VRBAS Media

Autor: INFO

  • Amidžić: “Trojku” okupljaju akcije usmjerene protiv Srpske

    Amidžić: “Trojku” okupljaju akcije usmjerene protiv Srpske

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je da su stranke “Trojke” iz Federacije BiH skup raštrkanih ljudi koje okupljaju akcije protiv Republike Srpske i nemaju jasne političke ciljeve.

     

    Amidžić je ocijenio da je funkcionisanje Savjeta ministara loše, jer za funkcionisanje, kako je rekao, treba imati partnera.

    – Mi prekoputa sebe imamo nešto što se zove “Trojka”, i to su ljudi koji su raštrkani, koji nemaju jasno definisane političke ciljeve i jedino ih okupi akcija koja je na štetu ljudi koji žive u Republici Srpskoj. Јedinstveni su samo kada je njihov nacionalni interes u pitanju, ali u drugim bitnim stavrima oni i ne dolaze na sjednice Savjeta ministara – naveo je Amidžić.

    Amidžić, koji je i generalni sekretar SNSD-a, ističe da ne postoji politički konsenzus za imenovanje novog ministar bezbjednosti, te naglašavaa da nikada ne bi sebi dozvolio da bude prijedlog bošnjačkih političkih partija kao predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.

    On je ukazao da se i u situacijama kada se kose interesi srpskog naroda sa interesima druga dva konstitutivna naroda u BiH, treba držati Ustava BiH.

    – Potpisala se i Republika Srpska i FBiH kako će funkcionisati BiH. Јasno je definisano kako da se postupa i mi to ne možemo mijenjati – naglasio je Amidžić.

    On je poručio da nikada neće postojati BiH onakva kakvom su je zamislili sarajevski političari.

    – Bošnjacima je cilj da imaju jednu “vladu”, jednog “predsjednika” i jednu tačku odlučivanja, a to je Sarajevo. Ako se neko iz opozicije iz Republike Srpske za to opredijelio, onda treba to da kaže – istakao je Amidžić.

    Komentarišući navode da je delegat PDP u Domu naroda Nenad Vuković, predložio članu Kolegijuma Predstavničkog doma Darku Babalju da podnese inicijativu za smjenu hrvatskog člana u Kolegijumu Marinka Čavare, Amidžić napominje da Vuković nikada nije predložio bilo šta u vezi sa kvalitetom života ljudi u Republici Srpskoj i FBiH.

    Amidžić je istakao da je su članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić krvi za neusvajanje budžeta BiH i za činjenicu da 23.000 ljudi čeka povećanje plate.

    – Oni su naučili na podršku stranaca. Takva je situacija i sa neusvajanjem budžeta. Oni neće da usvoje budžet, a onda tužakaju kod stranaca kako Srbi neće da usvoje – rekao je Amidžić za ATV i dodao da neusvajanje budžeta proizvodi velike probleme.

    Amidžić je naglasio da će bošnjački političari snositi direktnu odgovornost za negativne efekte koje će privrednici Republike Srpske i FBiH imati zbog uvođenja carinske stope od 30 odsto od SAD.

    – Sada ljudi iz FBiH gledaju hoće li proći inicijativa Milorada Dodika. Najveći problem im je bio što inicijativa dolazi od predsjednika Republike Srpske. E, to je BiH – kaže Amidžić.

    Amidžić je izjavio da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sprovodi politike koje su želja srpskog naroda i istakao da Bošnjaci moraju da shvate da BiH ne može da postoji onako kako su je oni zamisli.

    – Bošnjaci uporno pokušavaju da, žargonski rečeno, sruše Dodika. Ne ruše Milorada Dodika, ruše srpski narod koji ima svoje želje u ovoj zemlji koja se zove BiH – naglasio je Amidžić.

    Amidžić je rekao da, osim u Federaciji BiH, na ukidanje pritvora predsjedniku Republike Srpske, predsjedniku Narodne skupštine Nenadu Stevandiću i premijeru Srpske Radovanu Viškoviću, burna reagovanja dolaze i od dijela ljudi u Republici Srpskoj što pokazuje da su sinhronizovani.

    “Kako su sinhronizoavni oko svega!? Politički proces, mora imati politički epilog. Suđenje je bilo političko i vi na to morate dati politički odgovor i oni su to dočekali. Dobili su ga onog momenta kada su ljudi u FBiH vidjeli da BiH ne može postojati onako kako su to Bošnjaci zamisli”, istakao je Amidžić.

