Autor: INFO

  • Viktor Orban udario na Ursulu fon der Lajen: Vrijeme je za odlazak

    Viktor Orban udario na Ursulu fon der Lajen: Vrijeme je za odlazak

    Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je danas predsjednicu Evropske komisije (EK) Ursulu fon der Lajen da podnese ostavku, nakon što je Sud pravde Evropske unije 14. maja proglasio Fon der Lajen odgovornom za prikrivanje informacija o ugovorima o nabavci vakcina.

    Orban je to objavio na društvenoj mreži Iks uz fotografiju koja je stilizovana kao naslovnica časopisa Tajm, posvećena povlačenju bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena iz izborne trke 2024. godine, a na kojoj je slika Fon der Lajen uz tekst “Vrijeme je za odlazak”.

    Njegov poziv dolazi nakon što je više od 70 poslanika Evropskog parlamenta 27. juna podržalo predlog za nepovjerenje Fon der Lajen.

    O tom prijedlogu evroposlanici su raspravljali u ponedjeljak, a sutra bi trebalo o njemu da glasaju, prenosi Tanjug.

  • Sud BiH ukinuo pritvor Stevandiću i Viškoviću

    Sud BiH ukinuo pritvor Stevandiću i Viškoviću

    Sud Bosne i Hercegovine ukinuo je pritovr Nenadu Stevnadiću, predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske i Radovanu Viškoviću, premijeru Republike Srpske.

    Ukidanje pritvora zatražilo je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, a ročište u Sudu BiH tim povodom održano je danas u 12 časova.

    Prethodno, Višković i Stevandić jutros su ispitani u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.

    Podsjećanja radi, u petak, takođe na zahtjev Tužilaštva BiH ročište je ukinuto i Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske.

    Dodik, Stevandić i Višković, osumnjičeni su za krivično djelo “udar na ustavni poredak”. Nakon što se nisu odazivali na poziv Tužilaštva BIH u ovom slučaju, Sud BiH im je odredio pritvor i raspisao potjernicu.

    Sud BiH Dodiku, Stevandiću i Viškoviću odredio je mjere zabrane koje podrazumijevaju javljanje svakih 14 dana u nadležnu policijsku stanicu.

  • Vlado Đajić: Banjaluka pred katastrofom

    Vlado Đajić: Banjaluka pred katastrofom

    Predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka Vlado Đajić poručio je danas da je Banjaluka “pred katastrofom” i da svi građani, članovi SNSD-a i koalicioni partneri moraju da se uključe u borbu za njen spas.

    “Banjaluka je pred propašću, pred katastrofom i svako mora da se uključi u borbu za očuvanje grada od ovih štetočina, kao što su Draško Stanivuković i njegovi saradnici“, rekao je Đajić.

    On je dodao da se o Banjaluci može otvoriti “hiljadu tema”, ali da su se danas okupili zbog jedne – povećanja plata vaspitačima u banjalučkim vrtićima.

    “Možda se ne bismo ni okupili da Draško Stanivuković juče nije rekao da nema para i da gradska kasa nije rupa bez dna. Sram ga bilo što tvrdi da nema novca za ono što je najbitnije, a to su djeca Banjaluke. Bez zadovoljnih vaspitača nema ni zadovoljne djece, ni roditelja, ni dobrog smještaja naše djece. Oni su prioritet”, kazao je Đajić.

    On je naveo da, dok tvrdi da novca za vaspitače nema, Stanivuković raspolaže milionskim iznosima za “nepotrebne i sumnjive projekte”.

    “Od Nove godine, bez odluke Skupštine, raspisani su tenderi u vrijednosti od oko osam miliona maraka. Među njima su tri miliona maraka za održavanje zelenih površina koje ne postoje, milion maraka za sumnjive komunalne radove, pola miliona za košenje – a trava nije pokošena, pola miliona za pranje grada, a niko nije vidio da se išta pere”, rekao je Đajić, dodajući:

    “Milion i po maraka ide za izgradnju tribina kod fakulteta, na mjestu gdje se uništavaju postojeće zelene površine. Od osam miliona, kako kažu stručnjaci, neće se potrošiti ni dva. Opravdana je sumnja da će pet do šest miliona završiti u privatnim džepovima”.

