– Problem roditelja njegovatelja mora pod hitno biti riješen – istakao je Minić u objavi na Iksu.
On je naveo da je detaljno upoznat sa ovim problemom i da će u narednim danima javnost će biti upoznata sa konkretnim rješenjem.
Predsjednik delegacije, Demokratski kongresmen Adam Smit rekao je da su imali “robustan i veoma koristan” sastanak sa kineskim zvaničnicima, te da je cilj posjete bio ponovo uspostavljanje linija komunikacije između “dvije najmoćnije zemlje na svijetu”, prenosi En-Bi-Si (NBC) njuz.
– Naš odnos biće najvažniji u smislu toga kakav će svijet biti u narednim decenijama. Zaista je važno da radimo na jačanju tog odnosa i boljem razumijevanju jedni drugih – izjavio je Smit novinarima u američkoj ambasadi u Pekingu.
Smit je istakao da je vojni odnos između SAD-a i Kine posebno zabrinjavajuć.
– Kina je najbrže rastuća vojna i nuklearna sila na svijetu. SAD imaju najveću vojsku i najveći nuklearni arsena. Opasno je da ne vodimo redovnu komunikaciju o našim sposobnostima i namjerama – istakao je Smit.
Nakon što su stigli u nedjelju, kongresmeni su se sastali sa premijerom Kine Li Ćangom.
U ponedjeljak su se sastali sa potpredsjednikom Kine He Lifengom, koji predvodi kinesku stranu u trgovinskim pregovorima sa SAD-om, kao i ministrom odbrane Dong Јunom.
Kongresmeni koji borave u Kini istakli su da vojna prisutnost SAD-a u Azijsko-pacifičkom regionu “ne bi trebalo da se tumači kao prijetnja Kini – da oni teže mirnom rješavanju pitanja Tajvana i da sukob između SAD-a i Kine “ne bi trebalo da bude neizbježan”.
Dong je rekao da posjeta pokazuje dobru fazu u jačanju komunikacije između Kine i SAD-a.
Tokom sastanka sa Heom, delegacija je razgovarala o trgovinskim pregovorima sa Kinom, koja ima najveći trgovinski deficit sa SAD-om, i pozvala Peking da pomogne u smanjenju protoka fentanila u SAD i smanji necarinske barijere za američke kompanije koje žele da posluju u Kini, prema saopštenju kongresne delegacije.
Na sastanku sa ministrom odbrane Dongom, kongresmeni su naglasili značaj bolje komunikacije između vojski SAD-a i Kine kako bi se izbjegla pogrešna procena i konflikt.
Komunikacije između vojski bile su obustavljene od avgusta 2022. godine, nakon što je tadašnja predsjednica Predstavničkog doma Nensi Pelosi posjetila kineski region Tajvan.
Komunikacije su obnovljene novembra 2023. godine nakon sastanka kineskog predsednika Si Đinpinga i bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država DŽoa Bajdena u Sjedinjenim Državama.
Nakon što je ruski “Gasprom” prebacio na svoju kćerku firmu akcije NIS-a, Bocan-Harčenko je istakao da je ta kompanija uložila velike napore da NIS postane najveća i najkvalitetnija firma u regionu.
On je istakao da je najvažnije da se u sadašnjoj situaciji koja nije laka, nastavi sa poslovanjem.
– Amerika svakih mjesec dana obnavlja rješenje o sankcijama. Sankcije postoje u pozadini, kao sjenka iznad NIS-a. Ovo naravno nije dobro za dugoročno planiranje i za finansije – rekao je Bocan-Harčenko za TV Prva.
Akcionarsko društvo “Intelidžens” iz Sankt Peterburga, koje je dio “Gasprom grupe”, postalo je vlasnik 11,3 odsto akcija NIS-a, a sam “Gasprom” je zadržao jednu akciju NIS-a.
