VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dakić: NATO integracije izgledaju benigno u odnosu na EU

    Dakić: NATO integracije izgledaju benigno u odnosu na EU

    Dejtonski mirovni sporazum jedini je temelj koji garantuje opstanak Bosne i Hercegovine i do danas nije ponuđena nijedna ozbiljna alternativa koja bi uspješnije riješila bilo koje pitanje u BiH, ocijenio je profesor međunarodnog prava Dragan Dakić. Kako je rekao, Dejtonska konstrukcija pokazala se sposobnom da pomiri suštinske protivrječnosti između unitarizma i zahtjeva za samostalnošću.

    „Problem Dejtona nisu ni slovo niti njegov duh, već njegovo nesprovođenje i protivpravno mijenjanje“, naveo je Dakić u intervjuu za „Glas“. Prema njegovim riječima, proglašavanje Dejtona mrtvim ili nepoželjnim znači prihvatanje i ozakonjenje pravnog nasilja koje je nad njim vršeno.

    On je upozorio da bi odustajanje od Dejtona značilo i odustajanje od ugovorene, pravne BiH. „Ako se odustane od Dejtona, odustaje se i od pravne BiH, a faktičko stanje ostaje jedina osnova njenog unutrašnjeg uređenja“, rekao je Dakić.

    Profesor međunarodnog prava početkom mjeseca učestvovao je kao panelista na okruglom stolu „30 godina nakon Dejtona: Mir, izazovi i perspektive“, održanom u Parizu u organizaciji Predstavništva Republike Srpske u Francuskoj. Kako je naveo, skupu je prisustvovalo oko 200 učesnika iz diplomatskih, naučnih, političkih i društvenih krugova.

    „Pokazano je koliko je kontinuitet važan“, rekao je Dakić, ističući ulogu diplomatskog djelovanja Republike Srpske u Francuskoj. Dodao je da je upravo kontinuitet ključan i za razumijevanje procesa izmjena Dejtonskog sporazuma tokom njegove implementacije.

    Govoreći o prvoj deceniji nakon Dejtona, Dakić je naveo da su je obilježile modifikacije zasnovane na sili. „Radilo se o kombinaciji fizičko-vojne sile međunarodnih snaga i najgrubljeg intervencionizma visokog predstavnika“, rekao je on.

    Prema njegovim riječima, u drugoj deceniji primijenjeni su sofisticiraniji, ali i dalje nedopušteni oblici prinude, posebno kroz proces evropskih integracija. Kao prelomni trenutak naveo je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine.

    „Kulminacija je Briselski sporazum za BiH iz 2022. godine, kojim su se članovi Predsjedništva BiH i lideri parlamentarnih stranaka obavezali na sprovođenje 14 prioriteta EU, čime se suštinski mijenja Dejton“, rekao je Dakić.

    On je ukazao i na aktivizam Ustavnog suda BiH u pravcu revizije Dejtona. „Treća decenija implementacije završena je kvalitativno novim oblikom prinudne izmjene sporazuma, a to je putem krivičnog sudstva“, naveo je Dakić.

    Posebno je izdvojio odluku Ustavnog suda BiH iz 2023. godine, kojom su Kristijanu Šmitu dodijeljena zakonodavna ovlašćenja. „Time je izmijenjena ugovorena podjela vlasti i uvedena nova zakonodavna instanca na nivou BiH, iako Šmit nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN“, rekao je on.

    Prema njegovim riječima, Ustav Republike Srpske je time de fakto sveden na nivo podzakonskog akta. „Danas se krivično odgovara zbog vršenja Ustava RS ako se ocijeni da to nije u skladu sa zakonom BiH“, istakao je Dakić.

    Na pitanje o najvećoj prijetnji Dejtonskom sporazumu, Dakić je rekao da su to evropske integracije. „Spisak od 14 prioriteta Evropske komisije sadržinski je nespojiv sa Dejtonom“, rekao je on, dodajući da Briselski sporazum predstavlja efikasan instrument rekonfiguracije dejtonske BiH.

    U tom kontekstu, kako je naveo, NATO integracije djeluju benignije. „Danas je drastično narušen princip podjele vlasti u BiH, što podsjeća na stanje iz 1991. godine“, rekao je Dakić.