    Amidžić je za ATV rekao da Republika Srpska ima kapaciteta da na takve stavri odgovori.

    – Šta mislite što oni tu svoju političku odluku nisu mogli da sprovedu? Zbog 50 policajaca? Ne! Nisu mogli zbog srpskog naroda. Јe li ima neki Srbin da misli da ljudi iz Sarajeva treba da hapse Srbe po Republici Srpskoj? Nema – poručio je Amidžić.

    Amidžić je istako da je kroz politički proces, koji je vođen protiv predsjednika Republike Srpske, dokazivano da nema BiH.

  • Lukač o formiranju pomoćnog sastava policije

    Lukač o formiranju pomoćnog sastava policije

    Formiranje pomoćnog sastava policije Republike Srpske potrebno je iz više razloga, a jedan od njih je povećan broj odlazaka policijskih službenika u penziju, zbog čega trenutno Ministarstvu unutrašnjih poslova nedostaje više od 1.000 policajaca, izjavio je za RTRS bivši ministar, Dragan Lukač.

    – Uvođenjem pomoćnog sastava brzo bi se riješio nedostatak policijskih službenika koji su prijeko potrebni. Veliki broj njih odlazi u penziju i nemoguće je brzo odškolovati nove kadrove koji bi ih zamijenili. Ovo je najbolji način da riješimo taj problem – rekao je Lukač.

     

    Pomoćni sastav policije je trebao je da bude uveden još 2019. godine, ali se odustalo zbog različitih opstrukcija, kaže Lukač koji je naveo da nisu htjeli nestabilnost.

    Podsjetio je i da se formiranje Žandarmerije pokazalo više nego bitno za bezbjednost svih građana.

    – Podsjetiću da rezervni sastav imaju i zemlje u okruženju. Važan je i zbog nepogoda poput požara i poplava. Sve su to situacije koje ugrožavaju naše građane i pomoćni sastav policije može vrlo brzo da priskoči u pomoć – naveo je Lukač.

    Narodna skupština Republike Srpske prethodne sedmice usvojila je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima kojim se uvodi pomoćni sastav policije.

  • Dodik van fokusa SAD?

    Dodik van fokusa SAD?

    Dok se u Sarajevu dočekuju visoki zvaničnici nove američke administracije, Brendon Henrahan i njegov zamjenik Mark Fleming, iza zatvorenih vrata – a možda i ispod stola – vodi se debata koja bi mogla da preusmjeri političke tokove Republike Srpske i cijele BiH. Formalni razlog dolaska u BiH nije obznanjen, ali su spekulacije već dobile svoj pravac: politička budućnost Milorada Dodika.

    Henrahanova posjeta označava prvi ozbiljan signal da se Bosna i Hercegovina, ako ne i cijeli region, našla na radaru Bijele kuće. Kako ističe bivši diplomata Srećko Đukić, riječ je o posjeti koja ima prvenstveno dijagnostičku funkciju – nova administracija želi da osjeti puls balkanske političke klime prije nego što odluči kojim putem će krenuti.

    Međutim, nije teško pogoditi zašto se američki zvaničnici ne zadovoljavaju samo protokolarnim susretima s članovima Predsjedništva. Prema navodima pojedinih medija, planiran je i poseban razgovor sa Željkom Cvijanović, koja se, navodno, profilisala kao „prihvatljiva zamjena“ za Dodika – lidera koji se sve teže uklapa u zapadne političke planove za region.

    Iako Srećko Đukić ne očekuje radikalne promjene ni “revoluciju preko noći”, jasno je da Washington pokušava da smiri tenzije koje su posljednjih godina potresale političku scenu BiH. Dodik, tvrdi on, u posljednjim nastupima djeluje znatno pomirljivije. Nema više bombastičnih poruka, bar ne onih koje graniče s političkom eskalacijom. Sve upućuje na to da i sam shvata ozbiljnost trenutka – i da je možda već u fazi političkog prilagođavanja.

