VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zelenski zatražio nacrt zakona o održavanju izbora tokom ratnog stanja

    Zelenski zatražio nacrt zakona o održavanju izbora tokom ratnog stanja

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski zatražio je od Vrhovne rade da sastavi nacrt zakona koji će omogućiti održavanje predsjedničkih izbora dok je na snazi ratno stanje, javila je novinska agencija “RBC Ukrajina”.

    Zahtjev je uslijedio nakon što je zamjenik predsjedavajućeg Vrhovnoj radi Oleksandr Kornijenko u četvrtak, 11. decembra, izjavio da je parlament spreman da pripremi dokumente neophodne za održavanje predsjedničkih izbora u toku rata.

    Prema pisanju agencije “RBC Ukrajina”, dokument bi trebalo da predviđa održavanje izbora u roku od 60 dana, kao što je to inače slučaj sa zakonima o prijevremenim izborima.

    Zelenski je u utorak, 9. decembra, izrazio spremnost da podstakne promjenu zakona radi održavanja prijevremenih predsjedničkih izbora.

  • Orban: Evropa na pragu velike prilike, ulog je jednostavan – rat ili mir

    Orban: Evropa na pragu velike prilike, ulog je jednostavan – rat ili mir

    Evropa se nalazi na pragu velike prilike i Sjedinjene Američke Države uskoro bi mogle da stave tačku na rat koji Evropljani nisu uspjeli da riješe već četiri godine, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.

    On je dodao da će se Mađarska na Samitu EU 18. i 19. decembra u Briselu založiti protiv konfiskovanja ruske imovine zamrznute na Zapadu koja bi se uportrebila za vojnu pomoć Ukrajini.

    – Vežite pojaseve, očekuje nas burna nedjelja. Ova nedjelja je posvećena samitu Evropske unije u Briselu, za koji se pripremamo, ulog je jednostavan: rat ili mir – rekao je Orban.

    Mađarski premijer je dodao da nikada rešavanje sukoba između Rusije i Ukrajine nikada nije bilo bliže.

    – Evropa stoji na pragu ogromnih mogućnosti, jer će rat koji mi, Evropljani, nismo u stanju da okončamo već četiri godine uskoro okončati Amerikanci. Sve što treba da uradimo jeste da ih podržimo – napisao je Orban na društvenim mrežama.

    Međutim, on je upozorio da “postoje neki pokazatelji koji govore suprotno“.

    – Evropa će nastaviti, pa čak i proširiti rat. Želi da ga nastavi na rusko-ukrajinskom frontu i proširi na ekonomski prostor konfiskacijom zamrznute ruske imovine. Ovaj korak biće ravan otvorenoj objavi rata i ruska strana će odgovoriti. Stoga, Mađarska ne podržava konfiskaciju zamrznute ruske imovine, ne šalje ni novac ni oružje Ukrajini i ne učestvuje u zaduživanju EU koje služi u vojne svrhe – zaključio je Orban.

    On je ranije izjavljivao da smatra da je oduzimanje ruske imovine na Zapadu u suštini ravno objavi rata. Prema njegovim riječima, “konfiskacija stotina milijardi od države nikada u istoriji nije ostala bez odgovora”.

    Savjet Evropske unije je 12. decembra usvojio odluku o trajnom zamrzavanju suverene ruske imovine. Evropska komisija se nada da će na samitu 18. i 19. decembra obezbijediti odluku zemalja EU o eksproprijaciji 210 milijardi evra ruske imovine, od čega je 185 milijardi evra blokirano na platformi “Јuroklir” u Belgiji.

  • Dodik: Opštine će pojedinačno podnositi krivične prijave protiv CIK-a; Poniženje za sve nas koji smo učestovovali u izbornom procesu

    Dodik: Opštine će pojedinačno podnositi krivične prijave protiv CIK-a; Poniženje za sve nas koji smo učestovovali u izbornom procesu

    Opštine u kojima CIK bude tražio ponavljanje izbora podnosiće pojedinačne krivične prijave protiv svih onih u CIK-u koji budu glasali za takav prijedlog, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    – Sarajevo nam je otelo izborni proces preko CIK-a, ona nije nadležna da provodi lokalne i republičke izbore, nego samo za člana Predsjedništva BiH i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH – naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima za druge nivoe treba da utvrdi politika.

