VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vidović: Nikada se ne smije ugasiti račun preko kojeg se prima zarađeni dohodak

    Vidović: Nikada se ne smije ugasiti račun preko kojeg se prima zarađeni dohodak

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da zakonski mora biti riješeno da se ne smije nikada ugasiti račun bilo kojeg pojedinca preko kojeg prima svoj zarađeni dohodak.

     To će posebno biti tretirano novim zakonom o platnom prometu, ali i sada se to nalazi u našim zakonima – rekla je Vidovićeva tokom skupštinske rasprave o Nacrtu zakona o dopunama zakona o unutrašnjem platnom prometu, koji je pred parlamentom kao građanska inicijativa.

    Vidovićeva je navela da je Vlada Republike Srpske izrazila rezervu prema navedenoj inicijativi u kojoj je navedeno da bi Agencija za bankarstvo Srpske mogla da uzme na sebe utvrđivanje rizika.

    – To nikako nije dobro i ne može biti zato što je Agencija kontrolni organ banaka i ona ne može preuzimati rizike – rekla je Vidovićeva.

    Ona je dodala da se u narednom periodu moraju ozbiljno zaštititi fizička lica i njihovi bankovni računi.

    Vidovićeva je rekla da Republika Srpska u postupku izrade zakona o platnom prometu koji će biti sveobuhvatan.

    – Razumijem ovu građansku inicijativu jer je Republika Srpska pretrpjela veliku štetu u prethodnom periodu. Fizička lica i pravna lica su pretrpjela veliku štetu, to jest ugrožavanje privredne aktivnosti Srpske – rekla je Vidovićeva.

  • Detalji o napadu kineske vojske na njemački avion

    Detalji o napadu kineske vojske na njemački avion

    Njemački avion, raspoređen za pomorski nadzor u Crvenom moru, “bez razloga i bez prethodnog kontakta” je bio “napadnut laserom” od strane kineskog ratnog broda tokom rutinske misije, objasnio je portparol Saveznog ministarstva odbrane.

     

    Kineski ratni brod je ranije nekoliko puta viđen u tom području.

    Prema riječima portparola ministarstva, avion pogođen laserom je takozvana multisenzorska platforma (MSP).

    Avion učestvuje u misiji EUNAVFOR Aspides od prošlog oktobra i, kao “leteće oko” misije, daje značajan doprinos izviđanju područja na širokom području. Podaci koje je MSP dobio “značajno doprinose komandi misije i uključenih partnera”, objasnio je portparol, prenosi Focus.

    Dodao je da MSP-om upravlja civilni pružatelj usluga. Međutim, osoblje njemačke vojske uključeno je u angažovanje aviona.

    Misija EUNAVFOR Aspides, koju predvodi EU, namijenjena je zaštiti važne trgovačke rute kroz Crveno more od napada jemenske milicije Hutija, koja tamo napada teretne brodove od početka rata u Gazi u oktobru 2023.

  • Hoće li Evropski parlament srušiti Fon der Lajen

    Hoće li Evropski parlament srušiti Fon der Lajen

    Ursula fon der Lajen danas je odbacila prijedlog za izglasavanje nepovjerenja njoj kao predsjednici Evropske komisije kao pokušaj “iz priručnika ekstremista” i teoretičara zavjere.

    Evropski parlament u četvrtak će glasati o nepovjerenju predsjednici Evropske komisije nakon što je 75 poslanika, mahom desnice, sakupilo potpise da bi do tog glasanja došlo. Oni Njemici prvenstveno zamjeraju odbijanje da objavi razmjenu poruka sa direktorom američke farmaceutske kompanije “Fajzer” Albertom Baurlom tokom pandemije koronavirusa, prenosi Index.hr.

    Komisija je odbila zahtjev novinara da objavi prepisku Baurle i Fon der Lajen iz 2021. godine o nabavci vakcina.

    Opšti sud Evropske unije u maju je presudio da Komisija nije dala dovoljne razloge da ne objavi prepisku, na šta se evropsko izvršno tijelo žalilo.