    S druge strane, Ivana Marić, politička analitičarka, nema dilemu – Dodik je, prema njenim riječima, odavno trebalo da prepusti kormilo stranke nekom drugom. Pitanje je, naravno, kome, jer su svi potencijalni nasljednici već eliminisani ili marginalizovani. Ostali su samo poslušni, a to za stranku i javnost ne može donijeti ništa novo.

    Marićeva upozorava i na još jednu promjenu – interes stranaca više nije motivisan bezbjednosnim rizicima, već činjenicom da lokalni lideri izbjegavaju odgovornost i uporno provociraju institucionalni poredak. Dodik je, kako navodi, simbol tog modela: najavljuje zakone koje ne sprovodi, ne priznaje pravosuđe, a ipak u njemu daje iskaze.

    U tom ambijentu, američka delegacija možda i nema iluzije da može mijenjati stvari brzo. Ali možda već sada gradi temelje nove strukture – jedne u kojoj Dodik više ne figurira kao lider, već kao politička senka koja posmatra sa strane.

    Ako je Cvijanovićeva zaista „prihvatljiva opcija“ za Zapad, onda su karte već podijeljene. Na Dodiku je da odluči – da li će napustiti igru na sopstvenim uslovima ili će ga, kao što to istorija često pokaže, iz igre izbaciti oni koji dođu s porukom iz Vašingtona.

  • Ukrajinska odbrana puca?

    Ukrajinska odbrana puca?

    Dok Rusija gotovo svake noći ispaljuje rekordne količine dronova i projektila na ukrajinske gradove, njena vojska na tri linije fronta beleži teritorijalne dobitke.

    Prema podacima ukrajinske platforme DeepState, koja prati stanje na frontu putem tzv. otvorenih izvora, ruske snage su prošlog meseca zauzele dodatnih 556 kvadratnih kilometara.

    Reč je o području četiri puta većem od Liverpula i gotovo jednakom veličini Čikaga, preneo je Index.

    Moskva želi i da preseče linije snabdevanja ukrajinskih snaga na istoku i da stvori tampon-zonu unutar severnih ukrajinskih granica.

    Tekst se nastavlja posle oglasa

    Međutim, uprkos svakodnevnim napadima, rusko napredovanje je sporo – ovim tempom trebalo bi im više od 70 godina da osvoje celu Ukrajinu.

    Fokus na tri područja
    Najveći deo ruskih operacija trenutno je koncentrisan na tri ključna pravca: severoistočnu Sumsku oblast uz granicu s Rusijom, gradove Pokrovsk i Kostjantinovku na istoku te na područje zapadno od Pokrovska.

    Lansirane balističke rakete; KIjev u plamenu; Tajno oružje protiv Putina? FOTO/VIDEO
    Najveći poraz Donalda Trampa
    U Harkovskoj oblasti je Rusija prošle sedmice objavila da je zauzela jedno pogranično selo. Ali, kako se navodi, bez dodatnih snaga teško da će nastaviti napredovanje, piše BBC

    Vojni analitičari smatraju da su ovakve operacije osmišljene kako bi se ukrajinska odbrana prisilila na razvučenost duž celog fronta, koji se proteže na oko 1.200 kilometara. Time bi Kijev morao da preraspodeli trupe čime bi oslabila odbrana ključnih tačaka, poput Pokrovska.

    Taj strateški grad Rusija pokušava da osvoji više od dve godine, a prema rečima ukrajinskog generala Oleksandra Sirskog, tamo je trenutno koncentrisano oko 111.000 ruskih vojnika.

    “Kotao”
    Na istoku Rusija pokušava da formira “kotao” – da delimično okruži ukrajinske snage kod Pokrovska i Kostjantinovke i prisili ih na povlačenje.Sada pokušavaju da probiju prostor između ta dva grada i uspostave mostobran s kog bi mogli da napadnu jedno ili drugo uporište, kaže oficir Viktor Trehubov, portparol operativno-strateške grupe “Hortica”.

    I tu se ističe da su šanse za veći proboj za sada male. Napredovanje između Pokrovska i Kostjantinovke već usporava, a prethodni pokušaji s drugih strana nisu uspeli.

    Ipak, navodi se da je najveći ruski napredak u poslednjim sedmicama zabeležen na zapadu, u smeru Novopavlovke, odakle su se ukrajinske snage povukle.

    Napredak je bio toliko brz da su neki ruski vojni blogeri tvrdili da su njihove snage stigle i do Dnjepropetrovske oblasti – prvi put od početka invazije.