    – Oni su nam to oteli i moramo to da vratimo da se ne bi rugali s nama kao što to sada rade. Prošli put su za predsjedničke izbore glasove prebrojavali u Sarajevu. Hoće da nam pošalju poruku da bez Sarajeva ne može ništa. Ovo je poniženje za sve ljude u Srpskoj, za svakoga ko je glasao. Ovo je poniženje za nas koji smo učestvovali u izbornom procesu, a najveće poniženje je Republici Srpskoj i najveće omalovažavanje – rekao je Dodik.

    On poručuje da je očigledno samo u Srpskoj i tamo gdje pobjeđuje SNSD problem, a da u čitavoj FBiH nigdje nema problema i da oni tamo žive svi u poštenju.

  • SDS traži ponavljanje izbora u 4 grada i opštine

    SDS traži ponavljanje izbora u 4 grada i opštine

    Doboj je sinonim za izborne krađe, izjavio je predsjednik Gradskog odbora SDS Doboj Stefan Gavrić.

    a konferenciji za medije koja je održana u Banjaluci, na temu izbornih krađa danas su, pored Gavrića, govorili potpredsjednik SDS, Želimir Nešković i v. d. predsjednika SDS Jovica Radulović.

    – Krađa identiteta je jedan od tih načina koji je najorganizovaniji u Doboju – istakao je Želimir Nešković.

    On tvrdi da se radilo o potkupljivanju članova biračkih odbora, a one koje ne uspiju da “slome”, oni se ometaju u radu.

     

    – Često se dešavalo da ljude odstranjuju iz sobe u kojoj se broje glasovi. Drugi način krađe je pravljenje listića nevažećim. Treći način je prebacivanje glasova sa jedne gomile na drugu – rekao je Nešković.

    Vršilac dužnosti predsjednika SDS Jovica Radulović istakao je da je sve navedeno potkrepljeno činjenicama.

    – Izborna volja građana je izmijenjena i došlo je do brutalne krađe. Branko Blanuša je pravi pobjednik izbora. Mi smo u izbornoj noći satima čekali na rezultate iz pojedinih gradova i opštinama. Očekujem od CIK da se ponove izbori u Doboju, Zvorniku, Laktašima i Bratuncu – poručio je Radulović.

    -Tražim da pravosuđe konačno uradi svoj posao i utvrdilo odgovornost onih koji su kršili zakon. Na krađe se ćuti već godinama i zato imamo gradove slučajeve- zaključio je Radulović.

    Predsjednik GO SDS u Doboju Stefan Gavrić rekao je da ne isključuje da su pojedini članovi te stranke, koji su bili u biračkim odborima, možda bili potkupljeni.

    – Ako se to dokaže, tražimo i njihovu odgovornost. Na mnogim mjestima nismo imali članove, ali smo imali posmatrače – rekao je Gavrić.

    Vršilac dužnosti predsjednika SDS smatra da su nerealni podaci da je na izbore izašlo samo 35 odsto birača.

     

    – Realno, na izbore je izašlo 60 do 65 odsto ljudi koji žive u Republici Srpskoj. Nas ovdje trenutno ne živi ni blizu onoliko koliko se prikazuje – tvrdi Radulović.

    Dodao je da je 2.300 lica na izborima, kako je do sada utvrđeno, glasalo bez ijednog važećeg dokumenta.

  • Hrvatski sabor podržao Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje RAO na Trgovskoj gori

    Hrvatski sabor podržao Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje RAO na Trgovskoj gori

    Hrvatski sabor je većinski podržao Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje RAO na Trgovsko gori.

    Od ukupno 134 saborska zastupnika, 77 ih je podržalo zakon, 36 je bilo protiv, dok je 36 njih bilo uzdržano.

    Podsjećamo, lokalne zajednice iz BiH su prije nekoliko dana uputile pismo Hrvatskom saboru zbog plana izgradnje centra za radioaktivni otpad na Trgovskoj gori.

