VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp najavio šta će “uskoro” uraditi zemljama BRIKS-a

    Tramp najavio šta će “uskoro” uraditi zemljama BRIKS-a

    Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u utorak da će “vrlo uskoro” uvesti carinu od 10 odsto na uvoz iz zemalja članica BRIKS-a.

    Govoreći na sednici kabineta u Beloj kući, Tramp je ponovio pretnju koju je prvi put izneo u nedelju.

    “Svako ko je u BRIKS-u uskoro će plaćati 10 odsto carine… Ako su članovi BRIKS-a, moraće da plate 10 odsto… i neće dugo ostati članovi“, izjavio je američki predsednik, prenosi Rojters.

    Američki predsednik je, takođe, izjavio da je BRIKS formiran s ciljem da ugrozi Sjedinjene Države i ulogu američkog dolara kao globalne rezervne valute.

    “BRIKS je osnovan da uništi naš dolar, da ga skloni sa pozicije svetskog standarda“, izjavio je Tramp i dodao: “Ako žele da igraju tu igru, mogu, ali ja mogu da igram i jače.”

    Dodao je da bi gubitak dolara kao svetske rezervne valute za SAD bio: “Kao da smo izgubili veliki svetski rat. Ne bismo više bili ista država.“

    BRIKS je prošle godine proširen i sada, pored Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike, uključuje između ostalog i Iran i Indoneziju, a lideri okupljeni na samitu u Rio de Žaneiru u više navrata su kritikovali vojne i trgovinske politike Sjedinjenih Država.

    Na pitanje o Trampovoj najavi carina, tokom samita BRIKS-a održanom tokom vikenda u Rio de Žaineru, predsednik Brazila Inasio Luiz Lula da Silva je rekao da „svet ne želi cara“, aludirajući na Trampa, navodi Rojters.

    Ranije juče, tokom obraćanja novinarima u Braziliji nakon razgovora sa indijskim premijerom Narendrom Modijem, Lula je istakao da ne prihvata nikakve pritužbe u vezi sa samitom BRIKS-a.

    “Ne slažemo se s tim da predsednik SAD sugeriše uvođenje carina zemljama članicama. To nije prihvatljivo“, rekao je Lula.

  • Haos u Trampovoj administraciji: Bez saglasnosti zaustavljena isporuka oružja Ukrajini

    Haos u Trampovoj administraciji: Bez saglasnosti zaustavljena isporuka oružja Ukrajini

    Pit Hegset, američki ministar odbrane, prošle sedmice je odobrio pauzu u isporuci oružja Ukrajini, a sada se doznalo da prije te odluke, nije obavijestio Bijelu kuću, reklo je za CNN pet izvora upoznatih sa situacijom.

    Ovaj potez izazvao je haos unutar administracije dok su pokušavali da shvate zašto je došlo do obustave i da to objasne Kongresu i ukrajinskoj vladi.

    Predsjednik Donald Tramp je u utorak sugerisao da nije on odgovoran za tu odluku, ali nije dao direktan odgovor novinarima, samo je naglasio da će SAD nastaviti slati odbrambeno oružje Ukrajini.

    Haotičan proces
    Ovaj događaj naglašava često haotičan proces donošenja politika unutar Trampove administracije, naročito pod Hegsetovim vodstvom u Ministarstvu odbrane.

    Ovo je drugi put ove godine da je Hegset odlučio obustaviti isporuku američkog oružja Ukrajini, iznenadivši visoke zvaničnike za nacionalnu sigurnost.

    Prvi put se to desilo u februaru, a odluka je brzo povučena, rekla su tri izvora za CNN, prenosi “Avaz”.

    Specijalni izaslanik SAD-a za Ukrajinu, Kit Kelog (Keith Kellogg), i državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio), koji je i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, takođe nisu bili unaprijed obaviješteni o pauzi i za nju su saznali iz medijskih izvještaja.

    Dva izvora su navela da Hegset nije obavijestio Bijelu kuću zbog toga što nema šefa kabineta ni pouzdane savjetnike koji bi ga mogli podstaći da bolje koordinira važne političke odluke s ostalim agencijama.