  • Dodik ugostio Macuta, o čemu su razgovarali

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ugostio je premijera Srbije Đuru Macuta sa kojim je razgovarao o mnogim pitanjima u vezi sa srpskim narodom.

    “Ugostio sam dragog gosta, premijera Srbije Đuru Macuta. Prijatan razgovor o mnogim pitanjima u vezi s našim narodom”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”, prenosi Srna.

  • Dodik: Sud i Tužilaštvo samo po Ustavu BiH, a ne po Šmitovim odlukama

    Dodik: Sud i Tužilaštvo samo po Ustavu BiH, a ne po Šmitovim odlukama

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je u emisiji Telering da nije protiv postojanja Suda i Tužilaštva na nivou Bosne i Hercegovine, ali da ti organi moraju djelovati isključivo po zakonima donesenim u skladu sa Ustavom BiH, a ne na osnovu odluka koje nameće Kristijan Šmit. Dodik je istakao da se u BiH ne može govoriti o vladavini prava, te da je sadašnji sistem pod direktnim političkim uticajem stranaca.

    – Neka postoji Sud i Tužilaštvo na nivou BiH, ali samo ako funkcionišu po ustavnom okviru. Ne prihvatamo odluke koje donosi Šmit bez legitimiteta. Danas pravosudne institucije presuđuju po potrebama stranaca, ne po interesima naroda – rekao je Dodik.

    Govoreći o geopolitičkim promjenama, naveo je da je „koncept stvaranja novih država“, kakva je i BiH, propao. Kao primjer promijenjenih stavova naveo je bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, za kojeg kaže da nije želio da se miješa u unutrašnja pitanja drugih zemalja.

    – BiH je pokušaj neuspjelog projekta. Ideja o unitarnoj Bosni je propala. Milijarde su uložene iz fondova SAD i EU, ali ništa nije postignuto. USAID više ne funkcioniše kako je nekad, a i Evropa propada. To je poraz njihove politike – poručio je Dodik.

    Dodao je da bošnjačke stranke više nemaju podršku stranih sila kakvu su ranije imale, a posebno je kritikovao ministra spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića.

    – On vodi istu politiku kao prethodnici, bez odluka Predsjedništva BiH, iznosi lične stavove i naziva Republiku Srpsku remetilačkim faktorom. To je neprihvatljivo – rekao je Dodik.

    Naglasio je da se vlast u Srpskoj ne može formirati bez volje iz Srpske i da pokušaji nametanja opozicionih stavova iz Sarajeva nemaju uporište u realnosti.

    – Ko upravlja Srpskom? Koalicija koja ima većinu i instrumente. Kako mislite nametnuti opozicione ideje u ovakvom sistemu? – upitao je Dodik.

    Kada je riječ o njegovom odlasku u Sud BiH, Dodik tvrdi da je cijeli proces bio politički montiran i da su o svemu bili obaviješteni i dogovoreni i zvaničnici iz Sarajeva, uključujući Konakovića.

    – Bio je dogovor da jedan dan galame, a sutra ućute. Tako je i bilo. Nema osnova za postupke koje vodi OHR. To su politički motivisane odluke bez ikakvog legitimiteta – rekao je Dodik.

    Smatra da jedini način da se BiH vrati na stabilan put jeste da se povuku odluke Kristijana Šmita.

    – Njegove odluke unose toliku destabilizaciju da se više ne zna kako sistem funkcioniše. Sve mi se gadi, cijela ta farsa. Prije godinu dana sam bio “ratnohuškač”, sada sam “glavni akter deeskalacije”. Ako žele mir i put ka EU, mi smo spremni, ali ako zatvore vrata, mi ćemo još više – naglasio je Dodik.

    Poseban akcenat stavio je na slučaj sutkinje Sene Uzunović, koja je protiv njega podnijela krivičnu prijavu zbog navoda da je njen rođak tražio novac za oslobađajuću presudu. Dodik tvrdi da su određene usluge zaista tražene, te da je od Uzunovićeve jedino traženo da postupa po zakonu i Ustavu.

    – Ona je oskrnavila ustavni poredak. Glumi nezavisnost, a pod pritiskom je. Sada po Sarajevu priča kako je morala nešto da uradi. Neka ide do kraja ako hoće, ali i mi ćemo – poručio je.

