VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ovo je sve što bi trebalo da dobije Ukrajina

    Ovo je sve što bi trebalo da dobije Ukrajina

    Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i evropski partneri su se tokom pregovora koji se danas održavaju u Berlinu dogovorili o parametrima za postizanje mira u Ukrajini, prenosi ukrajinska agencija Ukrinform, pozivajući se na saopštenje evropskih lidera.

    Ovi parametri uključuju bezbednosne garancije kao što su razvoj ukrajinskih oružanih snaga, moguće raspoređivanje mirovnih snaga radi obezbeđivanja bezbednosti vazdušnog i pomorskog prostora, praćenje režima prekida vatre i druge mere.

    Parametri dogovora objavljeni su u zajedničkoj izjavi nemačkog kancelara Fridriha Merca, finskog predsednika Aleksandra Stuba, francuskog predsednika Emanuela Makrona, premijera Kira Starmera iz Ujedinjenog Kraljevstva, Mete Frederiksen iz Danske, italijanske premijerke Đorđe Meloni, Jonasa Gara Sterea iz Norveške, Donalda Tuska iz Poljske, Dika Shofa iz Holandije i Ulfa Kristersona iz Švedske, kao i predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i predsednika Evropskog saveta Antonija Košte, prenosi Ukrinform.

    I američki i evropski lideri obavezali su se da će sarađivati kako bi obezbedili snažne bezbednosne garancije i mere podrške ekonomskom oporavku Ukrajine u kontekstu sporazuma o okončanju rata. To bi uključivalo obaveze za:

    Pružanje održive i značajne podrške Ukrajini u izgradnji njenih oružanih snaga, koje bi trebalo da ostanu na mirnodopskom nivou od 800.000 ljudi kako bi bile u stanju da odvrate sukob i brane teritoriju Ukrajine;
    “Multinacionalne snage Ukrajine” predvođene Evropom, sastavljene od doprinosa zemalja koje to žele u okviru Koalicije voljnih i podržane od strane SAD. One će pomoći u obnovi ukrajinskih snaga, obezbeđivanju ukrajinskog neba i podržavanju bezbednijih mora, uključujući i kroz delovanje unutar Ukrajine;
    Mehanizam za praćenje i verifikaciju prekida vatre pod vođstvom SAD, uz međunarodno učešće, radi ranog upozoravanja na svaki budući napad i pripisivanja i reagovanja na sva kršenja, zajedno sa mehanizmom za dekonflikt za rad na međusobnim deeskalatornim akcijama koje se mogu preduzeti u korist svih strana;
    Pravno obavezujuća stavka, podložna nacionalnim procedurama, da se preduzmu mere za obnavljanje mira i bezbednosti u slučaju budućeg oružanog napada. Ove mere mogu uključivati oružane snage, obaveštajnu i logističku pomoć, ekonomske i diplomatske akcije;
    Dogovoreno je ulaganje u budući prosperitet Ukrajine, uključujući obezbeđivanje značajnih resursa za oporavak i obnovu, obostrano korisne trgovinske sporazume i uzimanje u obzir potrebe da Rusija nadoknadi Ukrajini pričinjenu štetu. U tom smislu, ruska suverena imovina u Evropskoj uniji bi bila imobilisana;
    Takođe je naznačeno da će biti podržano pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji.

    Zvaničnik je takođe rekao da sporazum o kojem se raspravlja u Berlinu uključuje “veoma jake” američke bezbednosne garancije za Ukrajinu, po uzoru na pakt o međusobnoj odbrani NATO-a, kao i “moćno odvraćanje” putem američkog oružja. Sjedinjene Države očekuju da će Rusija odobriti sporazum.

    Zelenski je ranije danas, tokom konferencije za medije sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, izjavio da za sada nema nikakvih napredaka u vidu teritorijalnih ustupaka koje SAD i Rusija traže od Ukrajine.

    Američka strana je zahtevala da Ukrajina povuče svoje trupe iz Donjeckog regiona, ističući da Sjedinjene Američke Države vide pitanje teritorije kao centralni problem za Rusiju.

    Prethodno je Gardijan, pozivajući se na neimenovani diplomatski izvor, preneo da je stav američke delegacije tokom pregovora povodom Luganske i Donjecke oblasti ostao nepromenjen, odnosno da se od Kijeva zahteva da preda kontrolu nad tim oblastima Moskvi, kao jedan od uslova na koji Ukrajina mora da pristane.