    Odbrana Fon der Lajen
    Fon der Lajen se danas branila da je konačan dogovor između EU i “Fajzera” bio u interesu Evrope te da nije postignut u tajnosti jer ga je potom pregledalo i odobrilo svih 27 evropskih prestonica.

    Kritičare je nazvala “teoretičarima zavjere”, “antivakserima” i proruskim igračima koji metode crpe iz “najstarijih priručnika ekstremista”.

    Njihov cilj je polarizacija društva, potkopavanje povjerenja u demokratiju, širenje lažnih tvrdnji o uticaju na izbore i revizija istorije, nastavila je Fon der Lajen.

    Naglasila je da “nije tajna” da je bila u kontaktima sa farmaceutskom industrijom, ali i da je njena strategija obezbijedila da sve članice EU imaju jednak pristup vakcinama usljed pandemije.

    Centralizacija moći
    Potpisnici predloga predvođeni Rumunom Gheorgheom Pipereom, poslanikom konzervativaca (ECR), predsjednici EK zamjeraju i navodnu centralizaciju moći, “odvajanje“ od evropskih građana i uticaj na nacionalne izbore.

    Nije izgledno da će Parlament u četvrtak zaista i izglasati nepovjerenje Fon der Lajen jer su za to potrebne dvije trećine glasova, a velike političke grupe su već najavile da neće podržati prijedlog.

    Međutim, današnja rasprava mnogima od njih bila je prilika da iznesu svoje kritike, pa i na račun njene Evropske narodne stranke jer se po pitanju migracija i zelenih politika svrstala uz desnicu koju naziva ekstremističkom.

    “Da li želite da vladate sa onima koji hoće da unište Evropu ili sa onima koji se svaki dan bore da je grade?“, upitala ju je Iratkse Garsija Perez, šefica socijalista i demokrata.

    “Vi hranite čudovište” ekstremne desnice i “ono će vas na kraju pojesti”, rekao je pak šef zelenih Bas Ajkhut.

  • “Dobrodošli u pakao”

    “Dobrodošli u pakao”

    Snimak drona koji je “New York Times” dobio na uvid pokazuje koliko su teški uslovi u kojima ukrajinski vojnici pokušavaju obraniti Konstantinovku.

    Grad se nalazi na udaru ruske ljetne ofanzive u Donjeckoj oblasti, gdje su ruske snage posljednjih mjeseci ostvarile najveći teritorijalni napredak od 2022. godine.

    Rusija sada kontroliše više od dvije trećine Donjecka. Ali, da bi zauzela ostatak, mora osvojiti gradove koji su još pod ukrajinskom kontrolom i ključni su za vojnu logistiku.

    Zato je Konstantinovka jedan od glavnih ciljeva. Ona je južni ulaz u lanac gradova koji čine zadnju veću obrambenu liniju Ukrajine u Donjecku. Ako padne, gotovo svi gradovi sjevernije biće na dometu ruskih dronova. Time bi Moskva bila korak bliže svom cilju – potpunom osvajanju Donjecke oblasti.

    Ruske snage stvorile su džep dubok 16 kilometara oko ukrajinskih jedinica koje brane Konstantinovku, djelimično ih opkolivši s istoka, juga i zapada. Svaki pokret unutar tog područja ruski dronovi prate danonoćno, kažu ukrajinski vojnici i oficiri.

    Jedinice su često zarobljene sedmicama bez rotacije i bez mogućnosti da se ranjeni evakuišu.

    “Izuzetno je teško dostaviti zalihe, zamijeniti vojnike – zapravo bilo šta napraviti”, rekao je Makas, oficir iz 12. brigade Azov.

    Ukrajina se priprema za mogući konačni ruski napad na Konstantinovku, iako bi se borbe mogle otegnuti mjesecima. Pitanje je hoće li Rusija napasti direktno, kao u Bahmutu 2023, ili će pokušati zatvoriti obruč i prisiliti Ukrajince na povlačenje, kao što je učinila u Avdejevki prošle godine.