    Takođe, Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, kazao je da na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz NE Krško, već iz iz drugih dijelova Hrvatske.

  • Od Nove godine ponovo besplatan parking u Banjaluci

    Od Nove godine ponovo besplatan parking u Banjaluci

    Banjalučane i njihove goste od Nove godine ponovo čeka besplatan parking zato što do 31. decembra sa radom neće početi javno preduzeće „BL Parking servis“ kojem je trebalo da bude povjereno upravljanje javnim prostorima za parkiranje u najvećem gradu Srpske.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković potpuno je ignorisao inicijativu skupštinske većine za osnivanje „BL Parking servisa“, a važeća odluka o naplati parkinga primjenjuje se do kraja ove godine, nakon čega će parking ponovo biti besplatan.

    „Ova odluka stupa na snagu 1. septembra 2025. godine i primjenjivaće se do 31. decembra 2025. godine, osim ako ranije ne nastupi osnivanje privrednog društva ‘BL parking servis’ Banjaluka kojem će se povjeriti obavljanje komunalne djelatnosti upravljanja javnim prostorima za parkiranje vozila“, navodi se u ljetos usvojenoj odluci Skupštine Grada.

    Pošto od osnivanja „BL Parking servisa“ za sada nema ništa, to znači da citirana odluka prestaje da važi i da se pitanje naplate parkinga vraća na raniju odluku. S obzirom na to da je ta ranija odluka proglašena neustavnom, to znači da će od 1. januara parking u Banjaluci ponovo biti besplatan.

    Jedina mogućnost da Grad nastavi da ostvaruje prihode od naplate parkinga je da skupštinska većina odustane od formiranja „BL parking servisa“, pristane na simbiozu i glasa za novu odluku koju je predložio Stranivuković.

    Prema toj njegovoj odluci, upravljanjem javnim prostorima za parkiranje i naplatom parkinga, umjesto novog preduzeća, kao i do sada bi se bavilo nadležno odjeljenje Grada Banjaluka.

    Ipak, šef Kluba odbornika SNSD-a Dragan Lukač odbacuje mogućnost da skupštinska većina podrži Stanivukovićev prijedlog. On ističe da se sada kaje zbog toga što je glasao za odluku na osnovu koje je od 1. septembra omogućena naplata parkinga.

    „Mi smo glasali za tu odluku da bi Grad mogao da ubire prihode od parkinga uz dogovor da se u međuvremenu osnuje javno preduzeće ‘BL Parking servis’ kojem će biti povjerena komunalna djelatnost upravljanja javnim parkiralištima i naplata parkinga. Gradonačelnik se oglušio o inicijativu o osnivanju preduzeća koju je u ime Skupštine Grada podnio potpredsjednik Saša Čudić, tako da će od Nove godine parking biti besplatan, a Grad ponovo ostati bez prihoda“, kaže Lukač za Capital.

    Podsjećamo, Ustavni sud RS je krajem septembra prošle godine uvažio iniciijativu bivšeg odbornika PDP-a u Skupštini Grada Milka Grmuše i utvrdio da je neustavan pravilnik o izmjenama parking-zona i poskupljenju parkinga koji je donio gradonačelnik 2023. godine. Nakon toga je prestala obaveza plaćanja.

    Skupština Grada je u junu usvojila novu odluku o cijenama parkinga prema kojoj je sat parkiranja u nultoj i prvoj zoni dvije marke, a u drugoj jednu KM. Skupština je donijela odluku da se parking po tim cijenama naplaćuje do kraja ove godine, ako se do tada ne osnuje javno preduzeće „BL Parking servis“ kojem će biti povjereno upravljanje parkinzima.

  • U Trebinju poginuo maloljetni suvozač, mladi vozač nije položio vozački ispit

    U Trebinju poginuo maloljetni suvozač, mladi vozač nije položio vozački ispit

    Sedamnaestogodišnjak je poginuo juče 14. decembra u saobraćajnoj nesreći u Trebinju pri slijetanju automobila kojim je upravljao, D.G. (18) koji nije imao položen vozački ispit.

