, vodeći stručnjak za El Ninjo iz ECMWF-a, izjavio je da su ovogodišnje prognoze bez presedana.

    Kako je naveo, svi vodeći klimatski modeli izuzetno su usklađeni i ukazuju na razvoj “ekstremnog” El Ninja, što nije zabilježeno tokom više od 30 godina njegovog praćenja.

    „Nikada nismo imali prognozu El Ninja koja je bila toliko snažna i toliko dosljedna u svim klimatskim modelima.

    Bilo bi veliko iznenađenje kada ovaj događaj ne bi oborio dosadašnje rekorde“, rekao je Stokdejl.

    Vrhunac ovog klimatskog fenomena obično se očekuje između novembra i februara, ali njegove posljedice često se osjećaju mjesecima nakon toga.

    Naučnici podsjećaju da je prethodni snažni El Ninjo, zajedno s globalnim zagrijavanjem, doprinio tome da 2024. godina bude najtoplija otkako postoje instrumentalna mjerenja.

    Posljedice će osjetiti gotovo cijeli svijet

    Najveći rizici očekuju se u Aziji, gdje bi Indija mogla ostati bez dovoljno monsunskih kiša, što bi ugrozilo proizvodnju hrane i vodosnabdijevanje miliona ljudi.

    Australija se priprema za češće toplotne talase i razorne šumske požare, dok veliki dijelovi Afrike već bilježe ozbiljne suše koje bi mogle dodatno pogoršati humanitarnu situaciju.

    Istovremeno, obale Perua i Ekvadora suočavaju se s povećanim rizikom od poplava i klizišta, dok sjeverni Brazil strahuje od novih velikih požara u Amazonskoj prašumi usljed dugotrajne suše.

    Zbog mogućih posljedica, agencije Ujedinjenih nacija već su pozvale države da ubrzaju pripreme i obezbijede dodatna sredstva za zaštitu najugroženijih zajednica.

    Brojne zemlje izrađuju planove za pomoć poljoprivrednicima i prilagođavanje ekstremnim vremenskim uslovima, dok klimatolozi upozoravaju da bi naredni mjeseci mogli označiti početak jedne od najnestabilnijih klimatskih faza u savremenoj istoriji, navodi VOE.

  • Broj poginulih u zemljotresima u Venecueli povećao se na 3.685

    Broj poginulih u zemljotresima u Venecueli povećao se na 3.685

    Broj poginulih u zemljotresima u Venecueli povećao se na 3.685, saopštilo je Ministarstvo informisanja te zemlje.

    Gotovo 18.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom nakon zemljotresa, saopštile su vlasti, prenio je Rojters.

    Predsjednik parlamenta Venecuele Horhe Rodrigez saopštio je da je povrijeđeno 16.740 ljudi, dok je 17.854 raseljeno i smješteno u privremene prihvatne centre.

    Zemljotresi jačine 7,2 i 7,5 stepeni Rihterove skale dogodili su se 24. juna u razmaku od 39 sekundi i najteže su pogodili prestonicu Karakas i priobalno područje La Gvaira.

  • Od danas na snazi pravilnik koji se odnosi na povrat PDV-a na prvu nekretninu

    Od danas na snazi pravilnik koji se odnosi na povrat PDV-a na prvu nekretninu

    Pravilnik o primjeni Zakona o PDV-u, koji se odnosi na kupovinu prve nekretnine, danas stupa na snagu, kada će moći da se podnesu i zahtjevi za povrat PDV-a na kupovinu nekretnine.

    Pravo na povrat PDV-a ima punoljetno lice državljanin BiH sa stalnim mjestom prebivališta u BiH, a predmet povrata su novoizgrađeni stan ili nabavljena kuća koji su bili predmet oporezivanja.

    Zahtjevi se podnose prema mjestu prodavca nekretnina, u regionalnim centrima UIO u Banjaluci, Sarajevu, Tuzli i Mostaru.

  • Izborne liste pred javnošću tek krajem avgusta, kampanja kreće 4. septembra

    Izborne liste pred javnošću tek krajem avgusta, kampanja kreće 4. septembra

    Nakon što je istekao rok za predaju kandidatskih lista, Centralna izborna komisija BiH do 23. jula izvršiće žrijeb za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkim listićima, a nakon toga, tačnije do 31. jula, i konačno ovjeriti kandidatske liste.

    Nakon toga, političke partije dužne su da podnesu liste za kompenzacione mandate do 5. avgusta, a konačne liste sa kandidatima biće dostupne javnosti do 20. avgusta. Tog 20. avgusta biće zaključen i centralni birački spisak, a do 27. avgusta biće i objavljen broj birača za svaku izbornu jedinicu.

    Do kraja jula biće određena i biračka mjesta, a do 19. septembra biće objavljene i lokacije biračkih mjesta određenih za glasanje.

    Birački odbori

    Kada je riječ o biračkim odborima, prema “izbornom kalendaru”, oni bi trebalo da budu imenovani najkasnije do 20. avgusta, a obuka članova biračkih odbora biće održana od 4. septembra do 24. septembra, izuzetno do 2. oktobra.