    Đajić je pozvao gradonačelnika da odmah sazove sjednicu Skupštine grada i uputi prijedlog o povećanju plata vaspitačima.

    “To je prioritet. Istovremeno želimo i veća ulaganja u privatne vrtiće, a pozivamo i građane da ne plaćaju karte za gradski prevoz. Skupština grada je donijela odluku da je prevoz besplatan”, istakao je Đajić.

    Na kraju je poručio da se svi moraju uključiti “da se spasi Banjaluka od štetočina” i da se u ovom gradu konačno počnu vrednovati prave stvari.

    “Danas pričamo o najvrednijem što imamo – a to su naša djeca”, zaključio je Đajić.

  • Uhapšen državljanin BiH zbog finansiranja priprema za teroristički napad

    Uhapšen državljanin BiH zbog finansiranja priprema za teroristički napad

    Njemačka policija uhapsila je državljanina BiH koji je osumnjičen za finansiranje priprema za islamistički teroristički napad u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, javio je “Dojče vele”, pozivajući se na neimenovane zvaničnike.

    U izvještaju se navodi da je muškarac uhapšen tokom racije koju su sprovele jedinice specijalne policije.

    Dvadesetsedmogodišnji muškarac osumnjičen je za finansiranje planiranog napada, koje je vršio prevarom preko komercijalnih aktivnosti. On će se danas pojaviti pred sudijom.

    Policija je saopštila da su racije su sprovedene u više gradova i da se istraga nastavlja.

  • Blagojević: Iranska islamska revolucija je živa i zdrava u srcu Balkana; Grade novi Hezbolah u FBiH

    Blagojević: Iranska islamska revolucija je živa i zdrava u srcu Balkana; Grade novi Hezbolah u FBiH

    Iran nije samo na Bliskom istoku. Iran je u Evropi. Na Balkanu. Upravo tamo, u Federaciji BiH, Iran je razvio bazu za operacije po uzoru na ono što je uradio sa Hezbolahom u Libanu, rekao je u kolumni za Washington times bivši guverner američke savezne države Ilinois Rod Blagojević.

    Kolumnu Roda Blagojevića za Washington Times prenosimo u cijelosti:

    Počalo je 1990-ih, kada je Iran učestvovao u ratu u BiH. Vodio je rat kroz podršku muslimanima kako bi u BiH uspostavio evropsku kopiju Hezbolaha u Libanu.

    Iran je aktivno podržavao i isporučivao oružje džihadističkim borcima u bosanskom ratu protiv katoličkih Hrvata i srpskih pravoslavnih hrišćana. Naoružavao je muslimanske terorističke grupe poput mudžahedina, koji su se borili u BiH. Kasem Sulejmani je lično bio uključen u vođenje napora Korpusa islamske revolucionarne garde da nadgleda isporuku oružja u BiH. Iran je obučavao Al Kaidu u BiH, a dvojica njihovih pripadnika su se kasnije pridružila napadu na Sjedinjene Države, udarivši u Pentagon 11. septembra.

    Klintonova administracija je takođe bila svjesna ovoga.

    Na kongresnim saslušanjima održanim u maju 1996. godine, zaključeno je da je Klintonova administracija gledala na drugu stranu dok je Iran isporučivao oružje teroristima u BiH.

    Krajem prošlog meseca, vrhovni šiitski sveštenik u Iranu izdao je vjerski dekret kojim je objavljena “fatva” protiv predsejdnika Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanijahua.