    Nedugo nakon što je saznao za pauzu prošle sedmice, Tramp je naredio Hegsetu da ponovo pokrene isporuku barem dijela municije, konkretno presretačkih raketa za Patriot sisteme protivzračne odbrane, koji su ključni za zaštitu ukrajinskih civila od stalnih ruskih napada raketama i dronovima.

    Mnoge od tih municija već se nalaze u Poljskoj i mogle bi brzo biti prebačene u Kijev, rekao je jedan visoki zvaničnik administracije.

    Paket oružja dodijeljen je još u vrijeme prethodne administracije i već je bio na putu za Ukrajinu kada je zaustavljen. U telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u petak, Tramp je umanjio svoju ulogu u odluci da se obustavi isporuka oružja.

    Zahlađenje odnosa
    Tramp se, kako kažu dva izvora, čini manje spremnim da sada Rusiji da “pobjedu” tako što bi obustavio vojnu pomoć Ukrajini.

    U posljednjim sedmicama ohladio se prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, jer je sve jasnije da Putin nije spreman za mirovne pregovore s Ukrajinom.

    Jedan evropski zvaničnik rekao je za CNN da je Trampovo razočaranje Putinom bilo očigledno tokom samita NATO-a u Nizozemskoj prošlog mjeseca, te da je prema njihovim saznanjima pauza u isporuci oružja Ukrajini “zaista nije potekla“ od Trampa.

  • BiH ima 3,5 tona zlata, koje države u regionu imaju najviše?

    BiH ima 3,5 tona zlata, koje države u regionu imaju najviše?

    Rezerve monetarnog zlata Centralne banke BiH dostigle su 3,5 tona, što je najviši nivo od njenog osnivanja, piše u godišnjem izvještaju ove finansijske institucije za prethodnu godinu.

    Kako su naveli, devizne rezerve u prošloj godini iznosile su 17,6 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 1,36 milijardi KM u odnosu na 2023. godinu.

    “Devizne rezerve u prošloj godini su potvrda stabilnosti i kredibiliteta monetarnog sistema. Koeficijent pokrića valutnog odbora porastao je na 108,38 odsto, dodatno jačajući povjerenje u valutni odbor kao temelj monetarne politike BiH. Očuvana je stabilnost domaće valute i finansijskog sistema, a nastavljene su i aktivnosti na modernizaciji platnog sistema i pripremama za pristup SEPA području”, navodi se u saopštenju.

    Dodali su da je izvještaj usvojilo Predsjedništvo BiH, te da je u tom dokumentu navedeno da je ulagano u transparentnost i dostupnost makroekonomskih i finansijskih podataka, kao i da su implementirane brojne inicijative u domenu digitalne transformacije, finansijske edukacije i međunarodne saradnje.

    Zlato se, inače, smatra sigurnim utočištem u vremenima ekonomske nesigurnosti, što ga čini ključnim elementom nacionalnih rezervi.

    On, osim što služi kao osnova za monetarnu politiku, igra i vitalnu ulogu u održavanju valutne stabilnosti, ali i kao geopolitički alat u rukama zemalja s najvećim rezervama.

    Koje države imaju najviše svjetske rezerve zlata, te kolike količine imaju zemlje u regionu?

    Najveće svjetske rezerve zlata imaju Sjedinjene Američke Države, koje trenutno posjeduju 8.133 tone.

    Prema podacima sajta Tranding Economics, Njemačka je druga, i ima 3.351 tonu.

    Slijedi Italija sa 2.452 tone zlata, pa Francuska 2.437 tona.

    Monetarne rezerve zlata Rusije iznose 2.330 tona, Kine 2.292, a Švajcarske 1.040 tona.

    Indija ima 880 tona zlata, Japan 846, a Turska ima 624 tone zlata. Nizozemska ima 612, Poljska 497, Portugal 383, a Uzbekistan 368 tona zlata.

    Kada su u pitanju zemlje regiona, dominira Srbija, koja iz godine u godinu povećava svoje zalihe zlata.

    Prema posljednjim podacima, Srbija trenutno ima nešto više od 49 tona zlata.

    Sjeverna Makedonija ima 6,89 tona zlata, Slovenija 3,48 tona zlata, a Albanija 3,42 tone zlata.

