Autor: INFO

  • Sijarto: Učesnici samita u Parizu žele da spriječe mir u Ukrajini

    Sijarto: Učesnici samita u Parizu žele da spriječe mir u Ukrajini

    Učesnici vanrednog evropskog samita o Ukrajini, koji će danas biti održan u Parizu, učiniće sve što je moguće da spriječe mirno rješavanja ukrajinskog sukoba, izjavio je minsitar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

    On je novinarima nakon razgovora sa kazahstanskim ministrom spoljnih poslova Muratom Nurtleuom u Kazahstanu rekao da se danas u Parizu sastaju “oni koji u posljednje tri godine stalno dolivaju ulje na vatru ukrajinskog sukoba”.

    “Te zemlje žele rat, a podržale su i pogrešnu strategiju sankcija u Еvropi”, naglasio je Sijarto.

    Prema njegovim riječima, te zemlje su konstantno eskalirale sukob, a danas se sastaju da bi se suprotstavile miru i predsjedniku SAD Donaldu Trampu, prenio je TASS.

    “Oni žele da učine sve što je u njihovoj moći da spriječe mirno rješavanje ukrajinskog sukoba”, istakao je Sijarto.

     

  • Američki mediji: Moskva je pobijedila NATO’

    Američki mediji: Moskva je pobijedila NATO’

    Uprkos vojnim dejstvima koji su u toku, sukob u Ukrajini je u suštini završen, piše američki časopis “Nešenel interest”.

    “De fakto, sukob u Ukrajini je završen. Tramp to nije direktno izjavio, ali je zajedničkim naporima američko rukovodstvo došlo do zaključka da vojna dejstva više ne mogu da se nastave. Štaviše, Rusi su pobijedili Ukrajinu, što znači da je Moskva pobijedila i NATO”, navodi se u listu.

    Prema mišljenju autora članka, u većini zemalja će ishod sukoba sasvim opravdano biti shvaćen u korist Rusije, gdje će se složiti da je Moskva nadvladala protivnika.

    Sjedinjene Američke Države bi, zauzvrat, pod plaštom postepenog smanjenja pomoći Ukrajini, eventualno mogle da se odvoje od NATO-a i prebace finansijski teret na ramena Еvropske unije, koja će biti prepuštena “sama sebi”.

    Ako se ovaj scenario desi, smatra autor, evropske zemlje neće imati dovoljno resursa da podržavaju Ukrajinu u nastavku vojnih dejstava. To će je lišiti prava da učestvuje u pregovaračkom procesu između Rusije i SAD.

    “S obzirom na to da Ukrajina neće moći da se bori protiv Rusije bez pomoći zemalja članica NATO-a, a prije svega SAD, prijedlog da ona dobije mjesto za pregovaračkim stolom djeluje prilično apsurdno”, objasnio je on.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki lider Donald Tramp obavili su prošle srijede telefonski razgovor, koji je trajao skoro sat i po. Kako je saopštio portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, lideri su razgovarali o pitanjima vezanim za razmjenu ruskih i američkih državljana, kao i o rješavanju situacije u Ukrajini. On je istakao da je Vašington glavni sagovornik Moskve u pitanjima rješavanja situacije u Ukrajini. Tramp je kasnije najavio da planira da se sastane sa Putinom u Saudijskoj Arabiji, a predsjednički timovi SAD i Rusije će u bliskoj budućnosti pripremati taj samit, prenosi RT Balkan.

     

  • Britanija spremna slati svoje vojnike u Ukrajinu

    Britanija spremna slati svoje vojnike u Ukrajinu

    Britanski premijer Kir Starmer rekao je da je spreman poslati vojnike u Ukrajinu ako se to pokaže potrebnim za “osiguranje bezbjednosti Velike Britanije i Еvrope”.

    “Ujedinjeno Kraljevstvo igra vodeću ulogu u podršci Kijevu u ratu protiv Rusije, što “takođe znači da smo spremni i voljni pridonijeti bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu slanjem vlastitih trupa na teren ako je potrebno”, istaknuo je Starmer Dejli Telegraf.

    “Ne govorim ovo olako”, dodao je potvrđujući da razumije “odgovornost koju implicira potencijalno dovođenje u opasnost” muškaraca i žena britanske vojske.

