VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    U Republici Srpskoj i FBiH danas će biti promjenljivo oblačno i malo toplije vrijeme uz sunčane periode, ali i povremenu slabu kišu.

    Padavine će češće biti od zapada ka istoku, dok će na krajnjem sjeveru i jugu biti uglavnom suvo, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Maksimalna temperatura vazduha od 13 do 18, u višim predjelima od šest stepeni Celzijusovih.

    Duvaće slab do umjeren, tokom dana povremeno pojačan sjeveroistočni vjetar, a u Hercegovini umjerena do jaka bura.

    Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jutro je pretežno oblačno, ponegdje sa slabom kišom, osim u Hercegovini gdje je sunčano, dok na planinama pada slab snijeg.

    Temperatura vazduha u 7.00 časova: Bjelašnica minus četiri, Drvar jedan, Mrknjoić Grad, Drinić, Kneževo i Kalinovik dva, Sokolac, Ribnik i Bihać tri, Gacko i Bileća četiri, Prijedor, Višegrad, Foča, Rudo, Sarajevo i Zenica pet, Doboj, Novi Grad, Srbac, Tuzla i Srebrenica šest, Banjaluka, Bijeljina i Trebinje sedam, Zvornik osam, Gradačac devet i Mostar 12 stepeni Celzijusovih.

  • U Hrvatskoj poskupjelo gorivo, na nekim pumpama nestašica

    U Hrvatskoj poskupjelo gorivo, na nekim pumpama nestašica

    Od ponoći je skuplje gorivo na hrvatskim pumpama, dok neke bilježe nestašice.

    Čitaoci Indexa, neke pumpe u Dugom Selu i Zaprešiću ostale su bez goriva, a sinoć (24. marta) se moglo vidjeti i u Zagrebu, na Ininoj benzinskoj u Vukovarskoj, nedaleko od Lisinskog, obavještenje da nema eurodizela.

    Na ulazu u benzinsku pisalo je i da se Class Premium dizel toči po cijeni običnog, i to na dva agregata.

    Kakve su cijene danas?

    Vlada je juče (23.marta) intervenisala u cijene goriva pa je eurodizel poskupio na 1,73 eura po litru (+0,18 eura), dok eurosuper sada košta 1,62 eura (+0,12 eura). Najveći skok zabilježio je plavi dizel, koji je poskupio za 30 centi i sada iznosi 1,19 evra.

    Porasle su i cijene plina. UNP za rezervoare sada košta 1,99 eura (+0,29 eura), dok je UNP za boce poskupio na 2,57 eura, što je povećanje od 17 centi.

    Uprkos tome što iz Vlade i naftnih kompanija mole građane da ne prave zalihe, ima i takvih situacija.

    Jedna čitateljka kaže kako je u Splitu na benzinskoj zatekla čovjeka koji je došao s kombijem punim velikih kanistera i bačvi te točio jedan po jedan.

    “Stvorila se gužva na benzinskoj. Meni je rezervoar bio prazan, inače ne bih čekala. Tako se valjda štedi”, ispričala je čitateljka.

    Regulisane cijene ne važe na auto-putevima

    Premijer Andrej Plenković rekao je juče da bi cijene bez vladinih mjera bile još više. Po tim procjenama, eurodizel bi koštao 1,86 eura, eurosuper 1,71 euro, plavi dizel 1,23 eura, plin u spremnicima 2,07 eura, a plin u bocama 2,77 eura po kilogramu.

    Regulisane cijene važiće samo na benzinskim pumpama van auto-puteva, dok će na auto-putevima cijene biti tržišne.

    Slovenija uvela ograničenje točenja goriva

    Uvođenje privremenog ograničenja točenja goriva, koje je stupilo na snagu u ponoć sa subote na nedjelju, izazvalo je gužve na benzinskim stanicama širom Slovenije.

    Cilj ove hitne mjere je smanjenje problema u snabdijevanju naftnim derivatima, ali je prvi dan primjene obilježen kolonama i zastojima na ključnim lokacijama.

    Prema donesenim mjerama, na jednoj benzinskoj stanici dnevno je dozvoljeno točiti najviše 50 litara goriva fizičkom licu te 200 litara pravnom licu i fizičkom licu koje obavlja djelatnost, uključujući poljoprivrednu.

    Ograničenja će važiti do daljnjeg.

    Vojska uključena u distribuciju

    U distribuciju goriva uključena je i Slovenačka vojska, čiji će pripadnici pomagati u transportu i snabdijevanju. Vlasti su pozvale distributere da koordiniraju isporuke od skladišta do benzinskih stanica kako bi se ubrzala dostava i povećala efikasnost snabdijevanja.

