Autor: INFO

  • Rusi spremni da prepuste NIS

    Rusi spremni da prepuste NIS

    Ruski vlasnici NIS su poslali zahtev američkom OFAC-u kom se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom.

    U molbi se navodi da je ruska strana spremna da prepusti kontrolu i uticaj nad kompanijom NIS trećem licu.

    To je objavila danas ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i dodala da je država Srbija taj zahtev zvanično podržala.

    “Država Srbija je ovaj zahtev zvanično podržala. OFAC je već reagovao određenim komentarima i nadamo se da će izneti svoj stav već tokom nedelje. Vremena je sve manje i rešenje se mora pronaći, ali građani ne smeju da trpe i ostanu bez goriva. To se neće i ne sme dogoditi”, istakla je Đedović Handanović.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u subotu da očekuje da će Srbija u ponedeljak ili utorak zajedno sa Rusima i još nekim koje će ruska strana pronaći, poslati pismu OFAC-u za izuzeće NIS-a od američkih sankcija.”Očekujem, to je vest – da ćemo u ponedeljak ili utorak, zajednički sa Rusima i sa još nekima koje će ruska strana da pronađe, da pošaljemo pismo OFAC-u, američkoj vladi i očekujemo od njih odgovor, da li prihvataju, u periodu od mesec, dva ili tri, da nas izuzmu od sankcija, jer se vidi da smo krenuli da rešavamo pitanje menadžmenta. Da li će biti potrebno kasnije da se rešava i pitanje vlasništva, to ostaje da se vidi u potpunosti”, rekao je Vučić.

  • Pakao na granicama s novim EES sistemom: Po 15 sati čekaju da uđu u EU

    Pakao na granicama s novim EES sistemom: Po 15 sati čekaju da uđu u EU

    Ovih dana veliki broj putnika iz Srbije krenuo je u inostranstvo povodom Dana primirja, ali su se suočili sa višesatnim čekanjem na granicama u regionu.

    Postepeno uvođenje novog EES sistema dovelo je do potpunog kolapsa, pa su putnici ostajali zaglavljeni i po 15–20 sati. Sada se postavlja pitanje kakva će situacija biti pri povratku u zemlju – po svemu sudeći, ista ili čak gora.

    Prava drama odigrala se 8. novembra na prelazu Horgoš, kada su putnici iz Srbije čekali više od deset sati.

    “Već 10 sati čekamo na granici. Pitali smo vozača da se vratimo u Srbiju, ali ne možemo. Kad smo sinoć stigli, bilo je 14 autobusa ispred nas, sad su samo dva. U autobusu ima i djece, svi putnici su nervozni. Nemamo ni hranu, ni vodu. Imali smo jednu trafiku, sada je zatvorena. Jedan toalet dijeli milion ljudi. Totalno je neuslovno, gore nego zatvor”, rekla je za „Blic“ putnica koja je preživljavala pravu agoniju zajedno sa ostalima.

    Po njenim riječima, problem je uvođenje EES sistema, a nezvanično saznaje se da Mađari u okviru smjene dva sata rade po novom sistemu.

    Gotovo u isto vrijeme, na prelazu sa Mađarskom, djeca od 3. do 8. razreda OŠ „Milan Rakić“ iz Novog Beograda krenula su u Budimpeštu na horski festival. Umjesto šest sati koliko inače traje putovanje, doživjeli su pravu agoniju – putovali su više od 20 sati.

    Ključne stvari koje treba znati:
    EES sistem se primjenjuje i pri ulasku i pri izlasku iz EU, što je sada novi standard. Procedura je duža i kompleksnija nego ranije, posebno prilikom prvog ulaska od 12. oktobra, kada je sistem počeo da se primjenjuje.

    Mnogi građani Srbije krenuli su u petak popodne ili u subotu ujutru, a sada će velika većina krenuti da se vraća istovremeno – utorak popodne. Zadržavanja na graničnim prelazima mogu biti duža nego pri odlasku.

