VRBAS Media

Autor: INFO

  • Merc: Orban otputovao u Moskvu bez konsultacija sa drugim liderima EU

    Merc: Orban otputovao u Moskvu bez konsultacija sa drugim liderima EU

    Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je mađarski premijer Viktor Orban otputovao u Rusiju bez konsultacija sa drugim liderima EU.

     Stav Orbana nam je poznat već nekoliko godina i to nije ništa novo – rekao je Merc na zajedničkoj konferenciji za novinare sa slovenačkim premijerom Robertom Golobom u Berlinu.

    Merc je dodao da Orban ima svoj pogled na to kako da se okonča ukrajinski sukob.

    – Ako neko ima bolju ideju od naše, dobrodošla je – rekao je Merc.

    Prije nego što je otputovao u Moskvu, Orban je rekao da želi da zaštiti kontinuirani izvoz energije iz Rusije nakon što su Sjedinjene Države pristale da ukinu sankcije na isporuke ruske nafte i gasa Mađarskoj.

    On je napomenuo da Rusija doprinosi energetskoj bezbjednosti Mađarske.

    Mađarski premijer sastao se danas u Kremlju da ruskim predsjednikom Vladimirom Putin.

  • Ustavni sud BiH oborio tri zaključka NSRS, odluka o Miniću odgođena

    Ustavni sud BiH oborio tri zaključka NSRS, odluka o Miniću odgođena

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je tri zaključka Narodne skupštine Republike Srpske, usvojenih 22. avgusta 2025. godine, neustavnim, dok odluku o ustavnosti izbora Vlade Republike Srpske i premijera Save Minića nije donio. Sud je saopštio da rasprava o tom pitanju još nije završena te da će odluka biti donesena na jednoj od narednih sjednica.

    Odluku o neustavnosti Sud je donio po zahtjevu Denisa Bećirovića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, i četrnaest poslanika Predstavničkog doma PS BiH, koji su tražili ocjenu ustavnosti 13 zaključaka usvojenih nakon odluke Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Tri zaključka proglašena su neustavnim i stavljena van snage od dana njihovog donošenja.

    Prvi neustavni zaključak je pod rednim brojem četiri, a odnosio se na odbacivanje presude Suda BiH i odluke Centralne izborne komisije BiH kojom je Dodiku prestao mandat predsjednika Republike Srpske. Ovaj zaključak je u međuvremenu izgubio pravni značaj, s obzirom na to da Dodik više nije predsjednik, da je Ana Trišić Babić izabrana za vršioca dužnosti, te da su održani prijevremeni izbori za novu predsjednicu Republike Srpske 23. novembra.

    Ustavni sud obustavio je postupak u vezi sa dijelom tačke 6, te tačkama 7. i 8, jer su osporeni akti u međuvremenu prestali da važe. Neustavnom je proglašena i prva rečenica zaključka pod brojem devet, u kojoj je Narodna skupština Republike Srpske odbacila odluke i praksu Ustavnog suda BiH koje, kako je navedeno, imaju za cilj „inkorporisanje visokog predstavnika u ustavni sistem BiH“.

    Treći sporni zaključak je 12. po redu, kojim je Kolegijum NSRS bio zadužen da pripremi tekst Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske. Sud je podsjetio da entiteti prema Ustavu BiH nemaju pravo na samoopredjeljenje koje bi omogućilo teritorijalno otcjepljenje, što je stav ranije utvrđen u njegovoj praksi i obavezujući je u smislu člana VI/5 Ustava BiH.

    Za ostale zaključke Sud je odbio zahtjev Bećirovića i ostalih zbog nenadležnosti. Podsjećamo da je Ustavni sud već 10. septembra privremeno stavio van snage sve sporne zaključke do donošenja konačne odluke.

    Istovremeno, Sud nije odlučio o zahtjevu grupa delegata i poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji su tražili ocjenu ustavnosti izbora Save Minića za predsjednika Vlade Republike Srpske i njegovog kabineta. Nakon dvodnevne sjednice održane 27. i 28. novembra, saopšteno je da rasprava nije okončana.