    Ovaj rok u vezi s biračkim odborima na prošlim izborima 2024. godine ozbiljno je probijen, a CIK je to učinio tek krajem septembra kada je imenovao 5.753 osoba za predsjednike biračkih odbora i 4.439 osoba za njihove zamjenike.

    Izborna kampanja

    Izborna kampanja, odnosno plaćeno političko oglašavanje za izbore koji se održavaju 4. oktobra, počeće mjesec dana ranije, tačnije od 4. septembra. U periodu od 2. oktobra u sedam časova pa do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno je objavljivanje rezultata ispitivanja javnog mnjenja. Zabrana medijskog izvještavanja o aktivnostima političkih subjekata počinje 3. oktobra u sedam časova i traje do zatvaranja biračkih mjesta, a svi učesnici u izbornom procesu odnosno mediji i političari, dužni su da poštuju izbornu tišinu koja počinje 3. oktobra ujutro u sedam časova i traje do zatvaranja biračkih mjesta.

    Izborni rezultati

    Objava preliminarnih nezvaničnih i nekompletnih rezultata opštih izbora biće na dan izbora, odnosno 4. oktobra u ponoć, zatim 5. i 6. oktobra u 12 i 19 časova, a od 7. oktobra do 10. oktobra svaki dan u 16 časova. Od 11. oktobra potvrđivanje rezultata biće svakih 48 sati. Konačno potvrđivanje rezultata opštih izbora biće najkasnije do 3. novembra, izuzetno do 20. novembra.

    Nove tehnologije

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sa američkom kompanijom “Smarmatic” potpisala je ugovor vrijedan 74,5 miliona KM za nabavku uređaja za biometrijsku identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića. Ovaj ugovor obuhvata i nabavku opreme, softvera, potrošnog materijala, tehničku podršku, štampanje glasačkih listića, skladištenje i distribuciju do nadležnih organa. Rok do kojeg se oprema mora dostaviti opštinskim izbornim komisijama ističe 27. septembra.

    Da li će ovaj rok biti ispoštovan, još je rano govoriti. Nezvanične informacije govore da za sada ide sve u smjeru koji će omogućiti glasanje novim tehnologijama, međutim sve zavisi od dobavljača opreme, odnosno kompanije “Smartmatic”. Ova kompanija nedavno je raspisala konkurs kojim traži desetine radnika – od regionalnih koordinatora do skladištara.

    Logistički izazov

    Studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija koju je radio CIK pokazala je da će uvođenje novih tehnologija na izbore biti veliki logistički izazov. Primjera radi, biće potrebno instalirati opremu na preko 6.000 biračkih mjesta, a da bi se pokrilo skoro svako biračko mjesto biće potrebno i više od 5.300 operatera. Za skladištenje opreme biće potreban prostor od najmanje 1.500 kvadrata, gdje je moguće skladištiti najmanje 600 paleta.

     

  • Nova slika Entonija Hopkinsa izazvala buru (FOTO)

    Nova slika Entonija Hopkinsa izazvala buru (FOTO)

    ​Legendarni holivudski glumac Ser Entoni Hopkins (88) izazvao je brojne reakcije na društvenim mrežama nakon što je objavio fotografiju na kojoj u dresu fudbalske reprezentacije Engleske prati utakmicu Svjetskog prvenstva protiv Meksika.

    Na fotografiji mu društvo pravi supruga Stela Arojave, koja je nosila dres Meksika, a Hopkins je uz objavu kratko napisao: “Svi smo pobjednici… #WorldCup2026”.

    Fanovi ga podsjetili na velško porijeklo

    Objava je ubrzo izazvala lavinu komentara, a mnogi obožavaoci nisu krili iznenađenje što je dvostruki oskarovac podržao Englesku uprkos tome što je rođen u Port Talbotu u Velsu.

    “Ti si Velšanin, šta radiš?”, “Gdje je velški dres?” i “Mislio sam da si ponosan na svoje porijeklo”, samo su neki od komentara koji su se pojavili ispod fotografije, dok su drugi branili glumca ističući da je riječ o bezazlenoj objavi.

    Ponosan na rodni Vels

    Iako već decenijama živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama, Hopkins je više puta govorio koliko mu znači rodni Vels.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by BlogDfM (@blogdfm)


    U ranijim intervjuima isticao je da često sanja djetinjstvo provedeno u otadžbini i da se uvijek rado vraća, jer ga tamo ljudi doživljavaju kao običnog sugrađanina, a ne kao svjetsku filmsku zvijezdu.

    Entoni Hopkins jedan je od najnagrađivanijih glumaca današnjice, dobitnik je dva Oskara, a širom svijeta ostao je upamćen po ulozi Hanibala Lektora u filmu “Kad jaganjci utihnu”, ali i po ulogama u filmovima “Otac”, “Ostaci dana” i “Nixon”, navodi “Hello“.