Autor: INFO

Na današnjoj hitnoj telefonskoj sjednici Savjeta ministara BiH, sazvanoj u 15 sati, ponovo nije usvojen Plan rasta iz Reformske agende.

Drugi krug glasanja nije donio rezultate. Osam ministara je glasalo za, dok dva – Srđan Amidžić i Staša Košarac, nisu ni glasali.

Rok za glasanje bio je do 19 sati.

Redovna sjednica Savjeta ministara, koja je juče odgođena, zakazana je za 1. oktobar, ali rok do kada vlast mora usvojiti Plan rasta ističe 30. septembra. Ako Plan ne bude usvojen, BiH prijeti gubitak dodatnih sredstava. Već je ranije došlo do smanjenja od deset odsto predviđenih sredstava zbog kašnjenja u dostavljanju dokumenta, pa sada iznose 976,6 miliona KM.

Posljednje dvije sjednice na kojima se glasalo o Planu rasta ministri iz SNSD-a su oborili. Staša Košarac glasao je protiv u prvom krugu prošle sedmice, dok su danas ministri iz SNSD-a u potpunosti odbili da učestvuju u radu sjednice, čime je srušen kvorum. Na ovaj način BiH sada prijeti gubitak dodatnih 108 miliona evra.

Podsjetimo, Delegacija Evropske unije nedavno je ponovo upozorila BiH da, ukoliko do kraja septembra ne bude dostavljen finalizovani program reformi, zemlja bi mogla ostati bez dodatnih sredstava iz Plana rasta.

Evropska komisija je u julu donijela odluku o umanjenju sredstava za BiH sa 1,085 milijardi evra na 976,6 miliona evra, što predstavlja umanjenje od 108,5 miliona evra. Vlasti BiH su 17. jula obaviještene da će uslijediti umanjenje dodatnih deset odsto ako finalizovani program reformi ne bude dostavljen do 30. septembra.

Takođe, EU podsjeća da finansiranje dostupno u okviru Plana rasta ističe krajem 2027. godine, pa sve reforme moraju biti sprovedene do tada, u skladu sa višegodišnjim finansijskim okvirom EU, koji ne može biti mijenjan.

Sudeći prema izjavama političkih aktera, izvjesno je da BiH neće ispuniti rok, te će EU dodatno smanjiti sredstva. Iako svi priznaju problem, ne postoji saglasnost oko odgovornosti.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, obratio se danas na glavnoj debati 80. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, naglašavajući važnost zaštite mira, ljudskih prava i jednakosti u svijetu.

„Polazeći od teme ovogodišnjeg zasjedanja ‘Bolje zajedno – 80 godina za mir, razvoj i ljudska prava’, u ime Bosne i Hercegovine čestitam Ujedinjenim nacijama na postignućima u održavanju globalnog mira, ali ističem da je mir u svijetu i dalje ugrožen“, rekao je Komšić.

Predsjedavajući Komšić upozorio je na sve češće zloupotrebe međunarodnog prava kroz primjenu sile za ostvarivanje političkih i ekonomskih interesa velikih sila. Posebno je istakao situaciju u Ukrajini, gdje se, kako je naveo, od te suverene države zahtijeva odricanje dijelova teritorije pod prijetnjom oružane sile, što je, kako je naglasio, u suprotnosti sa Povelјom UN-a.

„Ako se oružana sila koristi za prisilu da država izgubi dio teritorije, tu nema iskrene volje, već prisile, što je u suprotnosti s međunarodnim pravom“, rekao je Komšić.

On je osudio i nasilje nad palestinskim narodom u pojasu Gaze, upozoravajući na postojanje elemenata genocida, što je, prema njegovim riječima, neprihvatljivo i nedopustivo u savremenom svijetu.

„Ne postoji politički ili ekonomski interes koji može opravdati ovako visok stepen nasilja nad civilima“, istakao je Komšić.