    Premijer Savo Minić poručio je uoči sjednice da očekuje da se Sud proglasi nenadležnim za ovo pitanje. „Uprkos svemu, želim da vjerujem u pravdu. Ako je i ne bude, Republika Srpska ima institucionalni odgovor“, rekao je Minić.

    Sličan stav iznio je i ministar pravde Republike Srpske Goran Selak, koji je ocijenio da Ustavni sud BiH nije nadležan za ocjenu ustavnosti izbora Vlade RS. „To je jasno svakome ko je pročitao Ustav Republike Srpske. Sud se tako izjašnjavao i u ranijim slučajevima koji su se odnosili na apelacije o izboru Vlade“, rekao je Selak, izražavajući očekivanje da će apelacija biti odbačena.

  • CIK objavio nove rezultate – Karan u prednosti za 9.537 glasova u odnosu na Blanušu

    CIK objavio nove rezultate – Karan u prednosti za 9.537 glasova u odnosu na Blanušu

    Kandidat SNSD-a na prijevremenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj Siniša Karan osvojio 9.537 glasova više od SDS-ovog kandidata Branka Blanuše.

    Nakon obrađenih 99,91 odsto biračkih mjesta, Karan je osvojio povjerenje 220.237 građana, dok je za Blanušu glasalo 210.700, pokazuju najnoviji preliminarni, nezvanični i nekompletni rezultati Centralne izborne komisije BiH.

    U procentima, Karan je osvojio 50,41 odsto, a Blanuša 48,23 odsto glasova.

    Na trećem mjestu je Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku za kojeg je glasao 1.931 birač ili 0,44 odsto.

    Nikola Lazarević iz Ekološke partije Republike Srpske dobio je 1.629 glasova ili 0,37 odsto.

    Za nezavisnog kandidata Igora Gaševića glasalo je 1.335 ili 0,31 odsto glasača, a za Slavka Dragičevića 1.042, odnosno 0,24 odsto.

    Prema podacima CIK-a, na prijevremenim izborima, od 1.264.364 upisanih u birački spisak pravo glasa iskoristilo je 439.897 birača ili 34,79 odsto.

  • Handanović: Rafinerija u toploj cirkulaciji do utorka, odgovor iz SAD noćas ili naredne nedjelje

    Handanović: Rafinerija u toploj cirkulaciji do utorka, odgovor iz SAD noćas ili naredne nedjelje

    Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da će rafinerija ostati u fazi tople cirkulacije do utorka, 2. decembra, kao i da se odgovor iz Vašingtona da li će NIS dobiti licencu za nastavak rada očekuje tokom noći ili sljedeće sedmice.

    – Ako odgovor bude pozitivan već 15. decembra moći će da izbaci prvi dizel iz svoje proizvodnje što se uklapa u dosadašnje planove i NIS-ove rezerve – rekla je Đedović Handanović nakon sastanka stalnog radnog tijela Organizacije za nacionalnu strategiju za krizne situacije u naftnom sektoru (NESO).

    Ministarka je dodala da je juče u SAD bio praznik zbog čega nisu radili.

    – Očekujemo da vidimo da li ćemo dobiti odgovor u toku noći ili pak sljedeće nedelje – navela je Đedović Handanović.

  • Trišić Babić: Odlični odnosi srpskog i mađarskog naroda

    Trišić Babić: Odlični odnosi srpskog i mađarskog naroda

    Vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić ocijenila je danas da je međunarodna pozicija Srpske veoma dobra, a primjer jesu politički i ekonomski odnosi sa Mađarskom.

    – Primjer dobrih i prijateljskih odnosa Srba i Mađara je i posljednja posjeta zvaničnika Republike Srpske Budimpešti, ali i dolazak u Banjaluku ministra inostranih poslova ove zemlje Petera Sijarta. Јoš jednom je potvrđen nastavak saradnje u različitim oblastima –  izjavila je Babićeva Srni.

