VRBAS Media

Autor: INFO

  • Podignuta optužnica protiv Osmana Mehmedagića Osmice

    Podignuta optužnica protiv Osmana Mehmedagića Osmice

    Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Osmana Mehmedagića Osmice, nekadašnjeg generalnog direktora Obavještajno bezbjednosne agencije (OBA) BiH, a koja ga tereti da je od novembra 2019. godine do razrješenja sa funkcije, ovu funkciju obavljao ikao nije imao visoku stručnu spremu koja je zakonom propisana kao uslov za to.

    “Osumnjičeni je, kako bi sebi omogućio ostanak na ovoj funkciji, između ostalog, nadležnom tijelu za nadzor nad radom OBA BiH Parlamentarne skupštine BiH prezentovao diplomu Američkog univerziteta u BiH za zvanje bačelora međunarodnog prava, iako je znao da na ovom fakultetu nije nikada studirao niti je na ovom fakultetu stekao bilo kakvo zvanje, a do koje je diplome došao na nepoznat način”, naveli su iz Tužilaštva BiH.

    Na taj način, kako ga terete, osumnjičeni je naštetio ugledu BiH, te ostvario i novčanu korist na koju nije imao pravo u ukupnom iznosu od 293.046 KM, za koji iznos je oštetio budžet BiH, te je u optužnici predloženo oduzimanje nezakonite imovinske koristi.

  • Goranu Vesiću i ostalima prijeti 12 godina zatvora zbog pada nadstrešnice

    Goranu Vesiću i ostalima prijeti 12 godina zatvora zbog pada nadstrešnice

    Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv 13 osoba zbog pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, kada je poginulo 15 osoba.

    Među optuženima su bivši ministar Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, bivši direktori “Infrastrukture Železnice” Jelena Tanasković i Nebojša Šurlan, a oni se terete za krivično djelo za koja je zaprijećena zatvorska kazna do 12 godina.

    Optužnicom Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu optuženi se terete za teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom Izazivanje opšte opasnosti iz člana 278 stav 3 u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika.

    „Ako je usljed dijela iz čl. 278. st. 1. do 4, 279. st. 1. i 2, 280. st. 1. i 2, 281. stav 1. i 284. ovog zakonika nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina“, navodi se u Krivičnom zakoniku Srbije.

    Sem njih, optužnicom su obuhvaćeni i projektanti, kao i nadležni za nadzor – Slobodan Naumović, Milana Jelkić, Ljiljana Milić Marković, Milana Spremić, Jasna Stojiljković Milić, Zorica Slavković Marjanović, Dušan Janković, Marina Gavrilović i Dejan Todorović.

    Tužilaštvo traži određivanje pritvora
    Više javno tužilaštvo u Novom Sadu zatražilo je i da se prema svim okrivljenima koji se nalaze u pritvoru produži pritvor, i to prema: Nebojši Šurlanu, bivšem generalnom direktoru ”Infrastruktura železnice Srbije” a.d., Slobodanu Naumoviću, odgovornom projektantu građevinske konstrukcije, Milani Jelkić, glavnom projektantu idejnog projekta, Ljiljani Milić Marković, glavnom projektantu projekta za građevinsku dozvolu, zatim Milani Spremić, izvestiocu za konstrukcije Republičke revizione komisije, Jasni Stojiljković Milić, licu odgovornom za tehničku kontrolu, kao i Zorici Slavkoić Marjanovič i Dušanu Jankoviću, licima odgovornim za izvođenje građevinskih radova, ali i Marini Gavrilović i Dejanu Todoroviću, licima odgovornim za stručni nadzor.

    Takođe, traže i da se prema svim okrivljenima koji se ne nalaze u pritvoru, i to prema: Jeleni Tanasković, bivšoj v.d. generalnog direktora ”Infrastruktura železnice Srbije” a.d., Goranu Vesiću bivšem ministru u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Aniti Dimovski bivšem v.d. pomoćniku ministra u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

    Podsjetimo, prilikom urušavanja nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu stradalo je 15 osoba. Na licu mjesta je stradalo njih 14, dok je u bolnici preminula i 15 žrtva, koja je bila u kritičnom stanju.

    Dvije osobe se nalaze u bolnici i ljekari prate njihovo stanje.