    Ajatolah Naser Makarem Širazi pozvao je muslimane širom svijeta da zauzmu stav, navodeći da svaka osoba ili vlada koja ugrožava vođstvo i jedinstvo globalne islamske zajednice treba da se smatra “ratnim vođom” podložnim pogubljenju. Najviši iranski sveštenik je potom na svom Iks nalogu objavio da agresija Islamske Republike neće biti ograničena na domaće neslaganje. Nagovijestio je planove za šire međunarodno, vjerski motivisano nasilje.

    Budimo realni. Dok se ne postigne zadovoljavajuće rješenje u vezi sa iranskom sposobnošću proizvodnje nuklearnog oružja, Islamska Republika Iran ne napada samo svoj narod, već se i priprema za globalno nasilje u ime religije. Izrael, Sjedinjene Države i Evropa su glavne mete terorizma koji sponzoriše Iran.

    Ali ovo ne bi trebalo nikoga da iznenadi. Terorizam, džihad i “fatva” koje sponzoriše Iran nisu ništa novo.

    Od Islamske revolucije 1979. godine, kojom je uspostavljen režim, Iran je aktivno uključen u državno sponzorisani terorizam. Јedan od osnovnih prioriteta iranskog režima je izvoz revolucije u inostranstvo putem podrške terorističkim grupama i njihovim aktivnostima u drugim zemljama.

    Tokom svoje burne istorije, Iran je strateški koristio terorističke grupe kao posrednike u svojoj spoljnoj politici, koristeći te grupe da bi ostvario uticaj širom Bliskog istoka i šire. Od dugogodišnje finansijske podrške Hezbolahu u Libanu do podrške milicijama u Iraku i Јemenu, iransko korišćenje posredničkih grupa oblikovalo je regionalnu dinamiku, podstaklo sukobe i predstavljalo složen izazov za globalnu bezbjednost.

    Sa nedavnim porazom Hezbolaha u Libanu, Hamasa u Gazi i Asadovog režima u Siriji, Iran sada možda traži BiH kao sledeće mjesto za popunjavanje praznine i uspostavljanje svoje glavne baze operacija kako bi zamijenio Liban u izvozu terorizma.

    Vjerovatnoća da se ovo dogodi je toliko realna da je prošlog mjeseca navela državnog sekretara Marka Rubija i ministra odbrane Pita Hegseta da pošalju pismo ministru odbrane BiH u kojem prete zemlji sankcijama i obustavom svih programa vojne saradnje ako SAD otkriju da sprovodi vojnu saradnju sa Iranom.

    Ali ovo ne bi trebalo nikoga da iznenadi. Terorizam, džihad i fatva koje sponzoriše Iran nisu ništa novo.

    Od Islamske revolucije 1979. godine, kojom je uspostavljen režim, Iran je aktivno uključen u državno sponzorisani terorizam. Јedan od osnovnih prioriteta iranskog režima je izvoz revolucije u inostranstvo putem podrške terorističkim grupama i njihovim aktivnostima u drugim zemljama.

    Tokom svoje burne istorije, Iran je strateški koristio terorističke grupe kao posrednike u svojoj spoljnoj politici, koristeći te grupe da bi ostvario uticaj širom Bliskog istoka i šire. Od dugogodišnje finansijske podrške Hezbolahu u Libanu do podrške milicijama u Iraku i Јemenu, iransko korišćenje posredničkih grupa oblikovalo je regionalnu dinamiku, podstaklo sukobe i predstavljalo složen izazov za globalnu bezbejdnost.

    Sa nedavnim porazom Hezbolaha u Libanu, Hamasa u Gazi i Asadovog režima u Siriji, Iran sada možda traži BiH kao sljedeće mjesto za popunjavanje praznine i uspostavljanje svoje glavne baze operacija kako bi zamijenio Liban u izvozu terorizma.

    Vjerovatnoća da se ovo dogodi je toliko realna da je prošlog mjeseca navela državnog sekretara Marka Rubija i ministra odbrane Pita Hegseta da pošalju pismo ministru odbrane BiH u kojem prijete zemlji sankcijama i obustavom svih programa vojne saradnje ako SAD otkriju da sprovodi vojnu saradnju sa Iranom.