    Ali “pomoć u garantovanju bezbjednosti Ukrajine znači pomoć u garanciji bezbjednosti našeg kontinenta i bezbjednost zemlje.”

    Učestvovaće na sastanku u Parizu

    Starmer je potvrdio da će učestvovati na današnjem evropskom sastanku u Parizu kako bi se suočio s “ubrzavanjem” američke administracije oko ukrajinskog dosijea i definisao zajednički odgovor za jačanje bezbjednosti Starog kontinenta.

    Takođe je rekao da će se “u narednim danima” sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trampom. Prema riječima predsjednika britanske vlade, Ujedinjeno Kraljevstvo ima “jedinstvenu ulogu” u osiguravanju bliske suradnje Еvrope i Sjedinjenih Država.

    “Američka podrška ostaće najvažnija, a američke bezbjednosne garancije su ključne je za trajni mir jer samo Sjedinjene Države mogu odvratiti (ruskog predsjednika Vladimira) Putina od ponovnog napada”, naglasio je Starmer.

    Osim francuskog predsjednika Еmanuela Makrona, na ovom skupu koji se organizuje u Parizu u susret trećoj godišnjici ruske invazije na Ukrajinu 24. februara očekuju se i predstavnici vlada Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Poljske, Španije, Holandije i Danske, te predsjednik Еvropskog savjeta, predsjednik Еvropske komisije i glavni sekretar NATO-a, prenosi Indeks.

     

  • Vučić: Protesti donijeli ogromnu štetu srpskoj privredi

    Vučić: Protesti donijeli ogromnu štetu srpskoj privredi

    Protesti su izazvali izuzetnu štetu srpskoj privredi, a gubitci su mnogo veći nego što se to prvobitno očekivalo, izjavio je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. On je naglasio da postoji nada da će zemlja moći da se izvuče iz trenutne teške situacije i izmiriti sve dugove.

    „Ovo je složena situacija, ali ključni prioritet je sačuvati radna mjesta, jer je automobilska industrija u Njemačkoj, umjesto da raste, značajno oslabila“, rekao je Vučić. On je dodao da je sljedeći izazov podizanje nivoa ulaganja, naročito kroz Ministarstvo za javna ulaganja, kako bi se unaprijedile škole, bolnice i druge infrastrukture, koje nisu veliki infrastrukturni objekti.

    „U nekim sredinama nema nastave, niti ispita, ali znam da se neki pokušaji održavanja odbrana, poput master radova i doktorskih disertacija, dešavaju. Jedna od tih odbrana zakazana je za kraj sljedeće nedjelje“, rekao je Vučić. On je istakao da profesori pokušavaju da rade, ali uglavnom se fokusiraju na svoja pitanja, dok ono što im je posao, kao što je nastava, ne zanima ih trenutno.

    Predsjednik je također naveo da razumije bunt mladih, naglašavajući da bi, kada bi bio u njihovoj poziciji, vjerovatno postupio isto. „I ja sam kao mlad bio buntovan, pobjegao sam s mature da bih otišao na utakmicu. Mladi imaju pravo na bunt, ali studenti moraju biti odgovorni, jer više nisu djeca. Očekujem više od studenata nego od profesora“, rekao je Vučić.

    On je dodao da je u demokratijama prirodno da postoje različita mišljenja, te da to ne bi trebalo biti problem. Međutim, istakao je da je važno postići jedinstvo oko ključnih pitanja, što u Srbiji nije moguće već duže vrijeme. Ipak, to nije spriječilo razvoj zemlje do prije nekoliko mjeseci.

    Vučić je zaključio da se ključna borba danas vodi za ekonomski oporavak i jačanje Srbije, te protiv pokušaja teritorijalnog slabljenja države. „Pobjedićemo u ovoj borbi protiv obojene revolucije, iako su je organizovali na najpokvareniji način. Naše suprostavljanje će biti sve snažnije“, rekao je on, dodajući da su protesti, iako se zakonski smatraju nelegalnim, bili tolerisani jer vlast želi dijalog. „Ti mladi ljudi su naša budućnost. Što prije se vrate na klupe, to će biti bolje za nas“, zaključio je Vučić.