  • Sud blokirao još jednu Trampovu odluku

    Sud blokirao još jednu Trampovu odluku

    Savezni sudija u Bostonu blokirao je primjenu nove politike administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa kojom bi hiljade izbjeglica mogle da budu uhapšene i zadržane u pritvoru ukoliko ni poslije godinu dana boravka u SAD ne dobiju zelenu kartu.

    Savezni okružni sudija Ričard Sterns postupio je po zahtjevu šest izbjeglica i dvije organizacije za zaštitu prava, koje su navele da politika američkog Ministarstva za unutrašnju bezbjednost (DHS) predstavlja nezakonito odstupanje od višedecenijske prakse, prenio je Rojters.

    Tužitelji tvrde da politika izlaže više od 100.000 zakonito primljenih izbjeglica, čiji su zahtjevi za promjenu imigracionog statusa još u proceduri pred Službom za državljanstvo i imigraciju SAD, mogućem pritvoru, prenosi Tanjug.

    Advokat podnosilaca tužbe Stiven Bresler saopštio je da odluka “potvrđuje da vlada ne može da manipuliše zakonom kako bi opravdala masovna hapšenja i pritvaranja ljudi”.

    Šest izbjeglica, zajedno sa nevladinim organizacijama, podnijeli su tužbu 27. februara, navodeći da je politika nezakonita i da pogrešno tumači zakon.

    Istakli su da je od donošenja Zakona o izbjeglicama 1980. godine pojam “starateljstvo” tumačen kao obaveza eventualnog javljanja na razgovor, a ne kao pritvor.

    Sudija Sterns složio se sa tim stavom, naglasivši da “termin ‘starateljstvo’ istorijski nije bio sinonim za ‘pritvor'”.

    Nova politika usvojena je u okviru programa “Operacija PARRIS”, najavljenog u januaru kao sveobuhvatna inicijativa za preispitivanje hiljada slučajeva izbjeglica.

    DHS je tada naveo da će početni fokus biti oko 5.600 izbjeglica u Minesoti koje još nisu dobile zelenu kartu, ali su tužitelji upozorili da postoji mogućnost proširenja na druge savezne države.

    Američka Služba za imigraciju i carinu (ICE), koja djeluje u okviru DHS-a, u memorandumima iz decembra i februara reinterpretirala je zakon o imigraciji tako da nalaže pritvor svakog izbjeglice koji ne dobije status stalnog boravka nakon godinu dana u SAD.

    Administracija je to učinila tumačeći odredbu prema kojoj izbjeglice treba da se vrate pod “starateljstvo” DHS-a radi provjere i ispitivanja ako ne dobiju zelenu kartu u tom roku.

  • Dan sjećanja na stradale u NATO agresiji

    Dan sjećanja na stradale u NATO agresiji

    Dan sjećanja na stradale u NATO agresiji 24. marta 1999. godine biće obilježen večeras u Vranju kod Spomenika žrtvama NATO agresije, na platou Galerije Narodnog muzeja.

    Obilježavanju će prisustvovati ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić. NATO pakt je 24. marta 1999. godine počeo agresiju na Saveznu Republiku Јugoslaviju.

    Agresija je trajala 78 dana, stradalo je na hiljade vojnika i civila, te pričinjena materijalna šteta koja se mjeri desetinama milijardi dolara. U agresiji su korišćena ubojita sredstva zabranjena međunarodnim konvencijama, uključujući kasetne bombe i granate punjene osiromašenim uranijumom.

  • Ovi projekti su dio Plana kapitalnih investicija u Banjaluci

    Ovi projekti su dio Plana kapitalnih investicija u Banjaluci

    Više od 100 projekata, čija je ukupna vrijednost 281,47 miliona maraka, našlo se u Planu kapitalnih investicija za period 2026-2028. godina, koji je usvojen na Skupštini grada Banjaluka, te objavljen u “Službenom glasniku Banjaluke”.

    Kako se navodi u usvojenoj odluci, projekti su raspoređeni u deset oblasti i to: privreda, komunalna infrastruktura, saobraćajna infrastruktura, kultura i turizam, obrazovanje, sport, zaštita životne sredine i energetska efikasnost, zdravstvo i socijalna politika, digitalizacija i posebni projekti, a mi donosimo samo neke od njih.

    Privreda

    U oblasti privrede uvrštena su tri projekata čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 2.988.000 KM.

    Tako su se među njima našli projekti proširenja Poslovne zone “Ramići”, infrastrukturno opremanje lokacije za investiranje kod “Jelšingrada”, što podrazumijeva izgradnju saobraćajnice sa kompletnom pratećom infrastrukturom.