    Ona je istakla da su sastanci zvaničnika Republike Srpske sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom postali redovni što doprinosi konstantnom unapređenju odnosa.

    – Imamo veoma dobru saradnju u poljoprivredi, obrazovanju, kulturi… Mađarska pomaže poljoprivredu u Republici Srpskoj posredstvom fonda koji ima. Mnogo je zahtjeva, pa čak i više nego što se očekivalo, poljoprivrednika iz Srpske za saradnju sa Mađarskom – navela je Babićeva.

    Ona je rekla da su veoma značajne i stipendije za studente iz Republike Srpske koji žele da studiraju u Mađarskoj.

    – Narednih 10 dana u Republiku Srpsku će doći predstavnici iz Mađarske koji će u Univerzitetu u Banjaluci govoriti o dodjeli stipendija i uslovima kako se mogu dobiti – najavila je Babićeva.

    Ona je ocijenila da je politička saradnja sa Mađarskom na najvišem nivou.

    – Saradnja Republike Srpske i Mađarke jeste prijateljska. To je neizmjerno značajno u ovom teškom vremenu – naglasila je Babićeva.

    Ona je ukazala da je Mađarska najveći prijatelj Republike Srpske u EU, ali i Srbije.

    – Takvom prijateljstvu pokušava da naudi ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez. Posljednjim ponašanjem naštetio je sebi, funkciji koju obavlja, ali i BiH. Mađarska je član EU i Nato čiji su vojnici u BiH i nepojmljivo je da zabranjuje slijetanje vojnog aviona u Banjaluku – istakla je Babićeva.

  • Mediji: SAD spremne da priznaju kontrolu Rusije nad Krimom kako bi se postigao sporazum o Ukrajini

    Mediji: SAD spremne da priznaju kontrolu Rusije nad Krimom kako bi se postigao sporazum o Ukrajini

    Sjedinjene Američke Države spremne su da priznaju kontrolu Rusije nad Krimom i drugim teritorijama koje je oslobodila ruska vojska, kako bi postigle sporazum o obustavljanju borbenih dejstava, prenosi “Telegraf”, pozivajući se na izvore.

    Kako se navodi, upravo iz tog razloga američki predsjednik Donald Tramp poslao je u Rusiju svog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa.

    On bi trebalo da uputi “direktnu ponudu” ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    Takođe, prema izvorima lista, Trampova administracija više ne mari za stav EU. Јedan informisani izvor je rekao Telegrafu: “Sve je jasnije da Amerikance ne zanima stav Evrope. Oni govore: ‘Evropljani mogu da rade šta god hoće'”.

    U članku se navodi da će zajedno sa Vitkofom Moskvu posjetiti i Trampov zet, DŽared Kušner.

    Ruski predsjednik je prethodno na samitu ODKB-a u Biškeku objavio da Ruska Federacija očekuje američke pregovarače u Moskvi u prvoj polovini naredne nedjelje, a ko će to biti odrediće američki predsjednik Donald Tramp.

  • Razvoj rusko-mađarskih odnosa i energetska sigurnost u fokusu sastanka Putina i Orbana

    Razvoj rusko-mađarskih odnosa i energetska sigurnost u fokusu sastanka Putina i Orbana

    Odnosi Rusije i Mađarske nastavljaju da se razvijaju uprkos aktuelnim izazovima, ocijenili su predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban tokom sastanka u Kremlju. Putin je naglasio da se bilateralni odnosi sada zasnivaju na pragmatizmu i najboljim aspektima istorijskog iskustva dviju zemalja.

    „Srećan sam što vas vidim u Moskvi. Razgovaramo stalno telefonom, naše kolege su u kontaktu, i drago mi je što održavamo odlične odnose uprkos teškim uslovima“, izjavio je Putin. On je podsjetio da se dugo poznaje sa Orbanom i da cijeni njegovu posvećenost interesima Mađarske. Putin je dodao da, iako stavovi po pitanju međunarodnih pitanja ponekad nisu usklađeni, otvorena komunikacija ostaje moguća, posebno u vezi sa Ukrajinom.

