VRBAS Media

Autor: INFO

  • Jedinstvo srpskih poslanika zaustavilo ubrzanu proceduru zakona o imovini

    Jedinstvo srpskih poslanika zaustavilo ubrzanu proceduru zakona o imovini

    Hitna procedura za Prijedlog zakona o državnoj imovini, koju su predložili poslanici iz Federacije BiH Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvis Hodžić, odbijena je zahvaljujući glasovima srpskih poslanika. Nije bilo entitetske većine ni za skraćeni postupak, čime je potvrđeno jedinstvo srpskih predstavnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH po ovom pitanju.

    Tokom rasprave o hitnosti postupka, poslanik SNSD-a Nebojša Radmanović naveo je da predlagači nisu ponudili nijedan uvjerljiv argument za hitnu proceduru, ističući da se o temi državne imovine u BiH raspravlja već tri decenije bez političkog dogovora. „Sada neko misli da hitno imamo ovo rješenje, koje smo već odbacili“, rekao je Radmanović, dodajući da o tako važnom pitanju mora postojati širok politički konsenzus, zbog čega će SNSD biti protiv ubrzanog razmatranja.

    Sličan stav iznio je i poslanik SNSD-a Milorad Kojić, ocjenjujući da je jedina hitnost u tome da predlagači pokušaju prikupiti političke poene. Prema njegovim riječima, namjera je da se javnosti predstavi kako će predlagači „navodno izboriti“ usvajanje zakona o državnoj imovini.

    Na sjednici, koja se održava u redovnom terminu, pred poslanicima se nalazi i sedam prijedloga zakona u vezi sa evropskim integracijama, predviđenih za razmatranje u skraćenom postupku.

    Šef Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić ponovila je da imovina pripada entitetima i poručila da Republika Srpska neće dozvoliti pokušaje prenošenja nadležnosti na Kristijana Šmita. „Sve želje ili obećanja Šmitu dogovorite se kako ćete isplatiti, a na račun građana Republike Srpske to nećete raditi i to vam garantujem“, rekla je Vulićeva.

    Ona je podsjetila da je teritorijalna podjela u BiH definisana Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN iz 1994. godine, te potvrđena Ženevskim principima iz 1995. godine, usaglašenim prema prijedlogu država članica Kontakt grupe. „U Ženevi su 1995. godine, na osnovu Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN i plana Kontakt grupe, FBiH i Republika Srpska zaključile ugovor poznat kao Ženevski principi“, naglasila je Vulićeva.

    Ponovila je i da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik jer, kako je navela, nema potvrdu Savjeta bezbjednosti UN. Prema njenim riječima, problemi u postdejtonskoj BiH nastali su zbog Šmitovog intervencionizma i nedemokratskog djelovanja.

  • U CIK stigle tri žalbe za nabavku sistema za skeniranje glasačkih listića

    U CIK stigle tri žalbe za nabavku sistema za skeniranje glasačkih listića

    Tri žalbe uložene su na tendersku dokumentaciju u postupku javne nabavke sistema za biometrijsku identifikaciju birača i za skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima, saopšteno je danas iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

    Jedna žalba kompanije čije je sjedište van BiH odnosi se na tehnička pitanja, dok se dvije žalbe kompanija čija su sjedišta u BiH odnose na proceduralna pitanja.

    CIK BiH će, odlučujući po žalbama, povećati vrijednost nabavke iz razloga što je osim izbora za 2026. godinu nabavkom predviđeno izvršenje dijela ugovora i za izbore 2028. godine.

    Tendersku dokumentaciju je preuzelo 70 zainteresovanih lica, dok je do sada primljeno 67 pitanja u vezi sa tenderskom dokumentacijom.

    Iz CIK su naveli da je ova nabavka dio višegodišnjeg projekta uvođenja specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces čiji je cilj obezbijediti siguran, transparentan i efikasan izborni proces u BiH, uz maksimalnu zaštitu prava učesnika u izbornom procesu i vjerodostojnosti izbora.CIK BiH je 14. novembra putem portala javnih nabavki BiH objavio poziv za javnu nabavku sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima.

  • Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini

    Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini

    Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će prekinuti rat u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojim, inače će ih ruska vojska zauzeti silom.

    Ova oštra poruka dolazi u trenutku dok ruske snage polako napreduju istočnom Ukrajinom, piše AFP.

    U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavivši novi plan o kojem planira da pregovara sa Moskvom i Kijevom.

    “Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima”, dodao je, prenosi Index.hr.

    Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskih teritorija. Pitanje teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu.

    Drugo ključno pitanje su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim.

    Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija s evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de facto američko priznanje regija Donjeck, Krim i Luhansk kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.

    Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Generalno, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

    Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck, ključnom cilju moskovskih snaga.

    “Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno opkoljeni”, rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Dodao je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje.

    Rusku ofanzivu “praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni.

    Putin je, takođe, doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno “gotovo nemoguće”.

    Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.

  • Osnovni sud odbio prijedlog CIK-a: Dodik ostaje predsjednik SNSD-a

    Osnovni sud odbio prijedlog CIK-a: Dodik ostaje predsjednik SNSD-a

    Osnovni sud u Banjaluci odbacio je prijedlog CIK-a BiH da se Milorad Dodik izbriše iz registra kao ovlaštena osoba za zastupanje SNSD-a, potvrđeno je za RTRS.

    – Osnovni sud u Banjaluci, odlučujući o prijedlogu CIK-a, da sud po službenoj dužnosti pokrene vanparnični postupak za brisanje Milorada Dodika kao lica ovlaštenog za zastupanje političke organizacije SNSD iz registra političkih organizacija koji vodi ovaj sud, u vijeću sastavljenom od troje sudija, donio dana 24.novembra 2025. godine Rješenje pod brojem Rp-9/02, kojim se odbacuje prijedlog CIK-a od 22. oktobra 2025. godine, s obzirom kako ni Zakonom o vanparničnom postupku ni Zakonom o političkim organizacijama niti bilo kojim drugim zakonom nije određeno da sud koji vodi registar političkih organizacija po službenoj dužnosti pokreće postupak za brisanje lica ovlaštenog za zastupanje političke organizacije iz registra – istakli su iz Osnovnog suda.

    Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba Okružnom sudu u Banjaluci u roku od osam dana od prijema rješenja, putem ovog suda.

  • Stanivuković: Za nas izbori nisu završeni

    Stanivuković: Za nas izbori nisu završeni

    Predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska” Draško Stanivuković izjavio je da za ovaj pokret prijevremeni predsjednički izbori nisu završeni dok se ne ponovi glasanje u opštinama i gradovima u kojima se sumnja da je bilo neregularnosti.

    – Tražimo od nadlženih organa da se sve ispita u određenim lokalnim samoupravama i glasanje ponovi na svakom glasačkom mjestu za koje postoji osnov sumnje da je bilo neregularnosti – rekao je Stanivuković novinarima u Banjaluci nakon sjednice Predsjedništva Pokreta “Sigurna Srpska”.

    On kaže da misli na Zvornik, Laktaše i Doboj, ali i da nema ništa protiv da se glasanje ponovi u Banjaluci, Bijeljini i drugim mjestima gdje opozicioni kandidat pobijedi.

    Stanivuković smatra da je broj glasova koje je osvojio zajednički predsjednički kandidat Branko Blanuša 23. novembra dobar uvod u promjene koje Pokret očekuje u izbornoj 2026. godini.

    Stanivuković je pozdravio reakciju MUP-a Republike Srpske i pravosudnih institucija u vezi sa prijetnjama koje mu je uputio Igor Arsenić, kojem je određen pritvor.

  • Cvijanović: Iz Sarajeva demagogija i raspirivanje mržnje; Srpska sama bira svoje prijatelje

    Cvijanović: Iz Sarajeva demagogija i raspirivanje mržnje; Srpska sama bira svoje prijatelje

    Vidim, neka Stranka za BiH traži od Predsjedništva BiH i MIP-a da prekinu svaku komunikaciju sa Mađarskom. Kažu, između ostalog, da njeni postupci predstavljaju “kršenje ustavnog poretka” i da “potkopavaju suverenitet BiH”. Kakva gomila besmislica, rekla je srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović.