    Govoreći o različitim tumačenjima Dejtonskog sporazuma, Dakić je naveo da ona proizlaze iz trajnog sudara istorijskih divergentnosti. „Težište pitanja nije u tome šta piše, već kako se čita“, rekao je on.

    Komentarišući ulogu visokog predstavnika, Dakić je rekao da Republika Srpska pravi grešku izjednačavajući ranije visoke predstavnike sa Kristijanom Šmitom. „Time se zanemaruje pitanje koje jeste rješivo u korist pitanja koje nije“, naveo je Dakić.

    Govoreći o međunarodnom pravu, Dakić je rekao da ono normira samoodrživu realnost. „Republika Srpska je 1995. bila potvrđena kao takva realnost i kao takva je normirana Dejtonskim sporazumom“, rekao je on.

    Osvrćući se na geopolitičke promjene, Dakić je naveo da je multilateralizam suspendovan, a unilateralizam u usponu. „Srpska se ne treba orijentisati prema globalnim, već prema regionalnim kretanjima“, rekao je on.

    Dakić je potvrdio da je pravni posao na izradi novog Ustava Republike Srpske završen. „Dalje je sve stvar političke odluke“, rekao je on.

    Govoreći o inicijativama za formiranje trećeg entiteta, Dakić je rekao da se zahtjevi hrvatske strane moraju uzeti u obzir. „Ako bi to poboljšalo standard građana i kapacitete u BiH, nema razloga za negativan stav“, rekao je Dakić, uz upozorenje da bi svođenje Republike Srpske na status federalne jedinice dugoročno značilo odustajanje od autonomije.

  • Neizvjesna budućnost NIS-a, Srbija širi mogućnosti za snabdjevanje energijom

    Neizvjesna budućnost NIS-a, Srbija širi mogućnosti za snabdjevanje energijom

    Dok se traži rešenje za poslovanje NIS-a, Srbija širi mogućnosti za snabdjevanje energijom iz različitih pravaca. Plan je da se interkonektor između Srbije i Sjeverne Makedonije završi do kraja 2027. i da gas njime poteče početkom 2028. godine, najavila je ministarska Dubravka Đedović Handanović.

    Šezdeset sedmi je dan otkako su na snazi američke sankcije Naftnoj industriji Srbije, a rješenje za dalje poslovanje i dalje se čeka. Za sada Srbija nema problema u snabdjevanju derivatima, ali se strepi od sekundarnih sankcija. Sjeverna Makedonija, koja sa Srbijom radi ubrzano na projektu za gradnju gasne interkonekcije, nudi pomoć u snabdjevanju derivatima. Plan je, prema riječima ministarke Dubravke Đedović Handanović, da se interkonektor završi do kraja 2027. i da gas njime poteče početkom 2028. godine.

    Predsednik Aleksandar Vučić poručuje da je kurs dinara stabilan i da Srbija raspolaže rekordnim deviznim rezervama. Iako stručna javnost upozorava da je situacija sa NIS-om ozbiljna, procjene su da ona nije ključna pretnja po stabilnost valute, dok zvaničnici za sada ne najavljuju nacionalizaciju kompanije, već ostavljaju prostor za otkup vlasničkog udela.

    Američke sankcije guraju NIS u sve veću neizvesnost poslovanja. Protekle nedjelje šef ruske diplomatije Sergej Lavrov poručio je da su u toku pregovori o NIS-u i da je nacionalizacija tog preduzeća moguća samo uz saglasnost Rusije. Predsjednik Aleksandar Vučić je, međutim, uvjeren da će Rusi razumjeti da Srbija ne može da živi bez NIS-a. Kaže da bi volio da čuje ideje Rusije kako da se riješi pitanje NIS-a, a da se izbjegnu kazne Sjedinjenih Američkih Država.

  • Neotvoren granični prelaz i sporni izbori potvrđuju disfunkcionalnost BiH, kaže Višković

    Neotvoren granični prelaz i sporni izbori potvrđuju disfunkcionalnost BiH, kaže Višković

    Otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci odgođeno je zbog odluke jednog čovjeka, a posljedice takve odluke trpi cijela Bosna i Hercegovina, izjavio je u Јutarnjem programu RTRS-a v.d. direktora „Autoputeva Republike Srpske“ Radovan Višković. On je ocijenio da je riječ o potezu koji je, kako je rekao, ljudskom razumu teško shvatljiv.