    Tragedija se desila oko 16.10 na regionalnom putu u mjestu Tuli u Trebinju.

    Kako je saopšteno iz  Okružnog javnog tužilaštva u Trebinju, dežurni tužilac je rukovodio uviđajem lica mjesta.

    Iz tužilaštva je pojašnjeno da je u nesreći učestvovao putnički automobil pežo kojim je upravljao D.G. (18), a u kojem su se nalazili maloljetni suvozač (17) i A.V. (18).

    U nesreći je poginuo maljoljetnik a lakše povrede zadobili su A.V. i D.G.

    “Uviđajem je utvrđeno da se nezgoda dogodila na način da je vozač navedenog vozila, krećući se iz pravca Trebinja ka Herceg Novom, iz neutvrđenih razloga, izgubio kontrolu nad vozilom, nakon čega je došlo do silaska vozila sa kolovoza i prevrtanja istog. Vozač navedenog vozila nije posjedovao položen vozački ispit, a izvršenim alkotestiranjem nije utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu”, rekli su iz Tužilaštva.

    Dežurni tužilac je naredio preduzimanje svih potrebnih mjera i radnji na utvrđivanju okolnosti saobraćajne nezgode, a naređena je i obdukcija tijela nastradalog maloljetnog lica.

    U Zvorniku povrijeđene dvije osobe

    Osim ove nesreće, dvije osobe teško su povrijeđene u saobraćajnim nezgodanima koje su se desile tokom vikenda na području Zvornika, a jedna od njih je pješak koji je bio pijan, saopšteno je iz Policijske uprave Zvornik.

    Kako se navodi, pješak  A,M. iz Zvornika teško je povrijeđen je u nedjelju naveče kada je na njega naletio “pasat” u mjestu Jadran kod Zvornika.

    Iz policije saopšteno da se nezgoda desila oko 17.30  na magistralnom putu Zvornik- Tuzla.

    “U saobraćajnoj nezgodi je učestvovalo vozilo pasat kojim je upravljalo lice  D.Ć. iz Osmaka i pješak A.M. sa područja grada Zvornik. Povrijeđeni pješak je radi ukazivanja ljekarske pomoći prevezen u  Dom zdravlja Zvornik, gdje su mu od strane dežurnog doktora konstatovane teške tjelesne povrede. Izvršenim alkotestiranjem kod pješaka utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u količini od 1,41 g/kg “, piše u saopštenju policije.

    Istog dana u mjestu Oraovac povrijeđen je vozač motokultivatora  V.T. iz Zvornika u sudaru s audijem kojim je upravljao M.M.

    ” Lice V.T. koje je u saobraćajnoj nezgodi zadobilo povrede, prevezeno je u Dom zdravlja Zvornik, gdje su mu od strane dežurnog doktora konstatovane teške tjelesen povrede. Policijski službenici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Zvornik su izvršili uviđaj saobraćajne nezgode. O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini. U toku je rad na dokumentovanju saobraćajne nezgode”, dodaje se u saopštenju policije.

  • Hoće li Lidl u BiH pritisnuti konkurenciju?

    Hoće li Lidl u BiH pritisnuti konkurenciju?

    Hoće li dolazak njemačkog trgovinskog lanca Lidl na tržište BiH donijeti i niže cijene i mogu li se zajedno sa tim očekivati i niže cijene kod konkurencije?

    Vlada posebno ushićenje u BiH zbog dolaska Lidl-a na naše tržište. Gotovo kao da će sve biti džaba. Lokacije i objekti ovog njemačkog trgovinskog lanca prate se gotovo kao i utakmice reprezentacije. Sa ekonomistima smo razgovarali o efektu na tržištu koji će izazvati, ali i samim koracima koje prate dolazak takvog lanca na novo tržište.

    Jedno je sigurno smatraju naši sagovornici, Lidl će na tržište BiH doći sa svojim proizvodima i sa dosta nižim cijenama.

