VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dan sjećanja na narodnog heroja majora Milana Tepića

    Dan sjećanja na narodnog heroja majora Milana Tepića

    Na današnji dan 1991. godine poginuo je major Milan Tepić, kada je tokom borbi sa hrvatskim paravojnim jedinicama digao u vazduh kasarnu ЈNA u Bjelovaru, ne želeći da neprijatelju preda skladište sa oružjem.

    Tepić je zbog ovog čina postuhmno odlikovan Ordenom narodnog heroja Јugoslavije i proglašen je za narodnog heroja.

    Dok je trajala borba za kasarnu na Vojnoviću, major Tepić, komandant skladišta borbenih sredstava “Barutana” u selu Bedenik, nedaleko od Bjelovara, radi sprečavanja predaje oružja i municije pripadnicima hrvatske paravojne formacije ZNG /zenge/, raznio je magacin sa 170 tona eksplozivnih sredstava.

    Tom prilikom, poginuli su on i devetnaestogodišnji vojnik Stojadin Mirković, koji, uprkos Tepićevoj naredbi, nije htio da se preda.

    – Јednom ljudi daju riječ – ona ostaje ili se pogazi. Јa sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško – napisao je u posljednjem pismu major Milan Tepić.

    Vojnik Stojadin Mirković je 1999. godine odlikovan posthumno Ordenom za zasluge u oblasti odbrane i bezbjednosti prvog stepena.

    Tepićevo ime danas nose ulice u gradovima širom Srbije i Republike Srpske, a u njegovu čast Vojska Republike Srpske ustanovila je poseban Orden za zasluge u ratu “Milan Tepić”.

    Odlukom Skupštine opštine Kozarska Dubica 29. septembar proglašen je Danom sjećanja na narodnog heroja Milana Tepića. U Komlencu kod Kozarske Dubice, Tepićevom rodnom mjestu, svake godine se obilježava dan njegove herojske pogibije.

    Program obilježavanja danas će početi u 10.00 časova na mjesnom groblju, gdje će biti služen parastos i položeno cvijeće.

    Potom će u 11.00 časova u Parku narodnih heroja u Kozarskoj Dubici kod spomen biste majora Tepića biće položeno cvijeće, a planirani su i obraćanje zvaničnika i komemorativni program.

    Narodnom heroju Milanu Tepiću posthumno je 2007. godine dodijeljen Zlatni grb opštine Kozarska Dubica, koji je uručen njegovom sinu Aleksandru.

    Danom sjećanja na stradanje majora Milana Tepića, u Kozarskoj Dubici biće završen program obilježavanja “Septembarskih dana odbrane” od hrvatske agresije 1995. godine.

  • Moskva ostaje uz Srbiju – Lavrov upozorio na napade na srpski narod

    Moskva ostaje uz Srbiju – Lavrov upozorio na napade na srpski narod

    ovor Sergeja Lavrova pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija ocijenjen je kao do sada najsnažniji i najdetaljniji odgovor Moskve na djelovanje zapadnih zemalja u vezi sa Kosovom i Republikom Srpskom. Takav nastup, prema riječima bivšeg ambasadora pri UN Vladislava Jovanovića, nosi i određenu vrstu rizika za Rusiju, ali je izveden promišljeno i sa jasnom političkom porukom.

    Jovanović je naglasio da je ruski ministar spoljnih poslova otvoreno prozvao strane aktere zbog miješanja u unutrašnja pitanja regiona, u trenutku kada se i sama Rusija suočava sa intenzivnim pritiscima sa Zapada, prije svega iz Sjedinjenih Američkih Država.

    U svom izlaganju Lavrov je upozorio da se u Bosni i Hercegovini i na Kosovu sprovode organizovani pritisci usmjereni protiv srpskog naroda i njegovih osnovnih prava. Prema njegovim riječima, ugroženi su „životni interesi Srba, uključujući i temeljna prava srpske pravoslavne vjere“.

    On je podsjetio i na Rezoluciju 1244 Savjeta bezbjednosti UN, ocijenivši da je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Potezi Zapada, istakao je, predstavljaju pokušaj razgradnje državnog poretka Srbije i njenog suvereniteta, čime se direktno narušava stabilnost Balkana. Moskva, kako je dodao, ostaje čvrsta u podršci teritorijalnom integritetu Srbije.