    Hrvatska je svoje zlato, oko 13 tona, koje je naslijedila od bivše Jugoslavije prodala još prije 20 godina, te je donedavno bila bez rezervi zlata.

    Ipak, prije godinu-dvije je kupila 1,75 tona zlata, koliko, prema posljednjim informacijama, i sada posjeduje.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je ovo premalo zlata, te da je BiH odavno trebala značajnije povećati zlatne rezerve, ali da aktuelna uprava CB zaslužuje priznanje da su ipak obratili pažnju na stručne savjete i svjetske trendove te barem pokušali nadoknaditi štetu koju je prethodna uprava učinila.

    “Prodaja zlata u prethodnom mandatu je bila ekonomski zločin i diletantizam na nivou ekonomske nepismenosti, za koji je trebalo smijeniti i kazniti. Aktuelna uprava je krenula u pravom smjeru i svaka čast za povećanje rezervi, a nadam se da neće stati na tome već će nastaviti povećavati ih. A trebalo bi razmisliti i o prenošenju naših rezervi u BiH jer su trenutno izvan države. Velike su prednosti zlata u vrijeme opšte nestabilnosti i nesigurnosti u odnosu na nekad ključne svjetske valute poput dolara i evra, a koje sada ne ulijevaju jednako povjerenje”, naglasio je Gavran za “Nezavisne novine”.

     

  • Paklene vrućine se vraćaju u BiH

    Paklene vrućine se vraćaju u BiH

    Federalni hidrometeorološki zavod objavio je srednjoročnu prognozu do 22. jula iz koje se može zaključiti da se, nakon osvježenja, u BiH vraćaju paklene vrućine.

    U prvom dijelu ove sedmice, kako je navedeno, prognoziraju se česti pljuskovi, obilniji tokom utorka i srijede, pojačan vjetar i znatno niže temperature vazduha.

    “Od četvrtka, 10. jula, pa do kraja prognoznog perioda, očekuje se stabilnije vrijeme, uz duže sunčane intervale, konstantan porast temperature i vrlo mali izgledi za povremene i slabe lokalne pljuskove”, navodi se.

    Od 8. do 12. jula jutarnje temperature kretaće se između devet i 17 stepeni Celzijusovih, a dnevne od 21 do 31 stepen.

    “Od 13. jula do kraja prognoznog perioda očekuje se konstantan porast temperatura vazduha”, navodi Federalni hidrometeorološki zavod, te dodaje da će dnevna temperatura širom BiH dostizati do 38. podioka na termometru.

  • Evropska komisija o koncertu Tompsona: Osuđujemo svaki izraz fašizma, članice EU da kazne govor mržnje

    Evropska komisija o koncertu Tompsona: Osuđujemo svaki izraz fašizma, članice EU da kazne govor mržnje

    Evropska komisija saopštila je danas, povodom nedavno održanog koncerta Marka Perkovića Tompsona poznatog po isticanju ustaške simbolike u svojim pjesmama i nastupima, da oštro osuđuju svaki izraz fašizma koji podsjeća na najmračnija razdoblja evropske istorije i podsjeća da su države članice Evropske unije u obavezi da krivično sankcionišu govor mržnje.

    Tako je portparol EK odgovorio Tanjugu, na pitanje kako Evropska komosija reaguje na održavanje koncerta i uzvikivanje pokliča “Za dom spremni” i na drugu ustašku simboliku koju koristi na nastupima.

    – Na nivou EU postoji Okvirna odluka o borbi protiv rasizma i ksenofobije, kojom su države članice obvezne krivično da sankcionišu govor mržnje. To uključuje javno podsticanje na nasilje ili mržnju prema pojedincima ili grupama na temelju rase, boje kože, vjere, porijekla ili nacionalne odnosno etničke pripadnosti – navodi EK u saopštenju.

    Podsjeća se da su države članice obvezne da krivično gone i javno odobravanje, poricanje ili grubo umanjivanje zločina poput genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

    – Za svaku pojedinu prijavu govora mržnje ili zločina iz mržnje nadležne su nacionalne vlasti, koje su dužne da postupaju u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom kojim su preuzele ovu Okvirnu odluku – navodi EK.