    “Svakako da će Lidl da krene sa strategijom niskih cijena. To je uostalom strategija koju je on primjenjivao u susjednim zemljama. Vidjeli smo u Hrvatskoj i Srbiji, a boravio sam u Rumuniji gdje su koristili istu strategiju. Mogu da ponude niže cijene od cijena naših proizvoda zahvaljujući količinama koje su enormne, a cijena tih proizvoda je niska”, kaže profesor ekonomije i dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo.

    On smatra da će Lidl na našem tržištu ponuditi ipak proizvode lošijeg kvaliteta.

    “Ono što će oni nuditi na ovim tržištima su najnižeg kvaliteta. U Lidl-u u Njemačkoj možete naći i skuplje proizvode koji su cjenovno povoljni kada posmatrate kroz prizmu cijena-kvalitet. Međutim, oni se u zemljama Istočne Evrope baziraju na nuđenju ekstremno niskih cijena i ne toliko niskog kvaliteta, ali većina tih proizvoda nisu ništa kvalitetniji od naših domaćih proizvoda, ali su jeftiniji”, kaže Đogo.

     

    Profesor na ekonomskom fakultetu Goran Radivojac kaže za ATV da Lidl dolazi sa niskim cijenama, ali je pitanje koliko će se to dugo zadržati.

    “Kako će se Lidl provesti na našem tržištu ostaje da se vide. Ono što potrošači već znaju, oni u startu idu sa dosta nižim diskontnim cijenama u odnosu na ostale lance. Dugoročno je to teško izdržati, uz uvažavanje njihovog finansijskog potencijala. Dakle, to je trgovinski lanac iz Njemačke koji je do sada u BiH uložio preko 100 miliona KM. Za njih možemo reći da novac nije problem. U kratkom roku će biti ‘rata’, ali u dugom roku to će morati tržišno pozicionirati i na nekim drugim mehanizmima ne samo po cjenovnoj konkurentnosti”, kaže Radivojac.

    Visoke cijene anomalija, preko “ekstremno niskih” do kupaca u BiH

    Vjerovatno je da će Lidl na tržište BiH doći sa “ekstremno niskim cijenama”. To bi ujedno moglo da ugrozi konkurenciju koja nema mehanizme da se zaštiti na tržištu. Sa druge strane, visoke cijene su ponekada teško objašnjive anomalije.

    “S obzirom na veličinu, oni se mogu odlučiti na strategiju ekstremno niskih cijena kako bi stekao dominantnu tržišnu poziciju. To bi u drugim zemljama povuklo antidamping politiku gdje domaći trgovinski lanci mogu da se žale domaćim vlastima, a oni eventualno Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, da cijene koje se nude na nekom tržištu su ispod cijene koštanja. Situacija u BiH je takva da mi niti imamo adekvatan antidamping zakon niti smo članica Svjetske trgovinskoj organizacije. Moguće je da ne krenu sa nešto višim cijenama nego u okolnim zemljama, možda čak ponude i nešto niže. Imaju prednost što je PDV u BiH niži nego u Hrvatskoj gdje je PDV 25 odsto i još tri odsto poreza na promet. Kod nas je 17 odsto. To ostavlja određenu marginu da proizvodi u BiH budu ako ništa iste cijene kao u Hrvatskoj. Kladio bih se na to da su svjesni kupovne moći. Kada uzmete prosječnu platu u Hrvatskoj i u BiH, jasno je da je naša kupovna moć niža. Polazeći od te pretpostavke ići će na niže ili na iste cijene kao u Hrvatskoj i Srbiji”, kaže Đogo za ATV.

    Govoreći o cijenama, profesor Radivojac smatra da su veće cijene tržišna anomalija i teško racionalno objašnjive.

    “Veće cijene su tržišna anomalija. Kada geografski posmatramo Evropu, imamo tržišnu anomaliju, što bi se reklo, što južnije to tužnije. Na jugu Evrope su veće cijene od cijena na sjeveru. Ne možemo to toliko pravdati transakcionim troškovima jer su Beč ili Grac mnogo bliži Banjaluci nego što im je Hamburg na sjeveru Njemačke. Naročito kada je povrće u pitanju. Povrće se vozi sa juga na sjever, oni bi trebalo da imaju skuplje povrće nego mi. Ima tu dosta anomalija. Kada krenemo od Austrije, pa dole prema jugu, BiH, Srbija, Makedonija, Albanija, kako prelazimo iz jedne zemlje u drugu imamo veće cijene. Da li je to zapravo korištenje pozicije velikih dobavljača gdje oni ostvaruju ekstra profit pravdajući to transakcionim troškovima ili je nešto drugo u pitanju, a tiče se logistike, ni meni nije jasno. Ne mogu racionalizovati to objašnjenje”.