  • Tramp razbija Evropu?

    Tramp razbija Evropu?

    Povlačenje američkih trupa iz Evrope, koje razmatra administracija Donalda Trampa, izazvalo je šok među evropskim liderima. Analiza The Washington Posta upozorava da bi ovaj potez mogao da oslabi NATO i otvori vrata ruskom uticaju na kontinentu.

    Kada je Rusija pre tri godine izvršila invaziju na Ukrajinu, Sjedinjene Američke Države pomogle su da se Evropa ujedini u snažnom odgovoru. Sada američki lideri možda razbijaju Evropu na komade dok predsednik Donald Tramp nastoji da okonča rat, smatraju evropski lideri i političari.

    Potpredsednik Džej Di Vens i drugi visoki zvaničnici administracije prošle sedmice su imali svoj evropski debi, probijajući se kroz kontinent saveznika dok su prigrlili desničarske lidere, zahtevali pristup rudnim bogatstvima i izražavali simpatije prema stavovima ruskog predsednika Vladimira Putina.

    Do kraja nedelje, evropski lideri našli su se potencijalno isključeni iz mirovnih pregovora s Rusijom, suočeni s trgovinskim ratom s Vašingtonom i u haotičnoj situaciji pokušavajući da odgovore na američke zahteve o tome koliko vojnika mogu poslati u Ukrajinu kako bi osigurali primirje postignuto bez njihovog učešća.

    Evropljani su već imali četiri godine Trampovog predsedništva. Međutim, mnogi političari kažu da se ovaj put oseća drugačije, jer su četiri zbunjujuće sedmice Trampovog mandata već promenile stavove lidera koji su se zakleli da će izvući najbolje iz njegovog novog mandata.

    “Pre samo četiri nedelje, stav je bio malo optimističniji dok je Tramp preuzimao dužnost. Naravno, razvoj događaja koji smo videli posljednjih dana daje nam više razloga za pesimizam. Ali, kao što uvek kažem, pesimizam obično vodi ka neaktivnosti. Optimizam je akcija, a realizam je rešenje. Dakle, budimo realni i pokušajmo pronaći dobar put napred”, rekao je predsednik Finske Aleksander Stub novinarima u subotu.

    Mnogi Evropljani gledaju na situaciju “s nervozom, frustracijom, pa čak i alarmom”, rekao je Jefri Ratke, predsednik Američko-nemačkog instituta na Univerzitetu Johns Hopkins i bivši američki diplomata. Evropski ministri spoljnih poslova, koji su ovog vikenda bili u Minhenu na godišnjem okupljanju transatlantske sigurnosne elite, održali su neformalni doručak u nedelju kako bi razgovarali o tome šta da rade.

    Francuski predsednik Emanuel Makron pozvao je neke evropske lidere u Pariz u ponedeljak kako bi razgovarali o evropskoj sigurnosti i Ukrajini.

    Zagovornici višedecenijskog partnerstva Vašingtona sa evropskim demokratijama kažu da je Trampov tim brzo postao sila haosa. Sjedinjene Američke Države pomogle su u obnovi Evrope nakon Drugog svetskog rata i potsticale ekonomsku saradnju Evropske unije kako bi se okončali nacionalistički sukobi na kontinentu. Kritičari kažu da Tramp pokušava da razbije Evropu, osnažujući Kremlj i povećavajući rizik od ponovnog povlačenja granica silom.

    “Imali smo vek američkog liderstva, gde smo bili viđeni kao sila stabilnosti. A to ne samo da nestaje, već se kreće u suprotnom pravcu. Postajemo izvor nestabilnosti i izvor zabrinutosti, čak i među našim saveznicima. Koja je vrednost američkog rukovanja? A ovde u Minhenu, trenutno nema vrednosti. Ljudi ne misle da se na to mogu osloniti, čak i ako postignu dogovor”, rekao je senator Endi Kim, koji je radio za Stejt Department pre nego što se upustio u politiku i proveo vikend razgovarajući s evropskim političarima u Minhenu.