    Višković je naveo da ga ne iznenađuje sama odluka, već pažnja i podrška koju je ona, prema njegovim riječima, dobila u Federaciji BiH, iako štetu ne snosi samo Republika Srpska. Kako je istakao, negativne posljedice osjećaju privreda, prevoznici i građani u cijeloj zemlji.

    Prema njegovim riječima, „Autoputevi Srpske“ imaju i direktnu finansijsku štetu, s obzirom na to da bi novi granični prelaz bio najfrekventniji prema Hrvatskoj i donio značajno povećanje prihoda od putarina. Dodao je da niko nije vodio računa ni o građanima Gradiške, koji se, kako je rekao, suočavaju sa stalnim gužvama jer se postojeći granični prelaz faktički nalazi u centru grada.

    Višković je naglasio da su svi argumenti na strani što hitnijeg otvaranja novog graničnog prelaza, podsjećajući da je Republika Srpska, uz pomoć Evropske unije, uložila značajna sredstva u izgradnju. Ocijenio je da objekat danas stoji neiskorišten kao, kako je naveo, „spomenik glupostima u BiH“, te dodao da iz Federacije BiH nije bilo reakcije na, prema njegovim riječima, neistine koje se plasiraju u javnosti.

    On je podsjetio i na odluku visokog predstavnika Kristijana Šmita, koju je ocijenio nelegalnom, a kojom je „Autoputevima Srpske“ uskraćeno više od 70 miliona KM radi isplate potraživanja u predmetu „Vijadukt“. Višković je naveo da će pravni timovi pokrenuti tužbe za nadoknadu sredstava protiv Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, Savjeta ministara i Ministarstva finansija BiH.

    Uprkos navedenim problemima, Višković je istakao da Republika Srpska nastavlja sa izgradnjom autoputeva. Naveo je da obilazi sva gradilišta, te ukazao na probleme na obilaznici „Putnikovo brdo“, gdje dio tunela prolazi kroz teritoriju drugog entiteta, zbog čega još nije dobijena građevinska dozvola. Zbog toga su, kako je rekao, rokovi izgradnje produženi za dvije godine.

    Dodao je da su na tunelu „Putnikovo brdo 1“ evidentirani i geološki problemi koji dodatno utiču na dinamiku radova. Istakao je da je ključno da se riješi pitanje projekta „Putnikovo brdo 2“, kako bi se izbjegle ozbiljne saobraćajne posljedice, posebno za Doboj.

    Govoreći o novim projektima, Višković je rekao da su u toku pripremni radovi na dionici autoputa Vukosavlje – Brčko, te da je tokom nedavne posjete Kini dogovoreno finansiranje ovog projekta. Izrazio je očekivanje da će ugovori biti potpisani u narednih 15 dana, kako bi radovi počeli već u narednoj građevinskoj sezoni, uz angažman renomiranih kineskih kompanija.

    Komentarišući neobjavljivanje konačnih rezultata prijevremenih izbora u Republici Srpskoj, Višković je ocijenio da to pokazuje izostanak odgovornosti u institucijama BiH. Istakao je da se postavlja pitanje svrhe izbora, troškova i opterećivanja građana, dodajući da izbori, prema njegovim riječima, nisu donijeli očekivane rezultate.

    On je doveo u pitanje sastav Centralne izborne komisije, navodeći da u toj instituciji sjede, kako je rekao, članovi političkih stranaka, te izrazio sumnju da će rezultati uopšte biti objavljeni. Dodao je da se CIK, kao i Ustavni sud BiH, ponaša tako da interna pravila stavlja iznad Ustava i zakona.

    Prema Viškovićevim riječima, svakodnevno se potvrđuje da Bosna i Hercegovina teško funkcioniše kao zajednica i da se pojedine institucije ponašaju samostalno, čime se dovodi u pitanje rad legalnih organa vlasti u zemlji.