Najveći akcionar NIS-a trenutno je ruska kompanija “Gasprom njeft” sa 44,85 odsto, zatim država Srbija sa 29,87 odsto, dok je treći po veličini sada postao “Intelidžens” sa 11,3 odsto akcija koje su bile u vlasništvu “Gasproma”.
NIS je u opasnosti da mu budu aktivirane američke sankcije zbog velikog vlasničkog udjela “Gaspromnjefta”, koji je pod sankcijama Sjedinjenih Država.
“Gasprom njeft” je do sada prenio oko pet odsto svog udjela u vlasništvu NIS-a na matičnu kompaniju “Gasprom” i smanjio svoj udio u NIS-u na ispod 50 odsto.
Američke sankcije NIS-u trebalo je da stupe na snagu početkom godine, ali su na molbu Srbije odlagane već šest puta.
– Zbog gore pomenutog obrasca političkog nasilja osmišljenog da suzbije zakonite političke aktivnosti i ometa vladavinu prava, ovim proglašavam Antifu “domaćom terorističkom organizacijom” – navodi se u izvršnoj naredbi.
Tekst dokumenta objavljen je na sajtu Bijele kuće.
Antifa – skraćenica od antifašista, je labava organizacija uglavnom ljevičarskih aktivista, i u Sjedinjenim Američkim Državama se generalno ne smatra visoko organizovanom grupom.
Smatra se da se odnosi na pristalice anarhističkih stavova. Direktor FBI-ja Keš Patel je ranije govorio o istragama protiv terorizma usmerenim na “nihiliste”“.
Američki predsjednik Donald Tramp danas je izjavio da postoji veza između korišćenja lijeka protiv bolova Tilenol sa nastankom autizma tokom trudnoće, što je tvrdnja koju mnogi ljekari osporavaju.
Tramp je takođe na jednom događaju u Bijeloj kući predložio leukovorin, vrstu folne kiseline, kao lijek za simptome autizma, prenio je Rojters.
Američki predsjednik tvrdio je da uzimanje paracetamola, glavnog sastojka Tilenola, poznatog u SAD-u i kao acetaminofen, “nije dobro” i da ga trudnice trebaju uzimati samo u slučajevima ekstremne temperature.
Uprava za hranu i lijekove (FDA) je prije njegovog govora odobrila verziju lijeka koji proizvodi kompanija GSK. FDA je odobrila leukovorin za liječenje stanja povezanog sa autizmom, citirajući testiranje na 40 pacijenata sa rijetkim metaboličkim poremećajem, nazvanim deficijencija cerebralnog folate, prenosi Tanjug.
Ovaj poremećaj može da dovede do niza neuroloških simptoma od kojih se neki sreću kod osoba sa autizmom.
Tramp je najavio da će FDA obavijestiti ljekare da korišćenje Tilenola tokom trudnoće može da se poveže sa veoma povećanim rizikom nastanka autizma, iako nije ponudio dokaze za tu tvrdnju.
Istraživači navode da ne postoje čvrsti dokazi o povezanosti Tilenola i autizma.
U ovom dokumentu, koji je trenutno u procesu e-konsultacija i podložan je izmjenama, navedeno je da je maksimalna cijena na koju se može odobriti povrat PDV-a zapravo prosječna cijena stana sa PDV-om u BiH, koju je u zadnjem kvartalnom izvještaju objavila Agencija za statistiku BiH.
U praksi to znači da će na prosječnu cijenu uticati i cijene stanova u izrazito malim sredinama, gdje su nekretnine mnogo, pa i višestruko jeftinije nego u većim gradovima.
Ili da budemo još precizniji – prоsјеčnа ciјеnа prоdаtih nоvih stаnоvа po metru kvadratnom u drugom kvartalu 2025. godine u BiH iznosila je 3.147 KM, a u Banjaluci 3.649 maraka.