    “Ova investicija ima za cilj da privuče nove ulagače i omogući otvaranje oko 150 novih radnih mjesta u ovoj poslovnoj zoni”, navodi se obrazloženju, dok treći projekat podrazumijeva uspostavljanje savremenog centra za podršku inovativnim preduzećima i mladim preduzetnicima “Poslovni inkubator Banjaluka”.

    Komunalna infrastruktura

    U oblasti komunalne infrastrukture uvrštena su 22 projekta čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 65,15 miliona KM.

    Na spisku ovih kapitalnih investicija našli su se projekti: izgradnja primarnog vodovoda Tunjice, uređenje vodnog režima i korita Vrbasa, izgradnja ljetne pozornice, spomen-obilježja stradalim studentima i radnicima Univerziteta u Banjaluci u Odbrambeno-otadžbinskom ratu i pratećeg parterno-pejzažnog uređenja, kao i izgradnja Banjalučke rive u vrijednosti od tri miliona KM, što podrazumijeva uređenje obale i izgradnju šetališta dužine oko 1,5 km od Gradskog do Rebrovačkog mosta, uz izgradnju obaloutvrde i vodocrpilišta.

    Između ostalog, tu je i druga faza izgradnje novog gradskog parka kod “Delte” u okviru koje bi trebalo da bude izgradnja amfiteatra, studentskog huba, sportskih terena i dajak kluba.

    Saobraćajna infrastruktura

    U oblasti saobraćajne infrastrukture uvršteno je 40 projekata čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 115,36 miliona KM.

    Na listi ovih kapitalnih investicija svoje mjesto je pronašla izgradnja mosta u naselju Dolac, kao i izgradnja niza kružnih raskrsnica na području grada.

    “Ova serija projekata obuhvata izgradnju i rekonstrukciju šest ključnih saobraćajnih čvorišta u gradu i to: na ukrštanju ulica Vojvode Radomira Putnika, Gundulićeve i Bulevara Vojvode Živojina Mišića (kod ‘San Rema’), na ukrštanju ulica Jovana Dučića, Vuka Karadžića i Ranka Šipke (kod nekadašnjeg ‘Čajavca’), na ukrštanju ulica Bulevar cara Dušana, Zmaj Jovina i Jovana Dučića (kod Gimnazije), na ukrštanju ulica Trive Amelice i Kralja Petra II, na ukrštanju ulica Braće Pišteljića, Braće Podgornika i Pilanske (kod Nove pijace) i rekonstrukcija raskrsnice Bulevar vojvode Stepe Stepanovića i ulice Majke Jugovića”, stoji u Planu.

    Tu je i rekonstrukcija ulica u naseljima Ada, Kuljani, Česma, Šargovac, Priječani, Debeljaci, Motike, Drakulić, sa izgradnjom trotoara u Vrbanji. Među planiranim projektima su radovi na: rekonstrukcija Ulice Ada, rekonstrukcija Ulice Veljka Mlađenovića, rekonstrukcija glavne ulice u naselju Kuljani, kao i rekonstrukcija niza drugih ulica.

    Svoje mjesto u Planu kapitalnih investicija našli su i projekti izgradnje javne garaže Aleja Centar čija je procijenjena vrijednost projekta 10 miliona KM.

    Takođe, u planu je i izgradnja novog pješačkog mosta preko rijeke Vrbas kod gradskog parka u blizini “Delte” vrijednosti jedan milion KM.

    Kultura i turizam

    U oblasti kulture i turizma uvršteno je devet projekata čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 19,9 miliona KM.

    Među projektima iz ove oblasti su rekonstrukcija i revitalizacija tvrđave Kastel, sanacija i restauracija Spomenika na Banj brdu, kao i izgradnja žičare na Banj brdu, što predviđa izgradnju panoramske gondole kapaciteta 500 do 1.000 putnika na sat.

    “Ukupna vrijednost projekta je 18.000.000 KM, a planirana vrijednost izdvajanja za period 2026-2028. godine iznosi 10 miliona KM”, stoji u Planu.

    Tu su i izgradnja “Avantura i Dino parka”, kao i Muzej kuće Vlade Miloševića.

    Obrazovanje

    U oblasti obrazovanja uvršteno je 14 projekata čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 37,46 miliona KM.

    Na listi Plana kapitalnih investicija u ovoj oblasti našli su se izgradnja objekta Građevinske škole, izgradnja osnovne škole sa sportskom dvoranom u naselju Ada, izgradnja osnovne škole na Paprikovcu, te rekonstrukcija Sokolskog doma.

    Sport

    U oblasti sporta uvršteno je devet projekata čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 15 miliona KM.