    – Stvarno je jadan ustavni poredak BiH kakvim ga vidite vi u Sarajevu – napisala je Cvijanovićeva na Iksu.

    Istakla je da Srpska sama bira svoje prijatelje.

    – Vama se ne sviđa Mađarska, pa biste da zabranite i Republici Srpskoj da sarađuje s tom zemljom. Slobodno zaboravite na to. Da ste sigurni u BiH, u njen suverenitet i kapacitet, ne biste prosipali demagogiju i raspirivali mržnju na svakom koraku. Ali to je vaš izbor, kao što je naš izbor sa kim ćemo sarađivati. I za kraj, pročitajte poruku sa fotografije – poručila je Cvijanovićeva.

  • Stevandić: Sijarto može naći drugi avion, ali Helez drugi mozak ne

    Stevandić: Sijarto može naći drugi avion, ali Helez drugi mozak ne

    Dok je mađarski šef diplomatije Peter Sijarto danas u Banjaluci primio počasni doktorat Univerziteta u Banjaluci, politička bura oko njegovog dolaska i dalje trese BiH.

    Podsjetimo, ministar odbrane BiH Zukan Helez 26. novembra odbio je dati saglasnost za slijetanje mađarskog vojnog aviona na Aerodrom Banjaluka, što je izazvalo diplomatsku i političku frku u regionu. Iako je dolazak diplomatskim putem kasnije riješen, Helezov potez ostao je tema broj jedan.

    Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić danas je dodatno zapalio atmosferu objavom na mreži X.

    „Ministar Sijjarto uvijek može naći drugi avion, a put do Banjaluke je čist i slobodan. Međutim, Z. Helez, inače presuđen za lažno svjedočenje, ne može naći drugi mozak da to razumije“, poručio je Stevandić, dodajući i zagonetnu opasku da se „objašnjenje možda krije u japanskom značenju riječi ‘zukan’“.

     

  • Šljivićeva reagovala na tvrdnje da je frizerka: Takva logika ne govori ništa o meni

    Šljivićeva reagovala na tvrdnje da je frizerka: Takva logika ne govori ništa o meni

    Poslanik Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nikolina Šljivić izjavila je za Srnu da je poslanik Liste za pravdu i red Zagorka Grahovac u parlamentu iznijela neistinite tvrdnje o njenim profesionalnim kvalifikacijama.

    Šljivićeva je navela da se njena diploma Pravnog fakulteta, položen državni ispit i sva zvanična dokumentacija nalaze u kabinetu Narodne skupštine i u potpunosti potvrđuju njen profesionalni put.

    – To je jedina istina i jedini relevantan podatak – poručila je Šljivićeva, reagujući na navode Grahovčeve koja je za nju rekla da je “frizerka, a ne pravnik”.

    Ona napominje da joj je nevjerovatno da su pojedini mediji objavili neprovjerene i netačne informacije, posebno kada je riječ o nečijim kvalifikacijama i profesionalnom integritetu, prenosi Srna.

    Grahovčeva u Narodnoj skupštini u najvećem broju slučajeva iznosi netačne tvrdnje, kaže Šljivićeva, ali to više govori o njoj samoj.

    – Ukoliko je došla do zaključka da sam frizerka samo zato što posjedujem salon ljepote, želim jasno reći da je to jedan od trenutno najvećih i najsavremenije opremljenih bjuti salona. Dakle, takva logika ne govori ništa o meni, ali mnogo govori o nivou njenih zaključaka – rekla je Šljivićeva.

    Ona je dodala da nije osoba koja će se “valjati u blatu” niti polemisati sa onima koji komunikaciju zasnivaju na uvredama, neistinama i zlonamjernim konstrukcijama.

    – Takvo ponašanje je ispod svakog nivoa, časti i dostojanstva i ne predstavlja način na koji radim niti na koji želim da doprinosim institucijama u kojima djelujem – rekla je Šljivićeva.