    Od samom početka vlast je pokušavala da u javnosti predstavi da nadstrešnica nije bila obuhvaćena rekonstrukcijom stanice, koja je samo nekoliko mjeseci svečano otvorena. Ipak, te navode su demantovale fotografije sa lica mjesta, kao i građevinsko vještačanje u koje je Nova.rs imala uvid.

    Šta je sve rađeno na nadstrešnici?
    Kako je Nova.rs pisala, u vještačenju Fakulteta tehničkih nauka, departmana za građevinarstvo i geodeziju, navodi se tačno koji su radovi vršeni na nadstrešnici Željezničke stanice u Novom Sadu, koja se obrušila 1. novembra ove godine i usmrtila 15 osoba. Riječ je o radovima vršenim od 8. februara 2022. do 1. jula 2024. godine, iako je vlast od trenutka urušavanja u medije plasirala informacije da nadstrešnica nije bila obuhvaćena rekonstrukcijom, te da radovi na njoj nisu vršeni od 1964. godine.

    “U periodu od 8.2.2022. do 4.3.2022 su se vršeni na predmetnoj nadstrešnici u vidu postavljanja mrežice i ljepka sa donje strane, gletovanja, pranja nadstrešnice sa gornje strane, farbanja sa donje strane i montaže limenih okapnica. U periodu od 2.10.2023. do 13.10.2023. vršena je montaža aluminijumske konstrukcije sa zastakljivanjem predmetne nadstrešnice što je bilo predviđeno projektom. U periodu od 19.3.2024. do 1.7.2024. ponovi su vršeni radovi čišćenja, obijanja trošnih slojeva i dijelova stare nadstrešnice, demontaža mermernih ploča sa čela nadstrešnice, postavljanje HI membrane Sarnafil TS-77 sa gornje strane, skidanje starog sloja ljepka i mrežice sa donje strane i nanošenje novog sloja ljepka i mrežice sa donje strane, ljepljenje mozaik keramike sa donje strane nadstrešnice kao i montaža limova, demontaža mermera, obrada nadstrešnice reparaturnim malterom zbog pravljenja pada za postojeće slivnika, malterisanje čela kao priprema za ljepljenje mermera kao i ljepljenje istog, izrada sloja hidroizolacije i lima na nadstrešnice, izrada okapnice i navlačenje ljepka i mrežice na okapnicu”, piše u vještačenju u koje je Nova.rs imala uvid.

  • Ustavni sud RS: Zastava, grb i himna ne vrijeđaju bošnjački narod

    Ustavni sud RS: Zastava, grb i himna ne vrijeđaju bošnjački narod

    Na današnjoj sjednici Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske utvrđeno je da Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne koji je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na 11. redovnoj sjednici održanoj 5. novembra 2024. godine, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

    Kako se navodi u saopštenju Ustavnog suda RS, Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne propisano je da se u tekstu osnovnog Zakona o upotrebi zastave, grba i himne u članu 8. poslije stava 2. dodaje novi osporeni stav 3. koji glasi: “Zajedno sa isticanjem zastave i grba/amblema Republike Srpske i izvođenjem himne Republike Srpske mogu se isticati zastave i grbovi i izvoditi himne stranih država sa kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država sa kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe.

    “Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske smatra da je osporenim zakonom povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda u odnosu na al. 2, 6. i 9. Amandmana LXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je dopunjen član 70. Ustava, odnosno da je njime povrijeđen identitet konstitutivnog naroda, obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe, kao i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Vijeću naroda”, piše u saopštenju.

    Vijeće je cijeneći navedene tvrdnje o povredi vitalnih interesa istaklo, pored ostalog, da se ovakvim normiranjem nedvosmisleno ostavlja mogućnost da se prilikom održavanja određenih svečanosti, manifestacija ili sličnih okupljanja od značaja za Republiku Srpsku, odnosno u situacijama definisanim ovim zakonom, istaknu zastave i grbovi i izvedu himne drugih država sa kojima se identifikuju pojedini ili svi konstitutivni narodi i pripadnici Ostalih, u pogledu zajedničkog istorijskog, kulturnog i tradicionalnog nasljeđa.