    Šok
    Evropljani su ostali zapanjeni brzinom kojom su Tramp i njegovi saradnici usmerili udarce na stubove sigurnosti njihovog kontinenta i krenuli ka sklapanju dogovora s Rusijom. Mnogi saveznici NATO-a napustili su sastanak ministara odbrane prošle sedmice uvereni da sekretar za odbranu Pit Hegset planira da povuče desetinehiljada vojnika iz Evrope u narednim godinama, rekli su trojica zvaničnika, iako su upozorili da se taj napor još uvek čini u ranoj fazi.

    Tramp je takođe razgovarao gotovo 90 minuta u sredu s Putinom, bez konsultacija s Ukrajinom ili Evropljanima, a potom izašao iz razgovora izgledajući kao da prigrli stav Kremlja da je širenje NATO-a opravdalo rusku invaziju na Ukrajinu. Do sada je načelo američke politike bilo da evropske zemlje imaju pravo da traže vlastite saveze bez ruskog vojnog pritiska.

    Neki članovi Trampovog tima odbacuju ideju da on pokušava poseje podele unutar Evrope. Oštri, iskreni razgovori među prijateljima najbolji su način za posticanje evropske potrošnje na odbranu i obnavljanje partnerstva, kažu oni.

    “Kada gledate trijažu kao medicinar, šta je prvo što radite? Zaustavite krvarenje, a zatim tretirate šok. A ono što pokušavamo da učinimo je zaustaviti krvarenje. Ne možete ograničiti ovaj sukob intelektualno samo na Evropu.Ovo je globalna borba. I ako ne mislite da je globalna borba, grešite”, rekao je Kit Kelog, Trampov specijalni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju.

    Ali Evropljani kažu da Trampove politike razbijaju napore na saradnji protiv zajedničkih neprijatelja. Čak su i dobronamerni pokušaji izgradnje veza s njegovom administracijom bili potkopani njegovim promenjivim odlukama, rekli su neki, napominjući da im je rečeno da razgovaraju s Kelogom o Ukrajini i Rusiji kada je imenovan za izaslanika, a oni su mesecima ulagali u taj odnos.

    Tramp je prošle sedmice izgledao kao da isključuje Keloga iz ključnog dijaloga s Rusijom, najavljujući da će njegov izaslanik za Bliski istok i lični prijatelj, Stiv Vitkof, voditi razgovore s Kremljom umesto njega. Kelog neće biti u Rijadu ove nedelje kada Trampova administracija bude razgovarala s ruskim zvaničnicima na najvišem nivou od februara 2022. godine, kada je započela invazija na Ukrajinu.

    “Moramo raditi zajedno protiv diktatora, a ne međusobno se svađati o demokratiji”, rekao je holandski ministar odbrane Ruben Brekelmans u intervjuu. “I trebali bismo primeniti jedinstvo i snagu.”

    Jedan bivši američki zvaničnik u Minhenu sažeo je stavove sažeto: “Šok”, rekao je.

    Stara vremena su prošla
    Mnogi političari su posebno bili iznenađeni govorom Vensa u Minhenu u petak, gde je kritikovao “vatrene zidove” koje su nemačke centrističke stranke izgradile protiv uključivanja antiimigrantske, nacionalističke stranke Alternativa za Nemačku u koalicije. Neki lideri te stranke prigrlili su nacističke slogane iz tog vremena i izjavili da nove generacije treba da budu oslobođene izvinjavanja za grehe svojih dedova. Vens se takođe sastao s liderkom stranke Alis Veidel, postavši najviše rangirani američki zvaničnik koji je to učinio.

    Vens je pokušavao “pokrenuti sukob s nama, a mi ne želimo pokrenuti sukob s našim prijateljima”, rekla je u petak nakon govora šefica spoljne politike Evropske unije Kaja Kalas.

    Neki lideri primetili su da je Vens održao govor dan nakon što je položio venac za žrtve koncentracionog logora Dahau – fizički podsetnik na to šta se može dogoditi kada nacionalizam skrene u ekstremizam.

    Pretnja nije samo teorijska, rekli su: Rusija ima nameru potpuno da kontroliše Ukrajinu i potencijalno uzme i druge susjede.