    U svakom slučaju, ukrajinski vojnici kažu da Rusija sada ima veliku prednost jer koristi dronove u puno većem obimu nego prije.

    “Prije su mogli pogoditi ciljeve unutar 2-3 kilometra”, rekao je Oleksandr, komandant jedinice iz 93. brigade koja upravlja bespilotnim vozilima.

    “Sada udaraju svakih 10 do 20 minuta, i to na udaljenosti od 15 kilometara od prve linije. Sve unutar tog područja se uništava”, dodaje on.

    Kad ih se pita što je promijenilo situaciju, svi ukrajinski vojnici navode isti naziv: Rubikon – elitna ruska jedinica za dronove.

    Ove godine istakli su se u ruskoj Kurskoj oblasti, gdje su spriječili ukrajinsko napredovanje stalnim napadima na glavnu cestu snabdijevanja. U proljeće su premješteni kod Konstantinovke i primijenili istu taktiku: sistemski napadaju ceste, vozila i antene.

    “Igra se promijenila kad su oni stigli”, rekla je Rebeka Maciorovski, američka volonterka koja vodi medicinsku jedinicu u 53. mehanizovanoj brigadi Ukrajine.

    Napadi oko Konstantinovke toliko su česti da ukrajinski vojnici više ni ne izlaze iz svojih skloništa.

    “Šalimo se da je odlazak na WC sada gotovo herojski čin”, rekao je Mikola, vojnik koji se bori jugoistočno od grada.

    Guverner Donjecke oblasti prošlog je mjeseca pozvao stanovnike na evakuaciju, rekavši da je to “pitanje preživljavanja”.

    Ali ruska nadmoć u vazduhu sve više otežava evakuaciju nekoliko hiljada civila koji su ostali u Konstantinovki, nekadašnjem gradu od 70.000 stanovnika.

    Put kojim se dolazi do Konstantinovke puna je ožiljaka ruskih napada – izgorjeli automobili i razrušene zgrade. Na jednom dijelu razapeta je mreža koja bi trebala zaustaviti dronove. Na ulazu u grad sjeverne strane stoji natpis: “Dobrodošli u pakao.”

    Ruske snage često masovno bombarduju gradove kako bi oslabili ukrajinsku obranu prije napada. Makas, oficir iz 12. brigade Azov, rekao je da ne vjeruje da će Rusija napasti Konstantinovku direktno i tako rizikovati ulične borbe. Smatra da će je pokušati zaobići, napredujući sa sjevera s obje strane džepa koji su stvorili, prije nego što zatvore obruč oko grada.

    “Ovo je pravi pakao”, opisuju ukrajinski vojnici stanje oko grada.

  • Cijena sirove nafte oko 67 dolara po barelu nakon odluke OPEK-a

    Cijena sirove nafte oko 67 dolara po barelu nakon odluke OPEK-a

    Cijena američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) bila je danas nestabilna i kretala se oko 67 dolara po barelu, nakon što je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK plus) najavila povećanje proizvodnje za avgust.

    To uvećanje veće je od očekivanog, što signalizira povjerenje u snagu tržišta, prenio je Trejding ekonomiks.

    Osam članica OPEK-a složile su se da povećaju proizvodnju za 548.000 barela dnevno sljedećeg mjeseca, kao i da će slično povećanje vjerovatno uslijediti u septembru.

    Saudijska Arabija je takođe podigla cijene svoje glavne vrste sirove nafte za Aziju.

    Grupa je povećavala od maja do jula svoju ponudu tempom od 411.000 barela dnevno.

    OPEK plus je saopštio da je odluka zasnovana na stabilnim globalnim ekonomskim izgledima.

    Još jedno povećanje biće razmotreno na sastanku 3. Avgusta, prenosi Tanjug.

  • Koliko će uvođenje carina za robu iz BiH uticati na izvoz

    Koliko će uvođenje carina za robu iz BiH uticati na izvoz

    predsjednik SAD poslao je pismo Željki Cvijanović, predsjedavajućoj Predsjedništva BiH u kojem je, između ostalog naveo da od 1. avgusta ove godine SAD uvode carine na sve proizvode iz BiH od 30 posto.