    Marko Perković Tompson poznat je po veličanju ustaštva u svojim pjesmama i nastupima, na kojima često uzvikuje “Za dom spremni”, službeni pozdrav u nacistički nastrojenoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj i koji se smatra ekvivalentom nacističkog “Zig hajl” pokliča.

    Tompsonovi koncerti dosad su zabranjeni u Holandiji, Njemačkoj, Švajcarskoj i Sloveniji, državama koje ga opisuju kao promotera neonacizma i ustaštva.

    Nakon koncerta u Zagrebu hrvatski premijer Andrej Plenković je branio izvorno ustaški pozdrav “Za dom spremni” riječima da je to “integralni dio Tompsonovog repertoara” i da “svi moramo da budemo ponosni na koncert”.

  • Poreska uprava: Polugodišnja naplata premašila dvije milijarde KM

    Poreska uprava: Polugodišnja naplata premašila dvije milijarde KM

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvoj polovini ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila 2,176 milijardi KM, što je za 139,6 miliona KM ili sedam odsto više nego u istom periodu lani.

    Iz Poreske uprave navode da je naplaćeni iznos veći za tri odsto nego što je planirano za taj period.

    – Rast naplate bilježi se u svim grupama javnih prihoda, pa doprinosi bilježe povećanje naplate za devet procenata, ostali javni prihodi za osam, dok je naplata direktnih poreza veća za jedan procenat – rekao je direktor Poreske uprave Goran Maričić.

    Prema njegovim riječima, najviše javnih prihoda prikupljeno je po osnovu doprinosa, ukupno 1,327 milijardi KM, odnosno naplaćeno je za 110,6 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine.

    On je naveo da je po osnovu doprinosa za Fond PIO, Fond zdravstvenog osiguranja, Zavod za zapošljavanje i Fond dječje zaštite u prvih šest mjeseci ove godine prikupljeno za po devet procenata više.

    – Direktni porezi su ove godine naplaćeni u iznosu od 553,2 miliona KM, što je za 7,6 miliona KM više nego u prvoj polovini prošle godine. Rast naplate zabilježen je kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od oko 238 miliona KM ili 30,7 miliona KM više, dok je istovremeno naplata poreza na dobit manja za 29,8 miliona KM – precizirao je Maričić.

    On je pojasnio da je naplata ovog prihoda manja zbog toga što su neki veći poreski obveznici u poreskim prijavama za 2024. godinu iskazali manju dobit nego u 2023., pa su samim tim platili i manji iznos ovog poreza.

    – Kod ostalih javnih prihoda, naplata u prva dva kvartala ove godine iznosila je 295,3 miliona KM, što je za osam odsto više u odnosu na uporedni period – naveo je Maričić.

    On je napomenuo da je po osnovu taksa i naknada prikupljeno 141,9 miliona KM ili šest procenata više, saopšteno je iz Poreske uprave.

    – Nastavljen je i rast naplate prihoda po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću i to za 14 odsto, kazni za 12 odsto, te koncesionih naknada za tri procenta – precizirao je Maričić.

    Što se tiče samo juna ove godine, Maričić je rekao da je naplata iznosila 352,5 miliona KM, što je za oko 39,4 miliona KM više u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

  • Dodik o promjenama u Savezu sindikata

    Dodik o promjenama u Savezu sindikata

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zahvalio je dosadašnjem predsjedniku Saveza sindikata Srpske Ranki Mišić za angažman i saradnju koju su imali svih ovih godina i čestitao Goranu Stankoviću izbor za novog predsjednika.

    “Hvala Ranki Mišić. Bilo je trenutaka kada smo se više ili manje slagali, ali u jedno sam uvijek bio siguran – da voli Republiku Srpsku koliko i ja i da želi da bude jaka i stabilna”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

     

     

    On je izrazio nadu u nastavak dobre saradnje sa Stankovićem na korist Republike Srpske i svih njenih radnika i građana.

    “Ciljevi su nam isti, a o nijansama ćemo razgovarati”, poručio je Dodik.

    Goran Stanković izabran je danas za predsjednika Saveza sindikata Republike Srpske, na osmom Izbornom kongresu održanom u Tesliću.