    Iako je Rusija i ranije zauzimala stav u odbrani srpskih interesa, Jovanović je ocijenio da je Lavrovljev govor bio posebno precizno oblikovan i da je u aktuelnim globalnim okolnostima predstavljao svojevrsno iznenađenje. „Prvi put je obuhvaćena cjelokupna problematika od suštinskog značaja – i Kosovo i Metohija, i Republika Srpska“, rekao je on.

    Govoreći o naglasku na „napadima na životne interese srpskog naroda“, Jovanović je podsjetio da je Lavrov nedavno razgovarao sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, što je vjerovatno dodatno učvrstilo njegovu poruku. „Ovo je novi iskorak u javnoj i principijelnoj podršci Srbije, posebno jer se istovremeno pominju i Srpska i Kosovo“, dodao je.

    Prema njegovoj ocjeni, nastup ruskog ministra pred Generalnom skupštinom UN pokazuje i političku hrabrost, budući da se dešava u trenutku kada je sama Rusija suočena sa ozbiljnim izazovima na međunarodnoj sceni. „Iako je nakon susreta sa Amerikancima postojalo više optimizma da će se problemi rješavati dogovorom, sada se uočava taktički zaokret. Lavrov je poručio da problemi ne dolaze od Rusije, već od drugih, i time je pitanja Kosova i Republike Srpske izvukao iz lokalnog okvira i postavio ih na globalnu ravan“, naglasio je Jovanović.

    On je podsjetio da je raspad Jugoslavije, započet spolja, proces koji još nije završen. „Ni danas se Srbija ne ostavlja na miru, jer postoji interes da se dodatno oslabi. NATO agresija iz 1999. godine bila je uvod u globalnu krizu, jer je tada prvi put primijenjena vojna sila protiv zemlje koja je branila sopstvenu teritoriju. To je bio presedan i grubo kršenje međunarodnog prava. Rusiji je jasno da je tada započelo sprovođenje novog svjetskog poretka, a takva praksa mora prestati“, zaključio je Jovanović.

  • Predsjednik na godinu dana

    Predsjednik na godinu dana

    Republika Srpska ulazi u prijevremene izbore za predsjednika u atmosferi političke, pravne i, kako mnogi kažu, ustavne krize kakva nije viđena od Dejtona. No, umjesto da budu izlaz, ovi izbori prijete da postanu samo još jedan ritual u dugom lancu političkih blokada i vještačkog održavanja stanja permanentne krize.

    Optimisti vjeruju da će izbor novog predsjednika, 23. novembra, makar privremeno stabilizovati institucije, s obzirom na to da Milorad Dodik, usljed presude Suda BiH, ne može obavljati funkcije narednih šest godina. Pesimisti, pak, smatraju da će sve ostati isto, jer kriza odgovara i vlasti i opoziciji – svako u njoj nalazi sopstveni interes.

    SNSD je već dao naslutiti da će imati kandidata, što znači da će koalicija oko njih nastaviti politiku kakvu je i do sada vodila. Na nivou BiH, situacija je još složenija, jer SNSD već duže nije u dobrim odnosima sa partnerima iz „trojke“. Ukoliko opozicija pobijedi, već sada se iz vlasti čuju najave da bi to bila pobjeda izvojevana uz pomoć bošnjačkih glasova – narativ kojim se godinama unazad osporava legitimitet svakog pokušaja promjene.

    Retorika je poznata, i ona je konstanta: vlast upozorava na „rušenje Srpske“, opozicija poručuje da će sačuvati imovinu, teritoriju i entitetsko odlučivanje. Kako primjećuje novinar Đorđe Vujatović, sve to slušamo decenijama. Njegova procjena je surova – kriza je permanentna, izbori samo formalnost, a procesima i dalje upravlja onaj ko je institucije oblikovao prema sebi. Dodik, kaže Vujatović, najbolje funkcioniše u „zamućenoj vodi“ i nema razloga da je prestane mutiti.