    Preporuka je koristiti manje, alternativne granične prelaze, iako će i tamo biti gužve, ali potencijalno manje nego na glavnim.

    Primjena EES sistema na granicama Srbije i Mađarske počela je postepeno:

    Hrvatska je startovala odmah.

    Mađarska: prelaz Tompa–Kelebija od 28. oktobra, Reske–Horgoš od 4. novembra.

    Od danas EES sistem stupa i na preostale drumske, željezničke i riječne prelaze.

    Kako funkcioniše EES sistem
    Sistem zahtijeva proces registracije putnika, koji podrazumijeva:

    predaju pasoša,

    skeniranje lica,

    otisak četiri prsta desne ruke,

    graničnu kontrolu – uzimanje ličnih podataka iz pasoša.

    Carinik može postaviti dodatna pitanja: gdje putujete, koliko ostajete, nakon čega se put nastavlja.

    Svaki sljedeći put kada putnik koristi EES, radi se verifikacija:

    na granici sa Hrvatskom predaje se pasoš i samo se skenira lice.

    u zavisnosti od prelaza, može se ponoviti cijeli proces registracije ili samo uzimanje otisaka prstiju.

    Važno je: svaki put se izlazi iz vozila, predaje pasoš, a carinici rade skeniranje lica i/ili otisak prsta.

    Primjena EES po smjenama traje po dva sata, da bi se uočile eventualne greške i gužve. Kada se stvore duže kolone, prelazi se na klasično pečatiranje pasoša.

    Bez obzira na to da li je osoba registrovana u EES, procedura je ista i pri ulasku i pri izlasku iz zemlje.

    Tri načina registracije/verifikacije na granici:
    pasoš + otisak,

    pasoš + skeniranje lica,

    pasoš + skeniranje lica + otisak.

    Na granicama sa Hrvatskom primjenjuje se sistem: pasoš + skeniranje lica.

  • Cvijanović: SNSD je brana unitarizaciji BiH, a ne SDS

    Cvijanović: SNSD je brana unitarizaciji BiH, a ne SDS

    Potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović istakla je da je SNSD brana unitarizaciji BiH, a ne SDS.

    Cvijanovićeva je istakla da SNSD vjeruje u onu BiH koja je ustavna, a to znači da Republika Srpska čini 49 odsto teritorije BiH i u kojoj se poštuju njene nadležnosti.

    – Ali, tačno u takvu BiH sarajevske partije ne vjeruju. One bi unitarnu državu u kojoj su Srbi i Hrvati pokriće za navodnu multietničnost, a u kojoj Republika Srpska ne bi postojala – navela je Cvijanovićeva na Iksu povodom izjave potpredsjednika SDS-a Želimira Neškovića da “SNSD vjeruje u BiH više nego sve sarajevske partije”.

    Ona je istakla da je takvoj unitarizaciji brana SNSD, a ne SDS.

  • Stevandić čestitao Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

    Stevandić čestitao Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić čestitao je danas, u ime Narodne skupštine predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću, predsjedniku Narodne skupštine Ani Brnabić, predsjedniku Vlade Đuri Macutu i cjelokupnom srpskom narodu, kao i svim građanima Republike Srbije, Dan primirja u Prvom svjetskom ratu.

    Stevandić je poručio da je za srpski narod 11. novembar dan velike pobjede i ostvarenja vjekovne težnje za slobodom.

    – Srbija, koja je u Velikom ratu ostala bez trećine stanovništva, kao i srpski narod sa ove strane Drine, civili i dobrovoljci, su dali ogromnu žrtvu u toj borbi i zato sa posebnim pijetetom čuvamo sjećanje na naše hrabre pretke. Njihova herojska žrtva naš je zavjet da čvrsto ostanemo na putu istine, slobode i pravde u odbrani interesa Srpske i Srbije i našeg naroda – istakao je Stevandić.

