Autor: m88bogdanovic

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas u Mrkonjić Gradu da je agresija na zapadnokrajiške opštine dio zločinačkog plana, u koji je bio uključen i NATO.

“Ovdje je sve bilo urađeno s ciljem da nestanemo s ovog područja. Mrkonjić Grad je oličenje dizanja iz pepela, oličenje vaskrsenja. Ono što nas najviše boli su naše nestale žrtve kojima ne možemo, po našim vjerskim običajima, da odamo počast”, rekao je Minić na obilježavanju 31 godine od zločina nad više od 2.000 Srba iz zapadnokrajiških opština koje su počinile hrvatske i muslimanske snage.

Minić je istakao da u ovom slučaju pravda nije samo spora, nego prespora, te da je pitanje da li se uopšte mogla i može očekivati od pravosuđa u BiH i u Hagu.

“Imate video snimke ko je ovdje nosio tablu Mrkonjić Grad, imate one koji se hvale šta su ovdje radili, imate snimke našeg jedisnog preživjelog borca, kome su svi saborci ovdje pobijeni”, rekao je Minić.

On je dodao da je za Republiku Srpsku neprihvatljiv taj aršin u kojem Srbe stalno neko etiketira, dok za zločine nad Srbima niko ne odgovara.

“Čije su ovo žrtve? Čiji su ovo sinovi, braća, očevi?”, upitao je Minić.

Minić je naglasio da je na institucijama Republike Srpske da obilježava ovakve značajne datume iz svoje istorije.

“Na nama je da ovo pričamo, naše je da ovo objašnjavamo djeci, a na institucijama da pojačavamo status boraca. Ostavićemo sebi u sveti zadatak da se o ovom piše, da se o ovom priča, da se jednostavno zna istina”, poručio je Minić.

Minić je naglasio da će srpski narod dočekati pravdu, te da je prodor koji je Republika Srpska napravila u svijet veoma bitan radi istine.

Obilježavanje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, saopšteno je iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

Oružane snage Hrvatske, HVO-a i takozvane Armije BiH su u agresiji na 13 zapadnokrajiških opština protjerale 120.000 Srba sa njihovih vjekovnih ognjišta.

Za zločine koje su počinjeni još niko nije odgovarao.

Najveća masovna grobnica pronađena je na pravoslavnom groblju u Mrkonjić Gradu iz koje je ekshumirano 181 tijelo.

Među 2.214 ubijenih su 753 srpska civila, od kojih se 149 vode kao nestali, kao i 1.461 pripadnik Vojske Republike Srpske, od kojih se njih 79 još vode kao nestali.

Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac ukazao je da Republika Srpska razgovara i sa Vašingtonom i sa Moskvom i poručio da saradnju sa jednima ne doživljava kao prepreku za saradnju sa drugima, jer odgovorna diplomatija ne podrazumijeva zatvaranje vrata, već njihovo otvaranje u interesu sopstvenog naroda.

Košarac je naglasio da vijest o dogovoru predsjednika SAD Donalda Trampa i Rusije Vladimira Putina o isporuci ruskog dizela američkom i svjetskom tržištu još jednom podsjeća na važnu činjenicu da i u vremenu velikih geopolitičkih podjela ozbiljni lideri prepoznaju značaj dijaloga, pregovora i saradnje kada je riječ o konkretnim interesima njihovih država i naroda.

“Ako Vašington i Moskva, uprkos ozbiljnim političkim razlikama, mogu da razgovaraju i traže prostor za dogovor, onda je jasno koliko je pogrešno Republici Srpskoj osporavati pravo da gradi odnose sa oba centra moći”, napisao je Košarac na “Instagramu”.

On je istakao da se upravo u tome ogleda mudrost politike predsjednika Milorada Dodika i Republike Srpske, “politike koja čuva tradicionalna prijateljstva, otvara vrata za novu saradnju i polazi od jasnog principa da interesi Srpske moraju biti iznad tuđih očekivanja, pritisaka i geopolitičkih podjela”.