    “Dakle, kako iz navedenog proizlazi, pripadnici svih konstitutivnih naroda i Ostali građani su osporenim propisivanjem stavljeni u ravnopravan položaj i tretirani su jednako u pogledu pitanja koje uređuje predmetna zakonska odredba, odnosno niko nije privilegovan u tom smislu. Zbog toga je Vijeće ocijenilo da su neosnovani navodi podnosioca zahtjeva da je bošnjački narod diskriminisan predmetnim zakonom, jer, prema ocjeni Vijeća, iz sadržaja osporene norme jasno proizlazi da se nijednom od konstitutivnih naroda, pa tako ni bošnjačkom, ne osporava i ne oduzima mogućnost da zajedno sa isticanjem zastave i grba/amblema Republike Srpske i izvođenja himne Republike Srpske, istaknu zastave i grbove i izvode himne država sa kojima, po njihovom mišljenju, imaju zajedničko istorijsko, kulturno i tradicionalno nasljeđe”, zaključuje se u saopštenju Ustavnog suda RS.

  • Dodik: Srpska očuvala političku i ekonomsku stabilnost i realizovala bitne razvojne projekte

    Dodik: Srpska očuvala političku i ekonomsku stabilnost i realizovala bitne razvojne projekte

    Koliko god ova godina na izmaku bila izazovna, Republika Srpska je očuvala političku i ekonomsku stabilnost i realizovala bitne razvojne projekte, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Srpska je bila prisutna i vidljiva na bitnim međunarodnim događajima, kao što je samit BRIKS-a, a i znala je ugostiti naše prijatelje – istakao je Dodik u objavi na Instagramu.

    Naveo je da podrška Srbije garantuje sigurniju zajedničku budućnost.

    – Naši sportisti su takođe imali zapažen uspjeh na međunarodnim takmičenjima, od Sportskih igara mladih u Kazanju do istorijskog rezultata fudbalera Borca u evropskom takmičenju. Time pokazujemo da smo uspješno društvo, sposobni da osiguramo bezbjednost i što bolji život svim našim građanima – naveo je Dodik.

  • Ćulum: SIPA intenzivira borbu protiv ilegalne trgovine

    Ćulum: SIPA intenzivira borbu protiv ilegalne trgovine

    Crno tržište duvana i duvanskih proizvoda predstavlja ozbiljan problem za Bosnu i Hercegovinu, upozorava Darko Ćulum, direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Prema njegovim riječima, zbog neplaćenih poreza BiH godišnje gubi stotine miliona konvertibilnih maraka, što značajno ugrožava ekonomski potencijal zemlje.

    “Radi se o stotinama miliona KM koje bi mogle biti iskorištene za zdravstvo, školstvo, infrastrukturu i privredu”, kazao je Ćulum.

    Na Regionalnoj konferenciji o inovativnim pristupima u borbi protiv sive ekonomije, održanoj u Sjevernoj Makedoniji, Ćulum je istakao važnost međunarodne saradnje. Konferencija je okupila predstavnike pet država – BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske i domaćina Sjeverne Makedonije.

    “Razmijenili smo najbolje prakse i iskustva u suzbijanju nelegalne trgovine, što smatram ključnim za stvaranje sigurnog okruženja u regiji”, rekao je Ćulum, dodajući da je dalji razvoj međunarodne saradnje neophodan za efikasnije djelovanje.

    Uloga institucija u regionu u borbi protiv sive ekonomije, prema Ćulumu, temelji se na dobroj saradnji policijskih, poreskih i pravosudnih organa. SIPA je potpisnica brojnih međunarodnih sporazuma i ostvaruje saradnju sa organizacijama poput Europola, Interpola i SELEC-a.

    “Imamo uspostavljenu grupu za operativnu podršku i zaštićeni SIENA kanal za bezbjednu razmjenu informacija, što značajno unapređuje naše aktivnosti”, ističe Ćulum.

    Govoreći o izazovima u BiH, Ćulum je naveo da crno tržište duvana i duvanskih proizvoda ozbiljno ugrožava ekonomske interese zemlje. “Procjene pokazuju da BiH godišnje gubi jedan budžet zbog neplaćenih poreza”, upozorava direktor SIPA-e.