    Predsjednik Narodne skupštine je naglasio da iskreno želi da Republika Srbija u ovim teškim i izazovnim vremenima očuva mir i stabilnost i da nastavi čvrsto da stoji na odbrani ustavne, dejtonske pozicije Republike Srpske i interesa srpskog naroda u BiH, Kosovu i Metohiji i regionu.

    – Slaveći 107. godišnjicu pobjede u Velikom ratu, svjesni smo da su nam i danas potrebni mir, zajedništvo i sloga kako bismo odlučno odgovorili na sve izazove koji stoje pred srpskim narodom. Otkako sve praznike proslavljamo zajedno, čast mi je da čestitamo Dan primirja i dan pobjede sa usklikom, živjela Srpska, živjela Srbija! – naveo je Stevandić u čestitki.

  • Alarmantni podaci o mentalnom zdravlju novinara u BiH

    Alarmantni podaci o mentalnom zdravlju novinara u BiH

    Svaki deseti novinar u Bosni i Hercegovini suočava se s dijagnozom mentalnog poremećaja poput anksioznosti ili depresije, dok je većina njihovih kolega na ivici sličnih problema. Stres, neizvjesnost i stalni pritisak okruženja postali su sastavni dio njihove svakodnevnice, a posljedice se sve češće osjećaju na mentalnom zdravlju.

    To pokazuju rezultati istraživanja „Mentalno zdravlje novinara u BiH“, sprovedenog od 30. aprila do 23. juna 2025. godine. Kako je naveo autor studije dr Srđan Puhalo, istraživanje je realizovano “između dva događaja koja su potresla medijsku scenu – gašenja projekata USAID-a i prestanka rada Al Džazire Balkans”.

    Čak i u periodima kada se čini da nema velikih društvenih potresa, novinarski posao nosi brojne stresne situacije. Radno vrijeme često se proteže od jutra do kasne noći, a tehnološki razvoj dodatno ubrzava ritam posla. Rokovi se danas ne mjere danima ni satima, već minutama, što se, kako pokazuje praksa, ozbiljno odražava na zdravlje.

    – Svaki deseti medijski radnik, ili tačnije 10,8% ispitanika, ima dijagnostikovan neki mentalni poremećaj, ali meni je više za brigu skoro 16% medijskih profesionalaca, koji tvrde da imaju mentalne smetnje, ali se nisu obraćali stručnjacima za pomoć – rekao je Puhalo na info-sesiji „Zaštita prava i mentalno zdravlje novinara“, održanoj u Banjaluci.

    Poseban izazov za novinare predstavljaju traumatične teme. Većina je tokom karijere izvještavala o tragedijama, nasilju, ratnim zločinima ili nesrećama, a 9,5% ispitanih priznaje da su takva iskustva ostavila dugotrajan emocionalni trag.

    Podaci pokazuju i da lijekove za smirenje svakodnevno koristi 4,4% novinara, dok ih povremeno uzima gotovo 40%. Alkohol povremeno koristi 46,5% medijskih radnika, što dodatno govori o načinu na koji pokušavaju da se nose s pritiscima.

    Stres na radnom mjestu svakodnevno doživljava oko 15% novinara, a više od 40% je izloženo pritisku gotovo stalno. Više od dvije petine ispitanih prijavilo je iskustvo mobinga, dok je sindrom sagorijevanja prijavilo čak 58% novinara – i to više puta tokom karijere.

    Uzrok tome, navodi se, nisu samo teške teme i stresan ritam rada, već i loši uslovi zaposlenja, niske plate i visoki zahtjevi urednika i vlasnika medija. Uz sve to, priroda savremenih medija se mijenja – brzina i vizuelna privlačnost imaju prednost nad sadržajem i dubinom.