    Američki nacionalni interesi biće daleko bolje zadovoljeni kada se neuspjeli Bajden-Obama-Klinton sporazum o smirivanju Irana napusti i zamjeni novim strateškim partnerstvom sa srpskim narodom na Balkanu. Partnerstvom koje bi bilo utemeljeno u istim judeo-hrišćanskim vrijednostima i u zajedničkim interesima koji čine temelj nepokolebljivog saveza Amerike sa Izraelom.

    Ovo novo strateško partnerstvo učinilo bi svijet bezbjednijim mjestom.

  • Pokrenuta krivična istraga protiv bivših direktora CIA i FBI

    Pokrenuta krivična istraga protiv bivših direktora CIA i FBI

    Američki Federalni istražni biro (FBI) je pokrenuo krivične istrage protiv bivšeg direktora Centralne obaveštajne agencija (CIA) Džona Brenana i bivšeg direktora FBI Džejmsa Komija, objavio je Foks njuz didžital (Fox News Digital), pozivajući se na neimenovane izvore.

    Istrage se odnose na moguće zloupotrebe u vezi sa ranijim vladinim istragama navodnog ruskog mješanja u američke izbore 2016. godine na kojima je predsjednik SAD Donald Tramp pobijedio bivšu državnu sekretarku Hilari Klinton, navodi se u izvještaju.

    Istrage uključuju i navodno davanje lažnih izjava Kongresu, rekli su izvori iz Ministarstva pravde za Foks njuz didžital.

    Direktor CIA Džon Retklif je uputio dokaze o Brenanovim zloupotrebama direktoru FBI-ja Kašu Patelu radi mogućeg krivičnog gonjenja, rekli su izvori iz Ministarstva pravde za Foks njuz didžital.

    Izvori su naveli da je prijava primljena i da je pokrenuta krivična istraga protiv Brenana, koja je u toku, ali nisu dali više detalja.

    U ovom trenutku nije jasno da li se istraga proteže dalje od njegovih navodnih lažnih izjava Kongresu.

    Što se tiče Komija, izvori iz Ministarstva pravde rekli su za Foks njuz didžital da je istraga protiv bivšeg direktora u toku, ali nisu mogli da navedu detalje o tome šta se konkretno istražuje.

    Krivična istraga ne mora nužno da rezultira i optužnicama.

    Unutrašnja revizija Centralne obavještajne agencije (CIA) prošle sedmice otkrila je niz proceduralnih propusta prilikom izrade obavještajnog izvještaja o ruskom mješanju u američke predsjedničke izbore 2016. godine, ali nije dovela u pitanje njegove ključne zaključke, prenosi Tanjug.

  • Ni na jednom od sedam kupališta u Banjaluci voda nije bezbjedna za kupanje

    Ni na jednom od sedam kupališta u Banjaluci voda nije bezbjedna za kupanje

    Voda nije mikrobiološki ispravna ni na jednom od sedam ispitanih kupališta na rijekama Vrbas i Vrbanja u Banjaluci, pokazali su rezultati najnovijih analiza koje je 7. jula dostavio Institut za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Kako je za “Nezavisne novine” rečeno iz Gradske uprave, uzorke vode uzela je Zdravstvena inspekcija Odjeljenja za inspekcijske poslove, u saradnji sa radnicima Instituta za javno zdravstvo.

    Na rijeci Vrbas uzorci su uzeti na pet lokacija – kupalištima “Slap” u Novoseliji, “Vrućica” i “Naša plaža” u Srpskim Toplicama, te “Abacija” i “Zelena” u Obilićevu. Na rijeci Vrbanji ispitivanje je obavljeno na “Žutom mostu” u naselju Vrbanja i na kupalištu “Zeleni vir”.

    Svi uzorci pokazuju da voda nije mikrobiološki ispravna, što znači da se ne može smatrati bezbjednom za kupanje, plivanje, sportove na vodi i druge rekreativne aktivnosti”, rečeno je iz Gradske uprave za “Nezavisne”.