    Američki predsednik Donald Tramp takođe planira da danas održi seriju telefonskih razgovora sa predsednikom Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima, koji će se fokusirati na pregovoro o Ukrajini, prenosi nemački list Velt, pozivajući se na visokog američkog zvaničnika.

  • Fico: Pozvan sam na sastanak sa Trampom u SAD

    Fico: Pozvan sam na sastanak sa Trampom u SAD

    Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je slovačkog premijera Roberta Fica da posjeti Sjedinjenje Američke Države sredinom 2026. godine kako bi potpisali sporazum o saradnji dvije zemlje u oblasti nuklearne energije i dodao da je Slovačka poštovana zemlja zbog “suverene spoljne politike”, saopštio je danas Fico.

    – Čast mi je što mi je specijalni izaslanik američkog predskednika uručio pismeni poziv za posketu SAD i sastanak sa Trampom. Želimo zajednički da podržimo potpisivanje međuvladinog sporazuma između Slovačke i SAD o saradnji u nuklearnoj energiji i razmijenimo mišljenja o najaktuelnijim svjetskim temama – naveo je Fico u objavi na Fejsbuku.

    Slovački premijer je precizirao da će vremenski okvir posjete biti obilježavanje 250. godišnjice nezavisnosti SAD i održavanje Svjetskog prvenstva u fudbalu.

    – Suverena spoljna politika usmjerena ka sve četiri strane svijeta donosi svoje rezultate. Poštovani smo, dobijamo investicione ponude, a svjetski lideri nas ne izbjegavaju – istakao je Fico.

  • Zelenski nakon sastanka sa Mercom: Teritorijalno pitanje centralno i bolno

    Zelenski nakon sastanka sa Mercom: Teritorijalno pitanje centralno i bolno

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u danas, 15.decembra, da pitanje teritorije i dalje ostaje “izuzetno bolno pitanje” za Ukrajinu, nakon razgovora s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom (Friedrich Merz), dok Kijev nastavlja pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim partnerima o mogućem putu ka okončanju rata, javlja Anadolija.

    SAD nude snažne bezbjednosne garancije Ukrajini
    Govoreći nakon sastanka u Berlinu, Zelenski je rekao da je Ukrajina tokom dugih razgovora s američkom delegacijom, koju su predvodili specijalni izaslanik Stiv Vitkof (Steve Witkoff) i Džared Kušner (Jared Kushner), nezvanični savjetnik predsjednika Donalda Trampa, jasno iznijela svoj stav, naglasivši da se u svakom mogućem sporazumu moraju poštovati pozicije Kijeva.

    “Pa, imali smo malo tehničkih poteškoća s prevođenjem. Ali, kako bih odgovorio na to pitanje, želim reći da imamo veliko poštovanje prema američkoj delegaciji. Nemam osjećaj da su SAD nešto zahtijevale od nas, SAD vidim kao strateškog partnera”, rekao je Zelenski.

    ” A što se tiče pitanja teritorijalnih ustupaka Rusiji, naravno. Mislim, veoma dobro znam kakvi su ruski zahtjevi i, očigledno, nisam mogao ništa zahtijevati od američke delegacije. Samo sam specijalnim izaslanicima prenio naš stav i zamolio ih da ga proslijede ruskoj strani”, dodao je.

    Osjetljivo pitanje
    Zelenski je rekao da teritorijalno pitanje ostaje ključno i duboko osjetljivo za Ukrajinu.

    “Pitanje teritorije za nas je izuzetno bolno”, kazao je, napominjući da, iako Rusija ima svoje zahtjeve, stav Ukrajine ostaje “veoma jasan” i da se mora poštovati u svakom mogućem sporazumu.

    Zelenski Njemačku opisao kao jednog od ključnih saveznika Ukrajine
    Zelenski se zahvalio kancelaru Mercu na bliskoj koordinaciji, ističući da bezbjednosne garancije ostaju centralni element pregovora.

    “Bezbjednosne garancije moraju postojati i moraju funkcionisati, prije svega za Ukrajinu, ali i u interesu Evrope – rekao je Zelenski.

    Nastavak razgovora
    Potvrdio je da su razgovori s američkim timom trajali više sati tokom dva dana i da se i dalje nastavljaju, ocijenivši pregovore kao “vrlo utemeljene na činjenicama”.

    Zelenski je rekao da se očekuje da Vašington predloži moguće korake kako bi se došlo do konsenzusa, dok je Ukrajina spremna nastaviti raditi “pošteno i konstruktivno”.