    – Tako vam je to: danas pišete o zagađenju rijeke, sutra problemima na univerzitetu ili o porastu kriminala i očekuje se da sve te priče uradite maksimalno brzo i da one budu i sadržajne i zanimljive. Kako to postići? Pa, novinar koji drži do sebe, mora danju da radi dnevne zadatke, a noću, dok pošten svijet spava, da čita zakone, pretražuje po internetu, prati istraživanja i statistike – naveli su novinari koji su učestvovali na info-sesiji u organizaciji Udruženja „BH novinari“ i organizacije „Pro educa“.

    Psiholog i konsultant za ljudske resurse Dejan Matijević objasnio je da profesionalno sagorijevanje nije samo „umor“ koji se može riješiti odmorom za vikend.

    Govoreći o osjećaju nekompetentnosti, koji je među novinarima čest, Matijević je rekao:

    – Novinarski posao stalno mijenja kontekst: teme, sagovornike, formate, rokove, publiku. To znači da okruženje neprestano testira njihovu kompetentnost. Upravo zato novinari često funkcionišu u stanju hroničnog “kompetencijskog pritiska” i osjećaju da moraju stalno znati sve o svemu, i to brzo i precizno.

    Prema njegovim riječima, upravo taj osjećaj da se nikada ne zna dovoljno može biti i motivišući i iscrpljujući.

    – Ta dinamika može istovremeno da stimuliše, ali i da iscrpljuje, ako osoba ima osjećaj da nikad nije dovoljno dobra, što vodi prema sagorijevanju. Kada potreba za kompetentnošću nije zadovoljena, pojavljuju se osjećaj stalne nedovoljnosti, odnosno nestručnosti i gubitak samopouzdanja i osjećaj da posao koji novinar radi nema smisla – objasnio je Matijević.

    U takvom stanju novinari sve češće pišu zbog rokova, uredničkog pritiska i „klikova“, a sve rjeđe iz potrebe da razumiju i objasne temu javnosti. Taj mehanizam vodi ka profesionalnom cinizmu, anksioznosti i emocionalnom iscrpljivanju.

    Kada se svi ovi nalazi saberu, jasno je da novinari u BiH rade pod teškim uslovima i konstantnim pritiskom. A iako se od njih očekuje da budu glas razuma i objektivnosti, često moraju – kako bi rekli – raditi „bistre glave“, čak i kada im je glava već odavno prepuna.

  • Evropska komisija sve više frustrirana sa BiH

    Evropska komisija sve više frustrirana sa BiH

    Evropska unija je sve više frustrirana Bosnom i Hercegovinom, što se posebno vidi u posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH, u kojem je otvoreno rečeno da Brisel nije zadovoljan radom vlasti u BiH.

    “Vlasti su sve više nezadovoljavajuće. Članovi Predsjedništva iznose suprotstavljene stavove. Funkcionisanje Savjeta ministara pogoršalo se prekidom vladajuće koalicije, a novi ministar sigurnosti još nije imenovan. Izvršna vlast ima malo kapaciteta za koordinaciju i planiranje politika. Nezavisne institucije su slabe. Svi nivoi vlasti pokazuju znakove zarobljene države od strane politike, što direktno utiče na svakodnevni život građana. Entitet Republika Srpska treba u potpunosti da prizna i sprovodi odluke Ustavnog suda BiH i brzo da imenuje sudije na dvije upražnjene pozicije u Ustavnom sudu”, navedeno je.

    Imajući u vidu da se ovi izvještaji pišu biranim riječima, svakom ko ih je godinama čitao jasno je da je izvještaj za BiH formulisan da bi jasno iskazao frustraciju i razočarenje.

    To je posebno zato što su ljudi iz Komisije, ali i Delegacije EU u Sarajevu, zemlje članice u Evropskom savjetu uvjeravale da BiH treba omogućiti dalje korake u evropskim integracijama, jer su im političari u BiH obećali da će reforme pokrenuti ako budu dobili kandidatski status i uslovni početak pregovora, što je Brisel ispoštovao.