    “Ne kažem da smo u ratu, ali ne možemo tvrditi da smo u mirnodopskom vremenu više, a hibridni auto je i dalje auto, zar ne? Hibridni rat”, rekla je danska premijerka Mete Frederiksen, koja se već sukobila s Trampom oko njegovih zahteva za preuzimanje Grenlanda.

    “Za mene, mislim da postoji veliki rizik da će nešto što će izgledati lepo na papiru dati Rusiji mogućnost da se mobilizuje, ponovo naoruža i nastavi, možda u Ukrajini ili negde drugde”, rekla je.

    Ukrajinski lider takođe je primetio novi Trampov stav, pozivajući Evropu da se ujedini pred izazovom i izgradi najsnažniji mogući odnos s Vašingtonom.

    “Pre nekoliko dana, predsednik Tramp mi je rekao o svom razgovoru s Putinom. Nijednom nije spomenuo da Americi treba Evropa za stolom”, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u subotu. “To puno govori. Stara vremena su prošla kada je Amerika podržavala Evropu samo zato što je to uvek činila.”

    Elementi zajedničkog američkog i evropskog napora da pomognu Ukrajini postali su žrtve Trampovog ciljanja Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i zamrzavanja strane pomoći. Ključni delovi izazovnog rada na održavanju svetla u Ukrajini bili su finansirani od strane USAID-a, zamrzavajući proizvodnju ključnih rezervnih delova za elektroenergetsku mrežu i proizvodnju.

    “Ako ne postoji nikakvo osnovno poverenje i savez, i sve je [kao] skakanje za loptu jer je to taktika pregovaranja. hoće li ljudi tada opravdano osećati da je sve s Amerikom sada transakcijsko, a ne zasnovano na normalnim pravilima zajedničkih vrednosti, zajedničke istorije, zajedničke odbrane protiv autoritarnih režima u prošlosti?”, rekao je senator Mark R. Varner.

    Bez jasnoće o tome kada ili da li će američko finansiranje biti obnovljeno, Ukrajinci će verovatno drhtati u mraku sledeće zime duže svakog dana nego ako USAID plaća ugovore koje je potpisao.

     

  • Banke u Srpskoj obaraju rekorde

    Banke u Srpskoj obaraju rekorde

    Ostvarena neto dobit na nivou bankarskog sektora tokom prošle godine iznosila je 247 miliona KM i za 31 odsto je veća u odnosnu na uporedni period u 2023. godini, objavili su iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

    Kako su naveli, bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosi 11,2 milijarde KM, i u odnosu na kraj 2023. godine veća je za 835 miliona KM ili osam odsto.

    “Ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznose 8,4 milijarde KM i povećani su za 614 miliona KM ili osam odsto u odnosu na kraj 2023. godine. Depoziti pravnih lica iznose 3,3 milijarde KM, od čega se 1,7 milijardi KM (52 odsto) odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti stanovništva iznose 5,1 milijardi KM, od čega se 2,7 milijardi (53 odsto) odnosi na štednju fizičkih lica”, piše u saopštenju Agencije za bankarstvo RS.

    Ukupni bruto krediti iznose 6,7 milijardi KM i povećani su za 639 miliona KM ili 11 odsto u odnosu na kraj 2023. godine.

    “Krediti pravnih lica iznose 3,4 milijarde KM, od čega se 2,3 milijarde (68 odsto) odnosi na kredite privatnim društvima. Krediti fizičkih lica iznose 3,3 milijarde KM od čega se 2,2 milijarde (67 odsto) odnosi na potrošačke kredite”, stoji u objavi Agencije za bankarstvo Srpske.

  • Mladen Bosić dobija novu funkciju?

    Mladen Bosić dobija novu funkciju?

    Opozicione stranke iz Republike Srpske danas bi i zvanično trebale predložiti imenovanje člana Kolegijuma Predstavničkog doma iz Republike Srpske, a najizvjesnije je da će to biti Mladen Bosić iz SDS-a.

    Nezavisnim je iz nekoliko izvora potvrđeno da je praktično dogovoreno da se to uradi danas, ili najdalje u naredna dva dana.