    Ukrajinski predsjednik je takođe ukazao na saradnju s Njemačkom u oblastima obnove, energetike, protivvazdušne odbrane i odbrambene industrije, uključujući proizvodnju dronova, naglasivši da će zajednički projekti ojačati i Ukrajinu i Evropu.

  • Blagojević kaže da je pojam “državna imovina” isfabrikovao Ustavni sud BiH

    Blagojević kaže da je pojam “državna imovina” isfabrikovao Ustavni sud BiH

    Pojam “državna imovina BiH” isfabrikovao je Ustavni sud BiH svojim neustavnim odlukama. Sve one počinju odlukom broj U-1/11 od 13.7.2012. godine.

    Rekao je ovo, u autorskom tekstu za BN, profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

    Prema njegovim riječima u toj odluci Ustavni sud BiH je najprije konstatovao ono što može konstatovati svaki pažljivi čitalac Ustava BiH, a to je, kako stoji u stavu 63. navedene odluke tog suda, da: “Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži nijednu odredbu koja se odnosi na državnu imovinu”.

    – Kada se konstatuje ova istina, onda iz nje kao jedini ispravan zaključak proizlazi da ne postoji državna imovina BiH i da BiH nema ustavnu nadležnost da donosi zakone o tome. A takve odredbe nema u Ustavu BiH niti je moglo biti zato što je najprije Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN broj 942, od 23.9.1994. godine, taj organ odobrio podjelu teritorije između Republike Srpske i Federacije BiH, tako da Republici Srpskoj pripada 49% teritorije u BiH, a Federaciji BiH 51% – naveo je on.

    Blagojević je dodao da je na osnovu te rezolucije Savjeta bezbjednosti UN zaključen je Aneks 2 Dejtonskog sporazuma, o razgraničenju između Republike Srpske i Federacije BiH, tako da je i tim međunarodnim ugovorom propisano da Republici Srpskoj pripada, to jest da je njeno, 49% teritorije, što znači da su njene sve javne nepokretnosti na toj teritoriji (zemljište, šume, rijeke, jezera), kao i mineralne sirovine i druga prirodna bogatstva pod zemljom.

    – Time su istovremeno prestali da važe i svi propisi bivše Socijalističke Republike BiH i prava koja su iz tih propisa proizlazila za bivšu SR BiH, jer kada se donesu pravni propisi u vidu Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN broj 942 i Aneksa 2 Dejtonskog sporazuma o teritorijalnoj podjeli i razgraničenju između Republike Srpske i Federacije BiH, oni znače prestanak ranijih propisa bivše SR BiH o pitanjima državne imovine i prava koja je po osnovu tih propisa, kojih više nema, imala bivša BiH – istakao je Blagojević.

    Naglasio je da zato Ustav BiH ne sadrži nijednu odredbu o tzv. državnoj imovini.

    Uprkos tome, Ustavni sud BiH u odluci broj U-1/11 u stavu 73. iste odluke fabrikuje svoj pojam “državna imovina” rekavši u tom stavu da: “Državna imovina reflektuje državnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i čini integralni dio ustavnih karakteristika i ovlaštenja države”.

    – Ovako isfabrikovana rečenica Ustavnog suda BiH, kakve nema ni u jednom dijelu Ustava BiH, je po svojim pravnim osobinama jedan normativni iskaz, tj. jedna norma koju je stvorio Ustavni sud BiH, suprotno Ustavu BiH, Rezoluciji broj 942 Savjeta bezbjednosti UN i Aneksu 2 Dejtonskog sporazuma.

    I na osnovu te svoje neustavne “norme”, a ne onoga što piše u Ustavu BiH, Ustavni sud BiH je neustavno presudio ne samo u predmetu broj U-1/11, već i u svim kasnijim predmetima sve do danas, neustavno tvrdivši da postoji tzv. državna imovina BiH i da BiH navodno ima ustavnu nadležnost da donosi zakone o tome – objasnio je Blagojević.

    Dodao je da iz tih razloga Republika Srpska nikako ne može i ne smije prihvatiti odluke tog suda o navedenom pitanju,  jer je svakom od tih odluka grubo povrijeđen Ustav BiH. Osim toga, Republika Srpska to ne smije učiniti i zato što svaka od tih odluka vodi u njen nestanak.

    Naveo je nekoliko primjera koji to potvrđuju.

    Ako bi se prihvatile neustavne odluke Ustavnog suda BiH o tome, to bi značilo da postoji tzv. državna imovina BiH, iako njeno postojanje nije propisano nijednom odredbom Ustava BiH.