    Tokom protekle tri godine, SIPA je podnijela 23 izvještaja tužilaštvima zbog osnovane sumnje u krivična djela u vezi s nedozvoljenim prometom akciznih proizvoda. U tim slučajevima prijavljeno je 141 fizičko i četiri pravna lica, a sprovedeno je 23 operativne akcije, u kojima je lišeno slobode 86 osoba.

    “U periodu od 2021. do decembra 2024. godine oduzeli smo preko 12 tona duvana u listu, skoro 10 tona rezanog duvana, više od 300.000 kutija cigareta i značajnu količinu opreme za ilegalnu proizvodnju”, naveo je Ćulum.

    Saradnja sa institucijama u BiH, poput Uprave za indirektno oporezivanje i Granične policije, prema Ćulumu, ključna je za uspješnu borbu protiv ilegalne trgovine. “Potpisali smo Memorandum o saradnji koji uključuje koordinaciju u zajedničkim istragama i razmjenu podataka”, kazao je.

    Direktor SIPA-e naglašava da se posebna pažnja posvećuje tehnološkom opremanju agencije kako bi se efikasno odgovorilo na sigurnosne izazove. “Trudimo se da budemo u korak s najnovijim tehnološkim rješenjima, uz kontinuirano usavršavanje našeg kadra”, ističe Ćulum.

    Na kraju, Ćulum je ocijenio da su diskusije na regionalnoj konferenciji bile korisne i izrazio očekivanje da će saradnja među institucijama u regionu dodatno ojačati. “Razmjena iskustava i razvijanje saradnje ključni su za borbu protiv sive ekonomije i organiziranog kriminala”, zaključio je.

  • Podignuta optužnica zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu

    Podignuta optužnica zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu

    Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv 13 okrivljenih u slučaju pada nadstrešnice u Novom Sadu, 1. novembra, kada je poginulo 15 osoba.
  • “Privreda nema razloga za optimizam ni u 2025. godini”

    “Privreda nema razloga za optimizam ni u 2025. godini”

    Poslovni rezultati domaće privrede u 2024. pokazuju da je godina bila teža i izazovnija nego lani, a sudeći prema prognozama iduća bi mogla biti daleko neizvjesnija, jer sve upućuje da kriza kod ino-kupaca ne posustaje, što za nas znači dodatni pad proizvodnje, ali i zaposlenosti.

    Predsjednik Privrede komore Republike Srpske Pero Ćorić kaže za “Glas” da pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene u 2024. godini najbolje odslikavaju stvarno stanje u privrednim pogonima Srpske.

    – Iza nas je definitivno lošija godina nego što je bila 2023. koju je obilježila visoka inflacija. Deficit bilansa spoljnotrgovinske razmjene na kraju ove godine premašio je dvije milijarde KM, pri čemu je izvoz u padu, a uvoz u porastu. Pokrivenost izvoza uvozom je već nekoliko mjeseci 70 odsto. To su izrazito visoki brojevi čiji je produkt nedostatak posla u domaćim izvozno orijentisanim firmama koje proizvode komponente za gotove proizvode koji nastaju u pogonima kompanija u EU i zemljama regiona – navodi Ćorić i podsjeća da najlošije rezultate ima prerađivačka industrija, odnosno sektor proizvodnje namještaja, zatim obućarska i tekstilna industriji te pojedini dijelovi metalskog sektora.

    Probleme je, priča Ćorić, dodatno usložio rast troškova za plate koje su kako navodi kontinuirano rasle tokom cijele 2024. godine.

    – Nije porasla samo minimalna plata za 30 odsto, primanja svih radnika su linijski rasla. Tržište je proradilo i to je bila neminovnost u svim firmama koje su željele da zadrže radnike. Prosječna plata u oktobru je iznosila 1.420 maraka, a kada posmatramo rast uvoza, povećana primanja su potrošena za robu široke potrošnje što nije pozitivno – kazuje Ćorić.

    On se plaši da domaći privrednici u nimalo boljim uslovima neće poslovati ni u 2025. godini, da nema razloga za optimizam ni u novoj godini.

    – Prognoze su prije nekoliko mjeseci bile znatno povoljnije nego u ovom trenutku. Najavljivalo se da evropsku privredu polovinom 2025. godine očekuje stabilizacija, međutim sada se oporavak prolongira tek za kraj iduće godine, što za naše kompanije znači produbljenje krize. Razvoj situacije svakako u mnogo čemu zavisi i od politike, ratnih sukoba, što privredu ne zanima, ali je indirektno pogađa u velikoj mjeri – dodaje Ćorić.