    Tako su se na listi našli projekti izgradnje atletske staze, stadiona i dvorane za borilačke vještine u mjesnoj zajednici Lauš, izgradnja skejt parka, izgradnja slalom kajak staze, kao i izgradnja fitnes centra u Sportskoj dvorani “Borik”.

    Zaštita životne sredine i energetska efikasnost

    U oblasti zaštite životne sredine i energetske efikasnosti uvršteno je šest projekata čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 34,85 miliona KM, a neki od njih su: proširenje sanitarne ćelije za deponovanje otpada na deponiji u Ramićima, kao i izgradnja reciklažnih dvorišta na području grada.

    Zdravstvo i socijalna politika

    U oblasti zdravstva i socijalne politike uvršteno je 11 projekata čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 13,4 miliona KM, a među njima su izgradnja objekta “Kuća predah”, nadogradnja, rekonstrukcija i sanacija objekta Poliklinika, kao i izgradnja Opšte bolnice, što predviđa izgradnju savremenog bolničkog objekta sa svim pratećim sadržajima u skladu sa modernim trendovima u medicini.

    Digitalizacija

    U oblasti digitalizacije uvršteno je šest projekata čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 3,2 miliona KM.

    U ovoj oblasti, između ostalog, uvršten je projekat “Elektronska uprava (e-uprava) u Gradskoj upravi”.

    “Projekat podrazumijeva digitalizaciju administrativnih postupaka, omogućavajući građanima onlajn podnošenje zahtjeva i plaćanje taksi. Takođe, planirana je i kompletna digitalizacija arhivske građe iz papirnog u elektronski oblik. Vrijednost projekta za period 2026-2028. godine iznosi 300.000 KM”, ističe se u Planu.

    Posebni projekti

    U oblasti posebnih projekata uvrštena su tri projekta čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 3,35 miliona.

    Tu su izgradnja novog vatrogasnog doma na desnoj obali rijeke Vrbas, kao i rekonstrukcija i sanacija sale za sjednice Skupštine grada.

    Više od 100 projekata, čija je ukupna vrijednost 281,47 miliona maraka, našlo se u Planu kapitalnih investicija za period 2026-2028. godina, koji je usvojen na Skupštini grada Banjaluka, te objavljen u “Službenom glasniku Banjaluke”.

    Kako se navodi u usvojenoj odluci, projekti su raspoređeni u deset oblasti i to: privreda, komunalna infrastruktura, saobraćajna infrastruktura, kultura i turizam, obrazovanje, sport, zaštita životne sredine i energetska efikasnost, zdravstvo i socijalna politika, digitalizacija i posebni projekti, a mi donosimo samo neke od njih.

    Privreda

    U oblasti privrede uvrštena su tri projekata čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 2.988.000 KM.

    Tako su se među njima našli projekti proširenja Poslovne zone “Ramići”, infrastrukturno opremanje lokacije za investiranje kod “Jelšingrada”, što podrazumijeva izgradnju saobraćajnice sa kompletnom pratećom infrastrukturom.

    “Ova investicija ima za cilj da privuče nove ulagače i omogući otvaranje oko 150 novih radnih mjesta u ovoj poslovnoj zoni”, navodi se obrazloženju, dok treći projekat podrazumijeva uspostavljanje savremenog centra za podršku inovativnim preduzećima i mladim preduzetnicima “Poslovni inkubator Banjaluka”.

    Komunalna infrastruktura

    U oblasti komunalne infrastrukture uvrštena su 22 projekta čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 65,15 miliona KM.

    Na spisku ovih kapitalnih investicija našli su se projekti: izgradnja primarnog vodovoda Tunjice, uređenje vodnog režima i korita Vrbasa, izgradnja ljetne pozornice, spomen-obilježja stradalim studentima i radnicima Univerziteta u Banjaluci u Odbrambeno-otadžbinskom ratu i pratećeg parterno-pejzažnog uređenja, kao i izgradnja Banjalučke rive u vrijednosti od tri miliona KM, što podrazumijeva uređenje obale i izgradnju šetališta dužine oko 1,5 km od Gradskog do Rebrovačkog mosta, uz izgradnju obaloutvrde i vodocrpilišta.

    Između ostalog, tu je i druga faza izgradnje novog gradskog parka kod “Delte” u okviru koje bi trebalo da bude izgradnja amfiteatra, studentskog huba, sportskih terena i dajak kluba.

    Saobraćajna infrastruktura

    U oblasti saobraćajne infrastrukture uvršteno je 40 projekata čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 115,36 miliona KM.