    Politikolog Stefan Ličina uviđa drugu dimenziju: izbori sami po sebi nisu rješenje, ali su prilika za povratak institucionalnog legitimiteta i za smanjenje antagonizama. Ako kampanja bude „praznik demokratije“, kako Ličina kaže, možda se pojavi prostor da društvo udahne predah od polarizacije. No, pitanje je koliko su akteri spremni na tu vrstu političke zrelosti.

    Još je skeptičniji komunikolog Mladen Bubonjić. On podsjeća da su redovni izbori već 2026, što znači da predsjednik izabran u novembru ima ograničen mandat i manevarski prostor. Ključ ostaje u rukama Narodne skupštine RS, gdje SNSD ima dominantnu snagu. Dodaje i da je opozicija razjedinjena, a dio formalno opozicionih partija zapravo bliži vlastima nego zajedničkom frontu. U takvoj konstelaciji, teško je povjerovati u ozbiljnu promjenu.

    Štaviše, kako se budu približavali i izbori i najavljeni referendum, politička atmosfera će se samo zaoštravati. Pobijediti protiv dominantnog narativa u takvom ozračju gotovo je nemoguće, osim u slučaju da SNSD napravi zaokret od 180 stepeni – što se, realno, ne očekuje.

    Na kraju, ostaje gorak utisak da izbori, iako formalno prilika za promjene, u praksi postaju alat za očuvanje statusa quo. U zemlji u kojoj je kriza postala normalno stanje, izborna nedjelja sve više liči na predstavu sa unaprijed poznatim scenarijem. Publika mijenja glumce, ali drama ostaje ista.

  • SDS izabrao Blanušu za kandidata, SNSD računa na Karana

    SDS izabrao Blanušu za kandidata, SNSD računa na Karana

    Glavni odbor Srpske demokratske stranke juče je donio odluku da njihov kandidat za predsjednika Republike Srpske na vanrednim izborima bude Branko Blanuša, profesor Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci.

    Istovremeno, očekuje se da će i SNSD na sjednici zakazanoj za danas u Banskom dvoru odlučiti o nastupu na izborima 23. novembra. Prema ranijim informacijama, favorit te stranke je aktuelni ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje, a ranije ministar unutrašnjih poslova, Siniša Karan.

    Sagovornici iz vrha SNSD naveli su da gotovo svi članovi Glavnog odbora podržavaju Karana, ali da će konačnu riječ imati predsjednik stranke Milorad Dodik nakon povratka iz Rusije. U isto vrijeme, izvori bliski stranci tvrde da „apsolutno sigurni u ubjedljivu pobjedu na predstojećim izborima“.

    S druge strane, vršilac dužnosti predsjednika SDS, Jovica Radulović, nakon sjednice Glavnog odbora istakao je da izbor Blanuše znači jasan otklon od politike SNSD.

    – Pozivamo PDP, Listu za pravdu i red, Narodni front, stranku Igora Radojičića da u narednih 10 dana zajednički stanu i podrže našeg kandidata – rekao je Radulović, naglašavajući da očekuje razgovore sa opozicionim partijama.

    Iako su pojedine opozicione organizacije, poput Liste Nebojše Vukanovića i Narodnog fronta Jelene Trivić, već ranije najavile podršku kandidatu SDS-a, i dalje je neizvjesno hoće li opozicija imati jedinstven nastup. PDP je podijeljen – lider Draško Stanivuković više puta je isticao da neće učestvovati na izborima, dok potpredsjednik stranke Igor Crnadak zagovara zajednički izlazak opozicije.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da će ključni faktori za uspjeh Blanuše biti upravo stav PDP-a i način na koji će opozicija organizovati kampanju.

    – Za uspjeh Branka Blanuše na prijevremenim izborima bitna su dva elementa. Jedan je kako će se postaviti PDP, hoće li učestvovati na izborima i imati svog kandidata ili će stati uz opozicioni blok – kaže Topićeva.

    Ona naglašava da će od značaja biti i kako će opozicija predstaviti javnosti čovjeka koji do sada nije bio u prvom planu.