    “Održan je sastanak. Formalno pravno član Kolegijuma će biti predložen danas ili najdalje u naredna dva dana. Dogovor je da SDS da svog kandidata za člana Kolegijuma Predstavničkog doma, a PDP bi u tom slučaju dao ime za Dom naroda i to bi vjerovatno bio Nenad Vuković”, ispričao je izvor Nezavisnih.

    Podsjećanja radi, mjesto člana Kolegijuma Predstavničkog doma iz Republike Srpske ostalo je upražnjeno nakon što je sa te pozicije smijenjen SNSD-ov Nebojša Radmanović. Tu smjenu inicirale su stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka i Radmanović je smjenjen zahvaljujući glasovima SDA i stranaka opozicije iz Republike Srpske odnosno SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red.

    Prema nezvaničnim informacijama SDS, PDP i Lista za pravdu i red, danas kada predlože imenovanje Bosića tražiće sazivanje hitne sjednice.

    Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prije nekoliko dana rekao je da neće sazivati redovne sjednice Predstavničkog doma sve dok ne bude imenovan član Kolegijuma iz Republike Srpske.

  • SIPA provjerava Gorana Selaka

    Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH poslala je Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) na provjeru Gorana Selaka, kandidata za novog ministra bezbjednosti BiH.

    Selaka je, podsjetimo, predložio Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik RS umjesto smijenjenog Nenada Nešića koji se nalazi u pritvoru u Vojkovićima.

    Krišto je u stvari poslala SIPA obrasce koje je popunio Selak, inače lider Socijalističke partije Srpske (SPS). Ukoliko provjere budu pozitivne, rok je 30 dana, Krišto će zatim njegovo ime predložiti Predstavničkom domu Parlamenta BiH na potvrđivanje, prenosi Raport.

    Osim toga, Selak, ako bude potvrđen za ministra mora proći i bezbjednosne provjere, kako bi imao pristup tajnim i vrlo tajnim podacima.

    Kada su u pitanju provjere koje obavlja SIPA, riječ je o stepenu povjerljivo. Tačnije sada se provjerava samo istinitost onoga što je naveo u obrascu Centralne izborne komisije (CIK).

    S druge strane, pristup tajnim podacima daje OBA na osnovu bezbjednosne provjere. S obzirom na slučaj Nešića sada su sve policijske agencije ozbiljnije po ovom pitanju.

  • Stevandić: Sloga ubi vraga

    Stevandić: Sloga ubi vraga

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je sa radošću danas u Beogradu prisustvovao dodjeli odlikovanja zaslužnim građanima i kolektivima povodom Dana državnosti – Sretenja.

    – Sa radošću sam bio dio svečanosti prilikom koje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas dodijelio odlikovanja zaslužnim građanima i kolektivima povodom Sretenja – Dana državnosti. Slično je bilo prekjuče u Banjaluci kada je to učinio predsjednik Republike Srpske. Sloga ubi vraga – napisao je Stevandić na društvenoj mreži Iks.

    Stevandić je čestitao Pjevačkom društvu “Karađorđe” iz Herceg Novog na sretenjskom odlikovanju.

    – Zajedno smo bili, pjevali i plakali na skoro svakom mjestu gdje naš narod obilježava događaje iz svoje bogate istorije. Na mnogaja ljeta braćo – naveo je Stevandić.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlikovao je danas 87 zaslužnih pojedinaca i institucija na svečanoj ceremoniji povodom Sretenja – Dana državnosti.

    Među odlikovanim je i Muzej Hercegovine u Trebinju za naročite zasluge u oblasti kulture i muzejske umjetnosti.

    Osim Stevandića, svečanosti su prisustvovali Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, premijer Srbije u ostavci Miloš Vučević, predsjedik Skupštine Srbije Ana Brnabić, kao i predstavnici Azerbejdžana, Sjeverne Makedonije i Srba iz regiona.

  • Vučić: Sretenje mora da bude zavjet svih nas, a Srbija slobodna, suverena i nezavisna

    Vučić: Sretenje mora da bude zavjet svih nas, a Srbija slobodna, suverena i nezavisna

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas, na svečanom uručenju odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama povodom Sretenja – Dana državnosti Srbije, da nam je sada kada je Srbija napadnuta od različitih spoljnih sila potrebna sabornost i okupljanje i da svima jasno stavimo do znanja da svoju otadžbinu nikome i ni za što nećemo dati.