    Jedan diplomata iz jedne od zemlje članica nam je nedavno na jednom sastanku ispričao da su pojedini predstavnici Komisije ulagali i lični integritet u Briselu ne bi li se pozitivnim potezima iz Brisela motivisale domaće vlasti da pokrenu reforme.

    Izvještaj koji je nedavno objavljen vrlo jasno pokazuje da postoji sve veće nezadovoljstvo potezima Sarajeva, Banjaluke i Mostara.

    Istaknuto je da je Parlamentarna skupština u godinu dana usvojila samo osam zakona, od čega čak sedam u hitnoj proceduri, u poređenju sa 14 prošle godine. EU je posebno zabrinuta što raste broj zakona koji se donose po hitnoj proceduri.

    “U januaru 2025. godine, savez ‘trojka’, koji čine Socijaldemokratska partija, Narod i pravda i Naša stranka, raskinuo je vladajuću koaliciju sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Dugotrajni pregovori između svih koalicionih partnera, uključujući i HDZ BiH, nisu doveli do formiranja nove koalicije. Odsustvo stabilne većine otežalo je funkcionisanje vlade i parlamenta”, naglasili su.

    Posebno ih zabrinjava što je nadzor nad izvršnom vlašću slab, uključujući i na nivou entiteta i kantona.

    “Skupštine ne prate da li izvršna vlast postupa po preporukama nezavisnih institucija”, naglašeno je.

    Predsjedništvo, kako je rečeno, konstantno iznosi različite stavove, što dovodi do kašnjenja u donošenju odluka, uključujući i u oblastima koje su važne za evropske integracije, a posebne primjedbe usmjerene su u Banjaluku zbog blokada institucija nakon presude Dodiku.

    “Funkcionisanje Savjeta ministara BiH pogoršalo se nakon raskida vladajuće koalicije. Ministar bezbjednosti uhapšen je u decembru 2024. godine, a novi ministar još nije imenovan”, upozoravaju oni i naglašavaju da su nezavisne institucije slabe, a proces konsultacija s civilnim sektorom se gotovo i ne koristi.

    I u pogledu evropskih integracija i dijaloga s evropskim institucijama napretka nema.

    “Savjet ministara nije preduzeo nikakve mjere za unapređenje dijaloga o politikama unutar tijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, u skladu s preporukama koje je dobio od Evropske komisije u maju 2022. i maju 2025. godine”, ističu.

  • Stanivuković: Šaljemo inspekciju u “Eko toplane”

    Stanivuković: Šaljemo inspekciju u “Eko toplane”

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, kazao je danas da je saglasan sa “Eko toplanama” da treba da se više ulaže u distributivnu mrežu za grijanje, koja je na nekim mjestima stara više od pola vijeka, ali da s druge strane nije zadovoljan kakvo je grijanje u gradu, te da će zbog toga poslati inspekciju u “Eko toplane”.

    Odgovarajući na poruku iz “Eko toplana” da bi grad trebalo da ulaže više sredstava u distributivnu mrežu, kao i da finansira popravke kvarova koji se dese u zgradama, gradonačelnik je podsjetio da su već nekoliko puta javno predlagali da se uloži nekoliko miliona KM u mrežu, ali da te odluke nikad nisu sprovedene od strane skupštinske većine.

    “Apsolutno sam saglasan da treba da se ulaže više. Problem je što su te cijevi stare po 50-70 godina i to apsolutno nije održivo. Ali, pitajte ‘Eko toplane’ je li to istina da sam ja predložio tri puta na Skupštini da uložimo tri-četiri odluke po tri-četiri miliona i da uložimo u distributivnu mrežu, ali da odluke nisu prošle skupštinsku proceduru. Pitajte ih i da li smo jednom u budžetu spremili dva miliona za to, a oni su tu odluku skinuli iz budžeta”, kazao je Stanivuković.

    Istakao je i da očekuje da grijanje koje distribuišu “Eko toplane” bude bolje.

    “Treba da bolje lože i da griju, da se i oni malo probude, jer i njima sad šaljemo inspekciju jer nismo zadovoljni kako rade svoj posao”, najavio je Stanivuković.

