VRBAS Media

Autor: INFO

  • Rute: Rusija proizvodi municije za tri mjeseca koliko NATO za godinu dana

    Rute: Rusija proizvodi municije za tri mjeseca koliko NATO za godinu dana

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute priznao je da Rusija proizvede municije za tri mjeseca koliko NATO uspije da proizvede za godinu dana, iako je ekonomski dvadeset puta veći od Rusije.”Rusija je prešla na ratnu ekonomiju. Mi to još nismo učinili. Moramo da ubrzamo proizvodnju i smanjimo birokratiju”, rekao je Rute na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, naglašavajući potrebu za bržim prilagođavanjem odbrambenih kapaciteta NATO-a.

    Takođe je rekao da će članice Alijanse morati da povećaju izdvajanja za odbranu “značajno više od tri odsto” BDP-a.

    “U narednim mjesecima usaglasićemo se u vezi sa ciljem za budžet”, rekao je Rute i naglasio da će “odbrana morati da bude prioritet”.”Nismo izdvajali dovoljno u posljednjih 40 godina, posebno otkako je pao Berlinski zid”, rekao je Rute o potrošnji Еvrope i Kanade za odbranu.

    SAD s pravom traže rebalans toga, to je potpuno logično, dodao je on.

     

  • Milioni za lobiranje: Da li će nova administracija SAD donijeti promjene Republici Srpskoj?

    Milioni za lobiranje: Da li će nova administracija SAD donijeti promjene Republici Srpskoj?

    Donald Tramp pobijedio je Kamalu Haris na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, dok je Majkl Marfi, bivši američki ambasador u BiH, napustio tu poziciju.

    Ove dvije vijesti izazvale su pozitivne reakcije u političkom vrhu Republike Srpske, gdje su raniju administraciju u Vašingtonu i Marfija često smatrali odgovornima za sankcije i pritiske na predsjednika RS i lidera SNSD-a Milorada Dodika, njegovu porodicu i bliske saradnike.

    Istovremeno, u javnosti su se pojavili podaci da je Republika Srpska u posljednjih dvadesetak godina potrošila više od 35 miliona KM na lobiranje u Sjedinjenim Državama, s ciljem poboljšanja njenog položaja u američkim političkim krugovima.

    Iako su ti troškovi značajni, rezultati lobiranja nisu donijeli očekivane promjene. Dodik je 2017. godine, kada su mu uvedene prve sankcije iz SAD-a, otvoreno rekao da je Republika Srpska u proteklih deset godina vjerovatno izdvojila oko 30 miliona dolara na lobističke aktivnosti.

    Prema novim informacijama, krajem prošle godine ponovo su angažovani lobisti u SAD-u, s namjerom da kod nove administracije Donalda Trampa izdejstvuju ukidanje sankcija Dodiku, njegovom sinu Igoru, kćerki Gorici i srpskoj članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović.

    Advokatska kancelarija „Zell & Associates International Advocates“ angažovana je kako bi omogućila kontakte između Republike Srpske i nove američke administracije, a jedan od zadataka navodno uključuje i inicijativu za preispitivanje Dejtonskog sporazuma i uloge visokog predstavnika u BiH. Ugovor je potpisan 27. decembra, dok iznos koji će za to biti plaćen nije javno objavljen, ali se spekuliše da je riječ o 500.000 dolara.

    Bivši ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu Slobodan Šoja smatra da lobiranje predstavlja neizostavan alat ozbiljnih političkih struktura i da je njegov značaj nesporan.

    „Lobiranje je skupa, ali neophodna aktivnost. Međutim, problem u BiH je što ne postoji jedinstvena državna strategija za lobiranje, već svaki narod lobira za sopstvene ciljeve, koji su često suprotstavljeni. Tako nastaje paradoks u kojem jedni ulažu resurse da nešto ostvare, dok drugi istovremeno lobiraju da to ne uspije,“ ističe Šoja.

    Dodaje da se u Republici Srpskoj lobiranju pridaje velika pažnja, ali da se ono vodi neefikasno i s pogrešnim prioritetima.