    – Odnosno, da li će javnosti malo poznatog čovjeka prikazati i nametnuti iznad jake stranačke mašinerije vladajućih, te da li će građanima biti važnija obrazloženja tipa da je bitnija buka, galama i koruptivni aparat, koji je u osnovi izbornog procesa, ili će pak napokon biti dosljedni u razbijanju dosadašnjih stereotipa prema kojima im je dosta starih potrošenih političara i da ovaj politički prostor vapi za novim licima – poručuje Topićeva.

  • Zaduživanje Federacije BiH bez jasnih odgovora o namjeni sredstava

    Zaduživanje Federacije BiH bez jasnih odgovora o namjeni sredstava

    Federacija BiH prošlu godinu završila je sa budžetskim deficitom od oko 180 miliona maraka, pokazao je izvještaj Kancelarije za reviziju institucija. Dokument bilježi i višemilionska zaduženja, a sličan trend očekuje se i u ovoj godini.

    Statistika pokazuje da je u 2023. godini zaduženje iznosilo 533 miliona maraka, dok je u ovoj godini, prema dostupnim podacima, odobreno 685 miliona. Prema riječima federalnog ministra unutrašnjih poslova Rama Isaka, zaduženja su dio kontinuiranog procesa, jer se, kako je naveo, stari krediti vraćaju, a novi odobravaju.

    Premijer FBiH Nermin Nikšić o razlozima zaduženja javno se rijetko oglašava. Parlamentarac Damir Mašić ističe da je teško jasno precizirati namjenu sredstava, ali dodaje da je budžet od oko sedam milijardi maraka predviđen za finansiranje prioritetnih potreba.

    Pojedini poslanici smatraju da odgovori Vlade izostaju. Mahir Mešalić iz DF-a podsjetio je da su više puta postavljana poslanička pitanja o razlozima zaduženja, ali bez konkretnih odgovora. On navodi da je od početka aktuelnog mandata iznos novih zaduženja približno dvije milijarde maraka.

    Stručnjaci upozoravaju da je ključno razlikovati razvojne projekte od zaduženja namijenjenih isključivo za tekuće troškove i održavanje budžetske ravnoteže. Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da je potrebno šire sagledavanje fiskalne politike, a ne oslanjanje samo na pojedine pokazatelje.

    Revizorski izvještaj ukazao je i na problem Fonda solidarnosti, za koji se navodi da je oštećen za više od 160 miliona maraka. Pojedini pacijenti, posebno onkološki, u prethodne tri godine nisu imali na raspolaganju lijekove u vrijednosti od gotovo 460 miliona maraka. Ekonomski stručnjak Igor Gavran podsjeća da su česte nestašice lijekova, a noviji i kvalitetniji preparati u mnogim slučajevima nisu dostupni.

    Uprkos kritikama, dio predstavnika vlasti ističe da Vlada radi značajan posao. Ministar Ramo Isak ocjenjuje da građani prepoznaju njen rad i tvrdi da bi, ukoliko bi bilo moguće javno iznijeti sve rezultate, percepcija bila znatno drugačija.

    Istovremeno, podaci pokazuju i pad zaposlenosti u Federaciji. U avgustu je registrovano deset hiljada manje zaposlenih nego krajem prethodne godine.

  • Tramp ovlastio Ukrajinu da pokrene napade duboko unutar teritorije Rusije

    Tramp ovlastio Ukrajinu da pokrene napade duboko unutar teritorije Rusije

    Američki predsjednik Donald Tramp ovlastio je Ukrajinu da pokrene napade duboko unutar terotorije rusije, izjavio specijalni izaslanik američkog predsjednika za Ukrajinu Kit Kelog u intervjuu za Foks njuz.

    Na direktno pitanje da li američki predsjednik vjeruje da Ukrajina može da napadne Rusiju oružjem dugog dometa, Kelog je odgovorio da je predsjednik Tamp Ukrajini dao ovlašćenje za takve udare.

    – Mislim da je, nakon što sam pročitao šta je rekao predsjednik Tramp i šta su rekli potpredsjednik Vens i državni sekretar Rubio, odgovor potvrdan. Iskoristite priliku da udarite sa velike udaljenosti – rekao je Kelog i podsjetio da Pentagon ranije nije davao Ukrajini dozvolu za izvođenje takvih udara.