    Mađarski premijer je istakao da Mađarska nije podlegla spoljnim pritiscima i da nastavlja saradnju sa Rusijom u ključnim oblastima, posebno energetici. „Osnovu energetske bezbjednosti Mađarske čine ruski energetski resursi i u prošlosti, sada i u budućnosti. Veoma cijenimo stabilnost energetskih isporuka iz Rusije“, rekao je Orban. On je dodao da su ruske zalihe nafte i gasa omogućile Mađarskoj najniže cijene energije u Evropi, a odbijanje ruskog gasa koštalo bi zemlju približno deset milijardi dolara i četiri odsto BDP-a.

    Orban je naglasio da sukob u Ukrajini direktno pogađa Mađarsku, uključujući ekonomske gubitke i blokiranu saradnju. „Ukrajina je naš susjed i Mađarska osjeća sve posljedice konflikta. Iskreno se nadamo da će nedavno najavljene mirovne inicijative dovesti do mira“, rekao je premijer.

    Putin je dodao da postoji mogućnost da Budimpešta postane platforma za mirovne pregovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. „Ako naši pregovori dovedu do toga, bio bih veoma srećan i želio bih da vam se zahvalim na spremnosti da pomognete“, rekao je ruski lider. On je naveo da je inicijativa za održavanje samita Rusija–SAD u Budimpešti predložena od strane Donalda Trumpa, zbog dobrih odnosa sa Mađarskom.

    Sastanku su, prema ranijim izvještajima, prisustvovali i pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov, vicepremijer Aleksandar Novak i ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

  • Kecman: Aerodrom Banjaluka završava godinu s rekordnim brojem putnika

    Kecman: Aerodrom Banjaluka završava godinu s rekordnim brojem putnika

    Direktor Aerodroma Banjaluka Valentina Kecman izjavila je da je izvjesno da će ova godina biti završena sa rekordnim brojem putnika i da će biti nadmašena 2023. godina kada ih je registrovano 460.000.

    “Sa 24. novembrom već imamo 443.441 putnika i jasno je da će ova godina biti rekordna od vremena kada su ‘Rajaner’ i ‘Vizer’ počeli da saobraćaju sa banjalučkog aerodroma. Prošlu godinu smo završili sa 391.000 putnika i taj broj smo prešli već početkom oktobra ove godine”, naglasila je Kecmanova, za Srnu.

    Ona je navela da trenutno saobraća jedna linija za Beograd sa “Er Srbijom”, šest linija sa “Rajanerom”, odnosno šesta linija za Brisel saobraća samo ljeti, a ostalih pet linija cijele godine.

    “Kada je riječ o ‘Vizeru’, saobraćaju dvije linije, za Bazel i Dortmund i tokom ljetnog perioda bilo je drastično povećanje broja putnika na tim linijama”, rekla je Kecmanova.

    Ona je naglasila da postoji smanjenje kod “Rajanera” tokom zimskog perioda, ali je bilo drastičnog povećanja tokom ljeta u odnosu na prethodnu godinu što i jeste pokazatelj da je bilo mnogo više putnika jer je kapacitet bio veći na svim letovima.

    Kecmanova je navela da tokom ovog ljeta nije bilo novih linija, ali da se tokom zimskog perioda pregovara o novim ljetnim linijama iduće godine i krajem januara bi trebalo da bude više informacija o tome.

    “Želimo nove linije i nije uvijek do nas. Avio-kompanije na osnovu svoje procjene rizika na tim linijama, odosno kakva će biti popunjenost putnika na letovima odlučuju da li žele da je uvedu”, rekla je Kecmanova.

    Kako je istakla, ne zavisi sve samo od volje avio-kompanija već i od visine taksa i svega onoga što plaćaju na destinacijama.