    Budžet dostavljen, sjednice nema
    Stanivuković je kazao da su prije 15 dana dostavili dokument budžeta za 2026. godinu, da su prikupili potpise 11 odbornika za održavanje sjednice Skupštine grada, ali da i dalje nema odgovora od strane skupštinskog rukovodstva.

    “Bila je julska pauza, pa avgust, septembar, oktobar, novembar. Je li to normalno? Dostavili smo budžet, opet ništa. Neće ništa, nema redovnih sjednica. U Tesliću nedavno 11. redovna, Derventi 12, Prijedoru isto, a mi jednu održali. Deset puta manje. I Draško je sada loš, oni dobri, a mi blokiramo”, kazao je Stanivuković.

    O javnom prevozu
    Na pitanje kako komentariše pritužbe građana koje se odnose na kašnjenje autobuskih linija u javnom prevozu, posebno večernjih, te kada će biti vraćene određene linije koje su ranije najavljene, Stanivuković je poručio da će se uvesti red gdje god postoje problemi.

    “Evo neka načelnik koji se time bavi tu napravi red. Neka provjeri. Ja sam protiv toga da se kasni, protiv toga da bilo koji prevoznik mulja. Redovne linije moraju biti takve kakve su propisane ugovorom, ukoliko se kasni, javnost će biti informisana”, rekao je gradonačelnik.

    Nema kriminala u Banjaluci
    Upitan da prokomentariše da li će tražiti da se ispita i kriminal u Gradskoj upravi Banjaluka, za koji i vlast i opozicija tvrdi da postoji, poput slučaja javne rasvjete, Stanivuković je rekao da će se odazvati bilo kojem tužilaštvu da se to ispita.

    “Zamislite da vrh države crta na javnom servisu koliko se krade u Banjaluci. Ja znam svoje poštenje, znam da novac ulažem iz moje kuće, za svaku kampanju”, kazao je gradonačelnik.

  • Pfizer ulazi na tržište lijekova protiv gojaznosti: Posao vrijedan 10 milijardi dolara

    Pfizer ulazi na tržište lijekova protiv gojaznosti: Posao vrijedan 10 milijardi dolara

    Američki Pfizer sklopio je ugovor vrijedan 10 milijardi dolara za kupovinu proizvođača lijekova protiv gojaznosti Metsera, čime je okončano nadmetanje farmaceutske firme sa sejdištem u Njujorku i danskog rivala Novo Nordisk.

    Metsera je prihvatila povoljniju ponudu kompanije Pfizer, a kao razlog za to navela je rizike u vezi sa američkim antimonopolskim zakonodavstvom u ponudi kompanije Novo Nordisk, koju je ranije nazvala superiornom, prenio je Rojters.

    Danski gigant Novo Nordisk u oblasti lijekova za gojaznost saopštio je nešto ranije da će se povući iz trke, jer neće povećati ponudu.

    Farmaceutska kompanija dodala je da unapređuje sopstvene opcije za liječenje od gojaznosti i da će “nastaviti da procenjuje mogućnosti za razvoj poslovanja i akvizicije koje unapređuju njene strateške ciljeve“.

    Izvor bliski kompaniji Novo Nordisk navode da je njihova posljednja neuspješna ponuda bila “maksimalna vrijednost” za Metseru i da je firma ostala uverena u sopstveni razvoj lijekova za gojaznost, prenio je Rojters.

    Činilo se da je Pfizer osigurao dogovor u septembru prije nego što se Novo Nordisk prošle nedjelje javio sa nepoželjnom ponudom, što je pokrenulo borbu za Metseru na sve većem tržištu lijekova za mršavljenje.

    Američka kompanija time pokušava da stekne prednost u borbi protiv gojaznosti kako bi prevazišao prošle interne probleme u razvoju lijekova za mršavljenje.