    Iako ispitivanje vode na ovim lokacijama nije zakonska obaveza s obzirom na to da se radi o otvorenim vodotocima koji nisu registrovani kao kupališta u Gradskoj upravi kažu da ovu aktivnost realizuju svako ljeto zbog velikog interesovanja građana.

    “Kako ta kupališta nisu formalno uređena, ne postoje propisani uslovi rada niti mogućnost redovnog nadzora, pa građani koji koriste rijeke za kupanje to čine na sopstvenu odgovornost”, istakli su iz Odjeljenja za inspekcijske poslove.

    Podsjetili su i da je Gradska uprava ranijih godina pokušavala da postavi fizička obavještenja na ovim lokacijama.

    “Tabli s upozorenjem da voda nije bezbjedna za kupanje bilo je u više navrata, ali su ih nepoznata lica redovno uklanjala i uništavala, pa se od takvog načina informisanja odustalo”, naveli su oni.

  • Klokić: Put BiH u EU mogao bi da traje još 12 godina

    Klokić: Put BiH u EU mogao bi da traje još 12 godina

    Iako je BiH prije više od godinu i tri mjeseca dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom, oni nisu počeli niti se može naslutiti kada će se nešto konkretnije desiti na tom polju. Pravi posao za vlasti počinje onog trenutka kada zemlja dobije datum za otpočinjanje pregovora, kazao je u intervjuu Glasu Srpske ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, koji se osvrnuo i na to koliko bi razgovori sa evropskim zvaničnicima o članstvu mogli da potraju.

    Od otpočinjanja pregovora potrebno je od osam do 12 godina da bi zemlja postala članica EU – kazao je Klokić sa kojim smo, pored evropskih integracija, razgovarali i o radu i širenju mreže predstavništava Republike Srpske u inostranstvu, ali i nedavnoj posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). On je za jesen najavio dolazak kompanija iz Dubaija, što će biti prilika za domaća preduzeća da uspostave saradnju sa njima, a moguće je, kako je naveo, da Republiku Srpsku posjeti i šeik.

    Evropski savjet je dao zeleno svjetlo BiH za otvaranje pregovora sa EU još u martu 2024. godine, i od tada su, kaže Klokić, institucije na nivou BiH ostvarile određen napredak.

    – Usvojeni su zakoni o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih organizacija i sprečavanju sukoba interesa, a potpisan je i sporazum sa Fronteksom. To nije dovoljno, što se može vidjeti i iz izvještaja Evropske komisije u kojima je naglašen određeni napredak, ali su ukazali i na otvorena pitanja koja preovladavaju u BiH. Svjedoci smo da su u prethodnu godinu i tri mjeseca određene teme preovladale u BiH. Tu mislim na političke procese protiv predstavnika institucija Republike Srpske i to je nešto što je umnogome zakočilo ovaj proces – rekao je Klokić.

    Naveo je da Republika Srpska dosljedno učestvuje u procesima i priprema institucije u skladu sa obavezama koje dolaze sa evropskog puta.

    – Ne bi bilo fer da govorimo da su samo krive vlasti u BiH jer često od pojedinaca čujemo da se razgovara o tome da li će Crna Gora ili Albanija prve ući u EU. Dakle, pojedine zemlje se favorizuju, dok su ostale zanemarene, ali su i dežurni krivci. EU i Evropska komisija nemaju ujednačen pristup kada je u pitanju proces evropskih integracija. Tu mislim na sve zemlje koje žele da budu članice i zemlje zapadnog Balkana, ali i druge države kao što su Moldavija i Ukrajina – istakao je Klokić.

    Klokić je naveo da sve zemlje,  kada dobiju kandidatski status, dužne su da imenuju glavnog pregovarača.