    Radivojac smatra da nema velike razlike između tih tržišta koja bi opravdala tako velike transakcione troškove.

    Konkurencija i “doček dobrodošlice”

    Može li Lidl svojim načinom poslovanja primorati konkurenciju u BiH da spusti cijene ili će ih “istjerati” iz igre, razmišljanja su podijeljena. Jedno je sigurno – konkurencija kao takva je dobra.

    “Veći će tu uticaj imati ‘doček dobrodošlice’ od naših domaćih u Banjaluci, Tropika, Binga, nije to bezazlena konkurencija za Lidl. Oni su već stvorili određene navike našim potrošačima. Možemo reći da imamo tu vrstu maloprodajne usluge na prilično visokom nivou. Ono što će Lidl u potpunosti devastirati su ovi mali trgovci. Oni to ne mogu izdržati, pretvorićemo se model društva kakvo imamo u Evropi, dakle funkcionisaće samo veliki trgovački lanci. Ne vidim Lidl kao vodeći trgovački lanac u BiH da bi njega moraju da prate. Tu će doći do “rata” cijenama. Naši trgovački lanci su takođe hiperlikvidni kao i Lidl. I oni imaju svoje dobavljače i sa njima organizuju akcije. Više će Lidl biti izložen izazovu da stekne povjerenje kupaca, nego što će on diktirati tempo postojećim trgovačkim lancima”, kaže Radivojac.

    Lidl je dobar kao konkurencija domaćim trgovinskim lancima, ali ako bi uspio da uguši domaću proizvodnju to bi bilo veoma loše.

    “To je pojava koja je ekonomski pozitivna, to je konkurencija. Kod nas su trgovinski lanci, barem do sada, imali olgopolsku tržišnu poziciju. U principu 3-4 trgovinska lanca su držala, rekao bih 90 odsto tržišta. Sve su to bili lanci sa sjedištem u BiH što je pružalo mogućnost da između sebe bude prisutna jedna vrsta tajnog dogovora. Sada kada imate igrače sa strane, iz EU, koji vjerovatno nema potrebu da se sa trgovinskim lancima dogovara oko politike cijena, to će svakako natjerati domaće trgovinske lance da više igraju trgovinsku igru nego da se međusobno dogovaraju. To je pozitivno. Ta situacija ako bi dovela do toga da se domaći trgovinski lanci uguše, a da ostane Lidl dominantan, to bi bilo loše po ekonomiju BiH. Kada sam bio u Rumuniji, tamo skoro da nema nijedan rumunski trgovinski lanac, uglavnom su to njemački lanci. Izgubili su tu borbu da njihov domaći trgovinski lanac pokrije njihovo tržište. Mi smo ovdje u regionu imali borbu u kojoj je opet Republika Srpska i BiH kasnila, a to je borba da se kroz trgovinske lance poveća izvoz domaćih proizvoda. To je ono što su Slovenci uradili prvo sa Merkatorom, Hrvati sa Konzumom ili Agrokorom, a Srbija sa Deltom. To su bili projekti podržani od strane države koji su se širili iz matične zemlje u region i nosili novi kanal za plasman domaćih proizvoda u prostor nekadašnje zajedničke države. Tu je BiH drastično zakasnila, naši trgovinski lanci su tek nedavno uspjeli da pokriju domaće tržište”, smatra Đogo.

    Situacija u Srbiji drugačija

    Može li ponašanje Lidla u BiH biti identično kao u Srbiji, pitali smo Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva.