    “Kada su u Beču uveli veće takse ‘Vizer’ je povukao bazu, ‘Rajaner’ smanjio kapacitete što se odrazilo i na nas. Ono što je bilo planirano za zimsku sezonu drastično je smanjeno zbog taksa u Njemačkoj i Austriji jer su kompanije procijenile da im te linije neće biti toliko isplative pa su kapaciteti smanjeni”, rekla je Kecmanova.

    Ona je navela da se između 15. decembra i 15. januara očekuje intenzivan period kada će sve linije da se udvostruče ili utrostruče.

    Kecmanova je dodala da je na aerodromu riješen i sistem parkinga na koji su se putnici često žalili.

    “Za razliku od manuelne naplate koja je bila prethodnih godina, putnici sada imaju mogućnost da plate putem parkomata, na naplatnoj kućici, te preko aplikacije na svom mobilnom telefonu”, pojasnila je ona.

    Kecmanova je naglasila da su cijene parkinga ove godine drastično smanjene i da su najniže u odnosu na sve aerodrome u regionu – umjesto daosadašljih pet KM po satu sada putnici plaćaju tri KM, umjesto 15 KM koliko su plaćali za prvi dan i 10 KM za svaki naredni dan to sada iznosi pet KM i za prvi i za svaki naredni dan.

    “Drastično smo smanjili ove cijene kako bi to bilo pristupačnije putnicima i omogućili im da svoje vozilo ostave ovdje na nekoliko dana, da niko ne mora da ih dovozi i odvozi sa aerodroma. Gužve su smanjene jer sistem prepoznaje tablicu i nema više potrebe da se skeniraju kju-ar kodovi ili bilo šta drugo što je pravilo zastoj”, rekla je Kecmanova.

    Kecmanova je podsjetila i da je Aerodrom Banjaluka već imao ulaganja u ovoj godini, a riječ je o preuzimanju kontradiverzione kontrole.

    “Morali smo da obučimo i zaposlimo nove ljude i već šest mjeseci uspješno radimo posao koji je do sada bio u nadležnosti Granične policije BiH”, rekla je Kecmanova.

  • CIK pred odlukom: Šta bi za opoziciju značilo eventualno novo glasanje?

    CIK pred odlukom: Šta bi za opoziciju značilo eventualno novo glasanje?

    Opozicione partije u Republici Srpskoj tvrde da je kandidat SDS-a za predsjednika Srpske, Branko Blanuša, na nedjeljnim prijevremenim izborima ozbiljno oštećen izbornim manipulacijama, što je, prema njihovim riječima, jedini razlog zbog kojeg je Siniša Karan iz SNSD-a ostvario minimalnu prednost.

    Predstavnici SDS-a već danima najavljuju da prikupljaju dokumentaciju o brojnim navodnim nepravilnostima, naročito u Doboju, Zvorniku i Laktašima, za koje tvrde da potvrđuju da proces nije bio regularan.

    Ipak, opozicione stranke do sada nisu jasno saopštile kakve će korake preduzeti ukoliko Centralna izborna komisija BiH, kao što je to često činila i u ranijim izbornim ciklusima, ocijeni da su izbori protekli u granicama regularnosti „uz manje nepravilnosti“. Pitanje je i da li su spremne na odlučnije oblike političkog pritiska ukoliko izborni rezultat bude potvrđen.

    Očekuje se da inicijativa po tom pitanju najprije dođe iz SDS-a, kao najveće opozicione partije i organizacije čiji je kandidat, kako tvrde, pretrpio najveću štetu. Član Glavnog odbora SDS, Darko Babalj, odmah nakon prvih nezvaničnih rezultata pozvao opozicione pristalice da spriječe „novu izbornu krađu“ masovnim okupljanjem ispred Palate Republike u Banjaluci.

    Međutim, izvori iz vrha SDS-a tvrde da u stranci postoje i oni koji smatraju da bi podizanje političkih tenzija bilo pogrešno i da bi fokus trebalo prebaciti na opšte izbore sljedeće godine, kada opozicija, po njihovom uvjerenju, ima realne šanse da preuzme vodeću ulogu.