    Ako se pogledaju podaci Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, izvoz BiH u SAD prošle godine iznosio je 234,5 miliona KM dok je vrijednost uvoza iznosila 190 miliona KM.

    BiH najveći izvoz prema SAD bilježi u oblasti namjenske industrije koja čini više od 60 posto od ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM. Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju.

    Još ranije, stručnjaci su za Nezavisne novine rekli da BiH neće u velikoj mjeri biti pogođena carinama SAD, ali da će najveći teret podnijeti namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koja je carinjena po stopi od 12 posto, a od sada će biti opterećena po carinskoj stopi od 30 posto.

    Posljednji podaci UIO koji su objavile Nezavisne odnose se na prva tri mjeseca ove godine. Prema tim podacima u SAD smo izvezli 60,8 miliona KM, dok je uvoz u tom periodu iznosio 19 miliona KM.

    U prva tri mjeseca najviše smo, kao i ranije, izvezli oružja i to u vrijednosti 41, 14 miliona KM. Proizvodi od cinka izvezeni su u vrijednosti od 3,8 miliona KM, te proizvodi od željeza i čelika za 3,4 miliona KM.

    S druge strane, što se tiče uvoza iz SAD u prva tri mjeseca, najviše smo uvezli jestivog voća i orašastih plodova, kore agruma, dinja i lubenica i to malo manje od pet miliona KM.

    Dalje je za 2,6 miliona KM uvezeno nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova, te za 2,3 miliona KM vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila, njihovih dijelova i pribora.

  • U četvrtak radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje stupaju u generalni štrajk

    U četvrtak radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje stupaju u generalni štrajk

    U četvrtak radnici Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje stupaju u generalni štrajk, rekao je za RTRS Petar Јokanović, direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje.

    – Proces rada će biti skraćen i odvijaće se od 6 do 12 časova, kada roditelji treba da dođu po djecu – rekao je Јokanović.

     

     

    Podsjećamo, štrajk upozorenja održan je prošle sedmice u trajanju od sat vremena. Vaspitači traže povećanje plata za 20 odsto.

  • Evropa sve zatvorenija

    Evropa sve zatvorenija

    Granične kontrole postaju sve češća pojava unutar Evropske unije. Poljska je postala dvanaesta evropska zemlja koja se odlučila na ovaj korak, iako je cilj Šengenskog prostora upravo suprotan – slobodno kretanje bez unutrašnjih granica. Postavlja se pitanje: da li Evropska unija još može sačuvati slobodu putovanja?

    Poljska je sada dvanaesta od 29 zemalja članica Šengenskog prostora koja je uvela kontrole na granicama. Ovo je direktna reakcija na pojačane kontrole koje Njemačka već danima sprovodi na svojoj granici s Poljskom, prenosi Dojče vele.

    To nije iznenađenje, smatra poslanik Evropske narodne stranke Paskal Arimon. Prema njegovim riječima, sve više vlada preovladava mišljenje da granične kontrole nisu nužno negativne i da su se pokazale funkcionalnim.

    „Ali upravo zato s njima treba postupati izuzetno oprezno – uvijek ih treba sagledavati u evropskom kontekstu“, poručuje Arimon, belgijski poslanik u Evropskom parlamentu. On poziva Evropsku komisiju da izvrši pravnu analizu i provjeri da li su ove mjere u skladu s članom 25. Šengenskog zakonika.

    Zakonski okvir za privremene kontrole

    Član 25. Šengenskog zakonika dozvoljava državama da ponovo uvedu privremene granične kontrole na period od deset dana, bez prethodne najave, ako postoji neposredna prijetnja, poput sumnje na teroristički napad.

    Kontrole se zatim mogu produžiti na maksimalno šest mjeseci, a u izuzetnim slučajevima i do dvije godine – ako je ugrožen javni red ili unutrašnja bezbjednost. Kao čest primjer navodi se veliki priliv migranata.