    “Lidl je ovde došao sa novim brendovima i novim cenama, koje jesu bile osetno niže u startu. To ipak nije povuklo druge trgovinske lance da spuste svoje cene, već je Lidl podigao svoje, ne bi li se njima približio, a opet bio nešto jeftiniji. Dakle, potrošači u Srbiji jesu dobili neznatnu korist dolaskom Lidla, ali ne onako kako se to očekivalo i kako izgleda kada poredimo cene istih proizvoda u Lidlu u Srbiji i zemljama regiona, čak i Nemačke. U ovom trenutku, neka gruba procena je da je Lidl povoljniji od drugih (tu mislim na ove velike, a ima manjih koji su jeftiniji), za oko 5 do maksimalno 10 odsto”, kažu iz Efektive.

    Može li ponašanje Lidla u BiH biti identično kao u Srbiji, pitali smo Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva.

    “Lidl je ovde došao sa novim brendovima i novim cenama, koje jesu bile osetno niže u startu. To ipak nije povuklo druge trgovinske lance da spuste svoje cene, već je Lidl podigao svoje, ne bi li se njima približio, a opet bio nešto jeftiniji. Dakle, potrošači u Srbiji jesu dobili neznatnu korist dolaskom Lidla, ali ne onako kako se to očekivalo i kako izgleda kada poredimo cene istih proizvoda u Lidlu u Srbiji i zemljama regiona, čak i Nemačke. U ovom trenutku, neka gruba procena je da je Lidl povoljniji od drugih (tu mislim na ove velike, a ima manjih koji su jeftiniji), za oko 5 do maksimalno 10 odsto”, kažu iz Efektive.

  • Koliko je u Republici Srpskoj rođeno djece prošle godine?

    Koliko je u Republici Srpskoj rođeno djece prošle godine?

    U Republici Srpskoj prošle godine rođeno je 9.227 djece, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku.

    “Od ukupnog broja novorođenih, 4.732 su dječaci, dok je 4.495 djevojčica”, kazali su iz Zavoda, dodajući da je u porodilištima tokom prošle godine radilo 110 doktora i specijalista.

    Prema istim podacima, u porodilištima su bile zaposlene 122 medicinske sestre, dok je ukupan broj bolničkih kreveta iznosio 391.

  • Јavno tužilaštvo podiglo optužni prijedlog protiv Selakovića i još tri osobe u slučaju Generalštab

    Јavno tužilaštvo podiglo optužni prijedlog protiv Selakovića i još tri osobe u slučaju Generalštab

    Јavno tužilaštvo za organizovani kriminal (ЈTOK) podiglo je danas optužni prijedlog protiv ministra kulture Nikole Selakovića, sekretarke Ministarstva kulture Slavice Јelače, v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića i v.d. direktora Zavoda za zaštitu spomenka kulture grada Beograda Aleksandra Ivanovića, a u vezi sa, kako je navedeno, nezakonitostima prilikom ukidanja svojstva kulturnog dobra nad zgradama “Generalštaba”.

    U saopštenju ЈTOK-a navedeno je da se osumnjičenima stavlja na teret da su izvršili dva krivična djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 359 stav 1 i falsifikovanje službene isprave iz čl. 357 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika.

    – Јavno tužilaštvo za organizovani kriminal nastavlja sa preduzimanjem radnji u cilju utvrđivanja da li se u radnjama još nekih lica stiču obilježja krivičnog djela – dodaje se u saopštenju.

    Selaković je 4. decembra saslušan u ЈTOK u slučaju “Generalštab”, a poslije saslušanja je izjavio da je ЈTOK uzurpirao dio državnog sistema i da je to što radi ЈTOK razaranje onoga u srpskom društvu što je legalno, zakonito i ustavno.

    Dodao je da oni pokušavaju da na nezakonit, nelegalan način, krijući se iza nadležnosti koje im je dao zakon, ruše vlast.

    Selakovićev advokat Vladimir Đukanović tada je rekao da je od tužilaštva tražio da obustavi ovaj postupak, jer je, kako je istakao, donijet novi zakon u Skupštini kojim je odluka iz 2005. godine o proglašenju zgrade Generalštaba za kulturno dobro proglašena ništavom.