  • Blanuša favorit SDS-a, Stanivuković gradi pokret, Vukanović najavljuje borbu

    Blanuša favorit SDS-a, Stanivuković gradi pokret, Vukanović najavljuje borbu

    Ni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske još nisu zvanično završeni, jer rezultati nisu potvrđeni od strane Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine, a među opozicionarima su se već počele dijeliti kandidature za dvije inokosne funkcije na opštim izborima koji bi trebalo da budu održani u jesen 2026. godine.

    Tako u SDS-u, pored stava da je Branko Blanuša pobjednik izbora za predsjednika Republike Srpske i da to nakon ponovljenog brojanja ne desetinama biračkih mjesta treba da potvrdi i CIK, očekuju da Blanušina kandidatura bude nesporna i na izborima 2026.

    Time su, htjeli to ili ne, najavili da će imati kandidata za predsjednika Republike Srpske i iduće godine.

    Ali, toj poziciji, odnosno kandidaturi, iako to javno nikada nije priznao, sigurno se nada i Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a, koji u ovom trenutku sebe više ističe kao predsjednika Pokreta “Sigurna Srpska” (PSS), najavljujući da će Pokret nastupiti sa jedinstvenom listom u čitavoj Republici Srpskoj 2026. godine.

    Na pitanje “Nezavisnih novina” da li jedinstvena lista Pokreta “Sigurna Sprska” znači da će se na njoj naredne godine naći i imena istaknutih članova PDP-a koji dosad nisu bili oduševljeni formiranjem PSS, poput Igora Crnatka, jer smatraju da se PDP gura u zapećak, Stanivuković je poručio da je Crnadak dio PDP-a i da poštuje njegovo mišljenje o PSS.

    “To razumijemo i ne insistiramo ni na čemu. Šta će biti do izbora 2026, na čijoj će biti listi i kako, to je možda više pitanje za njega (Crnatka) i za razgovore koje ćemo možda imati. Smatram da on pokazuje svoj opozicioni rad i to je dobro, pokazuje jasan stav prema vlasti. Dobro je što se sa njegove strane ili strane drugih sve manje komentariše bilo ko među nama, drago mi je to. Mi smo uvijek izbjegavali da komentarišemo druge u opoziciji jer će to samo poslužiti za priču medijima, pogotovo SNSD-u”, kazao je Stanivuković.

    Komentarišući i nedavne izjave Milorada Dodika, lidera SNSD-a, da im je na prijevremenim izborima nedostajalo 150.000 sigurnih glasova jer ljudi nisu izašli na izbore, te da li PSS, ali i opozicija imaju mogućnost da nadoknade tu brojku, Stanivuković je istakao da je uvjeren da se to može nadomjestiti na bazi sloge koju opozicija, kako je naveo, mora postići.

    “Ako postoje neke razlike među nama koji mislimo da treba drugačije da izgleda stanje u Republici Srpskoj, to treba da se stiša, sve treba biti podređeno pobjedi i promjenama i alternativi koju moramo pokazati građanima. Onda sam siguran da nam SNSD ne može ništa”, rekao je, između ostalog, Stanivuković.

    Dakle, on i dalje ne želi da potencira svoje ime kao eventualnog kandidata za jednu od dvije inokosne funkcije, ali je više puta poručio da će od 2026. Pokret “Sigurna Srpska” biti najjača opoziciona snaga, te da će ubrzo prestići i SNSD.

    Ali, u priču se ovih dana aktivno uključio i Nebojša Vukanović, predsjednik Liste Za pravdu i red.

    Za njega, Branko Blanuša je predsjednik Republike Srpske, te je poručio da će se, između ostalih, u opoziciji voditi borba za člana Predsjedništva BiH.

    “Koncept i strategija su jasni, SDS će izvjesno imati predsjednika Republike Srpske, jer CIK BiH mora ponoviti izbore u tri sporne opštine, a svima je jasno da je Branko Blanuša novi predsjednik Srpske, a između nas će se voditi politička borba ko će biti kandidat za člana Predsjedništva BiH”, napisao je Vukanović putem svog bloga.