    „Primarni cilj lobiranja trenutno je pokušaj ukidanja američkih sankcija pojedincima iz Republike Srpske. To je loše vođena strategija jer je takav cilj teško ostvariv, a pritom je novac građana usmjeren ka zaštiti ličnih interesa određenih političara,“ smatra Šoja.

    Po njegovom mišljenju, manje zemlje poput BiH treba da se fokusiraju na postizanje manjih, realnih ciljeva, umjesto da troše resurse na teške političke bitke.

    „Republika Srpska bi mogla ulagati u promociju svojih kulturnih, turističkih i ekonomskih potencijala u međunarodnoj zajednici, što je mnogo jednostavnije i efikasnije. Umjesto toga, lobiranje vlasti u RS je usmjereno ka velikim političkim ciljevima, a šanse da jedna mala država ostvari politički uticaj u velikim silama gotovo su nikakve,“ naglašava on.

    Šoja takođe sumnja da se sredstva za lobiranje troše transparentno i efikasno.

    „Za uspješno lobiranje potreban je ozbiljan tim stručnjaka, koordinacija, analize i jasne smjernice. Sumnjam da u Republici Srpskoj postoji takva organizacija. Sve djeluje improvizovano, a rezultati su gotovo neprimjetni. Na osnovu dosadašnjih iskustava, ne bih se iznenadio da značajan dio tog novca ne završava u planiranim svrhema, već u privatnim džepovima,“ zaključuje Šoja.

  • Besplatan parking ima 548 Banjalučana

    Besplatan parking ima 548 Banjalučana

    Besplatan parking u Banjaluci po osnovu dobrovoljnog davalaštva krvi trenutno ima 548 Banjalučana, što je još jedna dobra pogodnost za građane.

    Naime, kako su za “Nezavisne novine” naveli iz Gradske uprave Banjaluka, pravo na besplatan parking imaju muškarci koji imaju 25 darivanja krvi ili više, ali i žene od 15 davanja.

    “Svi dobrovoljni davaoci krvi – muškarci, sa mjestom prebivališta na teritoriji grada Banjaluke, koji imaju 25 darivanja krvi ili više imaju pravo na besplatnu parking-kartu, kao i žene koje imaju 15 ili više dobrovoljnih davanja krvi”, navode oni.

    Kako dodaju, ova odluka je stupila na snagu prije godinu dana.

    “U Pravilnik o uslovima, načinu korišćenja, organizaciji, načinu naplate i kontrole parkiranja na javnim parkiralištima na kojima je uvedena naplata parkiranja na području grada Banjaluke odredba kojom je omogućeno dobrovoljnim davaocima krvi da dobiju besplatnu parking-kartu uvedena je 26. februara 2024. godine, s tim da je u prvobitnoj verziji određeno da davaoci koji imaju 30 ili više davanja krvi ispunjavaju uslove za ovu pogodnost, dok je naknadnom izmjenom 17. aprila 2024. godine taj broj spušten na 25 davanja za muškarce, odnosno 15 za žene”, navode oni.

    Podsjećamo, u februaru prošle godine na snagu je stupila odluka prema kojoj su dobrovoljni davaoci krvi u Banjaluci dobili pravo na besplatan parking.

    “Ovi ljudi su spasili mnogo života, oni su darivali krv 15, 20, pa čak i po 60, 70, 80 puta. Oni su heroji i veliki humanitarci. Do sada nije bila praksa da im grad pokazuje znak pažnje na ovaj način i drago mi je da upravo mi uvodimo nove prakse”, rekao je tada gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

    Prema pravilniku, pravo na besplatnu godišnju parking-kartu za prvu i drugu zonu imaju dobrovoljni davaoci krvi, a kako bi ostvarili ovo pravo potrebno je priložiti

    knjižicu dobrovoljnog davaoca krvi ili drugu potvrdu od nadležne ustanove u kojoj je naveden potreban broj davanja krvi.

    Saobraćajnu dozvolu na ime osobe kojoj će karta biti izdata (ako dobrovoljni davalac krvi koji ispunjava uslove ne posjeduje automobil može ostvariti pravo na jednu parking-kartu za vozilo koje nije u njegovom vlasništvu)”, navode iz Gradske uprave Banjaluka.