Dakle, onome ko je u Banjaluci kupio stan u aprilu, te po svakom kvadratu platio 530,20 KM PDV-a, biće vraćeno 456,40 KM po kvadratu.
I to nije sve – Nacrt pravilnika predviđa povrat PDV-a u maksimalnom iznosu od 24.557,74 KM, što znači da kupci komfornijih stanova, u većim gradovima, neće moći računati na kompletan iznos PDV-a ni po tom osnovu.
“Maksimalna cijena na koju se može odobriti povrat PDV-a je prosječna cijena stana sa PDV-om u BiH koja je u zadnjem kvartalnom izvještaju objavljena u biltenu Agencije za statistiku BiH. Maksimalan iznos povrata PDV-a koji se može ostvariti po jednom zahtjevu kupca prvog stana ne može iznositi više od 24.557,74 KM od sume plaćenog PDV-a i koji iznos se usklađuje po prosječnoj cijeni u biltenu Agencije za statistiku BiH”, navedeno je u Nacrtu pravilnika.
Ipak, ovo nije konačan dokument. Sve zamjerke koje imaju, građani mogu da iznesu na portalu ekonsultacije.gov.ba. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO BiH) je, naime, 11. septembra objavila Nacrt pravilnika, sa rokom od 15 dana za zainteresovane, da pristupe dokumentu i dostave svoje komentare i prijedloge.
“Da bi građani ili privredni subjekti učestvovali u javnim konsultacijama, potrebno je da se na portalu ekonsultacije.gov.ba registruju kao fizičko ili pravno lice. Tek nakon registracije imaju mogućnost da pristupe tekstu Nacrta pravilnika i ostave svoje primjedbe, sugestije i komentare. Samo na taj način podneseni komentari ulaze u zvaničnu bazu i biće dostavljeni Upravnom odboru UIO na razmatranje”, rekli su iz UIO BiH.
Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, podsjeća da je parlament BiH početkom aprila usvojio zakon koji omogućava povrat PDV-a na prvu nekretninu.
“Upravni odbor UIO je tek nedavno usvojio Nacrt pravilnika. Ono što sam do sada čuo od zainteresovanih ljudi kao primjedbu je da pravilnik tretira prosječnu cijenu stana u BiH kao najveći iznos cijene kvadrata za povrat PDV-a i što je maksimalni iznos koji pravilnik predviđa za povrat novca građanima 24.557,74 KM”, naveo je Magazinović.
Sve koji su direktno zainteresovani za ovaj pravilnik pozvao je da se uključe u javne konsultacije.
“Finalni dokument će usvojiti Upravni odbor UIO nakon sprovedenih javnih konsultacija. O pravilniku se parlament BiH ne izjašnjava niti zastupnici imaju mogućnost da mijenjaju neke njegove dijelove”, upozorio je Magazinović.
Ekonomista Igor Gavran navodi da je jasno da, ako se prosječna cijena utvrđuje na nivou BiH, odnosno uzimaju se u obzir i cijene stanova u Sarajevu i Banjaluci, gdje su basnoslovno skupi, i onih u, recimo, Čajniču ili Drvaru, onda dobijamo iznos koji je drastično niži od onoga koji većina kupaca stvarno plaća, jer se stanovi najviše kupuju u najatraktivnijim sredinama, dok one druge praktično izumiru i mnogi stanove ne mogu ni pokloniti, a kamoli prodati.
“Ovaj pristup je logičan iz ugla budžeta, jer se osigurava koliko-toliko ograničenje gubitaka po ovom osnovu, ali, naravno, nije logičan iz ugla tržišta i kupaca. Recimo, stan od 50 metara kvadratnih u Sarajevu lako može dostići, pa i prestići cijenu od 250.000 KM bez poreza i onda bi PDV iznosio 42.500 KM. Dakle, daleko više od ovoga limita. A ako je riječ o većim stanovima, onda je očito da limit ne bi bio ni polovina stvarno plaćenog PDV-a”, pojašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.