    On ostaje pri kritičkom stavu prema Stanivukoviću, tvrdeći da su osnivanjem PSS sklonjeni u stranu ključni funkcioneri PDP-a Mladen Ivanić, Igor Crnadak i Nenad Vuković. Smatra da je problem i što se u PSS dovode ljudi bliski SNSD-u.

    “Ponovo se javlja stari problem u opoziciji – sujeta, borba za ‘prvog među jednakima’, lične ambicije”, kaže za “Nezavisne novine” Mladen Bubonjić, komunikolog.

    Kada je u pitanju PDP, Bubonjić smatra da je ovo posebno rizičan trenutak, dok po pitanju opozicije u cjelini, ističe da je potreban jasan zajednički dogovor oko Branka Blanuše.

    “Stanivuković gradi lični pokret s ciljem osvajanja vlasti, dovodi ljude koji su do juče bili bliski režimu, a matična stranka kao da polako pada u drugi plan. To može kratkoročno koristiti njemu lično, ali dugoročno slabi stranačku infrastrukturu bez koje se ne dobija nijedna ozbiljna politička bitka. Vukanović i SDS, bar dio, u Blanuši vide najbolji simbol otpora Dodikovom režimu. Međutim, ako se oko njega ne izgradi jasan, zajednički opozicioni dogovor, sve će se svesti na još jedno međusobno potkopavanje. U ovom trenutku ne nazire se da bi lične ambicije i sujete mogle biti prevaziđene”, dodaje Bubonjić.

    Situaciju u opozicionim redovima novinar Goran Dakić opisuje riječima da bi “svi da budu predsjednici, a niko ne umije da dobije izbore”.

    “Nema nikakve sumnje da je Stanivuković istakao kandidaturu za jednu od dvije funkcije, kao što nema nikakve sumnje da je on jedini kadar da tu bitku i dobije. Ipak, Republika Srpska nije Banjaluka i opšti izbori nisu lokalni izbori, što će reći da će njemu trebati široka podrška i veliko je pitanje može li je obezbijediti. Vukanović računa na kandidaturu, baš kao i SDS, koji se neće odreći ‘prava prvenstva’ i svima je jasno da tu neko mora biti višak. Ko god da bude višak, taj će da radi protiv druge dvojice kandidata, pa taman ne radio ništa”, naveo je Dakić za “Nezavisne novine”.

  • Dopune Zakona o igrama na sreću otvaraju pitanje efekata i kontrole

    Dopune Zakona o igrama na sreću otvaraju pitanje efekata i kontrole

    Sutra počinje 17. redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj će se, između ostalog, razmatrati dopune Zakona o igrama na sreću. Predložene izmjene predviđaju zabranu priređivanja igara na sreću u krugu od 500 metara od osnovnih i srednjih škola.

    Iz Udruženja priređivača igara na sreću u Republici Srpskoj upozoravaju da se zakonska rješenja ne bi smjela donositi ishitreno. Izvršni direktor Udruženja Milko Grmuša ističe da na potrebu izmjena ukazuju već godinama, ali da je važno sagledati širi kontekst.

    – Činjenica je da maloljetnim licima zabranjeno da igraju na sreću u kockarnicama. Međutim, postoji problem klađenje maloljetnika preko telefona, i to ovaj novi zakon neće obuhvatati. Važno je da u ovim promjenama ne oslabimo našu ekonomiju. Ako smo pametni treba da vidimo kako ćemo popuniti budžet i iskoristiti sve benifite ove grane privrede – istakao je Grmuša.

    On navodi da iskustva drugih zemalja pokazuju da potpune zabrane mogu imati neželjene posljedice, te kao primjer ističe Albaniju, gdje je ova djelatnost zabranjena i, kako kaže, opstaje isključivo u sivoj zoni.

    – Bojimo se da ćemo imati invaziju onlajn kladionica, jer tih 500 metara zabrane od škole postaje u tom slučaju besmisleno. Ova djelatnost donosi 10 odsto budžetu Republike Srpske i treba biti pametan u cijelom procesu i ništa ne raditi na prečac, da bi udovoljili nekom populizmu – dodao je Grmuša.