    Na listi ovih kapitalnih investicija svoje mjesto je pronašla izgradnja mosta u naselju Dolac, kao i izgradnja niza kružnih raskrsnica na području grada.

    “Ova serija projekata obuhvata izgradnju i rekonstrukciju šest ključnih saobraćajnih čvorišta u gradu i to: na ukrštanju ulica Vojvode Radomira Putnika, Gundulićeve i Bulevara Vojvode Živojina Mišića (kod ‘San Rema’), na ukrštanju ulica Jovana Dučića, Vuka Karadžića i Ranka Šipke (kod nekadašnjeg ‘Čajavca’), na ukrštanju ulica Bulevar cara Dušana, Zmaj Jovina i Jovana Dučića (kod Gimnazije), na ukrštanju ulica Trive Amelice i Kralja Petra II, na ukrštanju ulica Braće Pišteljića, Braće Podgornika i Pilanske (kod Nove pijace) i rekonstrukcija raskrsnice Bulevar vojvode Stepe Stepanovića i ulice Majke Jugovića”, stoji u Planu.

    Tu je i rekonstrukcija ulica u naseljima Ada, Kuljani, Česma, Šargovac, Priječani, Debeljaci, Motike, Drakulić, sa izgradnjom trotoara u Vrbanji. Među planiranim projektima su radovi na: rekonstrukcija Ulice Ada, rekonstrukcija Ulice Veljka Mlađenovića, rekonstrukcija glavne ulice u naselju Kuljani, kao i rekonstrukcija niza drugih ulica.

    Svoje mjesto u Planu kapitalnih investicija našli su i projekti izgradnje javne garaže Aleja Centar čija je procijenjena vrijednost projekta 10 miliona KM.

    Takođe, u planu je i izgradnja novog pješačkog mosta preko rijeke Vrbas kod gradskog parka u blizini “Delte” vrijednosti jedan milion KM.

    Kultura i turizam

    U oblasti kulture i turizma uvršteno je devet projekata čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 19,9 miliona KM.

    Među projektima iz ove oblasti su rekonstrukcija i revitalizacija tvrđave Kastel, sanacija i restauracija Spomenika na Banj brdu, kao i izgradnja žičare na Banj brdu, što predviđa izgradnju panoramske gondole kapaciteta 500 do 1.000 putnika na sat.

    “Ukupna vrijednost projekta je 18.000.000 KM, a planirana vrijednost izdvajanja za period 2026-2028. godine iznosi 10 miliona KM”, stoji u Planu.

    Tu su i izgradnja “Avantura i Dino parka”, kao i Muzej kuće Vlade Miloševića.

    Obrazovanje

    U oblasti obrazovanja uvršteno je 14 projekata čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 37,46 miliona KM.

    Na listi Plana kapitalnih investicija u ovoj oblasti našli su se izgradnja objekta Građevinske škole, izgradnja osnovne škole sa sportskom dvoranom u naselju Ada, izgradnja osnovne škole na Paprikovcu, te rekonstrukcija Sokolskog doma.

    Sport

    U oblasti sporta uvršteno je devet projekata čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 15 miliona KM.

    Tako su se na listi našli projekti izgradnje atletske staze, stadiona i dvorane za borilačke vještine u mjesnoj zajednici Lauš, izgradnja skejt parka, izgradnja slalom kajak staze, kao i izgradnja fitnes centra u Sportskoj dvorani “Borik”.

    Zaštita životne sredine i energetska efikasnost

    U oblasti zaštite životne sredine i energetske efikasnosti uvršteno je šest projekata čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 34,85 miliona KM, a neki od njih su: proširenje sanitarne ćelije za deponovanje otpada na deponiji u Ramićima, kao i izgradnja reciklažnih dvorišta na području grada.

    Zdravstvo i socijalna politika

    U oblasti zdravstva i socijalne politike uvršteno je 11 projekata čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 13,4 miliona KM, a među njima su izgradnja objekta “Kuća predah”, nadogradnja, rekonstrukcija i sanacija objekta Poliklinika, kao i izgradnja Opšte bolnice, što predviđa izgradnju savremenog bolničkog objekta sa svim pratećim sadržajima u skladu sa modernim trendovima u medicini.

    Digitalizacija

    U oblasti digitalizacije uvršteno je šest projekata čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 3,2 miliona KM.

    U ovoj oblasti, između ostalog, uvršten je projekat “Elektronska uprava (e-uprava) u Gradskoj upravi”.

    “Projekat podrazumijeva digitalizaciju administrativnih postupaka, omogućavajući građanima onlajn podnošenje zahtjeva i plaćanje taksi. Takođe, planirana je i kompletna digitalizacija arhivske građe iz papirnog u elektronski oblik. Vrijednost projekta za period 2026-2028. godine iznosi 300.000 KM”, ističe se u Planu.