    Borba za kvalitetne radnike po svemu sudeći biće nastavljena.

    – Sigurno da će radnika nedostajati, ali onih kvalitetnih. Trenutno u Srpskoj bilježimo paradoks. U prvih 11 mjeseci u prerađivačkoj industriji je pad broja zaposlenih između 4.000 i 5.000 radnika, a sa druge strane imamo ukupan pad nezaposlenih u zemlji. Ne znam gdje su ti ljudi, da li su otišli u javni sektor ili van Republike.

    Nažalost, uvijek odlaze i otišli su oni najbolji. Tako da, danas-sutra kada se poslovni rezultati poprave i dođe do oporavka proizvodnje nedostajaće nam kadra i kvantitativno i kvalitativno – zaključio je Ćorić.
    Neozbiljnost

    Pero Ćorić kaže da neizvjesnost dodatno produbljuje činjenica da privrednici u finalnoj završnici jedne poslovne godine ne znaju koliki će biti troškovi na ime minimalne plate u idućoj.

    – Sve analize, makroekonomski pokazatelji i stanje na tržištu pokazuju da bi najniža plata u RS trebalo da se zadržati na ovogodišnjih 900 KM, ali dogovora o tome i dalje nema. To pokazuje veliku neozbiljnost svih onih koji su u procesu određivanja. Privredni subjekti su dovedeni pred svršen čin, plus što kada ugovaramo poslove sa stranim partnerima ispadamo neozbiljni, jer ne znamo koliku cijenu rada da ugradimo u finalni proizvod – dodao je Ćorić.

     

  • Ulice zaleđene i zatrpane smećem

    Ulice zaleđene i zatrpane smećem

    Gnjev građana Banje Luke zbog neadekvatne reakcije nadležnih službi na snježne padavine ne jenjava, dok se svakodnevno pojavljuju novi razlozi za nezadovoljstvo stanovnika.

    Iako su ulice očišćene, trotoari su i dalje prekriveni ledom, zbog čega su pješaci često primorani hodati kolovozom, što predstavlja rizik i za njih i za vozače. Stanovnici ulice Žarka Zgonjanina ističu da je led na trotoarima toliko izražen da je kretanje gotovo nemoguće, te dodaju da trotoari nisu posipani solju, zbog čega su građani prinuđeni kretati se s posebnim oprezom kako bi izbjegli povrede.

    Prema informacijama lokalnih medija, banjalučke medicinske službe zabilježile su nekoliko slučajeva povreda uzrokovanih padovima na zaleđenim površinama.

    Osim problema sa snijegom i ledom, građani se suočavaju i s pitanjem održavanja čistoće u gradu. Snijeg koji se otopio otkrio je gomile smeća oko kontejnera, što izaziva nezadovoljstvo građana zbog estetskog i potencijalnog zdravstvenog rizika.

    Iako se bliže praznici i mnogi završavaju pripreme za predstojeći period, stanje u gradu, prema riječima građana, ne odražava prazničnu atmosferu.

  • Politička kontrola guši objektivnu analizu u Republici Srpskoj

    Politička kontrola guši objektivnu analizu u Republici Srpskoj

    U Republici Srpskoj nedostatak političke analitike dodatno osnažuje moć političkih elita, dok društvene institucije ostaju pod njihovim uticajem. Analiza društvenih i političkih problema često izostaje jer bi zaključci takvih istraživanja mogli ukazati na odgovornost vlasti, što nije poželjno u trenutnom političkom okruženju.

    Velizar Antić, politički analitičar, ukazuje da ključne institucije, poput univerziteta i istraživačkih centara, ne ispunjavaju svoju funkciju.

    „Ljudi koji rade u tim institucijama često su postavljeni zahvaljujući političkim partijama, što ih čini zavisnima od tih istih partija. Očekivati od njih kritiku bilo bi nerealno“, rekao je Antić.

    Prema njegovim riječima, strah od gubitka posla i političke odmazde utiče na spremnost stručnjaka da otvoreno govore o problemima. „Vlast ima moć da oteža život svakome ko se usudi iznijeti kritičko mišljenje, zbog čega mnogi radije biraju šutnju“, dodao je Antić.