    Sa druge strane, stručnjaci koji se bave problemom zavisnosti upozoravaju na lakoću pristupa igrama na sreću, posebno među mladima. Porodični psihoterapeut Maja Tomanić iz Centra za savjetovanje, prevenciju i oporavak od zavisnosti u Banjaluci navodi da ne postoji precizna granica potrošenog novca koja definiše zavisnost.

    – Imamo jako veliki broj kladionica, ali mnogo veći problem su kafići, lokali, čak i pumpe, gdje djeca ulaze najnormalnije i na aparatima se klade i ostavljaju novac. Poražavajuća okolnost je što to niko ne kontroliše, jer oni veliki dio vremena provode upravo na tim aparatima. Klađenje kreće iz porodice, djeca se upoznaju sa tim svjetom preko roditelja ili rodbine – kaže Tomanićeva.

    Ona dodaje da se Centru najčešće obraćaju članovi porodice osoba koje imaju problem sa kockanjem, uključujući roditelje i partnere.

    – To su pacijenti koji prolaze ambulatni tretman, a onda se uključuju u naš grupni tretman u slučaju da se razvila patološka zavisnost od kockanja. Proces mora da bude dugotrajan, jer oni nisu u svijet kockanja ušli preko noći. Upravo ljudi koji su nakon tri-četiri godine izašli iz tog svijeta najveći su motivatori i podrška onima koji kreću u proces rehabilitacije.

  • Dodik poručio da je postojanje CIK-a izgubilo smisao

    Dodik poručio da je postojanje CIK-a izgubilo smisao

    Centralna izborna komisija je sebe definitivno delegitimisala kao organ koji može učestvovati u izbornom procesu, njeno postojanje izgubilo je smisao – naveo je predsjednik SNSD Milorad Dodik.

    On je naglasio da svi znaju da je postojeći sastav CIK-a izabran po partijskoj liniji, suprotno zakonu.

    – Svi znaju da nisu nezavisni, ali sada su postali navijačka grupa SDS-a, koja je sem pristrasnosti pokazala i krajnju nesposobnost. Ta sprega CIK-a i SDS-a, PDP-a i Bošnjaka postaje degutantna i ovaj organ pretvara u fontanu za ispunjavanje želja vječitih gubitnika. Farsu koju su napravili zajedno sa Šmitom čine još većom, postupajući po zahtjevima koje im svakodnevno isporučuju SDS-ovi kadrovi – ukazao je Dodik.

    Umjesto izborima, kaže, bave se liječenjem frustracija.

    – Tako da više ne možemo govoriti o Centralnoj izbornoj komisiji, već o Centru za izlječenje kompleksa – CIK ili Centru istinske korupcije – CIK – zaključio je Dodik.

  • Reakcije na Plenkovićev dolazak u Banjaluku

    Reakcije na Plenkovićev dolazak u Banjaluku

    Poruka „Tu smo za vas“, koju je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković uputio tokom nedavne posjete hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, izazvala je različite reakcije u javnosti, budući da se, prema ocjenama dijela građana i političkih aktera, nije odnosila na lokalne probleme i potrebe Banjalučana.

    Tokom Plenkovićeve posjete, ponašanje gradonačelnika privuklo je pažnju javnosti, a pojedini su ga ocijenili kao neprimjereno ulozi koju obavlja. Kritike su se pojavile i na društvenim mrežama, gdje su građani izražavali nezadovoljstvo načinom na koji su gradski i republički zvaničnici dočekali gosta.

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović naveo je da je Stanivuković pokazao pretjeranu revnost prilikom susreta s Plenkovićem, ističući da se, prema njegovom mišljenju, nije poštovao diplomatski protokol. Vukanović smatra da je gradonačelnik, u toj situaciji, nastojao da se predstavi u širem političkom kapacitetu od onog koji mu formalno pripada.

    Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da ponašanje zvaničnika Republike Srpske tokom ove posjete odražava obrasce karakteristične za autoritarne političke kulture. Prema njenim riječima, u takvim sistemima često se pokazuje naglašena popustljivost prema politički snažnijima, dok se interesi građana stavljaju u drugi plan.

    Topićeva dodaje da su se tokom posjete pojedini funkcioneri pozicionirali na mjestima i u ulogama koje nisu u skladu s njihovim zvaničnim nadležnostima. Kako navodi, to je bilo vidljivo i kroz simboličke gestove i javne nastupe, koji su odstupali od uobičajenih diplomatskih standarda.