    Dodik je najavio da će se cijeli slučaj završiti pred međunarodnim sudovima.

    – Moram da zaštitim pravo. Sena Uzunović je instrument stranih politika. Tražila je uslugu, a njena porodica je imala koristi. Sve će biti jasno – zaključio je Dodik.

    Na kraju je istakao da uprkos svemu, institucije Srpske ostaju stabilne, a on sam će nastaviti da se bori za ustavno uređenje i prava Republike Srpske.

  • Stanivuković: Povećanje plata u vrtićima kad i radnicima gradske uprave

    Stanivuković: Povećanje plata u vrtićima kad i radnicima gradske uprave

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio je da povećanje plata radnicima Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje može uslijediti tek kada za to budu ispunjeni uslovi u budžetu, odnosno kada isto povećanje bude moguće za sve zaposlene u Gradskoj upravi i javnim ustanovama.

    Kako je istakao, gradska administracija je u prethodnom periodu već dva puta povećavala plate zaposlenima u Centru, ukupno za 250 KM, te obezbijedila dodatnih 10 odsto primanja za vaspitače koji rade s djecom s poteškoćama u razvoju u vrtiću „Marija Mažar“. Osim toga, potpisan je i kolektivni ugovor, prvi put nakon skoro dvije decenije, a povećani su i koeficijenti zaposlenih.

    Stanivuković navodi da su ovi koraci učinjeni bez prethodnih štrajkova i zahtjeva, te da su realizovani kada je budžet to mogao da podnese. Dodaje i da odbornici SNSD-a i njihovi koalicioni partneri, koji sada navodno nude podršku radnicima, u prijedlogu budžeta nisu predložili nijedno povećanje plata, niti su uputili ijedan amandman u korist zaposlenih u Centru.

    On ocjenjuje da štrajk u trenutku kada su sve obaveze prema radnicima uredno ispunjene nije opravdan, te apeluje na vaspitače da se vrate radu i nastave sa svojim obavezama u interesu djece i roditelja.

    Radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje u Banjaluci danas stupaju u generalni štrajk, jer nije postignut dogovor u Gradskoj upravi o povećanju plata za 20 odsto.

  • NSRS – okončana 15. redovna sjednica

    NSRS – okončana 15. redovna sjednica

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić zaključio je večeras rad 15. redovne sjednice parlamenta Srpske.

    Poslanici su glasali o apsolviranom dnevnom redu 15. redovne sjednice.

    Razmotrena je i posljednja 34. tačka dnevnog reda Izbori i imenovanja.

    Narodnoj skupštini Republike Srpske predloženo je da za glavnog revizora Glavne službe za reviziju javnog sektora Srpske, na prijedlog predsjednika Srpske, bude izabrana Božana Trninić na mandat od sedam godina.

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske Narodne skupštine prethodno su razmotrili Prijedlog odluke o moratorijumu na dodjelu koncesija za geološka istraživanja i za eksploataciju mineralnih sirovina, ruda i drugih resursa na području planine Majevica do okončanja postupka zaštite područja u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Republike Srpske i usvajanja dokumenta o politici dodjele koncesija u skladu sa Zakonom o koncesijama Republike Srpske – građanska inicijativa.

    Prethodno je razmotren i Prijedlog odluke o izradi Plana parcelacije za auto-put Banjaluka – Mliništa za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, po skraćenom postupku, Prijedlog odluke o izradi Zoning plana područja posebne namjene “Semberske ade”, po skraćenom postupku, kao i Informacija o dugu sa stanjem na dan 31.12.2024. godine

    Pomoćnik ministra finansija Republike Srpske Bojana Vasiljević Poljašević rekla je da je javni dug Srpske na dan 31. decembar 2024. godine iznosio je 5,792 milijardi KM, odnosno 32,91 odsto bruto domaćeg proizvoda, a ukupan dug bio je 6,688 milijardi KM, odnosno 38 odsto BDP-a.

    Poslanici su prethodno razmotrili Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH za 2024. godinu, kao i Izvještaj o radu ЈP Radio-televizija Republike Srpske za 2023. godinu i Izvještaj o reviziji finansijskog poslovanja ЈP Radio-televizija Republike Srpske.