    – Međutim, to ne znači ništa bez imenovanja kompletne pregovaračke strukture i uspostavljanja pregovaračkog okvira. Samo jedno imenovanje ne vodi nikakvom napretku BiH. Trenutno imamo radne grupe koje su tijela u sistemu koordinacije procesa evropskih integracija, a koje će, uz određene modifikacije, u budućnosti vršiti poslove pregovaračkih grupa. Stav Republike je bio i ostao da glavni pregovarač treba da bude iz Srpske – rekao je Klokić.

    Podsjetio je da se EU suočava sa ozbiljnim izazovima unazad 15 i više godina, od same ekonomske krize, a kasnije je uslijedila i aktuelna migrantska.

    – Mnoge zemlje preispituju odluku o Šengen zoni, odnosno da se zatvaraju zbog nagovještaja još većeg priliva migranata. Svi principi na kojima je EU počivala su ozbiljno poljuljani. EU, ako želi da zadrži svoju ideju, mora ozbiljnije da pristupi i zemljama zapadnog Balkana, odnosno da i one postanu članice EU. Da li će neka zemlja postati članica EU je više stvar političke odluke, to nam je potvrđeno i na primjeru Bugarske i Rumunije – rekao je Klokić za Glas Srpske.

    Podsjetio je da je pod okriljem resora koji vodi i predstavništva Republike Srpske u inostranstvu.

    – Neka od predstavništava rade posao odlično, dok kod drugih postoji prostor za napredak. Kada je riječ o širenju mreže, započeli smo proces registracije predstavništva u Francuskoj, tako da bi ono krajem godine ili eventualno početkom iduće moglo da počne sa radom. Započeta je i procedura osnivanja predstavništva u Kini, odnosno ovlašćeno je lice da izvrši sve pripreme i registruje predstavništvo. Јoš taj posao nije završen – rekao je Klokić.

    Podsjetio je da je nedavno prisustvovao međunarodnom forumu koji je u Dubaiju organizovala kompanija “Al Matija”, sa kojom Vlada ima potpisan memorandum o saradnji.

    – Dogovoreno je da jedna poslovna delegacija krajem oktobra ili početkom novembra posjeti Srpsku. Organizovaćemo forum na kojem će učešće uzeti naša preduzeća, a koja bi mogla sarađivati sa kompanijama iz Dubaija. To je prilika i da predstavimo određene projekte Republike investitorima iz Emirata, a koji su zainteresovani za ulaganje na domaće tržište. Njih posebno interesuje oblast poljoprivrede, prehrambene industrije ali i energetike. Takođe, imao sam priliku da razgovaram sa šeikom koji je član porodice koja vodi Dubai kao Emirat, i koji bi takođe potencijalno mogao da dođe u Republiku Srpsku – rekao je Klokić.

    Kada je riječ o vidovdanskom okupljanju Srba iz dijaspore na Zlatiboru na kojem je prisustvovao, Klokić je istakao da je Ministarstvo bez portfelja u Vladi Srbije, koje je zaduženo za dijasporu, organizovalo jtradicionalni Vidovdanski sabor.

    – Najveći akcenat tom prilikom stavljen je na međunarodni događaj “Ekspo” 2027. godine. Predstavništva Srpske u Njemačkoj i Austriji bila su prisutna kao i naša kulturno-umjetnička društva. Razgovarali smo i o važnosti očuvanja nacionalnog identiteta, jezika, pisma, tradicije i kulture, ali i o unapređenju saradnje između predstavnika u rasijanju i naših institucija. Takođe, Srpska je u fazi izrade novog strateškog dokumenta za saradnju sa dijasporom s obzirom na to da važeći dokument ističe ove godine – rekao je Klokić.

  • Tramp zaprijetio Putinu, a ovako mu je lider Rusije odgovorio

    Tramp zaprijetio Putinu, a ovako mu je lider Rusije odgovorio

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je na privatnom skupu donatora 2024. godine da je jednom pokušao da odvrati ruskog predsjednika Vladimira Putina od napada na Ukrajinu prijeteći da će u tom slučaju „bombardovati Moskvu“, prema dobijenom audio-snimku, prenosi CNN.