    Vlada Republike Srpske je Šljivićevu imenovana za vršioca dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, a ova odluka stupila je na snagu juče.

    Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske Zagorka Grahovac komentarisala je juče na sjednici parlamenta to imenovanje, te navela da je Šljivićeva “frizerka, a ne pravnik”.

  • Evorpska odmazda Rusiji

    Evorpska odmazda Rusiji

    Ruski dronovi i agenti izvode napade širom zemalja NATO-a, a Evropa sada radi ono što bi se prije samo nekoliko godina činilo neobičnim: planira kako uzvratiti udarac.

    Ideje se kreću od zajedničkih ofanzivnih kibernetičkih operacija protiv Rusije i bržeg i koordinisanijeg pripisivanja hibridnih napada brzim upiranjem prsta u Moskvu, do iznenadnih vojnih vježbi pod vođstvom NATO-a, prema riječima dva visoka evropska vladina zvaničnika i tri diplomate EU.

    “Rusi stalno testiraju granice – kakav je odgovor, koliko daleko možemo ići?” primijetila je latvijska ministarka vanjskih poslova Baiba Braže u intervjuu. “Potreban je proaktivniji odgovor”, rekla je za “Politico”. “I ne govori se ono što šalje signal – to se radi.”

    Hibridni napadi nisu novost
    Ruski dronovi su posljednjih sedmica i mjeseci preletjeli Poljsku i Rumuniju, dok su misteriozni dronovi izazvali haos na aerodromima i vojnim bazama širom kontinenta. Ostali incidenti uključuju ometanje GPS-a, upade borbenih aviona i ratnih brodova te eksploziju na ključnoj poljskoj željezničkoj vezi koja prevozi vojnu pomoć Ukrajini.

    “Generalno, Evropa i savez moraju se zapitati koliko dugo smo spremni tolerisati ovu vrstu hibridnog ratovanja… i trebamo li i sami razmisliti o tome da postanemo aktivniji u ovom području”, rekao je prošle sedmice za “Welt TV” njemački državni sekretar za odbranu Florian Han.

    Hibridni napadi nisu ništa novo. Rusija je posljednjih godina slala ubice da ubiju političke neprijatelje u Velikoj Britaniji, optužena je za dizanje u vazduh skladišta oružja u srednjoj Evropi, pokušala je destabilizovati EU finansiranjem krajnje desničarskih političkih stranaka, učestvovala je u ratovanju na društvenim mrežama i pokušala preokrenuti izbore u zemljama poput Rumunije i Moldavije.

    Ali sam obim i učestalost trenutnih napada su neviđeni. Globsec, praški think tank, izračunao je da je između januara i jula u Evropi, uglavnom u Poljskoj i Francuskoj, izvršeno više od 110 sabotaža i pokušaja napada od strane ljudi povezanih s Moskvom.

    “Ne možemo sebi dopustiti da se bojimo i da imamo veliku želju za eskalacijom”
    “Današnji svijet nudi puno otvoreniji – zaista, moglo bi se reći kreativniji – prostor za vanjsku politiku”, rekao je ruski čelnik Vladimir Putin tokom oktobarske konferencije Valdai, dodajući: “Pomno pratimo rastuću militarizaciju Evrope. Je li to samo retorika ili je vrijeme da odgovorimo?”

    Rusija možda vidi EU i NATO kao suparnike ili čak neprijatelje – bivši ruski predsjednik i sadašnji zamjenik šefa Savjeta sigurnosti Kremlja, Dmitrij Medvedev, prošlog je mjeseca rekao: “SAD su naš protivnik.” Međutim, Evropa ne želi rat s Rusijom naoružanom nuklearnim oružjem i stoga mora smisliti kako odgovoriti na način koji odvraća Moskvu, ali ne prelazi crvene linije Kremlja koje bi mogle dovesti do otvorenog rata.

    To ne znači povlačenje, prema riječima švedskog načelnika odbrane, generala Mihaela Klaesona. “Ne možemo sebi dopustiti da se bojimo i da imamo veliku želju za eskalacijom”, rekao je u intervjuu. “Moramo biti čvrsti.”