    Stanković, koji je u prethodnom periodu obavljao funkciju generalnog sekretara, rekao je novinarima da je uz izbor novog rukovodstva usvojen i četvorogodišnji program rada sa aktivnostima da se dodatno unaprijede prava domaćih radnika.

     

  • Cvijanovićeva o odluci SAD

    Cvijanovićeva o odluci SAD

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je za Srnu da nije iznenađujuća, a prema nekima je i očekivana, odluka SAD da uvedu carine od 30 odsto na svu robu koja ulazi u Ameriku iz BiH, počevši od 1. avgusta.

    “U ovoj zemlji kakva je BiH ne možeš postići dogovor ni o tome da pošalješ pismo na zadatu temu i u roku. Pa je onda problem što je Savjet ministara donosio zaključke ili ministar poslao nacrt pisma Predsjedništvu kojima se poštuju zaključci Savjeta ministara, a ne od riječi do riječi zaključci Predsjedništva.

    Pa, onda kad kažeš danas je rok i predložiš modifikacije, to opet mora sačekati par dana. Pa se onda natežeš oko neke besmislene rečenice koja prilično glupo zvuči, ali ako je ne prihvatiš u njenoj sveukupnoj gluposti, onda taj neko neće glasati. Još ako ne možeš izaći u javnost i reći – na prijedlog tog i tog usvojeno je to i to, onda udaraš na narcisoidna ogledala i nema tu kraja”, istakla je Cvijanović za Srnu reagujuću na odluku SAD o uvođenju carina na svu robu koja ulazi iz BiH od 1. avgusta.

    Srpski član i predsjedavajuća je ocijenila da je šteta što pismo nije usvojeno prošle sedmice kad je i bilo na dnevnom redu da bi bilo poslato u roku i naglasila da treba, svakako, nastaviti sa ovim aktivnostima da bi se smanjilo carinsko opterećenje.

    Cvijanović je istakla da je moguće da se radi o namjernoj političkoj opstrukciji u okviru institucija BiH, jer je ona evidentno neuspješna država u kojoj se ništa ne prepoznaje ako je za opšte dobro i ako nije za obračun sa drugima pod motom “napada na ustavni poredak”.

    “U svakom slučaju, institucije i predstavnici Republike Srpske su još prije par mjeseci jasno izrazili svoj stav da je ovo pitanje neophodno regulisati sa SAD”, naglasila je Cvijanović.

    Američki predsjednik Donald Tramp objavio je odluku o uvođenju carina od 30 odsto na svu robu koja ulazi u Ameriku iz BiH, počevši od 1. avgusta.

    “Počevši od 1. avgusta, naplaćivaćemo BiH samo 30 odsto carine. Molim Vas da imate na umu da je 30 odsto daleko manje od procenta potrebnog da se eliminiše neproporcionalni trgovinski deficit”, istakao je Tramp.

  • Stanković novi predsjednik Saveza sindikata

    Stanković novi predsjednik Saveza sindikata

    Goran Stanković izabran je danas za predsjednika Saveza sindikata Republike Srpske, na osmom Izbornom kongresu održanom u Tesliću.

    Stanković, koji je u prethodnom periodu obavljao funkciju generalnog sekretara, rekao je novinarima da je uz izbor novog rukovodstva usvojen i četvorogodišnji program rada sa aktivnostima da se dodatno unaprijede prava domaćih radnika.

    On je kao neke od ciljeva izdvojio – da radnici imaju plate dostojne za normalan život, bezbjedna radna mjesta, te poštovanje zakonom propisanih radničkih prava.

    “Moramo zaštititi naše radnike iz Republike Srpske da nam ne dolaze radnici iz trećih zemalja, a naši da odlaze u zemlje zapadne Evrope”, izjavio je Stanković.

    On je najavio sindikalne aktivnosti na unapređenju zakonskih propisa u korist radnika, smanjenja sive ekonomije od koje, kako ocjenjuje, i dalje pojedini poslodavci ostvaraju benefite.