“Pokazali smo da politička zrelost podrazumijeva sposobnost da se razgovara sa različitim međunarodnim akterima, da se grade partnerstva i da se dosljedno zastupaju sopstveni interesi, bez odricanja od svojih stavova i prijatelja”, naveo je Košarac.

On je dodao da Republika Srpska ne prihvata logiku nametnutih svrstavanja, niti pristaje da joj drugi određuju s kim smije da razgovara.

“Naša obaveza nije da biramo strane u tuđim sukobima, već da štitimo Republiku Srpsku, njen ustavni položaj i budućnost srpskog naroda”, naglasio je Košarac.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin nakon telefonskog razgovora sa američkim liderom Donaldom Trampom potvrdio je da je Rusija spremna da isporučuje naftu i naftne derivate na američko i svjetsko tržište, ističući da će to pozitivno uticati na globalnu ekonomiju.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karana izjavio je da se danas sa dubokim pijetetom odaje počast svim nevinim žrtvama zapadne Krajine – jednog od najtežih stradanja srpskog naroda u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

“Ovaj brutalni pohod u kome je protjerano 120.000 Srba iz 13 zapadnokrajiških opština imao je jasan cilj – potpuno istrebljenje, progon i trajno etničko čišćenje srpskog naroda sa ovih prostora.

Hiljade srpskih porodica ostale su bez svojih najmilijih, domova i imovine, a cijeli krajevi, u kojima je srpski narod vijekovima živio i stvarao, gotovo su opustošeni”, istakao je Karan za Srnu povodom 31 godine od agresije združenih snaga Hrvatske vojske i takozvane Armije BiH, potpomognute dejstvima NATO-a na 13 zapadnokrajiških opština u septembru i oktobru 1995. godine.

On je istakao da kolone prognanih, ubijeni civili, razrušena sela i ugašena ognjišta ostaju trajni dokaz razmjera stradanja koje nikada ne smije biti zaboravljeno, ali i bolno svjedočanstvo istorijskog kontinuiteta progona kojima je srpski narod bio izložen na ovim prostorima.

“Posebnu težinu ovom zločinu daje činjenica da ni nakon tri decenije porodice žrtava nisu dočekale pravdu, niti su odgovorni adekvatno procesuirani. Selektivna pravda koja prećutkuje srpske žrtve i relativizuje njihovo stradanje predstavlja duboku nepravdu i dodatno vrijeđa srpske žrtve i produbljuje rane našeg naroda.

Naša je obaveza da istrajemo na utvrđivanju pune istine i odgovornosti za počinjene zločine, da čuvamo sjećanje na svaku srpsku žrtvu i da budućim generacijama ostavimo svijest o cijeni koju je naš narod platio za svoju slobodu i opstanak”, ukazao je predsjednik Srpske.

Upravo nas tragična iskustva iz prošlosti, kae Karan, obavezuju da nikada ne dozvolimo da srpski narod ponovo bude obespravljen, prognan ili lišen prava da odlučuje o sopstvenoj budućnosti.

“Republika Srpska je najsnažniji garant opstanka, slobode i ustavom zagarantovanih prava srpskog naroda. Zato je zaštita njenih institucija i ustavnog položaja naša trajna obaveza i temelj mira, stabilnosti i sigurne budućnosti generacija koje dolaze”, poručio je Karan.

Vršilac dužnosti Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić pozdravila je dogovor ruskog i američkog lidera Vladimira Putina i Donalda Trampa o isporuci ruskog dizela američkom i svjetskom tržištu.

Ona je istakla da u vremenu velikih međunarodnih napetosti, svaki dogovor koji otvara prostor za privrednu saradnju i stabilnost zaslužuje pažnju i podršku.

“Predsjednik Tramp pokazuje koliko je važno da politika ostane povezana sa stvarnim potrebama ljudi. Kada je potrebno zaštititi interese američkih građana, poljoprivrednika i privrede, razgovara se, pregovara i traže se rješenja – čak i sa onima s kojima trenutno postoje velike političke razlike. Upravo u tome prepoznajem suštinu ozbiljne i odgovorne diplomatije”, navela je Trišić Babić na “Iksu”.