Ipak, on misli da određeni limit ima smisla, jer ne treba ni stvarati motivaciju za dodatno povećanje cijena i eventualne dogovore i fiktivne cijene radi većeg povrata i podijele između povezanog prodavca i kupca, ali bi morao biti u vezi i sa lokacijom, inače je – besmislen.
“Također bi trebali biti osigurani imovinski limiti i limiti prihoda ne samo kupaca nego i članova porodica da se spriječi da milioneri na ovaj način uštede pare za stanove djeci ili neki investiraju u nekretnine povoljnije. Svrha ovoga zakona mora biti pomoć prije svega mladima koji realno ne mogu priuštiti nekretninu drugačije. Ali, ukratko, bolje za sve bi bilo da vlasti utiču na smanjenje cijena nekretnina umjesto ovakvih problematičnih i manjkavih rješenja”, ocjenjuje Gavran.
Zapad se decenijama uljuljkivao u iluziju da je treći svjetski rat nemoguć. Da su globalne sile dovoljno razumne da ne prevaziđu liniju nakon koje povratka nema. Međutim, scenario koji opisuje general Ričard Širef, nekadašnji zamjenik vrhovnog komandanta NATO snaga u Evropi, djeluje kao jeziva anticipacija onoga čega se na Zapadu najviše boje.
Sve počinje iznenadnim mrakom – masovni nestanak struje paralizuje baltičke države. Gradovi tonu u haos, bolnice se gase, a na ulicama bukti nasilje. Od tog trenutka, lanac događaja odvodi Evropu u najgori košmar: cyber napad se pretvara u oružani sukob, a nemiri postaju izgovor za otvorenu invaziju.
Putin, u opisu koji vrijeđa njegovu suštinsku političku taštinu, postaje „mlađi partner“ Pekinga. Ali upravo u toj ulozi Kremlj pronalazi šansu za revanš. Moskva se prikazuje kao kineski udarni pas na evropskom frontu, dok je glavno bojište daleko istočnije – u Tajvanskom moreuzu.
Zapad u tom trenutku otkriva svu slabost vlastitih institucija. Trump, iako nominalni lider najveće sile, pokazuje potpunu nezainteresovanost za sudbinu baltičkih država. NATO, do juče simbol jedinstva i snage, javno puca pred očima svijeta. Društvene mreže postaju polje raspada, a evropske prijestonice otkrivaju da je politička volja često krhkija od tenkovskog oklopa.
Kina u međuvremenu odigrava svoju partiju. Rakete paraju nebo nad Tajvanom, a roj dronova uništava sve što bi moglo predstavljati otpor. Desantne trupe silaze sa neba i mora, dok milioni vojnika čekaju naredbu da pregaze posljednju liniju odbrane ostrva. Istovremeno, svijet posmatra kako Washington ne čini ništa – osim što prijeti sankcijama koje se doimaju prazno.
Za samo nekoliko dana, slika svijeta je izmijenjena. Kina ostvaruje dugo sanjani cilj, Rusija cementira svoju ekspanziju, a Evropa se povija pod teretom novog poretka. Ono što se nekada smatralo „nezamislivim“ odjednom postaje stvarnost.
Pitanje koje lebdi iznad ovakvog scenarija jeste jednostavno: da li je Zapad zaista spreman na suočavanje s mogućnošću da njegovo doba globalne dominacije završi u mraku, pljački i haosu – bez ispaljenog metka u njegovu odbranu? Ako se vjeruje ovim predviđanjima, odgovor je jasan i bolan.
Direktoru Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darku Ćulumu istekao je mandat, njegov zamjenik nije izabran nakon što je smijenjen odbjegli Zoran Galić, a slična je situacija i u Ministarstvu bezbjednosti, koje nema ministra nakon hapšenja i smjene Nenada Nešića.