  • Tusk: Hitno osmisliti plan za Ukrajinu ili će neko drugi odlučivati o našoj budućnosti

    Tusk: Hitno osmisliti plan za Ukrajinu ili će neko drugi odlučivati o našoj budućnosti

    Poljski premijer Donald Tusk pozvao je Evropu da hitno pripremi plan za Ukrajinu, upozorivši da će u protivnom drugi odlučivati o njenoj bezbjednosti i budućnosti.

    – Evropi je hitno potreban svoj plan u vezi sa Ukrajinom i našom bezbjednošću ili će neki drugi svjetski igrači donositi odluke o našoj budućnosti. I to ne obavezno u skladu s našim interesima – napisao je Tusk na mreži Iks.

     

    On je rekao da ne treba gubiti vrijeme i da plan treba da bude osmišljen odmah.

    Podsjetimo, u srijedu su telefonom razgovarali predsjednici SAD i Rusije, Donald Tramp i Vladimir Putin o rješavanju ukrajinske krize mirnim putem.

  • Rubio u razgovoru sa Lavrovom potvrdio posvećenost SAD okončanju ukrajinskog sukoba

    Rubio u razgovoru sa Lavrovom potvrdio posvećenost SAD okončanju ukrajinskog sukoba

    Američki državni sekretar Marko Rubio u telefonskom razgovoru sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovom potvrdio je posvećenost američkog predsjednika Donalda Trampa pronalaženju rješenja za okončanje sukoba u Ukrajini.

    – Državni sekretar Marko Rubio razgovarao je danas sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom u okviru nastavka razgovora predsjednika Donalda Trampa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ranije ove nedjelje – saopšteno je u subotu iz Stejt departmenta.

    Pored toga, Rubio je sa ruskim kolegom razgovarao o mogućnosti da potencijalno rade zajedno na nizu drugih bilateralnih pitanja, dodaje se u saopštenju.

    Lavrov je ranije rekao da je sa Rubiom, između ostalog, razgovarao o pripremi sastanka Putina i Trampa, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

    Ovo je bio prvi telefonski razgovor dvojice ministara koji je, kako je ranije prenijelo rusko Ministarstvo spoljnih poslova, održano na inicijativu američke strane.

  • Makron zatražio hitan sastanak evropskih lidera

    Makron zatražio hitan sastanak evropskih lidera

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron zatražio je hitan sastanak evropskih lidera nakon što su se Moskva i Vašington saglasili da održe mirovne pregovore o Ukrajini u Saudijskoj Arabiji, pri čemu je EU ostavljena po strani.

    Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski pozdravio je Makronovu inicijativu i potvrdio da će se samit održati sutra u Francuskoj.

    On je istakao da očekuje “veoma ozbiljnu diskusiju” o izazovima koje za Evropu predstavlja predsjednik SAD Donald Tramp.

    Sikorski je dodao da je premijer Poljske Donald Tusk prihvatio poziv i da će otputovati u Francusku sljedeće sedmice “da pokaže snagu i jedinstvo” Evrope, prenosi Raša tudej.

    List Gardijan objavio je da će britanski premijer Kir Starmer prisustvovati sastanku u Parizu.

    Tramp je u srijedu, 12. februara, razgovarao telefonom sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Nakon toga uslijedio je razgovor šefova diplomatija dvije zemlje, a specijalni predstavnik SAD za Rusiju i Ukrajinu Kit Kelog izjavio je kasnije da članice EU neće biti uključene u mirovne pregovore.

  • Peskov otkrio detalje telefonskog razgovora Putina i Trampa

    Peskov otkrio detalje telefonskog razgovora Putina i Trampa

    Ton telefonskog razgovora predsjednika Rusije Vladimira Putina i američkog lidera Donalda Trampa bio je konstruktivan sa obje strane, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov televiziji Rusija 24.

    – Konstruktivan, sadržajan, druželjubiv – rekao je on.

    Na pitanje da li je ton bio prijateljski sa obje strane, Peskov je odgovorio potvrdno.

    Sekretaru za štampu je postavljeno pitanje ko se nalazio sa Putinom tokom njegovog telefonskog razgovora sa Trampom.