    Do sada je odgovor bio jačanje odbrane. Nakon što su ruski ratni dronovi oboreni iznad Poljske, NATO je rekao da će pojačati savezničku odbranu od dronova i protivvazdušnu odbranu na njegovom istočnom krilu – poziv koji je ponovila i EU.

    Čak i to razbješnjava Moskvu.

    Evropljani “trebaju se bojati i drhtati poput nijemih životinja u krdu koje se tjera na klanje”, rekao je Medvedev. “Trebali bi se uprljati strahom, osjećajući svoj skori i mučni kraj.”

    Promjena smjera
    Česte ruske provokacije mijenjaju ton u evropskim prestonicama.

    Nakon što je rasporedio 10.000 vojnika kako bi zaštitio kritičnu infrastrukturu Poljske nakon sabotaže željezničke pruge koja povezuje Varšavu i Kijev, poljski premijer Donald Tusk u petak je optužio Moskvu za učestvovanje u “državnom terorizmu”.

    Nakon incidenta, šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas izjavila je da takve prijetnje predstavljaju “ekstremnu opasnost” za blok, tvrdeći da mora “imati snažan odgovor” na napade.

    Prošle sedmice, italijanski ministar odbrane Gvido Kroseto oštro je kritikovao “inerciju” kontinenta suočenu s rastućim hibridnim napadima i predstavio plan od 125 stranica za odmazdu. U njemu je predložio osnivanje Evropskog centra za suzbijanje hibridnog ratovanja, kibernetičkih snaga od 1500 vojnika, kao i vojnog osoblja specijalizovanog za vještačku inteligenciju.

    “Svi trebaju revidirati svoje sigurnosne postupke”, dodao je u četvrtak poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski. “Rusija očito eskalira svoj hibridni rat protiv građana EU.”

    Hodajte po planu
    Uprkos sve žešćoj retorici, još uvijek je otvoreno pitanje šta znači snažniji odgovor.

    Dio toga se svodi na razliku između Moskve i Brisela – potonji je više ograničen djelovanjem unutar pravila, prema Kevinu Limonieru, profesoru i zamjeniku direktora pariškog think tanka GEODE.

    “To postavlja etičko i filozofsko pitanje: Mogu li sebi države kojima vlada vladavina prava priuštiti korištenje istih alata… i istih strategija kao Rusi?” upitao je.

    Zasad zemlje poput Njemačke i Rumunije pooštravaju pravila koja bi vlastima omogućila obaranje dronova koji lete iznad aerodroma i vojno osjetljivih objekata.

    S druge strane, nacionalne sigurnosne službe mogu djelovati u pravnoj sivoj zoni. Saveznici od Danske do Češke već dopuštaju ofanzivne kibernetičke operacije. Ujedinjeno Kraljevstvo je navodno hakovalo mreže ISIL-a kako bi dobilo informacije o programu dronova u ranoj fazi terorističke grupe 2017. godine.

    Saveznici moraju “biti proaktivniji u kibernetičkoj ofenzivi”, rekao je Braže, i fokusirati se na “povećanje situacijske svijesti – udruživanje i koordinaciju sigurnosnih i obavještajnih službi”.

    U praksi, zemlje bi mogle koristiti kibernetičke metode za ciljanje sistema ključnih za ruske ratne napore, poput ekonomske zone Alabuga u Tatarstanu u istočno-centralnoj Rusiji, gdje Moskva proizvodi dronove Shahed, kao i energetske objekte ili vozove koji prevoze oružje, rekao je Filip Brujka, politolog i stručnjak za hibridne prijetnje na Poljskoj akademiji nauka. “Mogli bismo napasti sistem i poremetiti njihovo funkcionisanje”, rekao je.

    Evropa takođe mora shvatiti kako odgovoriti na ruske kampanje dezinformisanja velikih razmjera vlastitim naporima unutar zemlje.