Riječ je o tri pozicije koje su ključne u domaćem bezbjednosnom sektoru, za koje se rješenje ne nazire, jer političari za to ne mogu pronaći dogovor.
Možda su se u periodu iza nas i najrevnosniji hroničari izgubili u evidenciji o tome koliko je puta pred Savjetom ministara BiH spuštena rampa za imenovanja u SIPA.
O fotelji ministra bezbjednosti suvišno je i govoriti, a sve su prilike da će ona ostati prazna sve do formiranja nove vlasti, do kada će te poslove obavljati zamjenik ministra Ivica Bošnjak.
Stručnjak za bezbjednost Safet Mušić smatra da upražnjavanje ključnih funkcija u institucijama poput SIPA i Ministarstva bezbjednosti ozbiljno utiče na efikasnost i stabilnost bezbjednosnog sistema BiH.
“Radi se o pozicijama koje su ključne za operativno djelovanje, koordinaciju i pravovremeno reagovanje na sigurnosne prijetnje. Kada institucije ostanu bez čelnih ljudi, posebno onih koji imaju puni kapacitet odlučivanja, stvara se prostor za nesigurnost u komandnom lancu, te otežana koordinacija između agencija na državnom, entitetskom i međunarodnom nivou”, naveo je Mušić.
Prema njegovim riječima, funkcionisanje u “v.d. režimu” slabi komandni lanac, usporava donošenje odluka i otvara prostor za institucionalni zastoj.
“U sektoru bezbjednosti to može imati konkretne negativne posljedice, jer brzina i koordinacija su od presudnog značaja. Zabrinjava i nedostatak političke hitnosti u rješavanju ovih imenovanja. To ukazuje na širi problem – nerazumijevanje važnosti stabilnog i stručnog rukovodstva u ključnim bezbjednosnim institucijama. Takva neodgovornost dugoročno podriva povjerenje građana, umanjuje operativnu sposobnost i narušava ukupnu sigurnosnu arhitekturu države”, rekao je Mušić za “Nezavisne novine”.
Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH, kaže da su za ovako upražnjene pozicije krivci oni koji imaju političku odgovornost, a to je sadašnji sastav Savjeta ministara, odnosno politički partneri koji obavljaju vlast na nivou BiH.
“Narušen je sistem koji treba funkcionisati perfektno, tako se to sve odražava na povjerenje građana u institucije, ali i vladavinu prava koja je u osnovu temelj demokratskih društava. Srozan je imidž i status institucija upravo nedjelovanjem onih koji trebaju djelovati”, kaže Hadžović.
Kako je dodao, uvijek kada se radi sa vršiocima dužnosti, sa osobama u tehničkom mandatu ili putem zamjenika, to nije sistem koji je u potpunosti funkcionalan.
“Mi nemamo ministra sigurnosti koji na međunarodnom pravu treba da odgovara našim obavezama koje smo preuzeli kao država. Takođe, tu je i fama koja se odnosi na direktora SIPA, kojem je istekao mandat. A nije imenovan ni njegov zamjenik. Sve to, svakako, sputava rad tih institucija”, ocijenio je Hadžović za “Nezavisne novine”.
Podsjetimo, posljednji pokušaj da SIPA dobije zamjenika direktora propao je 17. septembra. Ukupno pet ministara u Savjetu ministara BiH glasalo je protiv takvog prijedloga.
Jedan od njih je i Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, koji je rekao da su ministri glasali protiv jer žele cjelovito rješenje u bezbjednosnom sektoru.
“Tražimo da prvo bude izabran ministar sigurnosti, zatim direktor i zamjenik direktora SIPA. Tek tada ćemo imati uređen sistem. Očekujemo da predsjedavajuća Borjana Krišto uskoro predloži rješenja”, naglasio je Konaković.
Krišto je, s druge strane, takođe komentarisala pitanje imenovanja u institucijama, uključujući imenovanje zamjenika direktora SIPA.