    Vučić je rekao da je sretenjska Srbija izdržala pritiske i nije okrenula leđa Rusiji i da je to njen zavjet.

    On je istakao da je Srbija napadnuta samo zbog toga što je u prethodnih 10 godina bila mnogo uspješnija nego u ranijem periodu, zato što je počela da raste u svakom smislu, prije svega ekonomskom, ali i zbog toga što je umjela da čuva nacionalni ponos i dostojanstvo svog naroda, ma gdje u regionu živjela.

    – Upravo u takvom trenutku nam je potrebna sabornost, potrebno okupljanje i potrebno da svima jasno stavimo do znanja da svoju otadžbinu nikome, sa strane i ni za što na svijetu, nećemo dati – naglasio je Vučić u Palati Srbija.

     

    Rekao je da mu je drago što na Sretenje, na naš veliki nacionalni praznik, možemo da se saberemo, okupimo i donesemo zaključke šta nam je činiti.

    – Sve velike stvari su jednostavne i obično se mogu izraziti u jednoj riječi, bilo da je to sloboda, bilo pravda, bilo čast, bilo dužnost, bilo milost, bilo nada. Ova misao pripada Vinstonu Čerčilu i bolje nego bilo koja druga održava suštinu onoga što današnjim danom obeležavamo, čega se podsjećamo i čemu težimo već više od 200 godina – rekao je Vučić u Palati Srbija.

    Istakao je da je zbog slobode i pravde došlo do Ustanka 1804. godine.

    – Te riječi milost, nada, pravda, bile su razlog donošenja Sretenjskog ustava iz 1835. Riječ i dužnost, čast, danas su pokretač svega što radimo u Srbiji. One su temelj svakog našeg napora, one su zajedno sa drugim isto tako jednostavnim pojmovima, istovremeno i zakletva i gorivo, ono što nas opominje i tjera napred. Istovremeno u tim jednostavnim, kratkim riječima nalaze se i svi razlozi zbog kojih danas uručujemo najviša državna priznanja onim ljudima koji su ih svojim dijelom potvrdili, koji su ih ovaplotili, koji su uživali njihovo značenje i ovom društvu dali mnogo više nego što su od njega dobili, a i tražili – rekao je Vučić.

    Država Srbija nema cijenu

    Naglasio je da su te riječi takođe danas izuzetno važne i putokaz kojim moramo da se krećemo.

    – Putokaz koji su naši preci zacrtali prije 190 godina u Kragujevcu donoseći Sretenjski ustav. Ustav kojim su bile uokvirene potrebe za slobodom i pravdom i kojim je baš zato vlast podijeljena na sudsku, izvršnu i zakonodavnu, a svakom pojedincu garantovano pravo na neprikosnovenost ličnosti, pravo na zakonito suđenje, sloboda kretanja i nastanjivanja, pravo na izbor zanimanja, ravnopravnost bez obzira na vjeru i naciju, a istovremeno ovim ustavom su ukinuti ropstvo i feudalni odnosi – rekao je Vučić.

    Nasljeđe tog ustava, jednog od prvih liberalnih ustava u Evropi, kako je rekao, čini našu obavezu da slobodi, pravdi, obezbijedimo one instrumente koje njih čine nepovredivim, a nas jednakim.

    Naglasio je da samo samo takvo društvo, za koje i dalje moramo da se borimo, može da nam donese ostvarenja snova naših predaka, svih onih koji su te proste riječi prepoznali kao suštinu za koju vredi podneti svaku žrtvu.

    – To ne znači da ćemo da vodimo oštru ili politiku bilo kakvih teških sankcija prema onima koji unutar naše zemlje podržavaju te spoljne napore za rušenje Srbije – istakao je Vučić.

    Naprotiv, njima ćemo uvijek i u svakom trenutku da pružamo ruku, rekao je Vučić.