    Pfizer je pristao da plati 86,25 dolara po akciji u gotovini, odnosno 65,60 dolara po akciji u gotovini i pravo na uslovnu vrijednost koje vlasnicima daje mogućnost na dodatne isplate do 20,65 dolara po akciji u gotovini, navodi se u saopštenju Metsere.

  • Doboj i Bijeljina spustili cijene stanova u Republici Srpskoj

    Doboj i Bijeljina spustili cijene stanova u Republici Srpskoj

    Trebinje prednjači po cijenama stanova u Republici Srpskoj, a prosječna cijena novog završenog stana u ovom gradu tokom trećeg tromjesečja ove godine iznosila je 4.123 KM po kvadratnom metru, što je najviše u Srpskoj, pokazuju najnoviji podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske.

    Naime, prema njihovim podacima tokom trećeg tromjesečja ove godine u Republici Srpskoj prodato je 912 završenih novih stanova, što je za 170 stanova ili 22,9 odsto više nego u istom periodu 2024. godine.

    U odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova tokom 2024. godine, zabilježen je rast od 141 stan ili 18,3 odsto.

    “Najviše novih stanova prodato je u Doboju 212 stanova, po prosječnoj cijeni od 2.572 KM po kvadratnom metru. Slijedi Bijeljina sa 201 prodanim stanom i prosječnom cijenom od 2.600 KM, dok je na Palama prodato 111 stana po prosječnoj cijeni od 2.395 KM”, navodi se u podacima ovog zavoda.

    Ova tri grada zajedno čine više od 57 odsto ukupnog broja prodaja kupoprodaja u trećem tromjesečju 2025. godine, zbog čega je i došlo do pada cijena na nivou Republike Srpske.

    “U Banjaluci je prodato 168 novih završenih stanova, odnosno 18 odsto od ukupnog broja. Prosječna cijena prodatog novog završenog stana u Banjaluci tokom trećeg tromjesečja iznosila je 3. 922 KM po metru kvadratom, što je za 8,4 odsto više u odnosu na treće tromjesečje lani, kažu iz Zavoda za statistiku.

    Dodaju da najveća prosječna cijena novog završenog prodatog stana zabilježena je u Trebinju, gdje su u trećem tromjesečju prodata 22 stana po prosječnoj cijeni od 4.123 KM.

    “Ukupna vrijednost prometovanih stanova u Republici Srpskoj u trećem tromjesečju više od 131 milion KM, od čega su građevinski investitori najviše naplatili u Banjaluci 38 miliona KM, odnosno 29 odsto, u Bijeljini 27,6 miliona KM, odnosno 21 odsto, te u Doboju 24,5 miliona KM, odnosno 18,6 odsto”, istakli su iz ovog zavoda.

    Ističu da je prosječna veličina prodatih novih stanova, prema podacima o korisnoj površini, u Republici Srpskoj u trećem tromjesečju 50 metara kvadratnih.

  • Brutalan plan Ukrajine osujećen, cure informacije

    Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) tvrdi da je osujetila operaciju ukrajinske vojne obavještajne službe, potpomognute britanskim operativcima, koja je imala za cilj otmicu ruskog lovca MiG-31 naoružanog hipersoničnom raketom “kinžal”.

    Prema podacima ruske službe, Glavna obavještajna uprava Ministarstva odbrane Ukrajine pokušala je da regrutuje ruske pilote, obećavajući im tri miliona dolara kako bi otela ruski avion, prenosi TASS.

    Ukrajinci su, prema tvrdnjama FSB-a potom planirali da usmjere oteti MiG-31 ka području NATO baze u Konstanci, u Rumuniji, gdje bi ga mogli oboriti sistemi protivvazdušne odbrane, stvarajući tako provokaciju.

    Ruska obavještajna služba je saopštila da su “preduzete mjere osujetile planove ukrajinske i britanske obavještajne službe da organizuju provokaciju velikih razmjera”, navodi agencija, prenosi “b92”.