    Kontrola resursa i medija
    Politikolog Stefan Ličina smatra da je problem dublji od pojedinačnih institucija. Prema njegovim riječima, ključni resursi potrebni za objektivna istraživanja, poput finansiranja, uglavnom su pod kontrolom države ili političkih elita.

    „Autonomija istraživanja je ključna za ozbiljne analize, ali ona izostaje jer su mediji i univerziteti pod kontrolom političkih partija“, navodi Ličina.

    Osim toga, dnevna politika dodatno sužava prostor za dublje analize. „Kratkoročne i senzacionalističke teme dominiraju javnim prostorom, skrećući pažnju sa ozbiljnih društvenih problema“, dodaje on.

    Ličina zaključuje da je društvena polarizacija dodatno produbila ovaj problem. „Objektivna istraživanja sve češće se doživljavaju kao politički motivisana, čime se diskredituje njihov sadržaj“, zaključio je.

  • Kredit od 100 miliona evra pod velom tajni

    Kredit od 100 miliona evra pod velom tajni

    Godina na izmaku donijela je mnogo pitanja, ali malo odgovora. Premijer Republike Srpske Radovan Višković ostao je dosljedan u svom stavu o zaduženju Srpske – detalji o kreditoru od 100 miliona evra ostaju misterija. Dok javnost traži odgovore, premijer je odlučan u tome da ih ne pruži.

    „Nećemo da otkrivamo ko nam je pomogao, jer ne želimo da neprijatelji Srpske znaju ko su naši prijatelji“, izjavio je Višković. Prema njegovim riječima, sve što je potrebno znati već je objavljeno u Službenom glasniku.

    Prema odluci Vlade Republike Srpske, donesenoj krajem novembra, kredit od 100 miliona evra namijenjen je za pokrivanje budžetskog deficita i refinansiranje postojećeg duga. Rok otplate iznosi deset godina, uz jednogodišnji grejs period i kamatnu stopu od pet odsto. Međutim, identitet kreditora nije otkriven, što je izazvalo niz reakcija, posebno među političkim protivnicima premijera.

    Kritike opozicije

    Narodni poslanik Igor Crnadak postavio je pitanje koje je do danas ostalo bez odgovora. „Tražio sam informaciju kao poslanik, vjerujući da nisam među onima koje premijer naziva neprijateljima Republike Srpske. Međutim, njegovo odbijanje da odgovori jasno šalje drugačiju poruku“, izjavio je Crnadak, aludirajući na Viškovićeve riječi da „neprijatelji Srpske“ ne smiju doći do tih podataka.

    Crnadak smatra da je ovakvo ponašanje premijera presedan u političkoj praksi Republike Srpske. Uz to, istakao je da takav stav dodatno produbljuje nepovjerenje prema vlasti.

    „Ako premijer ne želi otkriti osnovne informacije o javnom dugu, jasno je da vlast gubi kontakt sa stvarnošću. Smatram da je vrijeme da Vlada podnese ostavku i otvori prostor za promjene koje bi građanima donijele nadu u bolje sutra“, rekao je Crnadak.

    Sumnje o mogućim zloupotrebama

    Crnadak je otišao i korak dalje, izražavajući sumnju da se iza ove transakcije kriju nezakonite radnje. „Znamo da vlast nikada nije objavila ko je dobio proviziju od 12 miliona maraka za realizaciju ovog kredita. Ako je direktor jednog javnog preduzeća optužen za mito, ne mogu ni da zamislim šta se dešava s ovim kreditom“, izjavio je.

    Stručnjaci zahtijevaju transparentnost

    Ekonomistkinja Svetlana Cenić ponovila je svoj raniji stav o potrebi transparentnosti kada je u pitanju javni dug. „Neprijatelji Republike Srpske nisu oni koji traže odgovore, već oni koji nenamjenski troše novac građana i skrivaju ključne informacije od javnosti“, rekla je ona.

    Građani Republike Srpske i dalje ostaju uskraćeni za odgovore na pitanje ko stoji iza kredita od 100 miliona evra, dok vlasti ostaju pri stavu da javnost ne mora znati više od onoga što je već objavljeno.