    Dosadašnja predsjednica Ranka Mišić na čelu Saveza sindikata bila je prethodnih 20 godina i krajem ove godine najvjerovatnije ide u penziju. Za predsjednicu je prvi put izabrana 2005. godine, a prije toga je, od 1997. godine, dva mandata bila predsjednica Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske.

    Stanković je danas rekao da je Savez sindikata Srpske jedina većinska reprezentativna sindikalna centrala u Srpskoj koja se već 33 godine bori za prava radnika.

    Potpredsjednik ovog sindikata Dragan Gnjatić apelovao je za solidarnost i jedinstvo među sindikalnim organizacijama i najavio primjenu novih oblika sindikalne borbe s ciljem poboljšanja propisa o radu, uključujući Zakon o radu, te opšti i pojedinačni kolektivni ugovor.

    On je istakao i da se instrument kolektivnog pregovaranja mora podići na viši nivo.

    Današnjem Kongresu prisustvovali su i predstavnici sindikalnih organizacija iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, FBiH, te Brčko distrikta.

    Predsjednik Samostalnog sindikata Hrvatske Mladen Novosel ukazao je da snaga sindikata leži u zajedništvu, kojeg nažalost, kako kaže, nema u Hrvatskoj, a ni u zemljama bivše Jugoslavije.

    Prema njegovim riječima, Hrvatska je ulaskom u EU preuzela bolje zakonodavstvo o pravima radnika, ali da po pitanju iznosa plata postoji velika nesrazmjernost istočnih i zapadnih evropskih zemalja, koji procentualno iznosi do jedan naprema četiri.

    Novosel za takvo stanje krivi pohlepu hrvatskih poslodavaca koji, da bi ostvarili visok profit, nastoje da zadrže niske plate obezbjeđivanjem jeftine radne snage iz trećih zemalja.

    Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Zoran Mihajlović ukazao je na nepravednost mehanizma minimalne zarade, koji pogoduje uvozu strane radne snage dok domaću, zajedno sa članovima porodice, prisiljava da bolji životni standard traže na tržištima zapadnoevropskih zemalja.

    Na osmom Izbornom kongresu Saveza sindikata Republike Srpske Danko Ružičić je izabran za generalnog sekretara. Izabrani su i članovi Predsjedništva, Statutarne komisije i Nadzornog odbora.

    Izborni kongres održan je u hotelu “Kardijal” u Tesliću.

  • Očekivana inflacija za ovu godinu smanjena na 3,4 odsto

    Očekivana inflacija za ovu godinu smanjena na 3,4 odsto

    Očekivana inflacija u BiH za ovu godinu iznosi 3,4 odsto, dok se u narednoj očekuje od 3,2 odsto, objavila je Centralna banka BiH.

    Rezultati ankete Centralne banke pokazuju da je očekivana inflacija za ovu godinu manja nego predviđanja od 4,2 odsto iz marta, a na niže je revidirana i inflacija za 2026. godinu.

    – Pad ovih očekivanja ukazuje na to da finansijske institucije nisu bile iznenađene intenzitetom inflatornih pritisaka, s obzirom na to da su prethodne prognoze za 2025. godinu bile oko 3,6 odsto i više – pojasnili su iz Banke.

    Iz Banke navode da očekivanje za narednu godinu potvrđuje relativno prilagođavanje jakim negativnim rizicima i potrebi za kontinuiranim praćenjem agregatne potražnje, naročito potrošnje.

    U novijem periodu, ističu iz Centralne banke, vidljiv je određeni napredak ka stabilizaciji inflatornih očekivanja, ali je važno naglasiti da se očekivanja o inflaciji ne bi trebala formirati sa nerealnim optimizmom.

    – Umjesto toga, ona moraju biti bazirana na realnim ekonomskim pokazateljima, uključujući činjenicu da je u BiH prisutna i uvozna inflacija. Očekivana inflacija ostaje važan pokazatelj ekonomskog segmenta i ključan faktor u odlučivanju centralnih banaka, preduzeća i potrošača – istakli su iz Banke.

    Iz Banke navode da neprekidno praćenje i realističko sagledavanje inflacije, uz pravovremene i odlučne mjere ekonomske politike, ostaje neophodno kako bi se ublažili negativni efekti i očuvala makroekonomska stabilnost.