    – Darko Babalj i jedan broj najviših stranačkih funkcionera smatra da ne treba priznati rezultate pokradenih izbora i da na tome treba istrajati do kraja. Opet, u vrhu SDS nije mali broj onih koji smatraju da bi neki radikalniji politički potezi bili kontraproduktivni i da stvari treba ostaviti ovakvima kakve jesu, budući da su sljedeći izbori već u oktobru 2026. godine – navode izvori iz SDS-a, insistirajući na anonimnosti.

    Da bi se saznalo kako druge opozicione grupacije vide dalji razvoj situacije, Srpskainfo je razgovarala sa liderima pojedinih opozicionih stranaka.

    Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, poručuje da opozicija mora ostati čvrsta, ustrajna i nepokolebljiva uprkos pritiscima.

    – To se ne smije dozvoliti. Oni (vlast) će opet da ponavljaju matricu kako opozicija „umišlja“ i da „samo kuka“. Međutim, ovdje su stvari jasne i na tome treba istrajati – kaže Trivićeva.

    Prema njenim riječima, Narodni front će se u potpunosti uskladiti sa odlukama SDS-a.

    – Ne želimo da namećemo ili da sugerišemo kako će izgledati ta borba. Mi smo bili podrška Branku Blanuši i to ostajemo. Taj dio političke odgovornosti, odnosno kako dalje formulisati političku borbu, jeste na SDS, a mi smo tu da to podržimo u našem političkom kapacitetu, kao što smo ispratili i predsjedničku kampanju – ističe Trivićeva.

    Za razliku od nje, lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, smatra da je vrijeme za oštrije metode političke borbe.

    – CIK BiH je kompromitovan zastrašujućim informacijama koje sam već objavio, a to je da je supruga predsjedavajućeg CIK, Jovana Kalabe, radila i napredovala u službi kod Siniše Karana. Još prije nekoliko dana rekao sam da je došlo vrijeme za radikalnije proteste. Mislim da treba vršiti blokadu puteva i autoputeva, te vršiti pritisak na pravosuđe. Više je nego čudno i ćutanje međunarodne zajednice, gdje nismo vidjeli skoro ništa konkretno uprkos brojnim dokazima izbornih krađa i zloupotreba – kaže Vukanović.

    On dodaje i da se izborna volja građana ne može zaštititi bez modernih tehnologija.

    – Ako institucije dozvole da mafijaši kradu izbore, posebno u Doboju i Zvorniku i da se to legalizuje, mi na to ne smijemo da pristanemo. Zbog toga preporučujem radikalnu borbu, koja podrazumijeva blokadu svih puteva i autoputeva. Zbog hladnog vremena i zime mislim da nema prostora da se organizuju neki višednevni masovni protesti, ali poslanici iz opozicije bi trebalo da automobilima sami blokiraju puteve i da tako vršimo pritisak na zarobljene institucije. Ne tražimo ništa više već da se radi po zakonu – poručuje Vukanović.

  • Tri kandidata za kupovinu ruskog udjela u NIS-u

    Tri kandidata za kupovinu ruskog udjela u NIS-u

    Pitanje je da li će Naftna industrija Srbije dobiti licencu iz Sjedinjenih Američkih Država za slobodan nastavak rada, a jasno je i da postoji više kandidata za kupovinu ruskog udjela u ovoj kompaniji.

    Nova.rs pozivajući se na svoje izvore javlja da su pregovori počeli, a u igri su tri potencijalna kupca. Jedan je spreman da izdvoji 1,4 milijarde evra.

    NIS ne može da ostane u većinskom ruskom vlasništvu, a prema izjavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u roku od 50 dana Rusi moraju da prodaju kontrolni paket akcija u toj kompaniji. Prema zvaničnim informacijama, vode se pregovori o prodaji 56 odsto ruskog udjela u NIS-u.

    Država Srbija

    Srbija je, kao jedan od tri potencijalna kupca, spremna da ponudi 1,4 milijarde evra. To proizilazi iz amandmana koje su usvojili članovi Odbora Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, na Prijedlog zakona o budžetu za 2026. godinu.