    – Obično predsjednik vodi sam telefonske razgovore i niko mu u tom trenutku ne pravi društvo. Obično tako i bude. Ali ako je potrebno, naravno, šef države poziva one pomoćnike koje smatra potrebnim za diskusiju o određenim pitanjima – odgovorio je predsjednikov pres sekretar.

    Putin i Tramp su u srijedu imali telefonski razgovor koji je trajao skoro sat i po. Između ostalog, lideri su razgovarali o rješavanju situacije u Ukrajini. Šefovi država su se saglasili da nastave lične kontakte, uključujući i pitanje organizovanja ličnog sastanka.

  • Volodin: Učesnici konferencije u Minhenu nisu bili spremni da čuju istinu o sebi

    Volodin: Učesnici konferencije u Minhenu nisu bili spremni da čuju istinu o sebi

    Potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vans iznio je razumnu procjenu onoga što se dešava u evropskim zemljama tokom govora na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ali učesnici te konferencije nisu bili spremni da čuju istinu o sebi, istakao je predsjedavajući Državne dume Vjačeslav Volodin.

    – Ono što se izdvojilo jeste govor američkog potpredsjednika Vansa koji je iznio objektivnu procjenu onoga što se dešava u evropskim zemljama. Međutim, nisu ga podržali. Učesnici konferencije nisu bili spremni da čuju istinu o sebi – napisao je Volodin na Telegramu.

    On je napomenuo da su sve kasnije izjave evropskih zvaničnika pokazale da ih je Vansov govor iziritirao i naljutio.

    – Nisu mogli da sakriju svoje negativne emocije. Međutim, to nije iznenađujuće. Oni su žustro podržavali drugog kandidata na izborima u SAD – dodao je Volodin.

    Vans je tokom govora u Minhenu u petak, 14. februara, izjavio da Evropa prolazi kroz krizu koju su stvorile evropske zemlje, a ne Rusija ili Kina.

    On je kao primjere koji su najviše zabrinjavajući pomenuo poništavanje predsjedničkih izbora u Rumuniji i rizik od sličnog scenarija u Njemačkoj.

  • Komšić iznenađen Vansovim izlaganjem; Nisu mu prijali govori nekih evropskih lidera

    Komšić iznenađen Vansovim izlaganjem; Nisu mu prijali govori nekih evropskih lidera

    Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić iznenađen je izlaganjem američkog potpredsjednika DŽej Di Vansa na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. Ocijenio je da je Vans bio nemilosrdan prema Evropi i, kako kaže, nisu mu prijali neki govori evropskih lidera.

    Komšić je rekao da je “ovogodišnja Minhenska konferencija bila, blago rečeno, nešto sasvim drugo u odnosu na prijašnje”.

    – I sigurno šokantna ali, za nadati se, otreznujuća za veliki broj evropskih lidera. Ako pak griješim i ispostavi se da nije došlo do političkog otrežnjenja evropskog političkog, poslovnog i svakog drugog establišmenta, cijeli evropski kontinent naći će se u velikom problemu tokom drugog Trampovog mandata – naveo je Komšić.

    Komšić je Vansov govor izdvojio kao “centralni događaj ovogodišnje Minhenske konferencije”.

    – Bilo je pomalo otužno, da ne upotrijebim drugi izraz, slušati pojedine evropske lidere koji su govorili prije Vansa, osim predsjednika Njemačke Štajnmajera koji je bio kritičan prema novoj američkog administraciji i koji nije ostao ni da sasluša Vansov govor – rekao je Komšić.

    Komšić je naveo da su “svi govornici prije Vansa, osim Štajnmajera nastupili molećivo, gotovo panično preklinjući za nastavak američke politike prema EU, politike kakvu su poznavali prije ponovnog ulaska Trampa u Ovalnu kancelariju”.