    “Rusko javno mnijenje… je donekle nedostupno”, rekao je jedan visoki vojni zvaničnik. “Moramo sarađivati ​​sa saveznicima koji imaju prilično detaljno razumijevanje ruskog razmišljanja – to znači da se saradnja mora uspostaviti i na području informacionog ratovanja.”

    Ipak, sve nove mjere “moraju imati uvjerljivu mogućnost poricanja”, rekao je jedan diplomata EU-a.

    Demonstracija sile
    NATO je, sa svoje strane, odbrambena organizacija i stoga je sumnjičav prema ofanzivnim operacijama. “Asimetrični odgovori važan su dio razgovora”, rekao je jedan diplomata NATO-a, ali “nećemo se spustiti na istu taktiku kao Rusija.”

    Umjesto toga, savez bi trebao dati prioritet demonstracijama sile koje ilustruju snagu i jedinstvo, rekla je Oana Lungesku, bivša portparolka NATO-a i saradnica londonskog think tanka Royal United Services Institute. U praksi to znači brzo objavljivanje stoji li Moskva iza hibridnog napada i sprovođenje vojnih vježbi “bez najave” na ruskoj granici s Litvanijom ili Estonijom.

    U međuvremenu, Centar izvrsnosti za hibridne prijetnje u Helsinkiju, koji podržava NATO, a okuplja savezničke zvaničnike, takođe “pruža stručnost i obuku” te izrađuje “politike za suprotstavljanje tim prijetnjama”, rekao je Marten ten Volde, viši analitičar u organizaciji, prenosi “Politico”.

    “Nesumnjivo, trebalo bi učiniti više na hibridnom području”, rekao je jedan viši diplomat NATO-a, uključujući povećanje kolektivne odgovornosti nakon napada i osiguravanje da se “raznim sredstvima pokaže da obraćamo pažnju i da možemo fleksibilno premještati sredstva”.

  • Lukašenko se obratio Zelenskom: Sada imaš Odesu i Nikolajev, a možeš ih uskoro izgubiti

    Lukašenko se obratio Zelenskom: Sada imaš Odesu i Nikolajev, a možeš ih uskoro izgubiti

    Mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trampa sastavljen je na brzinu, rekao je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko na marginama ODKB-a u Kirgiziji. On se tom prilikom obratio i Vladimiru Zelenskom.

    – Želim odmah da kažem – i nadam se da se Trampov tim neće uvrijediti – sastavljen je na brzinu. Ne želim da kažem da je sastavljen preko koljena, ali jeste na brzinu. Mora biti predstavljen u razmljivom obliku. Sve mora biti razrađeno do metra, kilometra, do posljednjeg detalja – rekao je Lukašenko.

    Kako je istakao, u srijedu je razgovarao o američkom mirovnom planu za Ukrajinu sa svojim ruskim kolegom, Vladimirom Putinom. Prema njegovim riječima, Putin mu je predstavio dvije verzije plana.

    – Vladimir Vladimirovič mi je predstavio prvu verziju i drugu verziju, koja je bila podijeljena na dijelove – rekao je predsjednik Bjelorusije.

    Po njegovim riječima, u ukrajinskom sukobu nema pobjednika, a ako ih i bude, to neće biti Evropska unija.

    – Moramo da okončamo ovaj rat. Bojim se da u ovom ratu neće biti pobjednika: on je katastrofa. Znate zašto, ako ga ne bude. Ali ako bude pobjednik, to neće biti Evropska unija ako ih Amerika napusti – rekao je on.

    On se obratio šefu kijevskog režima Vladimiru Zelenskom.

    – Ako želite da zadržite Ukrajinu u njenim sadašnjim granicama, morate pregovarati, a ne torpedovati pregovore – poručio je Lukašenko.

    – Razmisli, polazeći iz realne situacije, kako da sačuvaš ono što imaš. Imaš izlaz na more – i Odesu koja je tvoja, i Nikolajev, a to u jednom trenutku može da nestane. Zato je potrebno sve dobro izmjeriti i donijeti promišljenu odluku – dodao je bjeloruski lider.

    On je izrazio uvjerenje da je sukob u Ukrajini blizu završetka.