    – A onda bi prihvatanje tog neustavnog pojma dalje vodilo u donošenje zakona na nivou BiH o tzv. državnoj imovini, koji bi uspostavio državnu imovinu, odnosno svojinu BiH, čime bi Republika Srpska prestala biti titular tog prava.

    I na kraju, Republika Srpska ne bi na taj neustavan način izgubila samo svojinu, već i suštinske ustavne nadležnosti koje je čine republikom, a ne mjesnom zajednicom – naveo je on.

    Objasnio je da bi na navedeni način Republici Srpskoj prestalo pravo da donosi zakone o geološkim istraživanjima, o rudarstvu, o šumama, o vodama, o stvarnim pravima, o uređenju prostora i građenju, i brojne druge zakone, pošto zakone o svemu tome može da donosi samo onaj kome pripadaju te nepokretnosti i prostor.

    – Zato će, dakle, neustavno fabrikovanje tzv državne imovine BiH od strane Ustavnog suda BiH, i domaćih i međunarodnih snaga u njegovoj pozadini, za Republiku Srpsku značiti ne samo gubitak njene imovine nego i njen nestanak – naglasio je Milan Blagojević.

  • Stevandić sa ambasadorom Francuske: Sa Republikom Srpskom mora razgovarati putem njenih predstavnika

    Stevandić sa ambasadorom Francuske: Sa Republikom Srpskom mora razgovarati putem njenih predstavnika

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je na sastanku sa ambasadorom Francuske u BiH Fransoom Delmasom da Republika Srpska neće odustati od svojih ustavnih ovlaštenja, što uključuje i njenu imovinu, te da nema interes da nameće političke odluke drugim konstitutivnim narodima.
    Stevandić je upozorio na izuzetno štetno miješanje aktera izvan BiH u njena unutrašnja politička pitanja i zauzimanje jedne strane, ocijenivši da takvi postupci direktno narušavaju stabilnost, saopšteno je iz Narodne skupštine Srpske.

    Na sastanku u Banjaluci Stevandić i Delmas razgovarali su danas o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH.

    Stevandić je naglasio da Republika Srpska ne stvara krize i sukobe, već dosljedno insistira na dijalogu i očuvanju institucionalnog balansa koji neće biti na njenu štetu.

    On je dodao da se sa Republikom Srpskom mora razgovarati putem njenih predstavnika, a ne govoriti o njoj kao o objektu, te da Republika Srpska odgovorno i dosljedno štiti svoju ustavnopravnu poziciju u skladu sa Ustavom BiH.

    Stevandić je rekao da se sve aktivnosti institucija Republike Srpske realizuju u suštinskoj usaglašenosti Ustava BiH i Ustava Republike Srpske, uz puno poštovanje ustavnih nadležnosti.

    Govoreći o ekonomskim temama, Stevandić je naveo da Republika Srpska raspolaže značajnim investicionim potencijalom, ali da je često izložena diskriminaciji kroz političke blokade i ucjene, koje su direktna posljedica političkog zauzimanja jedne strane u BiH, što negativno utiče na njen ekonomski razvoj.

  • CIK utvrdio rezultate izbora: Karan predsjednik Republike Srpske

    CIK utvrdio rezultate izbora: Karan predsjednik Republike Srpske

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine utvrdila je rezultate prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske na kojima je pobijedio Siniša Karan, kandidat SNSD-a.

    Na sjednici CIK-a rečeno je da su se stekli uslovi za utvrđivanje rezultata izbora. Nakon donošenja ove odluke može se podnijeti zahtjev za ponovno brojanje glasačkih listića u roku od 72 sata od dana objavljivanja rezultata kao i prigovor na tačnost objavljenih rezultata u roku od 24 sata.

    Odluka o utvrđivanju rezultata izbora biće objavljena danas u 17 časova. Ipak ova odluka nije konačna i vjerovatno će uslijediti proces podnošenja žalbi.

    “Na osnovu dosad izbrojanih glasova utvrdićemo rezultate kako bismo otvorili mogućnost da politički subjetki i sve druge skupine koje su propisane zakonom mogu podnositi zahtjeve za ponovna prebrojavanja”, rekao je Željko Bakalar, član CIK-a.

    Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a rekla je da će teška srca podržati odluku CIK-a o utvrđivanju rezultata izbora te da će to uraditi samo iz razloga kako bi se nesmetano nastavio izborni proces i omogućilo podnošenja prigovora za ponovno brojanje.