Zanimljivo je, međutim, dodala je ona, posmatrati ovaj događaj iz evropske perspektive, posebno imajući u vidu koliko je političkih lekcija posljednjih godina dijeljeno Republici Srpskoj zbog njenih istovremenih odnosa sa Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama.

“I namjerno pominjem SAD. Dok Republika Srpska razvija odnose s Amerikom kao državom, poštujući njen politički sistem, institucije i demokratski izabrane predstavnike, političko Sarajevo uporno nastoji da se svrstava i miješa u unutrašnje američke političke odnose. Kao da postoji samo ona Amerika koja odgovara njihovim političkim i ideološkim očekivanjima”, naglasila je Trišić Babić.

Ona je dodala da se “to posebno ogleda u njihovom odnosu prema predsjedniku Trampu i republikancima, koje, čini se, i dalje posmatraju kroz prizmu sopstvenih unitarističkih očekivanja ili, bolje rečeno, neispunjenih očekivanja”.

“Istovremeno, dio evropskih političkih krugova, a posebno političko Sarajevo, nastojao je da naše odnose sa Moskvom pretvori u pitanje političke podobnosti. U međunarodnim kontaktima Republike Srpske uporno su tražili problem, često opterećeni sopstvenim političkim ambicijama i unitarističkim pogledima na BiH”, istakla je Trišić Babić.

Međutim, kako je istakla, Republika Srpska polazi od drugačijeg shvatanja diplomatije.

“Republika Srpska razgovara i u Vašingtonu i u Moskvi. U oba centra moći imamo prijatelje i sagovornike s kojima gradimo odnose međusobnog poštovanja i razumijevanja. Ne smatramo da saradnja s jednima zahtijeva neprijateljstvo prema drugima, niti da sopstvene interese treba da podređujemo tuđim političkim podjelama”, rekla je Trišić Babić.

Ona je napomenula da, kao neko ko se dugo bavi međunarodnim odnosima, dobro zna da je diplomatija najpotrebnija upravo onda kada postoje duboke političke razlike.

Prema njenim riječima, velike sile to razumiju čak i kada su njihovi međusobni odnosi opterećeni nekim od najozbiljnijih izazova posljednjih nekoliko decenija.

“Zato je pomalo neobično da se razgovor koji se u Vašingtonu i Moskvi smatra izrazom političke odgovornosti, u slučaju Republike Srpske iz Sarajeva često pokušava prikazati kao politički prestup”, naglasila je Trišić Babić.

Dogovor, dodala je ona, ne znači da su nestale razlike između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.

“Ali, pokazuje da i usred ozbiljnih međunarodnih izazova postoji prostor za razumijevanje zajedničkih interesa i postizanje konkretnih sporazuma. Zato još jednom pozdravljam i podržavam dogovor predsjednika Trampa i Putina. Republika Srpska upravo na takvom shvatanju diplomatije nastoji da gradi svoje međunarodne odnose, tražeći prostor za saradnju i dogovor uprkos svim razlikama”, istakla je Trišić Babić.

Ona je navela da diplomatija svoju vrijednost ne dokazuje time s kim odbijamo da razgovaramo, nego onim što smo razgovorom sposobni da postignemo.

Vlasti Republike Srpske ponovo će pokrenuti pitanje izgradnje gasovoda na nivou BiH za isporuku ruskog gasa preko teritorije Srpske nakon izborne pobjede, izjavio je predsjednik Milorad Dodik za RIA Novosti.

“Vjerujemo da moramo još jednom pokušati da spasemo Dejtonski sporazum. To takođe znači deblokiranje svih investicionih projekata, kao što je gasovod. Bošnjaci već 12 godina blokiraju postavljanje gasovoda iz Srbije u Republiku Srpsku”, istakao je Dodik.

Dodik je napomenuo da ako postoji dobra volja za saradnju sa bošnjačke strane, Republika Srpska “je spremna da radi na tome”.

Projekat je blokiran zbog višegodišnjih političkih neslaganja između zvaničnog Sarajeva i Banjaluke.