    Evropska komisija stalno ističe da ovakve mjere moraju biti vremenski ograničene i uvedene samo kao krajnja opcija.

    Portparol Komisije Markus Lamert naglašava da i susjedne zemlje i sama Komisija moraju biti informisane o svakoj odluci. Dodaje da su u stalnom kontaktu sa svim pogođenim stranama.

    Dugotrajne kontrole bez sankcija

    U praksi se, međutim, sve češće dešava da Komisija „zažmiri“ na dugotrajne kontrole. Tako su kontrole na njemačko-austrijskoj granici u Bavarskoj na snazi još od jeseni 2015. godine, dok Danska kontroliše granicu s Njemačkom već punih osam godina.

    Komisija nema ovlašćenja da zabrani već najavljene kontrole. Može samo da iznese svoje mišljenje o njihovoj opravdanosti i proporcionalnosti.

    Šengen pod pritiskom

    Još nije jasno da li su sve trenutno važeće kontrole širom Evrope zaista opravdane. Osim Njemačke i Poljske, granične kontrole trenutno sprovode i Francuska, Holandija, Austrija, Italija, Slovenija, Danska, Švedska, Norveška, Španija i Slovačka. Belgija, kao trinaesta zemlja, planira da uvede kontrole tokom ljeta.

    Evropski komesar za unutrašnje poslove Magnus Bruner upozorava da se radi o zabrinjavajućem trendu i podsjeća na vrijednosti koje je Šengen donio:

    „Ovo se mora zaustaviti. Moramo ispuniti svoju dužnost kao Evropska komisija.“

    On poziva na što brže sprovođenje Pakta o azilu i migracijama. „Pozivamo države članice da to ubrzaju“, dodaje Bruner.

    U Briselu se i dalje nadaju da bi sloboda kretanja unutar Evrope mogla biti sačuvana ako se Pakt o azilu i migracijama u potpunosti implementira do ljeta 2026. godine. Ključni uslov za to je efikasnija zaštita spoljašnjih granica Evropske unije.

  • Tri moguće sudbine naplate parkinga u Banjaluci

    Tri moguće sudbine naplate parkinga u Banjaluci

    Stanovnici Banjaluke mogu da računaju na besplatno parkiranje bar do septembra. Šta će se desiti nakon toga, još je neizvjesno, jer saga oko naplate parkinga i dalje traje.

    Ako bude po volji odbornika iz reda manjina Saše Čudića i skupštinske većine predvođene SNSD-om, grad bi mogao dobiti novo komunalno preduzeće – Banjaluka Parking servis. Ovo tijelo bi bilo zaduženo za kontrolu i organizaciju parkiranja, a imalo bi upravu i generalnog direktora, koga bi birala Skupština grada.

    Zagovornici ove ideje tvrde da je to jedini pravno ispravan model, s obzirom na presudu Ustavnog suda kojom je prethodni način naplate proglašen neustavnim. Iako nije izričito navedeno, novo preduzeće bi, po svemu sudeći, preuzelo postojeće radnike iz trenutnog gradskog servisa.

    Međutim, kritičari upozoravaju da se time samo širi birokratija i otvara prostor za zapošljavanje partijskih kadrova. Oni podsjećaju i na primjer iz Doboja, gdje je slično preduzeće završilo u stečaju zbog dugova i navodnih nepravilnosti.

    Hoće li Banjaluka Parking servis zaživjeti do 1. septembra, kako je predloženo u amandmanu Saše Čudića, ostaje da se vidi. Naime, inicijativu mora formalno pokrenuti gradonačelnik Draško Stanivuković.

    Postojala su i razmišljanja da se parking servis inkorporira u ZIBL, Zavod za izgradnju Banjaluke, ali ta opcija nije izgledna zbog finansijskih problema i sporova unutar akcionarskog društva.