    Kako je objavio Vol Strit DŽurnal (WSЈ) predsjednik SAD rekao je i svom ukrajinskom kolegi Volodimiru Zelenskom da je spreman da ukine zabranu udara američkim oružjem na rusku teritoriju.

    – Svi bi trebalo da slijede ono što kaže Tramp. Prema Ustavu SAD on je vrhovni komandant američke vojske i njemu se svi povinuju. Kada predsjednik ide lijevo i ti ideš lijevo. Ako kaže da ideš desno, ideš desno. To je predsjednik. Posljednji put kada smo to provjerili (na izborima) niko od nas nije dobio elektorske glasove, ali on jeste – rekao je Kelog.

  • Zaharova: Zapad nema svijesti

    Zaharova: Zapad nema svijesti

    Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da kada Zapad odluči da uništi neku državu, djeluje bez ikakve savjesti na svim frontovima.

    Ona ja ovo rekla komentarišući izjavu suosnivača “Telegrama” Pavela Durova da je prije oko godinu dana Pariz zatražio da pomogne Moldaviji u cenzurisanju “Telegram” kanala uoči predsjedničkih izbora.

    “Ko bi posumnjao? Kada Zapad odluči da uništi još jednu državu, djeluje bez ikakve savjesti na svim frontovima”, istakla je Zaharova.

  • Gradski olimpijski bazen ponovo u centru političkih prepirki

    Gradski olimpijski bazen ponovo u centru političkih prepirki

    Gradski olimpijski bazen u Banjaluci ponovo je u centru političkih prepirki, nakon što je Gradski odbor SNSD-a zatražio od gradonačelnika Draška Stanivukovića da do ponedjeljka predloži akte kojima bi ovaj objekat postao posebna javna ustanova.

    „Postoji samo jedno rješenje kojim će se omogućiti normalno funkcionisanje u budućnosti – bazen mora postati posebna javna ustanova, nezavisna od gubitaškog preduzeća ‘Aquana’“, saopšteno je iz GO SNSD-a.

    U saopštenju se navodi da će na taj način Skupština grada imati potpuni uvid u prihode i rashode, čime bi se obezbijedila namjenska potrošnja sredstava i spriječili novi problemi u radu.

    „Zato zahtijevamo da gradonačelnik najkasnije do ponedjeljka predloži osnivačke akte kako bi se sazvala vanredna sjednica i izglasao ovaj prijedlog“, dodali su u SNSD-u.

    Prema njihovim riječima, gradska vlast svjesno drži bazen zatvoren na štetu djece, sportskih klubova i građana. Ističu i da će, prilikom usvajanja budžeta za novu ustanovu, obezbijediti sredstva kako bi korišćenje bazena bilo besplatno za djecu i sportske klubove.

    Na optužbe SNSD-a reagovao je Gradski odbor PDP-a, ocijenivši da je upravo ta stranka odgovorna za gubitke i dugove bazena.

    „SNSD danas pokušava da se predstavi kao spasilac bazena, ali istina je da su oni ti koji su ga ostavili u ogromnim gubicima“, poručili su iz PDP-a.

    Podsjetili su da je Grad od preuzimanja vlasti izmirio dugove i obaveze u ukupnom iznosu od oko 12 miliona KM, od čega je više od pet miliona već isplaćeno dobavljačima i po sudskim presudama.

    „Skupštinska većina predvođena SNSD-om sredstva namijenjena bazenu preusmjerila je na povećanje plata direktorima ustanova koje podržavaju. To nije pomoć, to je direktna šteta za sve građane“, naveli su u PDP-u.

    Dodali su i da je Grad više puta predlagao da se pitanje bazena uvrsti u dnevni red, ali da SNSD to nije dozvolio.

    „Ako žele zaista da pomognu, neka zakažu hitnu sjednicu i vrate novac bazenu. Sve drugo je samo puka gluma brige“, poručili su iz PDP-a, uz ocjenu da su stavovi SNSD-a o ovoj temi često kontradiktorni.