    Ombudsman za ljudska prava BiH Nevenko Vranješ rekao je da je Institucija ombudsmana u prošloj godini primila 2.792 žalbe, a završila rad na 2.690 predmeta.

    Vranješ je rekao da se u toj godini Instituciji obratilo 7.087 građana.

    Generalni direktor RTRS-a Dijana Milanković ocijenila je u Narodnoj skupštini da je poslovanje ovog javnog preduzeća u 2023. godini bilo stabilno, naglasivši da je RTRS kao sistem bio stabilan i funkcionalan.

    – Svi rashodi bili su pokriveni prihodima, a obaveze prema zaposlenima, državi i bankama redovno servisirane i bez kašnjenja – rekla je Milankovićeva obrazlažući izvještaj o radu Јavnog preduzeća RTRS-a za 2023. godinu i Izvještaj o reviziji finansijskog poslovanja te firme.

    Poslanici su prethodno razmotrili Izvještaj o radu Agencije za visoko obrazovanje Republike Srpske sa finansijskim izvještajem za 2024. godinu, Izvještaj o radu i izvršenju budžeta Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu za 2024. godinu, kao i izvještaje Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske.

    Direktor Agencije za visoko obrazovanje Biljana Vojvodić rekla je da je Agencija prošle godine zaprimila dvije nove prijave za akreditaciju univerziteta, a nastavljeni su postupci akreditacije za 11 ustanova.

    Poslanici su razmotrili Izvještaj o radu i izvršenju budžeta Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, za 2024. godinu.

    Direktor Fonda Јasminka Vučković rekla je da je lani dodijeljeno 739 rješenja kojima je odobrena dijagnostika i liječenje djece u inostranstvu za šta je isplaćeno više od 7,5 miliona KM.

    Prethodno su razmotreni Izvještaji Agencije za osiguranje Republike Srpske: a) Izvještaj o stanju sektora osiguranja u Republici Srpskoj za period 1. 1. 2024 – 31. 12. 2024. godine; b) Izvještaj o radu za period 1. 1. 2024 – 31. 12. 2024. godine; v) Izvještaj o finansijskom poslovanju za period 1. 1. 2024 – 31. 12. 2024. godine.

    On je dodao da je tokom trgovanja u 2024. godini bilo 5.286 transakcija što je za 26 odsto više nego u prethodnoj godini.

    Predstavnik Agencije za osiguranje Miloš Lukajić izjavio je da je u protekloj godini očuvana stabilnost i solventnost sektora osiguranja u Srpskoj.

    Obrazlažući izvještaje Lukajić je istakao da su lani u sektoru osiguranja Srpske poslovala 23 društva za osiguranje, što ukazuje da je na tržištu bila prisutna jaka konkurencija.

    Kada ja riječ o ulaganjima društava za osiguranje u neživotna osiguranja, Lukajić je, između ostalog, rekao da su na tom planu najveće učešće imale hartije od vrijednosti, pa nekretnine i oročeni depoziti sa ukupnim učešćem od 75,8 odsto.

    Poslanici su razmotrili Izvještaji Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske: a) Izvještaj o stanju na tržištu hartija od vrijednosti za 2024. godinu; b) Izvještaj o radu za 2024. godinu; v) Izvještaj o finansijskom poslovanju za period 1. 1 – 31. 12. 2024. godine;

    Skupština je juče, između ostalog, razmotrila izmjene i dopune Zakona o platnom prometu i Zakona o javnim preduzećima.

  • Njemačka bi mogla razviti nuklearno oružje

    Njemačka bi mogla razviti nuklearno oružje

    Njemačka bi u slučaju političke odluke mogla da razvije nuklearno oružje, najopasnije naoružanje na svijetu, u roku od nekoliko mjeseci, ocijenio je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.

    Govoreći o globalnim nuklearnim pitanjima u intervjuu za više evropskih medija, Grosi je naveo i da je Ukrajina donijela ispravnu odluku kada je nakon raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih predala svoje nuklearno oružje Rusiji, jer bi, kako je rekao, u suprotnom međunarodna zajednica mogla da odbije da prizna njen suverenitet, prenijela je poljska “Republika”.

    Grosi je govorio i o izazovima koje predstavljaju Iran i Sjeverna Koreja, navodeći da međunarodna zajednica mora da održi dosljednost u nadzoru i inspekcijama, ali nije iznio konkretne detalje u vezi s aktuelnim stanjem u tim zemljama, prenosi Tanjug.