    Istovremeno, Topić ukazuje i na postupke hrvatskog premijera, navodeći da su prelazak preko zatvorenog graničnog prelaza, kao i izjave u vezi s pitanjem radioaktivnog otpada, otvorile prostor za sumnju u dosljednost politike dobrosusjedskih odnosa. Ona smatra da takvi potezi zahtijevaju dodatna pojašnjenja, posebno u kontekstu osjetljivih regionalnih tema.

    – Ako se ima u vidu retorika domaćih političara, često ispunjena naglašenim nacionalnim porukama, postavlja se pitanje kako objasniti ovakav vid popustljivosti i kakvu poruku ona šalje javnosti – navela je Topić.

    U međuvremenu, Banjaluka se suočava s dugotrajnim problemima zagađenja vazduha i komunalne infrastrukture. Gradonačelnik je ponovo najavio mjere poput ugradnje filtera na dimnjacima i nabavke električnih autobusa za javni prevoz, s ciljem unapređenja kvaliteta vazduha.

    Građani, međutim, na te najave reaguju s dozom skepticizma, podsjećajući da su slična obećanja iznošena i ranije. U komentarima na portalima i društvenim mrežama postavljaju pitanja o rokovima i načinu realizacije, kao i o tome da li će u budućim projektima ponovo biti angažovane velike regionalne kompanije, poput one koja je ranije dobila posao modernizacije javne rasvjete vrijedan 35 miliona konvertibilnih maraka.

  • Rite Ugljevik ponovo na mreži

    Rite Ugljevik ponovo na mreži

    Preduzeće RiTE Ugljevik od subote ujutru ponovo proizvodi struju potvrđeno je u Elektroprivredi Republike Srpske za ATV

    U ovom preduzeću još kažu da se tamošnja termoelektrana na mrežu vratila u subotu ujutru u 6:40 časova.

    Rite Ugljevik struju nije proizvodio zbog nedostatka uglja.

  • Vašington planira stvaranje novog formata: C5 kao alternativa G7?

    Vašington planira stvaranje novog formata: C5 kao alternativa G7?

    Vašington je ove nedelje ponovo uzburkao međunarodnu političku scenu idejom o stvaranju novog formata “Osnovne petorke” (C5), koji bi okupio SAD, Kinu, Rusiju, Indiju i Japan.

    Prema pisanju portala Politico, reč je o konceptu koji bi predstavljao alternativu i svojevrsni kontrapunkt postojećem G7, okupljajući sile koje su često suparnici, ali i ključni akteri svetske politike.

    Iako se o ovoj mogućnosti govori u uglednim američkim medijima, sama Bela kuća navodi da ne postoji nikakva tajna, proširena verzija Strategije nacionalne bezbednosti na koju se izvori pozivaju, pa tako cela priča zasad ostaje u domenu špekulacije.

    Uprkos tome, bivši zvaničnik američke administracije, koji je govorio anonimno, ističe da ideja nije toliko neočekivana. Podseća da je još tokom  prvog mandata predsednika SAD Donalda Trampa (Trump) postojala rasprava o tome da su tradicionalni forumi poput G7 ili Saveta bezbednosti UN nedovoljno prilagođeni svetu u kojem su se pojavili novi centri moći.

    Prema njegovim rečima, teorijski sastav C5 bez evropskih država mogao bi da stvori utisak da Vašington Rusiji pripisuje političku težinu koja prevazilazi evropske perspektive, kao i da Sjedinjene Američke Države žele da vode globalnu diplomatiju kroz manji broj ključnih partnera.

  • Zemljotres pogodio Srbiju

    Zemljotres pogodio Srbiju

    Zemljotres magnitude 3 stepeni Rihtera zabilježen je u 07:20 časova, na području Srbije.

    Prema raspoloživim podacima, epicentar potresa lociran je u blizini Preševo, na oko 29.6518 kilometara od njegovog centra, pri geografskim koordinatama širine 42.3788 i dužine 21.301.

    Hipocentar zemljotresa, prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra, smješten je na dubini od približno 9 kilometara ispod površine zemlje.