    Posebni projekti

    U oblasti posebnih projekata uvrštena su tri projekta čija procijenjena vrijednost ulaganja u trogodišnjem periodu iznosi 3,35 miliona.

    Tu su izgradnja novog vatrogasnog doma na desnoj obali rijeke Vrbas, kao i rekonstrukcija i sanacija sale za sjednice Skupštine grada.

  • Amerika ruši planove Republike Srpske o ruskom gasu?

    Amerika ruši planove Republike Srpske o ruskom gasu?

    Novi američki projekat izgradnje infrastrukture za snabdijevanje BiH tečnim gasom s terminala Krk mogao bi poremetiti planove Republike Srpske da kroz Istočnu interkonekciju kod Bijeljine dovede ruski gas.

    Podsjećanja radi, kako je “Nezavisnim” nedavno rečeno, sve su prilike da će ugovor o uvođenju američkog investitora u projekat Južne interkonekcije uskoro biti finaliziran, a kako se već odranije zna, model će podrazumijevati koncesiju na nekoliko decenija.

    Interes za proširivanje projekta na RS

    Kako saznajemo, interes za proširivanje projekta na RS već postoji, a uskoro bi se mogli povesti i konkretni razgovori na tu temu.

    RS već više od dvije decenije planira izgradnju konekcije sa Srbijom, kojom bi ruski gas bio dopremljen u gradove Srpske, a u međuvremenu bi bila izgrađena kompletna lokalna gasna mreža, uključujući i izgradnju nekoliko centrala na gas.

    Almir Bečarević, ekspert za energetiku, sumnja da je u trenutnim okolnostima ovakav projekt izvodljiv.

    On podsjeća da je koncept zamišljen u vremenu kada se računalo na stabilno i relativno jeftino snabdijevanje ruskim gasom.

    EU donijela odluku o zabrani snabdijevanjem ruskim gasom

    Danas su se, kako upozorava, okolnosti bitno promijenile, jer je EU donijela odluku o zabrani snabdijevanjem ruskim gasom, a alternativni izvori, koji bi na Balkansko poluostrvo dovozili azerbejdžanski gas, već su rezervisani dugoročnim ugovorima, pa je pitanje po kojoj cijeni bi RS gas mogla dobiti, ako bi bilo šta od kapaciteta i ostalo za druge kupce.

    Bečarević ističe da Srbija, koja se godinama vezala za jeftini ruski gas, aktivno obezbjeđuje gas iz Azerbejdžana i vjerovatno će zauzeti veći dio dostupnih kapaciteta na pravcu Bugarska – Srbija.

    “Kada se tome dodaju visoki troškovi izgradnje i održavanja gasovoda, lako se dolazi do zaključka da projekat bez sigurnog i povoljnog izvora gubi ekonomsku logiku i postaje rizična investicija”, ističe on za “Nezavisne”.

    Mađarska u procesu odvajanja od ruskog gasnog snabdijevanja

    Bečarević podsjeća da je i Mađarska u procesu odvajanja od ruskog gasnog snabdijevanja. On kaže da već sada Mađarska sklapa ugovore s dobavljačima gasa iz izvora koji nisu ruski.

    “Već je ugovorila između šest i sedam milijardi kubnih metara gasa od alternativnih dobavljača, dok ukupno troši oko devet milijardi. To znači da su dvije trećine svojih potreba već pokrili dugoročnim ugovorima sa novim izvorima. Toliko o Orbanovim (Viktor Orban, mađarski premijer) izjavama da oni insistiraju samo na Rusima kao dobavljačima”, kaže on.

    Nove okolnosti ne mijenjaju dugoročne planove

    Iz Vlade Republike Srpske saznajemo da ove nove okolnosti ne mijenjaju dugoročne planove, koji podrazumijevaju izgradnju Istočne interkonekcije u skladu s ranijim planovima i strategijama.

    Podsjećanja radi, te strategije podrazumijevaju da se preko Srbije RS priključi na ruski gas i da se na osnovu toga sprovede gasifikacija.

    Na pitanje kako će se taj projekat realizovati ako SAD insistiraju na istiskivanju ruskih energenata iz Srbije i na činjenicu da zbog rata u Ukrajini EU uvodi potpunu zabranu uvoza ruskog gasa, naš sagovornik, koji je zamolio da ne navodimo ime, jer ne govori zvanično, navodi da je strategija Srpske dugoročna i da na nju ne utiču trenutne okolnosti.