    Ona je rekla da je osnovu osnovu izvještaja kontorle izbornih rezultata  na 76 biračkih mjesta bilo situacija da je na jednom mjesto kandidatu dodano 309 glasova, jednom oduzeto 110.

    “Ono što je evidentno jeste da je bilo nepravilnosti u postupku brojanja glasova”, rekla je Bjelica Prutina.

  • Čović: Vrijeme je da lideri naroda sjednu i prekinu vanjska nametanja

    Čović: Vrijeme je da lideri naroda sjednu i prekinu vanjska nametanja

    Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je danas da je potrebno hitno pokrenuti pregovore lidera tri konstitutivna naroda o budućnosti Bosne i Hercegovine, ističući da zemlja ovako ne može funkcionisati. Čović je poručio da legitimni predstavnici Hrvata, Bošnjaka i Srba moraju sjediti za stolom i dogovoriti se kako bi se spriječilo nametanje rješenja spolja.

    „Dobro bi bilo da budemo mudri i odvažni, da imamo odgovornost za BiH i što prije pokrenemo te procese. Vrijeme je da izađemo iz ove patnje“, rekao je Čović, dodajući da građanska i unitarna BiH nikada neće moći funkcionisati, što se, kako je naveo, najbolje vidjelo kroz nedavni prijedlog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

    Čović je naglasio da će Hrvati nastojati kroz novi Izborni zakon BiH osigurati legitimno predstavljanje svog naroda, te da je važno da tri konstitutivna naroda budu zastupljena od strane legitimnih predstavnika kako bi BiH funkcionisala kao moderna evropska država.

    Pored političkog djelovanja, Čović je najavio da će hrvatski poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH i federalnom Parlamentu pokrenuti pitanje projekta „Gornji horizonti“. On je istakao da ovaj hidroenergetski sistem, koji uključuje HE „Dabar“, HE „Bileća“ i HE „Nevesinje“, predstavlja ključni infrastrukturni projekat s regionalnim značajem i da se mora riješiti na način koji će koristiti svim stanovnicima ovog područja, uz očuvanje ravnoteže prirodnih resursa.

    „Postoji direktna povezanost Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH i to je dovoljan signal da moramo riješiti ovaj problem. Moraćemo zajedno dogovoriti kako da dijelimo to dobro na korist svakog žitelja na ovim prostorima“, poručio je Čović.

    U oktobru je probijen dovodni tunel Nevesinje-Dabarsko polje, najveći i najzahtjevniji objekat budućeg hidroenergetskog sistema HE „Dabar“, koji pripada sistemu „Gornji horizonti“. Vrijednost ugovora o izgradnji tunela i pratećih objekata iznosi 224 miliona evra i obuhvata branu Pošćenje, nasipe na Nevesinjskom platou, samu hidroelektranu i odvodni kanal kroz Dabarsko polje.

  • Pojeftinilo gorivo u Republici Srpskoj

    Pojeftinilo gorivo u Republici Srpskoj

    Cijena goriva na pumpama u Republici Srpskoj u proteklim danima su pale za pet feniniga po litri, kazao je za “Nezavisne novine”, Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    Kako je istakao, cijene dizela, ali i benzina na pumpama u Banjaluci kreću se od 2,34 do 2,39 KM po litru, te dodaje da je, u poređenju s cijenama od prije sedam dana, pad za pet feninga.

    Podsjetimo, prema aktuelnim podacima sa svjetske berze cijena sirove nafte je porasla na 57,553 dolara, a cijena nafte Brent na 61,520 dolara.

  • Budimir: Ne postoji kazna koja će nam vratiti Radenka Bašića

    Budimir: Ne postoji kazna koja će nam vratiti Radenka Bašića

    Ne postoji kazna koja će nam vratiti u život Radenka Bašića, niti dati adekvatnu satisfakciju za njegovo brutalno ubistvo i gubitak velikog čovjeka, profesionalca i policajca i zaštitnika pravde i zakona u svakom smislu te riječi, poručio je danas ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir nakon izricanja presude za Bašićevo ubistvo.

    Kako je naveo, ipak je jako bitno da izvršioci i nalogodavci njegove likvidacije dobiju maksimalnu sankciju koju zaslužuju, što će nadam se dobiti u drugostepenom postupku.

    On je istakao da su policijski službenici danas širom Republike Srpske, od Novog Grada, Prijedora, Petrova, Vlasenice, Višegrada, Istočnog Sarajeva do Trebinja pokazali solidarnost, iščekujući presudu ubicama njihovog kolege.