  • Stanivuković o asfaltiranju Ulice Braće Jugovića

    Stanivuković o asfaltiranju Ulice Braće Jugovića

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oglasio se večeras na Facebooku gdje je izrazio nezadovoljstvo radovima u Ulici Braće Jugovića u Banjaluci, u kojoj je zamijenjen asfalt.Nekretnine Banja Luka

    Njegovu poruku prenosimo u cijelosti:

    “Nedopustivo je da bilo ko pomisli da može ovako postupati prema svom gradu, svojoj zemlji i otadžbini. Nedopustivo je da se iza nas ostavljaju ovakvi tragovi: neuredni, isflekani, već ispucali i zakrpljeni, i to samo dva dana nakon što je završeno asfaltiranje u Ulici Braće Jugovića i ostalo je samo još iscrtavanje signalizacije.

    Ako danas pristanemo na ovakvu ulicu, ispucalu, zakrpljenu, neurednu dva dana nakon što je završena, sutra ćemo pristati da nam tako izgledaju škole, bolnice, pa i država.

    Grad neće tolerisati ovakvo urušavanje standarda. Izvođač će ponovo izaći na teren i raditi sve dok ulica ne bude urađena u skladu sa najvišim kriterijumima kvaliteta i važećim standardima, jer za novac koji je izdvojen i postupak koji je proveden, građani moraju dobiti ono što zaslužuju, a to je ulica koja će trajati. Izvođači koji ovako nastave raditi, ići će, kako to propisi nalažu, na crne liste i biće im zabranjeno dalje poslovanje sa Gradom.

    Ovo je slika sistema koji godinama toleriše prosječnost, proizvoljnost, korupciju i neozbiljnost sistema čiju cijenu danas svi plaćamo, a to se ne može ispraviti u kratkom roku. Degradacija i nedostatak kvaliteta u svim oblastima predstavljaju ogledalo pogrešne politike, koja nas je navikavala da prihvatamo manje i gore. To moramo mijenjati!

    U svemu ovome osjećam i svoju odgovornost, ali i odgovornost svojih saradnika, kao i dijela nadzora koji nas je nastojao uvjeriti da je sve urađeno u skladu sa strukom. Ipak, građanima dugujem iskreno izvinjenje i molbu za još malo strpljenja, kako bismo posao završili najbolje i najkvalitetnije, baš onako kako oni s pravom očekuju.

    Ne smijemo se predati, niti pokleknuti. Naš zadatak je da tražimo najviše standarde i najbolji kvalitet u svemu što radimo, a sve počinje od nas samih.”

  • General Pavković doputovao u Srbiju, liječenje nastavlja na VMA

    General Pavković doputovao u Srbiju, liječenje nastavlja na VMA

    Avion Vlade Srbije, u kojem se nalazio nekadašnji komandant Treće armije Vojske Jugoslavije i načelnik Generalštaba general Nebojša Pavković, sletio je večeras u Beograd nakon polijetanja iz Finske. Po dolasku će biti sanitetom prebačen na Vojnomedicinsku akademiju, gdje će nastaviti liječenje uz podršku porodice i zdravstvenih institucija.

    Premijer Srbije Đuro Macut saopštio je da je Pavkoviću, na zahtjev Vlade Srbije, omogućeno prijevremeno oslobađanje iz zdravstvenih razloga.

    „Večeras je u Srbiju stigao general Nebojša Pavković. Time je ispunjen zahtjev Vlade Republike Srbije da mu se, iz zdravstvenih razloga, omogući ranije oslobađanje. U svoje lično ime i u ime Vlade Republike Srbije izražavam zahvalnost svima koji su doprinijeli da ovaj zahtjev bude uvažen“, rekao je Macut i posebno zahvalio ministru pravde Nenadu Vujiću na upornosti i istrajnosti.

    Kako je naglasio, ovim činom potvrđuje se da država brine o svojim građanima i da se zalaže za humane principe u međunarodnim odnosima.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa Pavkovićem neposredno prije njegovog povratka u zemlju i poželio mu srećan put.

    Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu donio je odluku da se Pavković, zbog teškog zdravstvenog stanja, prevremeno pusti na slobodu.

    General Pavković je tokom NATO agresije 1999. godine bio komandant Treće armije Vojske Jugoslavije, raspoređene na prostoru Kosova i Metohije. Haški tribunal ga je 2009. godine osudio na 22 godine zatvora za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Optužnica protiv njega otpečaćena je 2003, a on se 2005. godine predao Tribunalu u Hagu.