    „Putinu sam rekao: ‘Ako uđeš u Ukrajinu, bombardovaću Moskvu. Nemam izbora'“, čuje se Tramp na snimku sa donatorskog skupa.

     

    „A onda je Putin rekao: ‘Ne vjerujem ti.’ Ali vjerovao mi je 10 odsto“, dodao je Tramp.

    Američki predsjednik je, takođe, tvrdio da je poslao sličnu poruku kineskom predsjedniku Si Đinpingu, upozoravajući ga da će SAD bombardovati Peking ako Kina izvrši invaziju na Tajvan.

    „Mislio je da sam lud. Ali nikada nismo imali problem“, rekao je Tramp o Siju.

    Snimci sa više zatvorenih događaja za prikupljanje sredstava u kampanji za Trampov drugi mandat u Njujorku i Floridi 2024. godine, koje su dobili novinari Džoš Dozi, Tajler Pejdžer i Isak Arnsdorf, objavljeni su u njihovoj novoj knjizi „2024“, a do sada nisu bili prezentovani javnosti, prenosi CNN.

    Trampov tim je odbio da komentariše njihov sadržaj, navodi američka televizija.

    Ove sedmice Tramp je izrazio nezadovoljstvo zbog Putinovog odbijanja mirovnog dogovora sa Ukrajinom i rekao da ruski predsjednik „prodaje gomilu gluposti“ SAD-u.

    „Nisam zadovoljan Putinom. Vrlo sam nezadovoljan njime“, rekao je Tramp tokom sastanka svog kabineta, navodi CNN.

  • Sud koji nije u Srpskoj, osim kad jeste

    Sud koji nije u Srpskoj, osim kad jeste

    Ako ste ikada pomislili da je Milorad Dodik, pojavljivanjem pred Sudom i Tužilaštvom BiH, prekršio odluke Narodne skupštine Republike Srpske, ne brinite – SNSD će vas brzo razuvjeriti. Preciznije, njihov portparol Radovan Kovačević. On tvrdi da se ništa sporno nije desilo, jer – ništa se nije ni desilo u Republici Srpskoj.

    Logika je jednostavna: Sud i Tužilaštvo BiH, koje su institucije Republike Srpske proglasile neustavnim, možda i funkcionišu, ali – ne na teritoriji Srpske. Tako je i Dodik, tehnički, pred njih izašao u drugom univerzumu, u nekom vanprostoru, a pritvor mu je ukinut kao bonus koji se, po toj logici, također nije desio ovdje. Ukratko, ako nešto ignorišete dovoljno jako – ono možda nestane. Barem u političkom narativu.

    Kovačevićevo objašnjenje predstavlja novo poglavlje u rastućoj zbirci pokušaja opravdanja za političke poteze koji direktno poništavaju vlastite prethodne odluke. Od izričitog nepriznavanja suda do njegovog faktičkog priznavanja – put nije dug, samo mora da prođe kroz Sarajevo.

    Opozicija nije ostala nijema. Nebojša Vukanović precizno poentira da problem nije samo u “tonućima”, nego u tome što sa sobom povlače i institucije. Kad se odluke Narodne skupštine pretvaraju u fleksibilne smjernice koje važe kad zatreba, a ne važe kad zabole, gubi se svaka osnova političkog integriteta.

    Slično misli i Tanja Vukomanović iz PDP-a, koja ističe da je možda bolje da Kovačević nije ni govorio – jer je pokušaj opravdanja Dodikovog poteza dodao komičan sloj jednoj tragičnoj političkoj epizodi. Ako je sve bilo u redu, pita se, zašto je Dodik čekao, zašto su se donosili zakoni, zašto su uopšte bile upotrebljene “duge cijevi”?

    Kad pravna država postane stvar geografije, a političke odluke zavise od koordinata, pitanje je ne samo povjerenja u institucije – već i zdravog razuma. A najopasnije je kad se i jedno i drugo gubi brzinom političkog preleta.