    – Međutim, Vans je bio nemilosrdan prema Evropi. Potpuni muk i šok, uz pokoji uzvik nezadovoljstva vladao je dvoranom. Aplauzi nisu pratili Vansov govor, samo tišina. Kada sagledate Vansov govor i atmosferu u sali punoj evropskih lidera, tek tada vam postane jasno koliko je nerazumijevanje i koliki je jaz nastao između evropskog političkog establišmenta i nove administracije u Vašingtonu. Čini mi se da je taj jaz nepremostiv. Za Evropu sigurno dolaze teška vremena. Od Drugog svjetskog rata SAD sigurno nikada nisu bile jače kao što su to sada sa Trampom kao predsjednikom. Ali nikada nije ni ovako brutalno bila ogoljena politika Vašingtona. Sada se sve vidi i zna, za razliku od nekih prijašnjih vremena. Sve što aktualni predsjednik SAD kaže, on zapravo i misli i učiniće sve da to provede – istakao je Komšić, prenosi Kliks.

    Refleksije Vansovog govora na Minhenskoj konferenciji primjenjive su na primjer BiH gdje bi se, prema Komšiću, mogla očekivati značajna promjena.

    – I naravno, moramo sebi postaviti pitanje gdje smo mi u svemu tome i kako se postaviti u budućnosti. Mislim da bi nam prvo što trebamo uraditi bilo zapravo buđenje iz slatkih snova u kojima nas neko drugi brani i brine za nas. U ovakvom svijetu koji se još rađa, niko to neće uraditi. Krajnji je trenutak da se okrenemo sebi i da u sebi tražimo snagu. Nema više Marfija, nema više O'Brajena, “stručnjaka” za Balkan i BiH, Šmit se sklonio u najdublju rupu, ne pojavljuje se, a sve o čemu misli jesu rezultati novih izbora u Njemačkoj i nada se da bi, nekim čudom, mogao politički preživjeti, Evropa pokušava da se presabere i sve što možemo željeti jeste da to i uspije – naveo je Komšić.

    Komšić je rekao da “ne voli da priča o ratu”.

    – Na kraju krajeva slabo ko to više i želi da sluša. Ali sam, pored mnogih užasnih u ratu naučio i jednu korisnu stvar, vrlo primjenjivu i u današnjem svijetu – kada si jak onda si i partner u razgovoru, onda si subjekt, a kada si slab, nikome nisi potreban, onda si objekt! Učinimo nešto sami za sebe – zaključio je Komšić.

  • Vens: Trampova administracija će se boriti za slobodu govora u Evropi

    Vens: Trampova administracija će se boriti za slobodu govora u Evropi

    Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa će se boriti za slobodu govora u Evropi, izjavio je američki potpredsjednik DŽejms Dejvid Vens.

    On je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji rekao da su SAD tokom mandata bivšeg predsjednika DŽozefa Bajdena “bile možda i najglasniji zagovarač cenzure”, te da su čak i “maltretirale” medijske kompanije tražeći od njih da cenzurišu “dezinformacije” za koje se na kraju ispostavilo da su tačne.

    Osim toga, nastavio je Vens, Bajdenova administracija je ućutkivala ljude koji su htjeli da govore svoje mišljenje, prenosi Raša tudej.

    Vens je naglasio da će vlada SAD predvođena Trampom uraditi “upravo suprotno” i da će se, čak i ako nije saglasna sa nečijim stavom i viđenjem, boriti za odbranu prava te strane da iznese svoje mišljenje u javnosti.

     

    Istakavši da se Evropa udaljava od slobode govora i svojih osnovnih vrijednosti, Vens je kao najbolji primjer toga naveo izbore u Rumuniji održane u novembru, koje je Vrhovni sud poništio u decembru, pozivajući se na navodno miješanje Rusije.

    – Bio sam šokiran kada je bivši evropski komesar nedavno izašao pred kamere i zvučao zadovoljno činjenicom da je Vlada Rumunije upravo poništila izbore – naveo je Vens.

    On je istakao da je argument, koliko je on shvatio, bio da je “ruska kampanja dezinformisanja” uticala na izbore, javio je Rojters.

    – Zatražio bih od svojih evropskih prijatelja malo perspektive. Možete da vjerujete da je pogrešno to što Rusija kupuje reklame na društvenim mrežama kako bi uticala na vaše izbore – mi sigurno mislimo tako. Možete i da to osudite na svjetskoj sceni, ali ako vašu demokratiju može da uništi digitalno reklamiranje iz strane zemlje u vrijednosti od 100.000 dolara – onda vaša demokratija od samog početka nije bila naročito snažna – zaključio je Ven