“Kao predsjedavajuća, moja je obaveza da sve prijedloge resornih ministarstava uvrstim na dnevni red”, rekla je Krišto.
To, kako je dodala, uključuje i imenovanja, koja se često pogrešno dovode u vezu s imenovanjem ministra.
“Trenutno ne postoji politička volja ni od bošnjačkih, ni od političkih predstavnika srpskog naroda u Vijeću ministara BiH, ali to je tehnički i proceduralni proces koji se mora poštovati. Imenovanje ministra podliježe koalicijskim dogovorima i političkim prijedlozima”, rekla je Krišto.
Mađarska neće prestati da uvozi energente iz Rusije, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto za Gardijan, dodajući da Mađarska ne može da obezbijedi bezbjednu snabdjevenost energentima bez ruskih izvora kao i da “razumije” Trampov poziv državama NATO i EU da obustave uvoz energenata iz Rusije.
“Za nas je snabdjevanje energijom čisto fizičko pitanje. Lijepo je sanjati o kupovini nafte i gasa od nekuda ali možemo kupovati samo odakle imamo infrastrukturu. A ako pogledate fizičku infrastrukturu, jasno je da je bez ruskih snabdjevanja nemoguće obezbijediti bezbjedno snabdjevanje zemlje”, naveo je Sijarto.
Sijartove izjave, kako piše Gardijan, dolaze nakon što je Tramp uveo nove sankcije Rusiji pod uslovom da NATO prekine energetske veze sa Rusijom, prenosi Tanjug.
“Spreman sam da uvedem velike sankcije Rusiji kada sve NATO zemlje budu pristale i počele da rade isto, i kada sve NATO zemlje prestanu da kupuju naftu iz Rusije”, napisao je Tramp na platformi Truth Social.
Za Mađarsku, koja godišnje uvozi oko pet miliona tona nafte kroz naftovod “Družba”, Trampove sankcije postavile su pitanje energetske bezbjednosti, navodi Gardijan.
Nekoliko evropskih lidera, uključujući finskog predsjednika Aleksandra Stuba, naglasilo je da je potrebna veća pritisak na Mađarsku i Slovačku da obustave kupovinu ruske nafte, dok su slovački zvaničnici naveli da je to sada stvar političke volje.
Sijarto je evropske zvaničnike i njihove kritike na račun mađarskog uvoza ruskih energenata nazvao “fanatičnim” istakvaši da je odnos Mađarske sa SAD mnogo bolji nego ranije.
Izraelska delegacija neće prisustvovati hitnoj sjednici Saveta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o situaciji u Gazi, zakazanoj za danas, jer se poklapa sa Roš Hašanom, jevrejskom Novom godinom, saopštio je stalni predstavnik Izraela pri UN Dani Danon.
On je ocijenio tajming sjednice kao “žalostan”.
– Želim da vas obavijestim da delegacija Izraela neće učestvovati na ovom sastanku, jer se poklapa sa Roš Hašanom. Nažalost, Savjet bezbjednosti će zasedati bez prisustva Izraela. Smatramo da je bilo dovoljno osnova da se sjednica odloži ili pomjeri, jer je riječ o visoko svetom danu za jevrejski narod – napisao je Danon u pismu predsjedavajućem Savjeta bezbjednosti, prenosi “Tajms ov Izrael”.
Izrael je bio pozvan da se obrati Savjetu kao direktno pogođena strana u vezi sa tekućim ratom protiv Hamasa u Gazi, ali sjednica se održava na jedan od najsvečanijih dana u jevrejskom kalendaru, čime je, prema Danonu, Izraelu onemogućeno učešće.
Sjednica se održava u okviru godišnje “visoke nedjelje” UN, kada se okupljaju lideri iz cijelog svijeta, a tema Gaze i izraelsko-palestinskog sukoba je ponovo među centralnim pitanjima globalne diplomatije.