    Ako novo preduzeće ne bude formirano, moguće je da će se naplata nastaviti kao i do sada, preko službe u okviru Gradske uprave. Pristalice ovog modela naglašavaju da gradovi u Republici Srpskoj, izuzev Trebinja, već koriste ovakvu praksu, a da ni Ustavni sud nije zabranio takav pristup.

    Prednost “starog” sistema je u racionalnijem korišćenju resursa, kao i u tome da gradske službe mogu vršiti kontrolu i naplatu čak i na onim lokacijama gdje imovinsko-pravni status nije sasvim riješen – poput parkinga kod Talije, Doma omladine i prostora između ATV-a i Tužilaštva.

    Još jedan argument u korist zadržavanja naplate u okviru Gradske uprave jeste mogućnost izricanja prekršajnih naloga, što novo preduzeće ne bi moglo raditi, za razliku od Komunalne policije.

    Na kraju, postoji i treći scenarij – da pravo na upravljanje i naplatu parkiranja bude preneseno privatnom partneru, tačnije nekom od preduzeća u vlasništvu Mladena Milanovića Kaje. Njegova firma “Tržnica” već rukovodi parkingom kod gradske tržnice, a pominje se i kao akter u upravljanju parkiralištem na Staroj autobuskoj stanici.

  • Opozicija ostaje u skupštini

    Opozicija ostaje u skupštini

    Izbacivanje narodnog poslanika i lidera Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića sa nedavne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske izazvalo je protestnu reakciju opozicije, ali ne i trajniji bojkot parlamenta. Iako se o toj mogućnosti govorilo, odluka je da se u radu skupštine ipak nastavi učestvovati.

    Opozicija smatra da bi napuštanje skupštinskih zasjedanja odgovaralo vlasti, jer bi im omogućilo da bez otpora sprovode političke odluke i dominiraju u javnom prostoru. Izostanak opozicionih glasova, poručuju, značio bi odustajanje od demokratske borbe i prepustio bi parlamentarnu govornicu samo jednom političkom bloku.

    Zato će, uprkos tenzičnoj atmosferi, svi opozicioni poslanici, uključujući i one iz Liste za pravdu i red, učestvovati u današnjoj sjednici.

    Podsjećamo, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić je na prethodnoj sjednici, netom prije glasanja o setu zakona koji su izazvali burne rasprave, donio odluku da Vukanovića udalji sa zasjedanja do kraja sjednice. Ovu odluku obrazložio je navodima o neprimjerenom ponašanju Vukanovića tokom sjednice Kolegijuma – uključujući povišen ton i narušavanje reda.

    Sam Vukanović, nekoliko dana kasnije, izjavio je da je odluka neosnovana i da je donesena suprotno poslovniku. Najavio je da je slučaj predao Ustavnom sudu Republike Srpske i da još uvijek čeka ishod.

    Uprkos tome, poslanici njegove liste će, kao i kolege iz drugih opozicionih stranaka, prisustvovati nastavku skupštinskog rada.

    – Smatram da vlastima odgovara da opozicija ne bude prisutna. Ali parlament je jedino mjesto gdje se možemo suočiti s njihovim argumentima – rekao je Vukanović za Srpskainfo.

    Dodao je da vjeruje da je odluka o njegovom udaljavanju imala političku pozadinu i da je donijeta u trenutku kada je vlast željela da izbjegne otvorenu raspravu nakon hapšenja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    – Planiram doći u Banjaluku, barem na glasanje. Mislim da se u parlamentu može sankcionisati samo ponašanje tokom sjednice, ne van nje – rekao je Vukanović.

    On tvrdi da je cilj vlasti da ga isprovocira kako bi imao burnu reakciju, koja bi im poslužila kao izgovor za dodatne sankcije. Prema njegovim riječima, ima potvrde da su se pojedini predstavnici vlasti sastajali kako bi dogovarali upravo takve scenarije.

    – Jasno je da nije bilo incidenata na samoj sjednici. Ova mjera pokazuje slabost i nespremnost na političku debatu. Međutim, ja neću dozvoliti da im pružim bilo kakav povod – zaključio je Vukanović.