    “Ponosan sam na sve pripadnike MUP-a i njihov gest. Niko od nas nije zaboravio to martovsko jutro kada je Radenko Bašić ubijen i vjerujem da taj događaj nije ostavio ravnodušnim nijednog građanina. Zato i presuda izvršiocima mora biti adekvatna, jer udar na policiju je udar na državu”, rekao je ministar Budimir.

    Inače, Sud BiH osudio je danas Dalibora Railića zvanog Dugi na 29 godina i Aleksandra Miljatovića na 34 godine zatvora zbog ubistva načelnika Sektora kriminalističke policije PU Prijedor Radenka Bašića koji je ubijen hicem u potiljak 21. marta 2022. godine u Prijedoru.

  • Usvajanje zakona o Trgovskoj gori izazvalo oštre reakcije u Republici Srpskoj

    Usvajanje zakona o Trgovskoj gori izazvalo oštre reakcije u Republici Srpskoj

    Današnje usvajanje Zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskom saboru izazvalo je oštre reakcije iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, uz ocjenu da se problem mora rješavati na međunarodnom nivou zbog mogućih prekograničnih posljedica.

    Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača ocijenio je da je riječ o još jednom, kako je naveo, „šamaru iz Hrvatske“ kada je u pitanju Trgovska gora. On je rekao da su institucije iz BiH do sada nastojale da objasne zbog čega je odabrana lokacija neadekvatna i opasna za opštine u slivu rijeke Une.

    „S druge strane, oni nas sve ovo vrijeme nisu uključivali ni u svoje planove, ni u rezultate istraživanja. Ne znamo šta im je sljedeći korak“, rekao je Drljača.

    Prema njegovim riječima, dalja objašnjavanja treba ostaviti po strani, jer je, kako tvrdi, u Hrvatskoj jasno na koji način je lokacija izabrana. On smatra da je krajnje vrijeme da se pitanje Trgovske gore rješava pred međunarodnim tijelima.

    „Ovo je problem koji će se morati rješavati na međunarodnom nivou, pred Komesarijatom Espo konvencije ili u sudskom postupku“, rekao je Drljača.

    Hrvatski sabor je danas većinski podržao Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, čime je ta lokacija, prema ocjenama kritičara, zakonski definisana kao mjesto za smještaj radioaktivnog i drugog opasnog otpada iz Hrvatske.

    Predsjednik Udruženja „Green Team“ iz Novog Grada Mario Crnković ocijenio je da je takav potez nekorektan i neprihvatljiv, jer se, kako je naveo, pod izgovorom potrebe Hrvatske za zbrinjavanjem otpada rizik prebacuje na susjednu državu.

    „Ovaj zakon isključivo i nedvosmisleno targetira lokaciju Trgovska gora za smještaj radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane, kao i drugih opasnih otpada sa teritorije cijele Hrvatske“, naveo je Crnković.

    On je istakao da usvajanje zakona po hitnoj proceduri i kroz lex specialis predstavlja jasan politički signal da je odluka o lokaciji donesena unaprijed, bez stvarne namjere da se proces vodi otvoreno i u skladu sa međunarodnim obavezama o prekograničnim uticajima na životnu sredinu i zdravlje ljudi.

    Crnković je podsjetio da su institucije BiH, entiteta, kantona, lokalnih zajednica, kao i stručna i naučna javnost, godinama upućivale upozorenja i protivljenja Republici Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, ignorisani su zaključci Vijeća ministara BiH, odluke entitetskih parlamenata i brojni akti lokalnih zajednica u regiji Trgovske gore.

    „Namjerno ili slučajno, javnost u Hrvatskoj nije upoznata sa činjenicom da je Bosna i Hercegovina usvojila gotovo deset rezolucija i deklaracija na lokalnim nivoima, upravo tamo gdje se nalazi primarno pogođeno stanovništvo“, naglasio je Crnković.

    On je dodao da su zanemareni i stavovi lokalnog stanovništva sa obje strane rijeke Une, koje nije imalo stvarnu mogućnost učešća u odlučivanju niti pravovremeno informisanje.

    „Bosna i Hercegovina nije imala ekonomske, niti energetske benefite od nuklearne energije, ali se sada dovodi u poziciju da snosi rizike zarad tuđih benefita“, rekao je Crnković.

    Na kraju je poručio da su odgovorni i dobrosusjedski odnosi neophodni objema državama, te da se ekološki izazovi ne mogu rješavati na račun zdravlja i sigurnosti stanovništva.