    “Znate, najave blokada i zabrana ne znače da će se to i desiti. Vremena su neizvjesna, situacija se praktično mijenja iz dana u dan, i sve to može već sutra doći u pitanje. Mi imamo dugoročne ciljeve i ostajemo pri našim strateškim opredjeljenjima”, rekao nam je naš sagovornik.

    Vlada RS spremna da sasluša svaku dobru ponudu

    Na pitanje da li bi RS pristala da se priključi na Južnu interkonekciju, ustvrdio nam je da Vlada nema ništa protiv diverzifikacije i da je spremna da sasluša svaku dobru ponudu.

    Treba napomenuti da su SAD zaprijetile “Naftnoj industriji Srbije” sankcijama ako Rusi ne prodaju svoj kapital u toj kompaniji, a proces pregovaranja s potencijalnim kupcima je u toku.

    Kako smo nedavno pisali, EU prirodni gas vidi kao prelazno gorivo ka potpunoj energetskoj nezavisnosti koja podrazumijeva nuklearnu energiju i obnovljive izvore. S obzirom na to da se ovaj cilj ne može ostvariti u kratkom periodu, u evropskim strategijama gas je tretiran kao tranzitno gorivo, što znači da EU neće finansirati nove gasne projekte.

    BiH je imala priliku da Južna interkonekcija bude finansirana od strane EU, ali to vrijeme je isteklo u svađama između predstavnika bošnjačkog i hrvatskog naroda oko upravne strukture preduzeća koje bi gas dobavljalo s terminala na Krku.

  • Loto sedmica pet miliona evra, igra se u Srbiji i RS: Ovi brojevi rijetko izlaze

    Loto sedmica pet miliona evra, igra se u Srbiji i RS: Ovi brojevi rijetko izlaze

    Loto sedmica u igri 7/39, koju priređuje Lutrija Srbije, a u kojoj mogu učestvovati i igrači iz Republike Srpske putem Lutrije RS, dostiže čak pet miliona evra.

    U pokušaju da otkriju postoji li „tajna“ dobitka, novinari Telegrafa.rs analizirali su statistiku izvlačenja i zatražili pomoć od ChatGPT-a.

    Odgovor vještačke inteligencije bio je jasan:

    „Loto je igra čiste slučajnosti. Svaka kuglica ima jednaku vjerovatnoću da bude izvučena, bez obzira na prethodne rezultate.“

    Drugim riječima – nikakva strategija ne garantuje dobitak.

    Ipak, statistika otkriva zanimljive obrasce

    Iako je riječ o igri sreće, analiza prethodnih izvlačenja pokazuje da su se neki brojevi kroz vrijeme pojavljivali češće od drugih.

    Tako se broj 8 izdvaja kao jedan od najčešćih u istoriji ove igre, dok se među „češćima“ nalaze i 23 i 31.

    U grupi relativno često izvučenih brojeva nalaze se i 12, 25, 33 i 35.

    Brojevi koji rjeđe izlaze

    Na drugoj strani su brojevi koji se znatno rjeđe pojavljuju.

    Među njima su:

    2

    5

    38

    Ipak, važno je naglasiti da to ne znači da imaju manju šansu – svaki broj ima jednaku vjerovatnoću u svakom kolu.

    Kolike su šanse za dobitak?

    Vjerovatnoća da pogodite sedmicu u sistemu 7/39 iznosi približno jedan prema 15 miliona.

    To praktično znači da bi, za sigurnu dobit, bilo potrebno uplatiti sve moguće kombinacije – što bi koštalo višestruko više od samog džekpota.

    Savjet koji mnogi zanemaruju

    Jedan od zanimljivijih savjeta odnosi se na izbor brojeva.

    Ako već igrate, preporuka je da birate brojeve iznad 31. Razlog je jednostavan – većina igrača bira datume rođenja, pa u slučaju dobitka postoji veća šansa da ćete nagradu dijeliti sa drugima.

    Na kraju, bez obzira na statistiku i savjete, jedno pravilo ostaje nepromijenjeno – u Loto-u presuđuje sreća.

  • Razvod nije bio kraj: Ana Ivanović povukla radikalan potez prema Švajnštajgeru

    Razvod nije bio kraj: Ana Ivanović povukla radikalan potez prema Švajnštajgeru

    Vijest o razvodu Ane Ivanović i Bastijana Švajnštajgera i dalje izaziva veliku pažnju javnosti, a kako stvari stoje, njihov odnos nije završen samo na privatnom, već i na poslovnom planu.

    Stavili tačku i na zajednički biznis

    Prema izvorima bliskim bivšem paru, nekadašnja teniska šampionka i proslavljeni njemački fudbaler donijeli su odluku da stave tačku ne samo na brak, već i na sve zajedničke poslovne projekte koji su im godinama donosili milionske prihode.