    – Želeći da ih čujemo, saslušamo, vidimo i razumijemo koji su njihovi zahtjevi, njihove potrebe, da izađemo u susret koliko je to moguće, ali i sa jednakom odlučnošću da kažemo da država Srbija nema cijenu, da država Srbija je postojala, danas je jača i snažnija i biće još jača i snažnija i nikome nećemo dozvoliti da je na bilo koji način i bilo kojim putem ugrozi. Mi od svog cilja da Srbija bude najbrže rastuća ekonomija već ove godine u cijeloj Evropi nećemo da odustanemo. I radićemo naporno i borićemo se i daćemo sve od sebe, bićemo najbolji u Evropi i niko nas neće na tom putu zaustaviti – poručio je Vučić na ceremoniji u Palati Srbija.

    Nećemo odustati od cilja da Srbija bude najbrže rastuća ekonomija u Evropi

    Vučić je napomenuo da je iz “velikog svijeta” stiglo mnogo toga dobrog, od velikih investicija, radnih mjesta, ali i ponešto što svako ko hoće da vidi, prepoznaje s lakoćom.

    Kako je dododao, samo oni koji se prave da ne vide, to ne žele da primjete.

    – Tako, vidjećete da vam o nasilju ponajviše zahvaljujući tim trendovima i modi koja nam je došla iz velikog svijeta, uz mnogo novca, preko različitih socijalnih mreža, primjetićete da vam uvijek najveći nasilnici govore o borbi protiv nasilja. Vidjećete da vam o potrebi za očuvanjem i napretkom institucija govore oni koji nemilosrdno gaze prije svega institucije – rekao je Vučić.

    On je dodao da se može vidjeti da o razgovorima i demokratiji govore oni koji nikada ne žele razgovore i pregovore, a od demokratije sve priznaju, sem izbora, referenduma i narodne volje.

    – Videćete da je sve obrnuto, da je sve postavljeno inverzno-perverzno. I kada to sve vidite, a shvatite da imate problem da se borite protiv toga, jer je ogromna sila, ogromna snaga i ogroman novac koji iza svega toga stoji, onda vam ostaje ona odlučnost koju je naš narod i 1804. i 1835. godine pokazao, jer kada se borite za otadžbinu i kada se borite za slobodu svoje zemlje, onda alternativu nemate – rekao je Vučić.

    Kako je istakao, onda morate da budete i hrabriji, i jači, i snažniji, i slobodoumniji nego ikada.

    – Onda morate da podignete glavu i da se borite čak i kada snage nemate. Onda morate da se borite i borite i borite za svoju zemlju, da biste je sačuvali, da bi Srbija mogla da gleda u budućnosti i da ide naprijed – rekao je Vučić.

    Zavjet Sretenja mora da bude zavjet svih nas

    Vučić je poručio da zavjet Sretenja mora da bude zavjet svih nas, kao i da buduća Srbija mora da bude slobodna, suverena i nezavisna.

    – O Srbiji i njenoj politici i njenoj budućnosti moraju da odlučuju njeni građani. To je zavjet Sretenja, to je Karađorđev zavjet, to je zavjet Sretenjskog Ustava, to mora da bude zavjet svih nas – rekao je Vučić u govoru na ceremoniji odlikovanja održanoj povodom Sretenja – Dana državnosti Srbije.

    Podsjetio je da treću godinu za redom Srbija ne uvodi sankcije Rusiji i da zbog toga, kako kaže, trpi najteže moguće pritiske, kao jedina zemlja u Evropi koja nije uvela sankcije i koja je, kako kaže, imala nešto drugačiji odnos prema sukobu u Ukrajini, ali pritom poštujući međunarodne javnopravne norme.

    – Niko nije vjerovao da smo imali dobar stav i da možemo da izdržimo. Ali Sretenjska Srbija, snažna i ekonomski jaka Srbija, uspjela je sve pritiske da izdrži. I danas se vidi koliko je naša politika bila ispravna, koliko je naša politika bila ozbiljna, koliko je naša politika bila odgovorna i koliko je dobrobiti Srbiji donijela, jer to mora da bude i buduća Srbija – slobodna, suverena, nezavisna – poručio je Vučić.

    On je čestitao dobitnicima odlikovanja i poručio im da od danas imaju još veću odgovornost, kao i da ona više nije lična, već da od danas nose odgovornost u ime cijele Srbije, gdje god da se nalazili.