    Među usvojenim amandmanima nalazi se i onaj kojim se predviđa nabavka finansijske imovine do iznosa 164 milijarde dinara, radi obezbjeđenja energetske sigurnosti. U obrazloženju se navodi da je, radi energetske stabilnosti zemlje, potrebno predvidjeti nabavku finansijske imovine u vrijednosti 164.000.000.000 dinara (1,4 milijarde evra), kao i obezbijediti sredstva za tu namjenu. Riječ je o novcu koji bi država izdvojila za NIS.

    Predsjednik Aleksandar Vučić naveo je ove sedmice da će Srbija dati najveću ponudu za ruski udio u NIS-u i da je spremna da plati najviše. Ovaj scenario će, međutim, uslijediti samo ukoliko ne dođe do potpisivanja kupoprodajnog sporazuma između Rusa i nekog od kupaca u narednih 50 dana. Srbija bi u tom slučaju uvela prinudnu upravu, a potom ponudila najvišu cijenu, što je potvrđeno svajanjem amandmana u Skupštini Srbije.

    Ipak, ova najava Vučića djeluje kao posljednja opcija, prema dosad dostupnim informacijama, iako Srbija ima pravo preče kupovine.

    Mađarski kupac – MOL
    Kao potencijalni kupac navodi se i mađarski MOL.

    Tokom napetih pregovora o prodaji dijela akcija NIS-a, Rusi su, prema pisanju medija, očekivali da će njihov udio otkupiti mađarski MOL, odnosno premijer Viktor Orban. Međutim, plan je bio da MOL kupi 11,3 odsto akcija NIS-a, a ne kompletan ruski udio.

    Šef kabineta mađarskog premijera, Gergelj Guljaš, izjavio da su u toku razgovori o mogućnosti da MOL kupi udio u NIS-u.

    „Ukoliko se postigne dogovor, transakcija bi bila normalna tržišna operacija“, rekao je on, naglasivši da su razgovori u ranoj fazi, prenosi Rojters.

    Takođe, mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto izjavio je juče u Beogradu, nakon sastanka sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović, da će MOL 2,5 puta povećati izvoz nafte u Srbiju i poručio da će Mađarska iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bi pomogla Srbiji u snabdijevanju naftom.

    Kupac iz Abu Dabija – ADNOC
    Rusi, međutim, ne pregovaraju samo sa Mađarima. Potencijalni kupac je i naftna kompanija iz Abu Dabija – ADNOC (Abu Dhabi National Oil Company). To je energetska kompanija u vlasništvu Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja pokriva kompletan lanac proizvodnje i poslovanja u naftno-gasnom sektoru.

    Povodom ove mogućnosti, analitičar brokerske kuće IPOPEMA-Securities, Vladan Pavlović, podsjetio je da su UAE članica BRIKS-a i da je Abu Dabi, nakon uvođenja sankcija Rusiji, postao globalni centar broj jedan za ruski kapital.

    „Kapital iz Rusije tamo se sliva uspješno, čak i bez posebnog protivljenja Zapada. Transakcije sa ruskim bankama se obavljaju, iako je u posljednje vrijeme došlo do pooštravanja kontrole i blokada računa pojedinim ruskim kompanijama, kojih u toj zemlji ima više od 4.000. Zemlja je bila i ostala ključni saveznik u održavanju funkcionisanja ruske ekonomije, uprkos najvećem broju sankcija ikada uvedenih jednoj državi“, istakao je Pavlović.

    Dodao je i da UAE nastoje da sebe predstave kao vrijednog posrednika u sukobima, posebno kada je riječ o odnosima sa SAD, kao i da je predsjednik UAE Mohamed bin Zajed posjetio Moskvu u avgustu – drugi put u manje od godinu dana.

    „UAE ne kriju od Zapada svoj odnos prema Rusiji – igraju na obe strane, jer imaju ogromne devizne rezerve“, zaključio je Pavlović.