    Njih dvoje su, dok su bili u skladnom odnosu, važili za jedan od najuticajnijih i najtraženijih parova u svijetu sporta i marketinga, a brojne svjetske kompanije angažovale su ih kao zaštitna lica svojih brendova.

    Jasna odluka nakon razvoda

    Kako izvor navodi, riječ je o ugovorima vrijednim milione evra, koji su obuhvatali promociju garderobe, sportske opreme, luksuznih satova, ali i kozmetičkih proizvoda. Njihova zajednička pojava bila je garant uspješne kampanje, jer su simbolizovali sklad, uspjeh i zdrav način života.

    „Ana i Švajni su imali ozbiljne ugovore sa velikim kompanijama. Njihov imidž kao para bio je izuzetno cijenjen na tržištu. Međutim, nakon odluke o razvodu, teniserka je jasno stavila do znanja da ne želi da nastavlja bilo kakvu poslovnu saradnju sa bivšim mužem“, tvrdi izvor upućen u situaciju.

    Prema istim informacijama, njihov pravni tim obavijestio je sve kompanije sa kojima su sarađivali da će ubuduće moći da ih angažuju isključivo pojedinačno. Ova odluka, kako se navodi, donesena je sporazumno, ali i vrlo odlučno, bez namjere da se u budućnosti ponovo ukrste njihovi profesionalni putevi.

    Bez zajedničkih projekata ubuduće

    „Ni jedno ni drugo ne želi više zajedničke projekte. Smatraju da je to najčistiji i najjednostavniji način da svako nastavi dalje bez dodatnih komplikacija“, dodaje izvor.

    Dodatnu pažnju javnosti izazvale su i informacije o poslovnim poteškoćama sa kojima se Ana nedavno suočila. Naime, bivša teniserka je, kako smo ranije pisali, uložila čak tri miliona evra u pokretanje kozmetičkog biznisa, koji nije ostvario očekivani uspjeh.

    Nesuglasice dodatno produbile razdor

    Prema dostupnim informacijama, loša prodaja bila je samo jedan od problema. Navodno je Bastijan potraživao dio prihoda od tog posla, pozivajući se na ranije finansijske i bračne dogovore, što Ana nije željela da prihvati.

    Upravo taj nesporazum dodatno je produbio jaz između nekadašnjih partnera i ubrzao donošenje odluke o potpunom razdvajanju, kako privatno, tako i poslovno, prenosi Kurir.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra se očekuje pretežno oblačno vrijeme, uz sunčane periode, samo su ponegdje moguće prolazne padavine.

    Ujutro će biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode, na sjeveru pretežno vedro. Slično će se zadržati i u nastavku dana, ali će biti malo toplije, samo je ponegdje moguća prolazna slaba kiša ili pljusak.

    Uveče sve vedrije. U Hercegovini tokom dana biće vjetrovito uz jaku buru, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Na jugu i jugozapadu duvaće umjerena do pojačana bura, a u ostatku zemlje slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

    Dnevna temperatura vazduha od 13 do 18, u višim predjelima od šest stepeni, a
    jutarnja od jedan do sedam, u višim predjelima od minus dva stepena Celzijusova.

    U Republici Srpskoj i FBiH danas preovladava umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima, dok je na vrhovima planina zabilježen snijeg, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha u 13.00 časova: Bjelašnica minus tri, Han Pijesak i Čemerno sedam, Kalinovik i Sokolac osam, Gacko i Kneževo devet, Drinić, Livno i Sarajevo 10, Mrkonjić Grad, Srebrenica i Bihać 12, Ribnik, Šipovo, Bugojno i Drvar 13, Bileća, Višegrad, Zvornik, Rudo i Tuzla 14, Banjaluka, Novi Grad, Prijedor, Foča i Sanski Most 15, Bijeljina, Doboj, Srbac, Trebinje i Zenica 16, te Mostar 17 stepeni Celzijusovih.

  • Obustava saobraćaja u utorak na Manjači

    Obustava saobraćaja u utorak na Manjači

    Zbog bojevog gađanja na vojnom poligonu Manjača, sutra, u utorak, 24. marta 2026. godine, od devet do 16 časova biće obustavljen saobraćaj na putnom pravcu Banjaluka – Čađavica, na dijelu od Kola do Stričića.

    “Za vrijeme obustave, saobraćaj će biti preusmjeren na alternativne pravce, a regulisaće ga MUP RS, Policijska uprava Banjaluka”, naveli su iz Auto-moto saveza Republike Srpske (AMS RS).