    Posebno se osvrnuo na nuklearnu elektranu Zaporožje, koja se nalazi u ratnoj zoni na jugu Ukrajine i koja je trenutno pod ruskom kontrolom.

    Iako je elektrana van funkcije, on je upozorio da opasnost ne dolazi iz tehničkih nedostataka, već iz rizika od vojnog udara.

    “Za razliku od Černobilja, koji je koristio zastarjelu tehnologiju i imao ozbiljne bezbjednosne manjkavosti, Zaporožje koristi modernija rješenja iz 1990-ih, uključujući zaštitne kupole i savremenije reaktore. Međutim, problem je što se nalazi u zoni sukoba”, rekao je Grosi.

    Istakao je da se u elektrani nalazi šest reaktora i velika količina upotrijebljenog nuklearnog goriva, što bi u slučaju direktnog napada moglo da dovede do ozbiljnog zagađenja i regionalne nuklearne katastrofe. Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je ranije da će raditi na tome da omogući svojoj zemlji da izgradi najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi, i da ponovo učini njemačku ekonomiju “lokomotivom rasta”.

    Naglasio je da će nemačka vlada “obezbijediti sva finansiranja koja su Bundesveru potrebna da postane najjača konvencionalna vojska u Evropi”.

    “Naši prijatelji i partneri to očekuju od nas, i više od toga – oni to zapravo zahtijevaju od nas”, kazao je tada Merc.

    Rekao je i to da će Njemačka “ispuniti svoje obaveze”, u interesu Njemačke i NATO-a.

    Merc je priznao da bezbjednost i uticaj Njemačke u svijetu zavise od “ekonomske snage” te zemlje.

    Njemačka vlada planira uvođenje nove forme vojne obaveze koja bi se na početku temeljila na dobrovoljnoj bazi, prenijeli su nedavno njemački mediji.

    Njemački ministar odbrane Boris Pistorius je grupi parlamentarnih zastupnika predstavio nacrt zakona o vojnoj obavezi koja bi se temeljila na dobrovoljnosti.

    Zakon predviđa skraćeni dobrovoljni vojni rok u trajanju od šest mjeseci, koji bi bilo moguće produžiti prema ličnoj želji.

    Period od šest mjeseci omogućava obuku većeg broja vojnika od dosadašnje dvanaestomjesečne vojne službe.

    Tokom ove skraćene vojne obuke regruti bi bili pripremani za jednostavnije zadaće poput kontrola ili čuvanja objekata. Svako produženje roka bi sa sobom donosilo dodatno stručno usavršavanje.

    Prema medijskim izvorima, nacrt zakona predviđa ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka u slučaju da se na dobrovoljnoj bazi ne uspiju pokriti potrebe Bundesvera, prenijela je Hina.

    Upitnici kojima bi se regrutovali novi dobrovoljni regruti bili bi podijeljeni svim pripadnicima jedne generacije koji bi se tim putem izjašnjavali o tome jesu li spremni na vojni rok ili ne.

    Za muškarce bi ispunjavanje upitnika bilo obavezno, a za žene ne.

    Pistorius planira povećanje sadašnjeg saziva Bundesvera na ukupno 460.000 pripadnika.

    Stručnjaci smatraju da Bundesver neće uspjeti doći do potrebnog broja vojnika isključivo na dobrovoljnoj bazi.

    Zato postoje zahtjevi da se u nacrt zakona ubaci klauzula koja bi omogućavala automatski prelazak na obavezno služenje vojnog roka u slučaju da dobrovoljno služenje ne pokrije potreban broj vojnika.

  • Dodik: Srpska vjerna Ustavu i Dejtonskom sporazumu

    Dodik: Srpska vjerna Ustavu i Dejtonskom sporazumu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je danas da je Srpska bila i ostala vjerna Ustavu i Dejtonskom sporazumu.

    – Odbrana Dejtonskog sporazuma bila je i ostaje moj dosljedan stav – uprkos svim političkim i ekonomskim pritiscima, sankcijama koje su uvodile Obamine i Bajdenove administracije, i bez obzira na sve nametnute izmjene i devijacije u sprovođenju sporazuma, a koje su dolazile od onih koji za to nisu imali pravo – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.