Upozorio je i na trenutne probleme u demokratiji BiH, opisavši politički sistem ustanovljen Dejtonskim sporazumom kao „incidentni“, u kojem etnička pripadnost dominira nad osnovnim ljudskim pravima i demokratskim principima.

„Danas se suočavamo s ’embargom na demokratiju’, gdje politička manjina upravlja državom, dok međunarodni akteri to toleriraju“, rekao je Komšić.

Komšić je dodatno istakao globalne izazove: rastuće nejednakosti, klimatske promjene, migracijske krize i konflikte koji prijete stabilnosti regiona i svijeta.

„Suočavamo se s novim vrstama prijetnji – od hibridnih sukoba do manipulacije informacijama i ekonomskim pritiscima. Mir u savremenom svijetu više ne zavisi samo od prestanka ratnih dejstava, već i od principijelne zaštite ljudskih prava, vladavine prava i jednakosti svih država članica UN-a“, naglasio je Komšić.

Predsjedavajući Komšić pozvao je međunarodnu zajednicu na dosljednost i jednak pristup svima, bez razlike između velikih i malih, bogatih i siromašnih država.

„Mir i ljudska prava nisu privilegija – to je obaveza svih nas, trajna civilizacijska misija. Naša generacija mora ostaviti svijet boljim nego što je sada“, zaključio je Komšić.

Ko će 23. novembra biti glavni rivali u trci za predsjednika Republike Srpske, pitanje je koje dominira javnim raspravama, a trenutno se spominje devet imena iz redova dvije najveće političke partije – SNSD-a i SDS-a.

Nesporno je da će izbori biti održani, a isto tako je jasno da će vladajuća koalicija nastupiti sa zajedničkim kandidatom, i to onim koga predloži SNSD.

Iako u SNSD-u još ne žele da otkrivaju ko će biti njihov favorit, pravdajući se time da odluku najprije moraju donijeti lokalni odbori, u javnosti se već mjesecima spekuliše sa četiri imena. Kao potencijalni kandidati pominju se ministar naučno-tehnološkog razvoja i visokog obrazovanja Siniša Karan, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić i dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci Ranko Škrbić.

Ni u opoziciji situacija nije do kraja razjašnjena. Očekuje se da upravo SDS predloži kandidata iza koga bi stale i druge opozicione stranke. Glavni odbor SDS trebalo bi da zasjeda u nedjelju, kada će se donijeti odluka o nastupu na prijevremenim izborima i o tome ko će biti njihov kandidat.

Prema informacijama iz stranke, već su se pojavila određena imena. Pominju se gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, bivši predsjednik SDS Milan Miličević, aktuelni v.d. predsjednika Jovica Radulović, te delegat u Domu naroda PS BiH, Želimir Nešković. Kao moguć kandidat spominje se i profesor Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci, Branko Blanuša, blizak SDS-u.

Hoće li se u trku uključiti još neka partija ili eventualno nestranačka ličnost, trebalo bi da bude jasnije u narednim sedmicama, dok izborni rokovi već teku.

Politički subjekti mogu se prijaviti od 25. do 29. septembra, koalicije od 6. do 7. oktobra, dok je period za predaju kandidatura za predsjednika RS predviđen od 10. do 14. oktobra. Krajnji rok za prijavu glasanja iz inostranstva ističe 14. oktobra, a konačni birački spisak biće zaključen 3. novembra.

Određivanje biračkih mjesta predviđeno je do 8. novembra, a istog dana počinje i medijsko predstavljanje političkih subjekata.

Kada Estonija govori o separatizmu i nekoga za to optužuje, isto je kao i kada pijanac govori o štetnosti alkohola, napisao je na društvenoj mreži “X” Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat, komentarišući sankcije koje mu je ova zemlja uvela.

“Nikada nisam bio u Estoniji, niti sam imao namjeru da tamo idem, tako da je odluka o zabrani ulaska krajnje besmislena. Samo su Sarajevo, bar na jedan dan, učinili srećnim”, napisao je Dodik, reagujući na vijest o sankcijama.